1.

USTAVNO UREĐENJE REPUBLIKE HRVATSKE

Ustav je najviši i temeljni pravni akt države. Prvi Ustva Republike Hrvatske donesen je 1990.
godine (Božićni ustav).

Izvorišne osnove predstavljaju osnovu tumačenja i razumijevanja Ustava te govore o povijesnim

činjenicama na kojima se temelji pravo hrvatskog naroda na samoodređenje i punu državnu
suverenost.

Temeljne odredbe obuhvaćaju trinaest članaka koji uređuju temeljna pitanja državnog i
društvenog ustrojstva. Kazuju o najvišim vrednotama poretka Republike Hrvatske kao što su:
sloboda, jednakost, socijalna pravla, nepovredivost vlasništva, vladavina prava...

Najvažnija načela Ustava:

1. načelo vladavine prava

2. načelo demokratskog višestranačkog sustava

3. načelo triobe vlasti (zakonodavna, izvršna i sudbena)

4. načelo posebnog tretmana domaćeg državljanina

5. načelo ravnopravnosti

Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda

Ustav RH zaštitu prava čovjeka određuje kao najvišu vrednotu ustavnog poretka.

Temeljna ljudska prava počivaju na jednakosti svih ljudi: pravo svakog ljudskog bića na život,
slobodu i osobnost.

Osobne i političke slobode i prava: pravo na jednakost pred tijelima vlasti, pravo na
nepovredivost doma, pravo na zaštitu osobnog i obiteljskog života, sloboda kretanja i slobodno
biranje boravišta, sigurnost i tajnost osobnih podataka, sloboda mišljenja, sloboda udruživanja,
biračko pravo...

Socijalna prava: pravo na rad i slobodu rada, pravo na biranje poziva, pravo na zdravstvnu
zaštitu, pravo osnivati udruge, pravo sindikalno se organizirati, pravo na štrajk...

Gospodarska prava: pravo vlasništva, poduzetnička i tržišna sloboda

Kulturna prava: sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, besplatno

osnovnoškolsko obrazovanje, a srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje svima dostupno pod
jednakim uvjetima
O zaštiti ljudski prava brine pučki pravobranitelj. Bira ga Hrvatski sabor na 8 godina.

Ustrojstvo državne vlasti

Temelji se na načelu triobe vlasti na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvršnu ( Vlada RH,
Predsjednik RH) i sudbenu (sudovi) vlast.

Hrvatski sabor-predsjedničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH

Ovlasti:- odlučuje o donošenju i promjeni Ustava

-donosi zakone

- donosi državni proračun

-odlučuje o ratu i miru

-odlučuje o promjeni granica

-raspisuje referendume

-obavlja izbore, imenovanja i razrješenja u skladu s Ustavom i zakonom

-nadzire rad Vlade RH

U saboru postoji nekoliko načina odlučivanja: jednostavna, obična većina glasova-najmenje 1/2
plus jedan glas zastupnika prisutnih na sjednici (zakonodavstvo,rezolucije...), apsolutna većina
glasova- 1/2 plus jedan glas svih zastupnika (promjena Ustava, izborni sustav,donošenje
državnog proračuna...) i dvotrećinska većina glasova-najmanje 2/3 glasova svih zastupnika
(donošenje i promjena Ustava, promjena granica RH, potvrđivanje međunarodnih ugovora,
donošenje zakona o nacionalnim manjinama...)

Zakoni koji se odnose kvalificiranom apsolutnom i 2/3 većinom svih zastupnika u

ustavnopravnoj teoriji nazivaju se organski zakoni.

Mandat zastupnika traje 4 godine. zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može
pokrenuti kjazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora.

Predsjednik RH-predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno

djelovanje te za stabilnost državne vlasti, odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne
cjelovitosti
Izbore za predsjednika raspisuje Vlada RH.

Predsjednik se bira na razdoblje od 5 godina i nitko ne može biti biran više od dva puta za
predsjednika RH.

Ovlasti:-raspisuje izbore za Hrvatskio sabor i saziva prvp zasjedanje

-raspisuje referendum

-daje pomilovanja

-dodjeluje odlikovanja i priznanja

-vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH

-zajedno s Vladom surađuje u usmjeravanju rada sigurnosnih službi

-odgovoran je za povredu ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti

O odgovornosti Predsjednika RH odlučuje Ustavni sud RH 2/3 većinom.

Vlada RH-obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom, a čine ju predsjednik, jedan ili
više potpredsjednika i ministri

Zakonom je određeno 20 ministarstva: ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ministarstvo

unutarnjih poslova, ministarstvo obrane, ministarstvo pravosuđa, ministarstvo rada i mirovinskog
sustava, ministarstvo poljoprivrede, ministarstvo znanosti i obrazovanja, ministarstvo zdravstva...

Ovlasti:-predlaže zakone i druge akte

-predlaže državni proračun i završni račun

-provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora

-donosi uredbe za izvršenje zakona

- vodi vanjsku i unutarnju politiku

-usmjerava i nadzike rad državne uprave

Sudbena vlast- obavljaju je sudovi

Sudovi:- štite pravni poredak RH

-osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom

 -odlučuju u sporovima o temeljnim pravima čovjeka, RH, jedinica lokalne i područne

samouprave

-izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela

-rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne imovinske i druge sporove

Državno sudbeno vijeće:-osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti

-odlučuje o imenovanju, napradovanju i razrješenju sudaca i predsjednika sudova (osim

predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca)

-ima 11 članova (7 sudaca, 2 sveučilišna profesora pravnih znanosti i 2

saborska zastupnika)

Za suca može biti imenovan državljanin RH koji ima završen sveučilišni diplomski studij prava i
položen pravosudni ispit, radno iskustvo, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti.

Suci imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

U RH sudbenu vlast obavljaju redovni (općinski, županijski sudovi i Vrhovni sud RH) i
specijalizirani sudovi (prekršajni, trgovački, upravni, Visoko prekršajni, Visoko trgovački i Visko
ustavni sud RH).

Vrhovni sud RH:- najviši sud u RH

-sjedište u Zagrebu

-osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih

-predsjednika bira i razrješuje dužnosti Hrvatsko sabor na vrijeme od 4 godine

Državno odvjetništvo:-samostalno i neovisno sudbeno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv

počinitelja kaznenih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine RH, te podnositi pravna
sredstva za zaštitu Ustava i prava

Ustavni sud RH- neovisan je o svim tijelima državne vlasti, a jamči vladavinu Ustava

-čini ga 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor (2/3 većinom)

-mandat suca traje 8 godina

Za suca može biti izabrana osoba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15
godina radnog iskustva u pravnoj struci i koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim
radom ili svojim javnim djelovanjem.

Ovlasti:-odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom

-može ocjenjivati ustavnost zakona

-rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti

-odlučuje o odgovornosti Predsjednika RH

-nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka

Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava

- obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog djelokruga u područnog

značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana

-samostana su i podiježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela

Jedinice lokalne samouprave: općine i gradovi

Jedinice područne (regionalne samouprave: županije

Općina-jedinica lokalne samouprave koja se osniva za područje više naseljenih mjesta koja
predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu te koja su povezana zajedničkim
interesima stanovništva

Grad-jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od
10 000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu

Općine i gradovi obavljaju poslove lokalnog značaja (uređenje naselja, prostorno planiranje,
briga o djeci, socijalna skrb, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, zaštita potrošača)

Županija-jedinica područne(regionalne ) samouprave čije područje predstavlja prirodnu,

povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjeinu, a ustrojava se radi
obavljanja poslova od područnog interesa

Županija obavlja poslove od područnog značaja koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo,

gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu...

Grad Zagreb je istovremeno grad (jedinica lokalne samouprave) i županija (jedinica područne
samouprave)
Europska unija

RH kao država članica Europske unije sudjeluje u stvaranju zajedništva kako bi zajedno s drugim
državama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost te ostvarila druge zajedničke ciljeve.

Građani RH zastupljeni su u Europskom parlamentu na način da biraju 11 zastupnika Europskog

parlamenta na vrijeme od 5 godina.

Državljani RH uživaju prava koja im jamči pravna stečevina EU:

-sloboda kretanja i nastanjivanja na području članica EU

-pravo birati i biti biran na izborima za Europski parlament

- pravo na konzuarnu zaštitu bilo koje članice EU

-pravo podnošenja peticija Europskom paramentu

Promjena Ustava-odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika

- proglašava ju Hrvatski sabor

2. USTROJ I OSNIVANJE JAVNIH USTANOVA U RH

Ustanova je definirana kao pravna osnova koja se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja,
obrazovanja, znanosti, skrbi o djeci i drugim djelatnostima ako se navedene djelatnosti ne
obavljaju radi stjecanja dobrobiti.

Obilježja: trajno obavljanje djelatnosti, neprofitni karakter, samostalnost u obavljanju djelatnosti,

zakonitost i javnost rada u obavljanju djelatnosti.

Ustanovu može osnovati domaća i strana fizička i pravna osoba, a ustanova može imati jednu ili
više podružnica. Može započeti s radom kada je upisana u sudski registar ustanova.

Ustanova se osniva aktom o osnivanju koji donosi osnivač. Osnivač ustanove imenuje
privremenog ravnatelja ustanove koji je ovlašten obaviti pripreme za početak rada.

Naziv ustanove mora upućivati na njezinu djelatnost te se mora jasno razlikovati od naziva već
registrirane ustanove. Može se mjenjati samo odlukom osnivača ustanove.

Sjedište ustanove je mjesto u kojem ustanova obavlja djelatnost zbog koje je osnovana. Sjedište
ne može biti mjesto izvan RH.
Unutarnje ustrojstvo ustanove određuje se statutom:

-upravno vijeće- donosi programe rada, nadzire njihovo izvršavanje, odlučuje o financijskom
planu

-ravnatelj-voditelj ustanove:predstavlja i zastupa ustanovu, organizira i vodi rad, poduzima

pravne radnje, imenuje i razrješuje upravno vijeće na vrijeme od 5 godina

-stručno vijeće-rasprava i odlučuje o stručnim pitanjima rada ustanove

-stručni voditelj-vodi stručni rad ustanove, a imenuje ga i razrješava upravno vijeće

Statut je temeljni akt ustanove kojim se pobliže utvrđuju ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja
pojedinih organa kao i druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti i poslovanja ustanove.
Donosi ga upravno vijeće uz suglasnost osnivača ustanove.

Imovinu ustanove predstavljaju sredstva za rad pribavljena od osnivača ustanove i sredstva

pribavljena od drugih izvora. Sredstva se upotrebljavaju isključivvo za obavljanje i razvoj
djelatnosti ustanove.

Nadzor nad zakonitošću rada ustanove obavlja nadležno ministarstvo. Moguće ga je provoditi i
nadzirujući: financijsko poslovanje i stručni rad ustanove.

Prestanak ustanove: sudskom odlukom, odlukom osnivača, pripojenjem drugoj ustanovi,

pretvorbom u trgovačko društvo...

Stečaj je sudski postupak koji se pokreće protiv dužnika koji ne može redovito ispuniti svoje
dospjele novčane obveze jer je nelikvidan, prezadužen ili nesposoban za plaćanje.

Likvidacija je sudski postupak koji se provodi nakon nastanka razloga za prestanak nekog
trgovačkog subjekta ili pravne osobe koji provode sami članovi tijekom kojeg se završavaju
tekući poslovi.

3.OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE U RH

Osnovna škola je javna ustanova čije je djelatnost usmjerena na opće obrazovanje te druge oblike
obrazovanja djece i mladih.

Mogu je osnovati: RH, jedinica područne samouprave, jedinica lokalne samouprave, druge
pravne i fizičke osobe.

Prije početka rada osnivač je dužan pribaviti pozitivno mišljenje ministarstva, zahtjev za
dobivanje rješenja o ocjeni sukladnosti osnivačkog akta sa zakonom, zahtjev za početak rada.

Nakon toga donosi se rješenje o početku rada škole i ona se upisuje u sudski registar. Škola mora
započeti s radom najkasnije 2 godine od rješenja o početku rada.

Škola je dužna raditi po nastavnom planu i programu ministarstva nadležnog za poslove

obrazovanja.

Statut školske ustanove donosi školski odbor uz prethodnu suglasnost osnivača. Njime se pobliže
određuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela školske ustanove, izricanje pedagoških
mjera te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanje sukladno zakonu i aktu o
osnivanju.

Ako ministarstvo odredi da školska ustanova ne ispunjava neki od uvjeta za izvođenje nastavnog
plana i programa, određuje se rok u kojem je dužna otkloniti nedostatke. Ako to ne učini u roku
ministarstvo će predložiti osnivaču donošenje akta o prestanki ustanove. Ukoliko ustanova
prestaje s radom, osnivač je dužan učenicima osigurati završetak obrazovanja u drugoj školskoj
ustanovi pod jednakim uvjetima.

Djelatnost i svrha osnovnog školstva

Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja obavljaju osnovne škole i druge javne ustanove.
Osnovna škola osim obavljanja djelatnosti za koje je osnovana, sudjeluje u mjesnoj zajednici i
oblicima rada za ostvarivanje interesa mladih u slobodnom vremenu ( odgoj i školovanje djece u
izvanškolskim aaktivnostima sastavni su dio osnovnog školovanja).

Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća: opće obrazovanje, druge oblike obrazovanja djece i
mladih.

Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svoj djeci na području RH mogućnost osvonvnog
školovanja.

Svrha osnovnog školstva: stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vještina, usvajanje vrijednosti,
razvijanje radnih navika te razvoj kritičkog razmišljanja kod djeteta

Ciljevi osnovnog školstva : usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog,

tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima.

Odnovno obrazovanje traje osam godina i počinje upisom u prvi razred osnovne škole,
obvezno je za svu djecu, u pravilu od 6 do 15 godine života, a za učenike s višestrukim
teškoćama u razvoju najdulje do 21 godine života.

Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole stručno povjerenstvo škole utvrđuje
psihofizičko stanje djeteta- postupak određivanja stanja učenika za potrebe upisa u prvi
razred, prijevremenog upisa, odgode upisa ili privremenog osobađanja od upisa u prvi
razred, privremenog oslobađanja od već započetog školovanja.

Ured državne uprave u županiji nadležan je za poslove obrazovanja za svaku osnovnu školu.

U prvi razred upisuju se djeca koja do 1.travnja tekuće godine imaju naavršenih 6 godina
života. Iznimno, na zahtjevroditelja u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. Ožujka tekuće
godine nema navršenih 6 godina ili se može odgoditi upis u prvi razred za jednu školsku godinu.

Učenik kojemu je zbog teškog oštećenog zdravlja onemogućeno redovito školovanje ili koji ima
višestruke teškoće, a čijii su roditelji stekli statuus njegovatelja , može se privremeno osloboditi
upisa u prvi razred , odnosno privremeno osloboditi već započetog školovanja.

Zahtjev roditelja za sve takve slučajeve podnosi se uredu državne uprave za obrazovanje.

Potrebe i interesi društva u osnovnom školstvu

Jaavne potrebe i interesi društva u osnovnom školstvu ostvaruju se državnim pedagoškim

standardima kojima se utvrđuju veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski,
zdravstveni, tehnički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih
planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja
obrazovnog sustava u RH.

Sredstva za financiranje djelatnosti osnovnih škola čiji su osnivači RH, jedinica lokalne i
područne samouprave osiguravaju se u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinice lokalne
i područne samouprave.

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:

 Plaće i naknade s doprinosima na plaće, te ostala materijalna prava radnika

 Naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih škola

 Pripremu i dopunsku nastavu za djecu državljanja RH koji se vraćaju iz inozemstva

 Vanjsko vrednovanje i provođenje državne mature

 Licenciranje učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnjatelja

 Sufinanciranje rada s darovitim učenicima

 Sufinanciranje obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina...

U proračunu jedinica lokalne i područne samouprave osiguravaju se sredstva za:

 Prijevoz učenika osnovnih škola

  Naknada za prijevoz radnicima srednjoškolskih ustanova

 Materijalne i financijske rashode škola

 Rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskih prostorija

 Plaće i naknade radnicima koji rade u produženom boravku...

Organizacija rada škole

Nastava se organizira po rezredima, a neposredno obavlja u razrednim odjelima i obrazovnim

skupinama.

Vrste organizacije nastave su:

 Razredna ( za učenike od 1.do 4.razreda)

 Predmetna ( za učenike od 5.do 8.razreda)

Za učenike razredne nastave može se organizirati predmetna nastava ako je to predviđeno

nastavnim planom i programom, a za učenike s teškoćama od 5. do 8.razreda može se organizirati
razredna nastava ako je to potrebno.

Nastava se izvodi u: redovitom, posebnom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-

obrazovnim skupinama.

Redoviti razredni odjel je razredni odjel sastavljen od učenika istog razreda u kojim se izvodi
nastava prema redovitom ili posebnom nastavnom programu, koji se izvodi za učenike s
teškoćama.

Kombinirani razredni odjel razredne ili predmetne nastave je razredni odjel koji se može
ustrojiti zbog nedovoljnog broja učenika

Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se za potrebe izvođenja diferenciranog nacionalnog

okvirnog kurikuluma, odnosno izborne, dopunske i dodatne nastave s učenicima za potrebe
izvođenja školskog kurikuluma a sastoji se od učenika istoga ili više razreda, ovisno o vrsti i
programu rada skupine.

Odgojno-obrazovnii rad izvodi se u jednoj smjeni ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi
uvjeti rada, a organiziran je kao poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne
nastave.

Nastava se izvodi u 5 radnih dana tjedno. Dnevno trajanje nastave utvrđuje se rasporedom sati s
tim da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno, a za ostale
učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno.

Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi ostvaruje se:

 Redovitom nastavom- odnosi se na obvezno upućivanje djece starosne dobi u

odgojno-obrazovni proces (razredna i predmetna nastava)

 Izbornom nastavom-učenikov osobni izbor određenog nastavnog predmeta; izborni

predmet postaje obavezni u školskoj godini u kojoj se učenik opredjelio za njega; svrha
organiziranjaizborne nastave omogućavanje slobode u kreiranju odgojno-pbrazovnog
procesa, širenje znanja i sposobnosti iz onog područja za koje učenik pokazuje posebne
sklonosti i pojačan interes

 Dopunskim radom-posebni program koji se odnosi na učenike koji ne prate redoviti

program s očekivanom razinom uspjeha; organizira se privremeno za sve obrazovne
predmete

 Dodatnim radom- oblik rada u školi koji se organizira za darovite učenike; zadaća
učitelja je zamijeniti uobičajenu razrednu situaciju s poticanjem interesa i njegovanju
darovitosti kod učenika; četsto se takvim radom potiče uključivanje učenika za
sudjelovanje na natjecajima, susretima i smotrama.

Nastavnim planom i programom utvrđeno je da sat traje 45 minuta.

Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza sljedeće godine, te se organizira u
2 polugodišta. Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.
Početak i završetak nastavne godine propisuje ministar (4. rujna 2017., 15.lipnja 2018.)

Nastava se organizira i izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 35 nastavnih

tjedana, a za maturante 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna.

Ako škola ne ostvari propisani nastavni plan i program i propisani broj nastavnih predmeta,
nastavna godina može se produljiti odlukom ureda državne uprave u županiji i nakon 15 lipnja.
Nastava može trajati i kraće u slučaju poglašenja katastrofe, elementarne nepogodei ratnog stanja,
o čemu donosi odluku ministar.

Godišnjim planom i programom škole utvrđuje se plan i raspored broja radnih dana potrebnih za
provedbu nastavnog plana i programa, te broj, plan i raspored ostalih radnih dana potrebnih za
druge programe škole (pisanje državne mature, natjecanja,dan škole...)

Dopunska nastava za učenike koji započinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u RH

Škole su dužne pružiti posebnu pomoć djeci koja imaju pravo na školovanje u RH, a ne znaju ili
nedostatno poznaju krvatsko jezik. Takvim učenicima škola organizira individualne i skupne
oblike rada radi omogućavanja učinkovitog svladavanja hrvatskog jezika i nadoknađivanja
nedovoljnog znanja u pojedinim nastavnim predmetima.

Takav rad provodi se u:

 Pripremnoj nastavi-namijenjena je učenicima nedostatnog znanja iz hrvatskog jezika i

podrazumijeva intenzivno učenje istog tijekom najviše jedne nastavne godine; tijekom
pohađanja takve nastave učenik može u menjem opsegu pohađati satove redovite nastave
u školi u koju je upisan i to onih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne
predstavlja znatniju prepreku.

 Dopunskoj nastavi-organizira se iz nastavnih predmeta za koje postoji potreba, a učenik je

polazi uz redovito pohađanje nastave.

Učenici za koje je obrazovanje obavezno i koji imaju boravak na području RH, a djeca su
državljana država članica EU koji su zaposleni ili bili zaposleni u RH imaju pravo stjecati znanje
iz materinjeg jezika i kulture države svojeg podrijetla.

Za dodatno školovanje djece državljana RH u inozemstvu organizirana je nastava hrvatskoh

jezika i kulture- hrvatska nastava u inozemstvu. Uvjeti i postupak izbora učitelja za rad u
hrvatskoj školi u inozemstvu propisani su od strane ministra obrazovanja.

Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti

Radi zadovoljavanja različitih potreba i interesa učenika školska ustanova organizira posebne
izvannastavne aktivnosti koje se planiraju školskim kurikulumom i godišnjim planom i
programom rada.

Sadržaji i područja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti:

 Literarne, dramske, novinarske, filmske radionice, likovne radionice

 Prirodoslovno-matematičko područje koje omogućuje iskustveno učenje

 Sportsko-zdravstveno-rekreacijsko područje

 Njegovanje nacionalne i kulturne baštine

 Očuvanje prirode i okoliša i zdravog načina života

 Učeničko zadrugarstvo
  Tehničko stvaralaštvo

Izvanškolske aktivnosti su izleti, ekskurzije i druge aktivnosti koje su isključivo u funkciji

realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa.

Za svaku aktivnost škola je dužna izraditi detaljan program, te aktivnosti s ciljevima, načinom
realizacije, vremenikom, troškovnikom i načinom vrednovanja, te zatražiti pisanu suglasnost
roditelja.

Izvanučioničkom nastavom nazivaju se poludnevne, jednodnevne i višednevne odgojno-

obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u kojem je smještena škola. To je oblik nastave koji
podrazumijeva ostvarivanje planiranih nastavnih sadržaja izvan školske ustanove.

Školski izlet- poludnevni ili cjelodnevni zajednički odlazak učenika i učitelja u mjesto u kojem je
škola ili izvan njega, a koji organizira i izvodi škola u svrhu ispunjavanja određenih odgojno-
obrazovnih ciljeva i zadaća.

Školska ekskurzija- višednevno putovanje radi posjete prirodnim, kulturnim, povijesnim,

sportskim i tehničkim odredištima izvan sjedišta škole, a može potrajatinajdulje tjedan dana.

Škola u prirodi- oblik nastave koji se organizira višednevno na posebno odabranom prirodnom
odredištu s odgovarajućim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za poučavanje i učenje.

Terenska nastava- oblik izvanučioničke nastave koji se izvodi u izvornoj stvarnosti, s ciljem
njenog upoznavanja, a u provedbi takve nastave mogu se primjenjivati i istraživačke metode.

Vježbaonica u osnovnoj školi

Vježbaonica je osnovna pkola ili druga organizacija u kojoj se ostvaruje stručno-metodičko,

pedagoško-psihološko i defektološko praktično obrazovanje i osposobljavanje studenata za
odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku djelatnost.

Osnovna škola može biti vježbaonica u cjelini, za dio nastave ili za pojedini nastavni predmet.

Nastava u kući i zdravstvenoj ustanovi

Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu,
škola uz odobrenje ministarstva znanosti i obrazovanja organizira nastavu u kući, odnosno u
zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem lječenju te omogućav polaganje predmetnog
ili razrednog ispita. Takva nastava može se provoditi i u obliku nastave na daljinu-virtualna
nastava korištenjem sredstva elektroničke komunikacije.
Odgoj i obrazovanje u osnovnom školstvu u školskim ustanovama ostvaruje se na temelju:

 Nacionalnog kurikuluma

 Nastavnih planova i programa

 Školskog kurikuluma

Nacionalni kurikulum

U nacionalnom okvirnom kurikulumu (NOK) definirane su temeljne odgojno-obrazovne

vrijednosti, ciljevi odgoja i obrazovanja, načela i ciljevi odgojno-obrazovnih područja,
vrednovanje učeničkih postignuća te vrednovanje i samovrednovanje ostvarivanja nacionalnog
kurikuluma. Nacionalni kurikulum pokazuje očekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja
djece, učenika i mladik ka putu prema znanju.

Korak dalje u unaprjeđivanju hrvatskog školstva i sustava obrazovanja predstavlja donošenje

Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Ciljevi strategije:

 Unaprjeđenje kvalitete i uspostava sustava osiguravanja kvalitete

 Unapređenje sustava trajnog profesionalnog razvoja i usavršavanja djelatnika

 Proširenje i unapređenje primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju i

obrazovanju

 Promjena strukture odgoja i obrazovanja

 Cjelovita kurikularna reforma

 Podizanje društvenog ugleda i kvalitete rada učitelja

Nacionalni kurikulum u cjelini ili njegove pojedine sastavnice donosi ministar obrazovanja

Nastavni plan i program

Nastavni plan sadrži: tjedni i godišnji broj sati za obavezne i izborne nastavne predmete te
njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati, godišnji broj sati te ciljeve, zadaće i
sadržaj svakog nastavnog predmeta

Nastavni program sadrži: program obaveznih nastavnih predmeta s iznesenim ciljevima,

zadaćama, odgojno-obrazovnim sadržajima i rezultatima koje treba postići poučavanjem u svakoj
temi, program izbornih predmeta, te posebne programe učenja stranih i klasičnih jezika

Strani jezik koji se počinje učiti u prvom razredu osnovne škole prvi je strani jezik do kraja
osnovnoškolskog obrazovanja.

Nastavni plan i progran za osnovne škole donosi ministar znanosti i obrazovanja.

Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Škole mogu provoditi:

Eksperimentalni program-provjerava se vrijednost novih obrazovnih sadržaja i metoda rada i

nove nastavne opreme; sadrži cilje, zadaću obrazovne rezultate, sadržaj, mejsto i način izvođenja,
vrijeme za realizaciju , način stručnog praćenja i vrednovanja

Alternativni i međunarodni program-međunarodnim nastavnim planom i programomo ili

kurikulumom smatra se standardizirani program međunarodne organizacije ili institucije koji se
provodi u drugim državama; škole koje provode međunarodne prograne obavezno izvode
program nastave Hrvatskog jezika, Prirode i društva, te Povijest i Geografiju RH

Umjetnički i sportski program- može ga izvoditi škola u skladu s zakonom o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Posebni program-škola može ustrojiti poseban razredni odjel za djecu s teškoćama radi
izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa
obrazovanja

Dopunsku nastavu- za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju, a organizira se na određeno

vrijeme kada je takav oblik pomoći potreban učenicima

Dodatnu nastavu- za učenike koji u određenom predmetu ostvaruju nadprosječne rezultate ili
pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet, škola je dužna organizirati takvu nastavu
za učenike koji se uključuju na temelju vlastite odluke

Učenik koji se ističe znanjem i spposobnostima ima pravo završiti osnovnu školu u kraćem roku
od propisanog, pa u toku jedne školske godine može završiti dva razreda, pod uvjetima i po
postupku koje propisuje ministarstvo.

HNOS (Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu)

 Uveden u školskoj godini 2005./2006. kao eksperimentalni program

 Uveden je u sve osnovne škole 2006./2007. u RH, te se više ne provodi kao

eksperimentalni program, već kao nastavni plan i program za osnovnu školu, a dosadašnji
 nastavni plan i program tehničke kulture i izborne nastave informatike ostaje u primjeni
6.,7. i 8.razred osnovne škole

 Osnovna promjena unjeta u odgojno-obrazovnu djelatnost je usmjerenost poučavanja na

učenika što podrazumijeva:

o Prilagođavanje nastavnih oblika , metoda i sredstva pojedinačnim potrebama učenika

o Odabir nastavnih oblika i metoda koje će poticajno djelovati na razvoj učenikovih

sposobnosti

o Uvažavanje učeničkih predznanja i neposrednog iskustva

o Uzimanje u obzir medija i drugih „poučavatelja“ u učenikovom okruženju

o Stvaranje razrednog okružja koje se temelji na poštivanju, iskrenosti i solidarnosti

o Sustavno ocjenjivanje učenika, primjenjivanje različitih vrsta ocjenjivanja

o Ocjenjivanje vlastitog rada učitelja...

Školski kurikulum i godišnji plan i program rada

Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i

izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluna i nastavnog plana i
programa. Njime se određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i
izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programi i projekti prema
smjernicama nacionalnog obrazovnog standarda.

Donosi ga školski odbor do 30.rujna tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog odnosno
nastavničkog vijeća te mora biti dostupan svakom učeniku i roditelju u pisanom obliku.

Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i prograna i školskog
kurikuluma, a donosi ga školski odbor najkasnije do 30 rujna tekuće školske godine.

Učenici

Status redovnog učenika stječe se upisom u školu, a može se imati samo u jednoj školi.

Roditelji odnosno skrbnici dužni su u propisanom roku upisati dijete u školu i brinuti se da
redovito pohađa nastavu i obavlja druge školske obaveze.

Učenik na kraju 1.polugodišta dobiva pisano izvješće o postignutom uspjehu iz nastavnih

predmeta u o vladanju. Na kraju nastavne godine učenicima od 5.do 8.razreda izdaje se razredna
svjedodžba o ostvarenom uspjehu na kraju školske godine. Svjedodžba8.razreda isprava je o
završetku osnovne škole.

Prijelaz učenika iz jedne u drugu osnovnu školu obavlja se temeljem prijepisa ocjena.

Učeniku koji navrši 15 godina života prestaje obveza osnovnog školovanja istekom te školske
godine, a za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju kada navrše 21 godinu života.

Prava učenika su:

1.pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose
2.pravo na savjet i pomoć u rješavanju problema
3.pravo na uvažavanje njegovog mišljenja;
4.pravo na pomoć drugih učenika šk. ustanove;
5.pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, ravnatelju i šk. odboru;
6.pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika te u izradi i provedbi kućnog reda;
7.pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada.
Obveze učenika:
1.pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao;
2.pridržavanje pravila kućnog reda;
3.ispunjavanje uputa učitelja,stručnih suradnika i ravnatelja te drugih radnika škole, a koje su u
skladu s pravnim propisima i kućnim redom;
4.čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava.

Učitelji, stručni suradnici i ostali radnici u školama dužni su poduzimati mjere zaštite prava
učenika te o svakom kršenju tih prava odmah izvjestiti ravnatelja škole koji je to dužan javiti
tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadležnom tijelu.

Sigurnost i zaštita zdravlja učenika

Školske ustanove dužne su:

 Stvarati uvjete za zdrav mentalan i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika

 Sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja

 Brinuti se o sigurnosti učenika

 Pružati savjetodavni rad učenicima

Prehrana i prijevoz učenika

Osnovne škole dužne su prganizirati prehranu učenika dok borave u školi.

Osnivač školske ustanove dužan je organizirati prijevoz učenicima:

 Razredne nastave koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje 3 kilometra

 Predmetne nastave koji imaju adresu stanovanja udaljenu najmanje 5 kilometra od škole

Za učenike s teškoćama u razvoju osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz

pratitekha kada je zbog vrste teškoće pratitelj potreban.

Prijevoz se organizira od najbliže postaje stanovanja do škole ili najbiže postaje školi. Ako se
učenik osnovne škole upiše u školu izvan upisnog područja , osnivač nije dužan snositi troškove
prijevoza učenika.

Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama –DAROVITI UČENICI i UČENICI S

TEŠKOĆAMA

Daroviti učenici

Uočavanje darovitih učenika i poticanje razvoja njihove darovitosti, izrada programa u skladu sa
sklonostima, interesima i sposobnosti obaveza je učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi.

Dva su najčešća pristupa koja se koriste za potrebe darovitih učenika u osnovnoj školi:

Izrada i realizacija posebnog ili obogaćenoh odgojno-obrazoovnog programa za darovitig

učenika ili skupinu darovitih učenika:

 identificiranje darovitog učenika

 Izrada programa

 Formiranje tima stručnjaka za praćenje njegovorog rada

 Osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa

 Vrednovanje učenikovih rezultata i postignuća

Kod prakticiranja obogaćenog programa daroviti učenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i

školskog okruženja. Važno je voditi računa o individualnim potrebama i sklonostima svakog
darovitog učenika, a posebno o njihovoj motivaciji.

Akceleracija je oblik nastave kojim se učeniku omogućuje završavanje osnovne škole u vremenu
kraćem od propisanog. Takav oblik nastave odnosi se na one učenike koji se ističu izvrsnim
postignućima u nekim ili svim predmetima i njima se omogućava svladavanje nastavnih
programa iz dva razreda tijekom jedne školske godine.

Akceleracija može biti:

 Djelomična (kada daroviti učenik provodi u višem razredu samo sio školskog dana
slušajući jedan ili više predmeta)

 Potpuna (kada učenik u jednoj školskoj godini završava dva razreda)

Hrvatski školski sustav omogućuje i treći vid rada s darovitim učenicima, a to je omogućivanje
uključivanja u posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se organiziraju za
skupinu darovite djece unutar same škole ili programe kojima se organizira poseban razred
za darovite učenike, a postoje i posebne škole koje se povremeno organiziraju kao tzv.ljetne
škole, subotnje škole, programi specijalizacije i slično.

Učenici s teškoćama u razvoju

Učenik s teškoćama u razvoju je učenik čije sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz

okoline ograničavaju njegovo puno, učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-
obrazovnom procesu s ostalim učenicima, a proizlaze iz:

 Tjelesnih, mentalnih intelektualnih, osjetilnih oštećenja i poremećaja funkcija

 Kombinacije više vrsta gore navedenih oštećenja i poremećaja

Potpora učenicima s teškoćama obuhvaća različite vrste primjerenih programa odgoja i

obrazovanja.

Primjereni program odgoja i obrazovanja je nastavni plann i program koji omogućava odgojno-
obrazovno napredovanje učenika poštujući specifičnosti njegove utvrđene teškoće, specifičnosti
njegova funkcioniranja i njegove odgojno-obrazovne potrebe.

Primjereni programi odgoja i obrazovanja učenika su:

 Redoviti program uz individualizirane postupke-određuje se učenicima koji s obzirom

na vrstu teškoće mogu svladavati redoviti nastavni plan i program bez sadržajnog
ograničavanja, ali su im zbog specifičnosti u funkcioniranju potrebni individualizirani
postupci u radu s obzirom na samostalnost učenika, metode rada, vrijeme rada.
Individualizirani postupci mogu biti iz jednog ili više predmeta te za svakog učenika
trebaju biti razrađeni kao pisani dokument kojeg izrađuje učitelj u suradnji s stručnim
suradnicima. Provodi se u redovitom razrednom odjelu škole, a može se provoditi i u
posebnom razrednom odjelu kada su učeniku potrebni posebni uvjeti odgoja i
 obrazovanja.

 Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke- određuje se

učenicima koji s obzirom na vrstu teškoće ne mogu svladati nastavni plan i program bez
sadržajnog ograničavanja te im je zbog specifičnosti u funkcioniranju potreban
individualizirani pristup u radu i sadržajna prilagodba koja zahtijeva smanjivanje opsega
nastavnih sadržaja. Taj program može biti iz jednog ili više predmeta, a provodi se u
redovitom ili posebnom razrednom odjelu kada su učeniku potrebni posebni uvjeti odgoja
i obrazovanja

 Posebni program uz individualizirane postupke-čini posebno strukturirani sadržaj

nastavnih planova i programa izrađen prema mogućnostima i sposobnostima učenika.
Određuje se učenicima koji s obzirom na njihovo funkcioniranje uvjetovano vrstom
teškoće ne mogu svladati redoviti program uz individualizirane postupke ili redovitit
program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Program može biti iz svih ili
pojedinih nastavnih predmeta. Ako je samo iz pojedinih predmeta, učenik ostale predmete
svladava po redovitom programu uz individualizorane postupke ili redovitome programu
uz prilagodbu sadržaja i individualiziran postupke. Provodi se u posebni razrednim
odjelima škole, a prpvodi ga edukacijski-rahabilitator i učitelj. Matični odjel učenika je
razredni odjel u kojem učenik svladava više od 70% satnice obrazovnih programa.

 Posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i

rada uz individualizirane postupke- program koji se provodi u odgojno-obrazovnoj
skupini kao obvezno osnovno obrazovanje koji s obzirom na funkcionalne sposobnosti
učenika ima za cilj osposobiti učenika za najjednostavnije aktivnosti svakodnevnoga
života i rada, a provodi se od 6.do 21.godine života.

Primjereni programi odgoja i obrazovanja ostvaruju se u :

 Redovitome razrednom odjelu

 Dijelom u redovitome, a dijelom u posebnom razrednom odjelu

 Posebnom razrednom odjelu

 Odgojno-obrazovnoj skupini

Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi koji se određuju kao dio

primjerenoga programa odgoja i obrazovanja učenika su:

 Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka-sastoji se od posebnih edukacijsko-

rehabilitacijskih sadržaja koji se provode u svrhu uspješnijeg usvajanja nastavnih
sadržaja. Osigurava se svim učenicima koji svladavaju poseban program uz
individualizirane postupke i potrebna im je dodatna pomoć edukacijskoga rehabilitatora
  Program produženoga stručnog postupka-sastoji se od pomoći u učenju, edukacijsko-
rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i
izvannastavnih aktivnosti

 Rehabilitacijski programi-obuhvaćaju one postupke i aktivnosti koje uspostavljaju,

obnavljaju, održavaju i modificiraju učenikove osjetilne, motoričke, jezično-
glasnogovorne, komunikacijske sposobnosti i vještine izvedbe aktivnosti svakodnevnpga
života, a koje značajno utječu na rezultate učenja, te time i na odgojno-obrazovni proces;
provode se izvan nastavnog procesa

Privremeni oblici odgoja i obrazovanja :

 Nastava u kući-osigurava se učenicima koji privremeno ne mogu polaziti nastavu u školi,

a čije trajanje oporavka može utjecati na buduće praćenje i svladavanje nastavnih
sadržaja;izvodi se sukladno planu i programu u 50% trajanja satnice programa u koji je
učenik uključen

 Nastava u zdravstvenoj ustanovi-organizira se za učenike sa zdravstvenim teškoćama

koji se nalaze naliječenju;osnivač određuje osnovnu školu koja provodi nastavu

 Nastava na daljinu- oblik nastave u kući ili zdravstvenoj ustanovi kojim se učeniku
omogućava praćenje nastave uz pomoć telekonferencije ili videokonferencije; takva
nastava je za učenike koji ne smiju biti u neposrednom kontaktu s drugima.

Broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu

Na temelju broja učenika ured državne uprave u županiji utvrđuje za svaku pojedinu školu
broj redovitih i kombiniranih razrednih odjela za školsku godinu.

Redoviti razredni odjel ustrojava se od učenika istoga razreda i u pravilu ima 30

učenika. Ako škola ima više od 34 učenika istoga razreda, razred se ustrojava u 2 ili više
odjeljenja.

U redoviti razredni odjel mogu uključiti najviše 3 učenika s teškoćama kojima je utvrđen
primjereni program obrazovanja pa ti odjeli mogu imati najviše:

 S 1 učenikom- najviše 28 učenika

 S 2 učenika-najviše 26 učenika

 S 3 učenika- najviše 24 učenika

Ako netko od učenika s teškoćama ima osobnog pomoćnika ,broj učenika se ne smanjuje.
Kombinirani razredni odjel sastavljen je od učenika od 1.do 4.razreda, a iznimno i za učenike
od 5.do 8.razreda.

Broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu s učenicima od 1.do 4.razreda

sastavljenom od učenika dvaju razreda može imati najviše 16 učenika, satsavljen od
učenika triju razreda najviše 14 učenika i sastavljen od učenika četiri razreda najviše 12
učenika. Navedeni kombinirani razredni odjeli mogu imati najviše 10 učenika ako je u razredni
odjel uključen jedan učenik s oštećenjem vida, sluha...broj učenika u takvim kombiniranim
razrednim odjelima smanjit će se za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama.

Kombinirani razredni odjel s učenicima od 5.do 8.razreda sastavljenom od dvaju razreda može
imati najviše 10 učenika, odnosno 5 učenika ako je u razredni odjel uključen učenik s teškoćama.
Kombinirani razredni odjel sastavljenom od triju razreda može imati najviše 6 učenika, a
sastavljen od četiri razreda 4 učenika s time da u razred ne mogu biti uključeni učenici s
teškoćama.

Odgojno-obrazovna grupa dopunske nastave ustrojava se od učenika istoga ili dvaju i više
razreda, ovisno o vrsti i programu rada skupine i može imati najviše 10 učenika, a dodatne
nastave 15 učenika.

Bonus nastava – predstavlja ponudu zamjenskih aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju više
kognitivne razine, a za učenike s teškoćama u razvoju predstavljaju teško dostižan ili pak
nedostižan cilj. Nova hrvatska škola predviđa mogućnost uvođenja novih alternativnih oblika
rada s učenicima s teškoćama u razvoju koji obogaćuju postojeće nastavne planove i programe, a
mogu se provoditi kao izvannastavne ili izvanškolske aktivnosti.

Intergrativni odgojno-obrazovni sadržaji za osnovnu školu:

Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj- svojim sadržajima obuhvaća sve što nas
okružuje te podrazumijeva prirodne, socijalne i gospodarske aspekte okoliša. Zadaća škole je
osmišljavati i unositi sadržaje za ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj.
Osim u postojećim predmetimaa može se ostvarivati i u izvannastavnim aktivnostima. U
realizaciju poželjno je uključiti roditelje i lokalnu zajednicu.
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo- uveden u odgojno-
obrazovni sustav 1999. godine; obuhvaća: odgoj za ljudska prava, za demokratsko građanstvo,
održivi razvoj, humanitarno pravo, odgoj za min i nenasilno ponašanja.; može se ostvarivati
interdisciplinarno kroz sve predmete, kao izborni predmet, kao projekat, sustavno kroz cijeli plan
i program
Zdravstveni odgoj i obrazovanje-sadržaji se odnose na promociju zdravlja i kulture zdravoga
života svakog čovjeka; potrebno je uključiti roditelje i stručnjake; učenici trebaju naučiti
preuzimati odgovornost za vlastito zdravlje, o zdravoj prehrani, spolno prenosivim bolestima,
odgovornom roditeljstvi, sredstvama ovisnosti i rizičnim ponašanjima; znanje treba uskladiti s
razvojnom dobi učenika te njihovim interesima i potrebama
Prometna kultura-dio opće kulture a odnosi se na sudionike u prometu, uvježbavanja ponašanja
na ulici; sastavni dio plana i programa; vrijednost programa je u sprječavanju i smanjenju broja
nesreća u kojima stradavaju djeca i odrasli; osim u redovitoj nastavi programi i sadržaji
predviđeni su u izbornoj nastavi i tehničoj kulturi

Radnici školskih ustanova

Odgojno-obrazovni rad u školi obavljaju radnici koji u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni
odnos, a sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu. Zbog ispunjavanja posebnih potreba učenika s
teškoćama u razvoju, školska ustanova možeu odgojno-obrazovni proces uključiti pomoćnike u
nastavi ili stručno komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne
djelatnosti.

Škole imaju i suradnike koji pomažu odgojno-obrazovni i nastavni rad:volonteri, prevoditelji

znakovnog jezika, pomoći radnici.

Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji razredne nastave, učitelji

predmetne nastave i stručni suradnici.

Učitelji izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnig rada s učenicima ta

obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i količine rada. Oni su stručno osposobljeni nositelji
odgojno-obrazovnog procesa u razrednoj i predmetnoj nastavi.

Razrednik ima ulogu učitelja koja se odnosi na vođenje povjerenog razrednog odjela te
komunikacijsko posredovanje između učenika, učitelja i roditelja. On je voditelj i odgojitelj
određene skupine učenika koja čini razredno odjeljenje, upućuje učenike u školski i nastavni rad,
hrabri, razumije , usmjerava i pomaže učenicima. Njegova obveza je i stalna suradnja s
roditeljima, vođenje pedagoških i administrativnih poslova, a na početku školske godine izrađuje
program svog odjela.

Stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima te stručno razvojne i

koordinacijske poslove: pedagog, psiholog, knjižnjičar, stručnjak s edukacijsko-rehabilitacijskog
profila.

Tajnik- djelokrug rada tajnika propisuje ministar

Zasnivanje i prestanak radnog odnosa

Učitelji i stručni suradnici radni odnos zasnivaju ugovorom o radu na temelju natječaja, koji se
objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločana zavoda za zapošljvanje. O zasnivanju i
prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora.

Poslove učitelja razredne nastave može obavljati osoba koja je završila integrirani
preddiplomski i diplomski studij ili četverogodišnji studij kojim je stečena visoka stručna sprema.

Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na
poslovima učitelja ili stručnog suradnika kao pripravnik.

Pripravnički staž traje godinu dana, a pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine
dana, od isteka pripravničkog staža. Ako pripravnik ne položi stručni ispit u zadanom
roku,prestaje mu radni odnos istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

Radni odnos ne može zasnovati:

 Osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo

 Osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko kazneno djelo

Plaće i naknade zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama

Plaću za zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za
izračun plaće, uvećan za 0.5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Plaća se uvećava:

 Učiteljima u kombiniranim odjelima

 Učiteljima koji rade s učenicima s teškoćama

 Učetiljima koji rade u otežanim uvjetima

 Učiteljima koji realiziraju nastavu u tri ili više matičnih ili područnih škola

Obveze učitelja i stručnih suradnika

Ukupne tjedne obveze utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu godišnjim planom i programom
rada.

Tjedna norma neposrednog rada učitelja razredne nastave s učenicima iznosi broj sati propisan
nastavnim planom za razrednu nastavu. Tjedna norma neposrednog rada učitelja predmetne
nastave uključujući 2 sata razrednika iznosi od 22 do 24 sata. Tjedna norma neposrednog rada
stručnog suradnika i učitelja koji radi u produženom boravku je 25 sati.
Učitelji u osnovnoj školi:i zvode nastavu i druge oblike rada s učenicima, vode razredništvo,
održavaju informacije za roditelje, organiziraju i vode roditeljske sastanke, obavljaju aktivnosti iz
nastavnog plana i programa, brinu o učeničkom zdravlju, pripremaju se za satove, izrađuju
pripreme, ispravljaju i analiziraju učeničke radove, vode dežurstva, provode popravne,
organiziraju školska natjecanja...

Učitelji u osnovnoj školi mogu obavljati i posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada škole:

 Poslovi satničara-izrađuje raspored sati, raspored uporabe učionica, raspored dežurstva

učitelja

 Poslovi voditelja smjene-praćenje rada smjena, poslovi organizacije zamjene učitelja

 Poslovi voditelja područne škole/odjela-praćenje rada razrednih odjela, poslovi

organizacije zamjene učitelja

 Poslovi vođenja školskog bazena-organizacija obuke plivanja za škole koje imaju bazen

 Poslovi sindikalnog povjerenika

 Poslovi povjerenika zaštite na radu

U umjetničkim školama posebni poslovi su: poslovi pročelnika, pročelnik stručnih odjela,
poslovi voditelja instrumentarija, knjižnice i fonoteke

Stručni suradnici sukladno rješenju o tjednom i godišnjem zaduženju izdanom od strane

ravnatelja obavljaju: poslove neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima, ostale
poslove vezane za učenike, izvršenje aktivnosti iz nastavnog plana i programa, posebne poslove
koji proizlaze iz ustroja rada škole...

Radne obveze učitelja razredne nastave

Učitelji razredne nastave obvezni su izvoditi nastavu i sve ostale oblike neposrednog odgojno-
obrazovnog rada s učenicima za 1.,2.,3.i 4.razred te obavljati razredničke i ostale poslove koji
proizlaze iz naravi i količine neposrednog odgojno-obrazovnog rada u sklopu satnice do punog
radnog vremena. Tjedna norma stručno-metodičke pripreme iznosi 30 minuta po satu redovite
nastave.

U produženom boravku učitelji razredne nastave ostvaruju neposredni odgojno-obrazovni rad u

sklopu 25 nastavnih sati tjedno (sat po 60 minuta).

Učitelji koji rade prema programu produženog stručnog postupka ostvaruju neposredni odgojno-
obrazovni rad s učenicima s teškoćama u razvoju u sklopu 25 nastavnih sati tjedno.
Radne obveze učitelja predmetne nastave

Učitelji predmetne nastave obvezni su izvoditi nastavu i ostale oblike neposrednog odgojno-
obrazovnog rada s učenicima u količini utvrđenoj prema pravilniku, te obavljati razredničke i
druge poslove u sklopu satnice do punog radnog vremena.

Tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja predmetne nastave iznosi 20 minuta po satu
redovite nastave.

Radne obveze učitelja umjetničkih škola

U umjetničkim školama ukupne tjedne obveze učitelja određuju se pravilnikom u 40-satnom

tjednu.

Stručni suradnici

Stručni suradnici u osnovnim školama su:pedagog, psiholog, knjižnjičar, stručnjak

edukacijsko-rehabilitacijskog profila (defektolog, socijalni radnik) i zdravstveni radnik.

Poslovi stručnih suradnika:

 Vođenje dokumentacije i učeničkih dosjea

 Suradnja s roditeljima i učenicima

 Sudjelovanje u izradi programa i provedba školskih izleta i drugih aktivnosti izvan škole

 Poslovi vezani uz početak i završetak školske godine

 Stručno osposobljavanje i usavršavanje

 Sudjelovanje na sjednicama te u radu stručnih tijela

 Izrada individualnog plana stručnog usavršavanja

 Sudjelovanje u provođenju popravnih,razrednih ispita

 Drugi poslovi po nalogu ravnatelja

Pedagog- stručni suradnik koji planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u
neposrednom pedagoškom radu, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada
škole, savjetuje i pomaže u rad učiteljima, sudjeluje u izricanju pedagoških mjera, izrađuje i
provodi preventivne programe...

Psiholog- stručni suradnik koji planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u
neposrednome pedagoškom radu, identificira i dijagnosticira učenike s posebnim potrebama, radi
na uklanjanju teškoća koje učenik ima, pruža stručnu potporu učenicima na očuvanju psihičkog
zdravlja...

Knjižnjičar- stručni suradnik koji planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u
odgojno-obrazovnom radu, potiče razvoj čitalačke kulture, sudjeluje u formiranju multimedijskog
središta škole

Stručni suradnik stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila- stručni suradnik koji

planira i programira rad , savjetuje i pomaže u radu učiteljima i učenicima, pomaže učiteljima u
izradi primjerenih programa

Zdravstveni radnik-identificira učenike kojima je potrebna zdravstvena pomoć, izvodi vježbe s

učenicima radi održavanja razine motoričkih sposobnosti, savjete učitelje i stručne suradnike u
radu s učenicima s teškoćama...

Socijalni radnik-priprema se i obavlja poslove u radu s učenicima, roditeljima i zaposlenicima

škole, prikuplja podatke o socijalnom statusu učenika i njihove obitelji, surađuje s ustanovama...

Stručnim suradnicima posao se raspoređuje na šestosatni dnevni rad u školi od čega 25 sati
obavljaju poslove neposrednoga pedagoškoga rada, a ostale poslove u sklopu satnice od 40-
satnog tjednog radnog vremena.

Umjetničke škole

Umjetničke škole su glazbene, plesne, likovne i druge škole koje izvode umjetničke
programe.

Osnovno glazbeno obrazovanje izvodi se u šestogodišnjem programu, a osnovno plesno u

četverogodišnjem programu.

Pravo upisa u prvi razred osnovnoga glazbenog obrazovanja imaju djeca koja su navršila 7
godina života, a plesnog s navršenih 9 godina života.

U prvi razred srednje glazbene škole upisuju se učenici s navršenih 15 godina života, a u prvi
razred plesne škole do navršenih 17 godina života.

Stručna tijela umjetničke škole su razredno i učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće. U

umjetničkoj školi osniva se i vijeće učenika koje čine predstavnici svakog razreda ili oređene
godine obrazovanja.
Obrazovanje odraslih

Obrazovanje odraslih obuhvaća cjelinu učenja odraslih.

Obrazovanje se odvija kao:

formalno-djelatnost koja se izvodi institucionalni javno verificiranim oblicima obrazovanja radi

stjecanja stručnog znanja, vještina i sposobnosti

neformalno—označava organizirane procese učenja usmjerene na osposobljavanje odraslih

osoba na rad i osobni razvoj

informalno- označava aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaća stajališta i pozitivne vrednote
te vještine iz svakodnevnog iskustva

samousmjereno učenje-aktivnosti u kojima odrasla osoba samostalno uspostavlja kontrolu nad

procesom učenja i odgovara za rezultate učenja

Obrazovanje odraslih provode pučka otvorena učilišta, osnovne škole, srednje škole, visoka
učilišta te druge ustanove.

Polaznik obrazovanja odraslih može biti osoba koja ima navršenih 15 godina života i ispunjava
druge uvjete određene programom.

Andragogija je disciplina pedagogije koja se bavi odgojem i obrazovanjem odraslih.

5. ŠKOLSKE USTANOVE

Školske ustanove su javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja a to su:
osnovne, srednje škole, učenički domovi i druge javne ustanove

Školske ustanove obavljaju sljedeće poslove:

 Upisi u škole i ispisi iz škole

 Vrednovanje i ocjenjivanje učenika

 Izricanje i provođenje pedagoških mjera

 Organizacija predmetnih i razrednih ispita....

Načela obrazovanja školskih ustanova osnovnog i srednjeg obrazovanja su:

 Osnovno školstvo je obvezno za sve učenike u RH

  Odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na jednakosti obrazovnih
mogućnosti

 Rad u školskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnicaškolskog rada...

Mreža školskih ustanova

Sve školske ustanove na određenom području obuhvaćene su mrežom školskih ustanova.

Obavezno sadrži: popis škola, popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s

invaliditetom, popis školskih vježbaonica, popis škola centra izvrsnosti, popis učeničkih
domova.

Tijela i upravljanja školskim ustanovama

Tijela škoslkih ustanova su:

1.školski odbor;
2.stručna tijela;
3.ravnatelj;
4.vijeće roditelja;
5.vijeće učenika.

Školski odbor-upravlja školom.

1.imenuje i razrješuje ravnatelja;
2.daje prethodnu suglasnost u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa;
3.donosi statut i druge opće akte na prijedlog ravnatelja;
4.donosi školski kurikulum;
5.donosi godišnji plan i program rada;
6.donosi financijski plan;
7.odlučuje o zahtjevima radnika o zaštiti prava iz radnog odnosa.
Školski odbor ima 7 članova (jednog člana bira radničko vijeće, 2 člana iz reda učiteljam
nastavnika i stručnih suradnika, 1 član iz reda roditelja, 3 člana koje samostalno bira osnivač
ustanove).
Mandat traje 4 godine.
Stručna tijela škole su:
1. razredno i učiteljsko vijeće;
2.nastavničko vijeće;
3.odgajateljsko vijeće.
Razredno vijeće čine učitelji/nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu. Razrednik
određenog razrednog odjela je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća.
Učiteljsko/nastavničko vijeće čine svi učitelji, odnosno nastavnici i stručni suradnici školske
ustanove te ravnatelj školske ustanove.

Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj školske ustanove koji je odgovoran za zakonitost i

stručnost njezinog rada.
Poslovi ravnatelja:
1.predlaže šk. odboru godišnji plan i program rada;
2.predlaže šk. odboru statut i druge opće akte;
3.predlaže šk. odboru financijski plan;
4.odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa radnika;
5.provodi odluke stručnih tijela i šk. odbora;
6.planira rad, saziva i vodi sjednice učiteljskog vijeća;
7.u suradnji s učiteljskim vijećem predlaže šk. kurikulum;
8.odgovara za sigurnost učenika, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ostalih radnika;
9.surađuje s učenicima i roditeljima;
Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor. Imenuje se na rok od 5
godina uz mogućnost ponovnog imenovanja.
Osoba imenovana za ravnatelja ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu gdje je prethodno
radila.

Vijeće roditelja
Roditelji učenika svakog razrednog odjela među sobom biraju jednog člana u vijeće roditelja.
Ovlasti:
 Daje mišljenje o školskom kurikulumu
 Raspravlja o izvješćima ravnjatelja
 Razmatra pritužbe roditelja
 Predlaže svog člana školskog odbora

Vijeće učenika
Čine predstavnici učenika svakog razrednog odjela. Predstavnik vijeća učenika sudjeluje u radu
tijela škole kad se odlučuje o pravima i obvezama učenika, ali bez prava odlučivanja.

Nadzor nad radom školskih ustanova

Nadzor nad zakonitošću rada i općih akta školske ustanove obavlja ured državne uprave nadležan
za poslove obrazovanja.
Ako ured državne uprave utvrdi nedostatke ili propuste u radu školske ustanove, zatražit će
uklanjanje nedostataka i o tome izvjestiti ministarstvo.
Nadzor i kontrolu financijskog poslovanja obavlja ministarstvo.
Nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava koja se školskim ustanovama osiguravaju iz
proračuna jedinice lokalne i područne samouprave obavlja osnivač.

Prosvjetna inspekcija
Ustrojava se kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica ministarstva obrazovanja.
Poslove inspekcijskog nadzora u prvom stupnju obavljaju prosvjetni inspektori i viši
prosvjetni inspektor, a u drugom stupnju obavljaju članovi povjerenstva koje imenuje Vlada
RH.

Prosvjetna inspekcija provodi inspekcijski nadzor u predškolskim ustanovama, osnovnim i

srednjim školama i učeničkim domovima. Inspekcijski nadzor provodi se uz primjenu zakona i
drugih propisa, zasnivanje i prestanak radnog odnosa, ostvarivanje prava i obveza iz radnog
odnosa, rješavanje o pravima i interesima učenika i roditelja.

Posao inspektora je pregledati i proučiti pisane dokumente ustanove, provjeriti obavlja li se

djelatnost i poslovanje u skladu s oktom o osnivanju, je li statut donesen u skladu s propisima, je
li dnevna, tjedna i godišnja organizacija rada provedena u skladu sa zakonom, primjenjuje li se
državni pedagoški standard, ispunjava li ravnatelj svoje dužnosti i obveze...

Prosvjetna inspekcija rješava i žalbe podnjete protiv rješenja nadzirane ustanove.

Prava prosvjetne inspekcije:

 pedagoške i druge dokumentacije

 Pregledavanje isprava ne temelju kojih se može utvrditi identitet zaposlenih osoba

 Ravnatelj je dužan osigurati uvjete nadzora

Ako postoji osnovana sumnja u zlostavljanje ili neprimjeren odnos prema učeniku, inspektor
može ispitati i učenika uz pristanak ili prisustvo roditelja.

Dužnosti prosvjetne inspekcije ako dođe do nepravilnosti odnosno nezakonitosti: poništenje

ocjene, poništenje svjedodžbe, ukidanje, poništenje ili oglašavanje ništavnim upravnog akta,
sastavljanje novog akta...

Inspektor će zatražiti stručno-pedagoški ili drugi stručni nadzor ako u provedbi inspekcijskog
nadzora uoči nepravilnosti.

Zapisnik i rješenje

Inspektor sastavlja zapisnik o utvrđenom stanju i obavljenom nadzoru, a mjere što ih je ovlašten
poduzeti inspektor, izriče rješenjem.

Ako se naređena radnja ne obavi u roku slijede novčane kazne.

Ravnatelju odnosno radniku kojemu je rješenjem naređena radnja može ulažiti žalbu
povjerenstvu koje obavlja poslove inspekcijskog nadzora u drugom stupnju.

U slučaju da se utvrdi nezakonitost rada i postupanja inspekcijskom povjereniku

obustavljaju se daljnji postupci te se obavještava ministarstvo.

Stručno-pedagoški nadzor

Opći zadatak školskog nadzornika odnosno višeg školskog nadzornika je da sustavno,

organizirano i stručno nadzire i prati ostvarivanje nastavnih programa i planova, organizaciju i
izvođenje nastave, te stručnog i pedagoškog rada učitelja i stručnih suradnika.

Nadzornik je samostalan u obavljanju poslova nadzora.

Nadzor se može obaviti:

 uvidom u izvošenje godišnjeg plana i programa rada školske ustanove

 neposrednim praćenjem izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada

 razgovorom s učenicima, roditeljima i učiteljima

Školski nadzornik dužan je pravodobno obavjestiti ravnatelja školske ustanove o vremenu

obavljanja nadzora. O obavljenom nadzoru sastavlja nalaz koji mora biti jasan i prije čijeg se
sastavljanja razmatra utvrđeno stanje s ravnateljem i stručnim tijelima.

Vrednovanje školskih ustanova

U školskim ustanovama se radi umaprjeđenja kvalitete odgojno-obrazovne djelatnosti provodi

vanjsko vrednovanje i samovrednovanje, koje se odnosi na provođenje nacionalnih ispita te
mjerenje stupnja kvalitete svih sastavnica nacionalnog kurikuluma.

Kao tijelo nadležno za vanjsko vrednovanje određen je Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Vanjsko vrednovanje temelji se na stvaljanju učenika u središte i praćenju njegovog rada i

napretka.

Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje ima sljedeće dužnosti:

-predlaže mjere, aktivnosti, strategije razvoja i unapređenja odgoja i obrazovanja

-brine se o razvoju nacionalnog kurikuluma

 -predlaže sudjelovanje drugih suradnika u sustavu obrazovanja...

-ima predsjednika i 14 članova (6 sveučilišnih profesora, 6 članova učitelja i 2 člana koja

nisu iz odgojno-obrazovnog sustava)

7. PEDAGOŠKE MJERE U OSNOVNOJ ŠKOLI (opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u

drugu školu)

Učenik koji se ističe svojim radom i zalaganjem može biti pohvaljen ili nagrađen (način
pohvaljivanja i nagrađivanja uređen je statutom škole), dok učeniku koji se neprihvatljivo ponaša
može biti izrečena pedagoška mjera.

Pedagoške mjere izriču se prema težini neprihvatljivog ponašanja i neopravdanih izostanaka s

nastave. Neprihvatljiva ponašanja na temelju kojih se izriču pedagoške mjere podijeljena su
ovisno o težini na: lakša (izazivanje nereda, stvaranje buke, pričanje nakon usmene opomene
učitelja/nastavnika ili dovikivanje tijekom odgojno-obrazovnoga rada) , teža (unošenje ili
konzumiranje psihoaktivnih sredstava u prostor škole ili na drugo mjesto gdje se održava
odgojno-obrazovni rad; dovođenje ili pomaganje prilikom dolaska neovlaštenim osobama koje su
nanijele štetu osobama ili imovini u prostoru škole ili na drugome mjestu gdje se održava
odgojno-obrazovni rad), teška (krivotvorenje ispričnica ili ispitnih materijala; krađa tuđe stvari;
poticanje grupnoga govora mržnje; uništavanje službene dokumentacije škole;) i osobito teška
(krivotvorenje pisane ili elektroničke službene dokumentacije škole; objavljivanje materijala
elektroničkim ili drugim putem, a koji za posljedicu imaju povredu ugleda, časti i dostojanstva
druge osobe; teška krađa).
1) Pedagoška mjera opomene izriče se nakon drugog evidentiranog lakšeg neprihvatljivog
ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od 0,5% nastavnih sati od ukupnoga
broja sati u koje je trebao biti uključen tijekom nastavne godine. Opomenu izriče razrednik u
roku od 15 dana od dana saznanja za neprihvatljivo ponašanje.

2) Pedagoška mjera ukora izriče se zbog težeg neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je
učenik neopravdano izostao više od 1% nastavnih sati od ukupnoga broja sati u koje je trebao biti
uključen tijekom nastavne godine. Ukor izriče razredno vijeće u roku od 30 dana od dana
saznanja za neprihvatljivo ponašanje.

3) Pedagoška mjera strogog ukora za učenika osnovne škole izriče se zbog teškog
neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od 1,5% nastavnih
sati od ukupnoga broja sati u koje je trebao biti uključen tijekom nastavne godine. Strogi ukor
izriče učiteljsko vijeće u roku od 30 dana od dana saznanja za neprihvatljivo ponašanje.
4) Pedagoška mjera preseljenja u drugu školu za učenika osnovne školeizriče se zbog osobito
teškog neprihvatljivog ponašanja ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od 2%
nastavnih sati od ukupnoga broja sati u koje je trebao biti uključen tijekom nastavne godine.

Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera opomene ili ukora ponavlja se prethodno
izrečena pedagoška mjera u slučaju neprihvatljivog ponašanja manje ili iste težine za koje mu još
nije izrečena pedagoška mjera. Ista pedagoška mjera može se izreći najviše dva puta tijekom
školske godine. U slučaju da se učenik ponovno neprihvatljivo ponaša, izriče se pedagoška mjera
sljedeće težine.

Učeniku kojemu je već izrečena jedna od pedagoških mjera opomene ili ukora izriče se sljedeća
teža mjera u slučaju ponavljanja neprihvatljivog ponašanja za koju mu je već izrečena pedagoška
mjera.

Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera strogog ukora izriče se pedagoška mjera
preseljenja u drugu školu u slučaju bilo kojega teškog neprihvatljivog ponašanja, odnosno dva
lakša ili teža neprihvatljiva ponašanja.

Učeniku osnovne škole kojem je izrečena pedagoška mjera preseljenja u drugu školu, a koji se i
dalje neprimjereno ponaša, može se, sukladno odredbama ovog pravilnika izreći pedagoška mjera
izuzev mjere preseljenja u drugu školu.

Pedagoška mjera vrijedi samo za tekuću školsku godinu.

13. STAŽIRANJE I POLAGANJE STRUČNOG ISPITA UČITELJA I STRUČNIH

SURADNIKA U OSNOVNIM ŠKOLSTVU

Svrha pripravničkog je osposabljavanje učitelja, stručnih suradnika i nastavnika bez radnog

iskustva za uspješno, stručno i samostalno obavljanje poslova u OŠ.

Nakon početka rada pripravnika škola je obvezna:

 imenovati povjerenstvo za stažiranje pripravnika

 pravodobno prijaviti stažiranje Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Agenciji u roku od
30 dana od dana početka rada pripravnika
 izraditi program pripravničkog staža i dostaviti ga ministarstvu i Agenciji u roku od 30
dana od dana početka rada pripravnika
 pružati stalnu stručno-pedagošku, metodičku i drugu potrebnu pomoć pripravniku,
 pratiti i vrednovati napredovanje pripravnika u ostvarivanju programa stažiranja
Povjerenstvo za pripravnički staž: ravnatelj škole (predsjednik povjerenstva)(2x2), mentor
(učitelj koji je položio stručni ispit) i stručni suradnik(2x2).
Pripravnici (osim pripravnika volontera) obvezni su biti nazočni najmanje 30 sati tijekom
stažiranja, a mentor je obvezan biti na nastavnim satima pripravnika 10 sati.
Pripravnici volonteri obvezni su biti nazočni nastavnim satima mentora najmanje 2 sata tjedno
tijekom nastavne godine, odnosno 70 sati, te samostalno održati 35 nastavnih sati uz prisustvo
mentora.
Pripravnici primaju 2752 kune neto iznosa naknade.
Učitelji razredne nastave ostvaruju program pripravničkog staža u svim nastavanim predmetima,
a za stručni ispit odabiru dva nastavna predmeta od kojih je jedan obvezno niz skupine hrvatski
jezik, matematika i priroda i društvo, a drugi iz skupine Iikovna kultura, glazbena kultura i
tjelesna i zdravstvena kuItura. Ministarstvo znanosti i obrazovanja od dvaju izabranih određuje
jedan nastavni predmet za stručni ispit i o tome izvješćuje pripravnika najkasnije osam dana prije
polaganja ispita.
Ispitni rokovi za učitelje i stručne suranike u osnovnim školama su:

 od 15. siječnja do 1. ožujka

 od 15. travnja do 1. lipnja
 od 1. listopada do 15. studenoga
Stručni ispit obuhvaća:

 za učitelja - pisani rad, napisanu pripremu za nastavni sat, izvođenje nastavnog sata i
usmeni ispit;

 za stručnog suradnika - pisani rad, praktični rad primjeren poslovima koje suradnik
obavlja i usmeni ispit;
 za suradnika u nastavi - pisani rad, metodički prikaz u izvođenju jednog nastavnog sata
praktične nastave ili vježbe i usmeni ispit;

Stručni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom od 5 članova:

 viši savjetnik ili savjetnik ministarstva – Agencije kao predsjednik ispitnog
povjerenstva,
  ispitivač metodike koji se imenuje iz redova sveučilišnih profesora metodike iz struke
koju ima pripravnik ili viših savjetnika Ministarstva – Agencije tj. ovlaštenih
stručnjaka iz drugih institucija ili ovlaštenih učitelja u zvanju savjetnika,
 učitelj sustručnjak pripravnika, kao mentor na ispitu
 ravnatelj škole
 učitelj hrvatskog jezika.
Uspjeh se iskazuje ocjenom: »položio« ili »nije položio«. Pripravnici koji su položili stručni ispit
dobivaju Uvjerenje o položenom stručnom ispitu. Troškove prvog polaganja stručnog ispita snosi
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok troškove ponovnog polaganja snose pripravnici.
Mentor koji radi s pripravnikom tijekom pripravničkog staža ima pravo na naknadu za rad.

12. NAPREDOVANJE I OCJENJIVANJE UČITELJA I NASTAVNIKA U OSNOVNOM I

SREDNJEM ŠKOLSTVU
Učitelji i nastavnici mogu napredovati u struci i stjecati zvanja: mentora i savjetnika.
Da bi mogli napredovati mora se pokrenuti postupak za njihovo napredovanje. Postupak pokreće
Agencija na prijedlog ravnatelja ili učitelja nastavnika.
Ocjena stručnosti i kvalitete rada učitelja temelji se na elementima:
 Uspješnost u radu s učenicima (metodičkoj kreativnosti u poučavanju; postignutim
rezultatima u odgojnom radu s učenicima; postignutim obrazovnim rezultatima učenika i
njihovoj osposobljenosti za samostalno učenje i trajno obrazovanje; promicanju ljudskih
prava i brizi za zdrav okoliš; suradnji s učiteljima i roditeljima)

 Izvannastavni stručni rad (1bod:održavanje oglednog sata na županijskoj razini,

pripremanje izložbe ili priredbe, pripremanje natjecanja na razini škole;
2 boda:mentorstvo pripravniku, referat na državnom kongresu, sudjelovanje u
obrazovnom istraživanju; 3 boda:mentorstvo studentima, recenzija udžbenika ili stručne
knjige; 4 boda: mentorstvo učenicima na prva tri mjesta na međunarodnim natjecanjima,
prijevod udžbenika, stručne knjige; 6 bodova; autorstvo udžbenika, stručne knjige,
objavljivanje istraživačkog rada, sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom projektu)
 Stručno usavršavanje (redovito; povremeno; izostaje)
Zvanje mentor može steći učitelj koji:
  ima najmanje 6 godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, tj.rada u odgojno-
obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu;

 je postigao ocjene vrlo uspješan ili izvrstan;

 je postigao najmanje 7 bodova iz izvannastavnog stručnog rada;

 se redovito stručno usavršavao.

Učitelji i nastavnici se biraju u zvanje mentora na 5 godina i mogu biti ponovno izabrani.

Zvanje savjetnika može steći učitelj:

 koji ima najmanje 11 godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, tj. rada u
odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ili stručno pedagoškom radu;

 koji je postigao ocjenu izvrstan;

 koji je postigao najmanje 15 bodova iz izvannastavnog stručnog rada;

 koji se redovito stručno usavršavao.

14. MEĐUNARODNI PROJEKTI NA PODRUČJU OBRAZOVANJA

Ulaskom u EU, RH je postala članica Programa za cjeloživotno učenje. Projekte provodi

Agencija za mobilnost i projekte EU.

Erasmus+ najveći je i novi program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i

sport te obuhvaća razdoblje od 2014. do 2020. godine. Obuhvaća sve europske i međunarodne
programe i inicijative Europske unije u području obrazovanja. Cilj je doprinjeti smanjenju ranog
napuštanja škole i povećanju visokoobrazovanih osoba.

Erasmus+ strukturiran je prema sljedećim aktivnostima:

 Ključna aktivnost 1 – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince

 Ključna aktivnost 2 - Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse (udruživanje znanja)

 Ključna aktivnost 3 - Podrška reformi politika

 Program Jean Monnet (podržavanje akademskih modula u svrhu razvijanja obrazovnih

sadržaja)

 Sport (potpora zajedničkim partnerstvima, europskim sportskim događajima...)

15. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRŠAVANJE, NAPREDOVANJE I
IZADAVANJE LICENCIJE

Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji imaju pravo i obvezu trajno se stručno
usavršavati i osposobljavati krzo programe koje je odobrilo Ministarstvo nadležno za poslove
obrazovanja. Pod time se podrazumijeva pojedinačno i organizirano usavršavanje u matičnoj
znanosti te iz područja pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije...

Program stručnog osposobljavanja i usavršavanja treba sadržavati temu, namjenu, ciljeve

iskazane kompetencijama, metode poučavanja, organizaciju, način vrednovanja i oblik
certificiranja, broj polaznika, vrijeme trajanja programa i troškovnik.

Učitelji, nastavnici,stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci, a mogu biti i

nagrađeni za izvandredna postignuća.

Licencija za rad u školskoj ustanovi javna je isprava kojom se dokazuju potrebne razine općih i
stručnih kompetencija učitelja nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. Prvom licencijom satra
se isprava o položenom stručnom ispitu. Licencija se mora obnavljati svakih 5 godina, a postupak
NCVOO (nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) à propisuje ministar

16. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA

U školskim ustanovama vodi se pedagoška dokumentacija i evidencija o učenicima, praćenju

nastave i drugih oblika o-o rada, upisi i ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu učenika,
pedagoškim mjerama i ispitima.

Pedagoška dokumentacija i evidencija koja se obavezno vodi je:

1. Matična knjiga učenika

2. Registar učenika upisanih u matičnu knjigu

3. Razredna knjiga

4. Imenik i priručni u glazbenoj/plesnoj školi

5. Knjiga evidencije

6. Mapa praktične nastave i vježbi

7. Mapa stručne prakse

8. Dnevnici rada/praćenja

9. Spomenica škole
 10. Prijavnice, upisnice, ispisnice i zapisnici

11. Prijepis ocjena

12. Potvrda o položenom razlikovnom/dopunskom ispitu.

Školske ustanove prema potrebi vode i sljedeću pedagošku dokumentaciju i evidenciju, koja se
može voditi i u elektroničkom obliku:

a) Preglede rada: tzka, doda, dopa, izvannastavne aktivnosti, učeničkih aktivnosti u

učeničkome domu, pripreme/dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno
znaju HJ

b) Dnevnike rada: stručnih suradnika u školi sukladno poslovima koje obavljaju, za

individualnu nastavu u glazbenoj/plesnoj školi, za skupnu nastavu u glazbenoj/plesnoj
školi

c) Očevidnike i knjige evidencije/dežurstva: o radu učiteljskog/nastavničkog vijeća i radu

ostalih stručnih tijela u školskim ustanovama...

d) Dosje učenika

e) Učeničku mapu

f) Obrasce

g) Obavjesti/izvješća i potvrde

Svjedodžbe i ostale javne isprave o ocjenama, postignutome uspjehu, stećenim

kompetencijama koje učenicima izdaju školske ustanove su: razredna svjedodžba,
svjedodžba o završenome radu, svjedodžba o državnoj maturi, potvrda o položenim ispitima
državne mature, uvjerenje o završenom dvogodišnjem općeobrazovnom programu za stjecanje
zdravstvene kvalifikacije i potvrdnica o završenome programu izobrazbe u programima
obrazovanja pomorski nautičar, tehničar za brodostrojarstvo ili drugome odgovarajućem
programu obrazovanja.

MATIČNA KNJIGA (MATICA UČENIKA) je službena evidencija o učenicima u koju se

upisuju podaci značajni za praćenje učenika od upisa do završetka obrazovanja u osnovnoj ili
srednjoj školi, a koja omogućuje vjerodostojan i cjelovit uvid u učenikove podatke tijekom
njegova obrazovanja.

SADRŽI:

- Opće podatke o pkoli i matičnoj knjizi, matični broj učenika, osobne podatke o učeniku,
datup upisa i osnova upisa u školu, nastavne predmete, ocjene, opći uspjeh na kraju
pojedinog razreda po školskim godinama te podatak o završenoj etapi, podatke o
 vladanju, ukupnom broju izostanaka s nastave te broj neopravdanih izostanaka s nastave;
izvannastavne i i izvanškolske aktivnosti, podatke o izdanoj razrednoj svjedodžbi
(kvalifikacijska oznaka i datum izdavanja), ime i prezime razrednika te njegov vlastoručni
potpis, bilješke o učeniku i posebnostima važnim za učenikovo obrazovanju, podatke o
izdavanju duplikata ili prijepisa svjedodžbe.

Školska ustanova vodi i REGISTAR UČENIKA upisanih u matičnu knjigu – je evidencija

učenika školske ustanove premaa prezimenu, matičnom broju i Matičnoj knjizi u koju su upisani.

Jedna knjiga registra učenika upisanih u Matičnu knjigu služi kao pomoćna evidencija za jednu
ili više školskih godina.

RAZREDNA KNJIGA je službena evidencija u koju se upisuju podaci o učenicima,

učiteljima/nastavnicima i nastavnim predmetima/o-o područjima te o o-o radu i drugim
aktivnostima u razrednom odjelu/ o-o skupini tijekom jedne školske godine. SASTOJI SE OD:
od podataka koji se upisuju u imenik, pregled rada i dnevnik rada.

Razredna knjiga vodi se za razredni odjel i o-o skupinu za:

- RAZREDNA KNJIGA A (od 1. do 4. Razreda OŠ)

 IMENIK sadrži: osobne podatke o učeniku, bilješke o praćenju rada, napredovanju

učenika i ocjenjivanju, podatke o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,
podatke o općem uspjehu i vladanju učenika, bilješke o posebnostima važnim za
učenike, popis učenika, OIB, uključenost u programe, podatke o izostancima

 PREGLED RADA sadrži – tjedni raspored sati razrednog odjela, podatke o podjeli
učenika na o-o skupine, raspored školskih pisanih i praktičnih radova po
nastavnim predmetima i mjesecima te provedbi istih, podatke o primjerenim
programima obrazovanja koji učenici polaze te popis vrsta o-o potpore za učenike
s teškoćama, godišnji plan i tjednu evidenciju te bilješke o radu razrednika,
podatke o zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti učenika, o kulturnoj i društvenoj
djelatnosti, o nazočnosti na roditeljskim sastancima i individualnim razgovorima,
zapisnike sa sjednica razrednog vijeća, datum ime prezime i potpis razrednika i
ravnatelja

 DNEVNIK RADA sadrži: podatke o održanoj nastavi i dopunskome radu te

ostalim oblicima o-o rada, podatke o izostancima učenika, tablicu s ukupnim
brojem izostanaka (opravdanim i neopravdanim), prostor za napomene, ime
prezime i potpis razrednika te datum.

- RAZREDNA KNJIGA B ( od 5. do. 8. Razr. OŠ)

 - RAZREDNA KNJIGA K (kombinirani razredni odjeli, razredni odjeli s produženim
boravkom ili cjelodnevnom nastavom u OŠ)

- RAZREDNA KNJIGA O ( o-o skupine posebnog programa)

- RAZREDNA KNJIGA Z ( razredni odjeli u zdrvstvenoj ustanovi) – razrednik/voditelj

u zdravstvenoj ustanovi obavezan je dostaviti matičnoj školi učenika: obavijest o
sudjelovanju na nastavi u razrednome odjelu zdravstvene ustanove, potvrdu o
sudjelovanju u nastavi i razrednom odjelu zdravstvene ustanove i izvješće o praćenju i
provedbi o-o rada s prijepisom ocjena po predmetima tijekom boravka u zdravstvenoj
ustavnovi.

SPOMENICA ŠKOLE - je trajni dokument u kojem osnovna škola vodi zapise o redusljedu
važnih događaja u povijesti škole (obavezno se vodi za svaku školsku godinu).

UPISNICA u školsku ustanovu dokument je uz pomoć kojeg se učenik upisuje u OŠ.

ISPISNICA je dokument uz pomoć kojeg se učenik ispisuje iz OŠ,SŠ ili učeničkog doma.

UČENIČKA MAPA je skup dokumenata: preslika određenih javnih isprava učenika, potvrda
izjava, prijavnica, upisnica, ispisnica koja za svakog učenika razrednog odjela tjekom
učenikova obrazovanja prikupljaju razrednici.

DOSJE UČENIKA JE DOSJE koji formiraju stručni suradnici za svakog učenika kojemu se
pruža dodatna potpora o radu (sadrži zdravstvenu i ostalu dokumentacijusa specifičnim
podacima o učeniku).

SVJEDODŽBA je javna isprava koja se izdaje nakon završetka razreda osnovne i srednje
škole( razredna svjedodžba).

POTVRDE I UVJERENJA su javne isprave koje školska ustanova ili druga nadležna
javnopravna tijela izdaju temeljem službene evidencije koja se vodi o učeniku.

8. UDŽBENICI ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU

Udžbenik za osnovnu i srednju školu je nastavno sredstvo namijenjeno višegodišnjoj uporabi,

koje služi učenicima kao jedan od izvora znanja za ostvarivanje odgojno-obrazpvnih ciljeva
utvrđenih nacionalnim i predmetnim kurikulumom.

U svim razrednim odjelima istoga razreda za jedan nastavni predmet može biti samo jedan
udžbenik i dopunsko nastavno sredstvo istog autora, skupine autora ili nakladnika. Udžbenici
svojim sadržajem ne smiju biti protivni Ustavu RH, niti ne smiju sadržavati reklamni materijal.

Izjašnjavanje učitelja o prikladnosti udžbenika provodi se svake četvrte godine i to u godini u

kojoj se obavljuje ili mijenja Katalog obveznih udžbenika i pripadajućih nastavnih sredstava.
Učitelji su se dužni izjasniti najkasnije do 1.ožujka godine u kojoj se objavljuje ili mijenja
Katalog.

Prikladnim za uporabu smatraju se udžbenici i pripadajuća dopunska nastavna sredstva za koje se

u postupku izjašnjavanja izjasni najmanje 10% učitelja.

Postupak odabira udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstva iz Kataloga obavlja:

 Stručni aktiv učitelja razredne nastave

 Stručni aktiv učitelja predmetne nastave
 Stručni aktiv nastavnika predmetne nastave
 Učitelj ili nastavnik ako je samo jedan učitelj ili nastavnik za određeni nastavni predmet u
školi

Vlada može raspoloživim sredstvima državnog proračuna za svaku školsku godinu donjeti odluku
o financiranju, odnosno sufinanciranju nabave udžbenika.

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih, djeca mirodopskih vojnih i civilnih invalida, hrvatski
branitelji iz omovinskog rata i članovi njihovih obitelji, pravo na besplatne, obvezatne udžbenike
za potrebe redovnog školovanja ostvaruju kod ovlaštenog izdavača ili prodavatelja udžbenika.

Kada korisnik sam kupi obvezatne udžbenike, a ispunjava uvjete za pravo na besplatne, ima
pravo na povrat utrošenih sredstava.

9.PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA SUKLADNO ZAKONU O

ODGOJU I OBRAZOVANJU

Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini

kompetencija: znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu u
skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima i elementima. Sastavnnice vrednovanja
su: praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

Načini postupci i elementi vrednovanja proizlaze iz nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma,

nastavnog plana i programa, strukovnog kurikuluma, školskog kurikuluma, te pravilnika o
načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi.

Elemente ocjenjivanje određenog nastavnog predmeta izrađuje učitelj određenog nastavnog

predmeta s učiteljima istog nastavnog predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga područja na
lokalnoj, regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini.

Vrste provjeravanja:
  Inicijalno provjeravanje provodi se na početku godine kao uvid u postignutu razinu
kompetencija učenika u pojedinom razredu. Mora se najaviti i provesti do kraja drugog
tjedna školske godine, a rezultat se ne ocjenjuje, već se zapisuje u bilješke.
 Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute
razine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeno provjeravanje u pravilu ne
smije trajati dulje od 10 minuta. U danu kada piše pismenu provjeru, učenik smije biti
usmeno provjeravan samo iz jednog predmeta.
 Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi oblici pisane provjere koji
rezultiraju ocjenom učenikovog pisanog uratka. Razlikujemo pisane provjere u trajanju
duljem od 15 minuta (pisane provjere) i pisane provjere u trajanju do 15 minuta
(kratke pisane provjere).Obrazovna postignuća kod kratkih pisanih provjera se upisuju u
rubriku za bilješke u imeniku.

U jednom danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše 4.

Svaka škola dužna je imati školski dokument, odnosno okvirni vremenik pisanih provjera za
tekuću školsku godinu. Škola je dužna do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu
javno objaviti vremenik za sve razredne odjele. U vremenik se upisuju i kratke pisane provjere
koje se najavljuju i upisuju 5 nastavnih dana prije provjere.

Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a učenici se ocjenjuju iz svakog
nastavnog predmeta i iz vladanja.

Ocjena iz nastavnih predmeta utvrđuje se brojčano (1,2,3,4,5) , a iz vladanja opisno

(uzorno, dobro, loše).

Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz

aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom
polugodištu.

Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima
pravo u roku od 2 dana od završetka nastavne godine podnjeti zahtjev učiteljskom/nastavničkom
vijeću radi polaganja ispita pred povjerenstvom.

Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan iz najviše dva nastavna
predmeta, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadograđivanju znanja kroz dopunski rad
koji je učenik dužan pohađati. U slučaju da učenik tijekom dopunskog rada ostvari očekivane
ishode, učitelj mu zaključuje prolaznu ocjenu. Ako to nije slučaj, učenik se upućuje na popravni
ispit.

Uspjeh učenika i zaključna ocjena utvrđuju se javno u razrednom odjelu na kraju nastavne
godine.
Opći uspjeh nedovoljan utvrđuje se ako učenik ima ocjenu nedovoljan iz najmanje 3
nastavna predmeta ili ako nije položio popravni ispit u propisanom roku, te takav ponavlja
razred.

Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više
predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.

Razlozi i način polaganja razrednih i predmetnih ispita utvrđuju se statutom škole. Za učenike
osnovnih škola polaganje predmetnih i razrednih ispita regulirano je Pravilnikom o polaganju
predmetnih i razrednih ispita u osnovnoj školi.

Ako učenik zbog određenog zdravstvenog stanja ne može sudjlovati u određenoj nastavnoj
aktivnosti, može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta.

Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radui i postavljenim zadatcim i
odgojnim vrijednostima.

Učenik ima pravo elemente ocjenjivanja i postupke vrednovanjaod svakog učitelj za svaki
predmet, kao i njegovi roditelji.

Razrednik je dužan tijekom godine održati najmanje 3 roditeljska sastanka na kojima daje pregled
razrednih postignuća.