You are on page 1of 47

NA DANAŠNJI DAN: 27. 3.

• Po završetku rata za špansko naslijeđe, Španija je


1713., prema Utrehtskome ugovoru (kojim je
uspostavljen Utrehtski mir), predala Velikoj
Britaniji Gibraltar i Menorku (danas Gibraltar
pripada UK kao prekomorski (ne)samoupravni
teritorij, dok Menorka pripada Kraljevini Španiji).
• Japan 1933. istupio iz Lige naroda pošto je ta
organizacija osudila japansku okupaciju
Mandžurije (SI Kina) koja je izvršena 1931.
Srđan Aleksić
Izgubio život u 27. godini života
kao pripadnik VRS
“ispunjavajući ljudsku dužnost”
Bez ljudi kao što je
Srđan Aleksić i njihovih
junačkih djela, čovjek bi
izgubio nadu u ljudskost,
a bez nje naš život ne bi imao
smisla!
MEĐUNARODNI ORUŽANI SUKOBI
Doc. dr. Enis Omerović
MEĐUNARODNI ORUŽANI SUKOBI

POČETAK I ZAVRŠETAK
MEĐUNARODNOGA ORUŽANOGA
SUKOBA. PRAVNE POSLJEDICE
RATNOGA STANJA
NEPRIJATELJSTVA I RATNO STANJE
• Ratno stanje: odsustvo miroljubivih odnosa između
zaraćenih država.
• Njegov se nastanak može odraziti na njihove diplomatske
i konzularne odnose, na neke vrste MU, na trgovinu
(razmjenu dobara i usluga).
• Ratno stanje nije identično sa stvarnim neprijateljstvima!
– Neprijateljstva mogu prestati kapitulacijom
pobijeđene države, ali se ratno stanje produžava do
sklapanja i stupanja na snagu mirovnoga ugovora
(MU) ili dok neka od država jednostrano ne okonča
ratno stanje.
Početak MOS
• Je li objava rata drugoj državi predstavljala pravnu obavezu?
• Treća haška konvencija o otpočinjanju neprijateljstava iz 1907.
– Njezine stranke njome “priznaju da se neprijateljstva
između njih ne smiju otpočeti bez prethodnoga i
nedvojbenoga upozorenja koje će imati oblik, bilo
obrazložene objave rata, ili ultimatuma uz uvjetnu objavu
rata.”
– Mada je Japan bio strankom ove konvencije, Japan je 7.
decembra 1941. bez upozorenja napao, potopio ili teško
oštetio ratne brodove SAD u vojnoj bazi Pearl Harbor na
Havajima. To je bio povod da je sljedećega dana američki
Senat jednoglasno objavio rat Japanu kao agresoru.
Početak MOS
• Briand-Kelloggov Pakt iz 1928 (rat kao instrument
nacionalne politike država postaje zabranjen po MP)
• Nirnberški vojni tribunal 1946. osuđuje nacističke
vođe za zločin protiv mira (koji su povrijedili Pakt)
• Povelja UN iz 1945 (u potpunosti zabranjuje prijetnju
silom, upotrebu sile ili čin agresije)
• Nakon WWII nije bilo poznatih primjera objave rata
napadača njegovoj državi žrtvi.
– Ultimatum bi se danas smatrao prijetnjom silom
(povreda čl. 2(4) Povelje UN!
Kada dolazi do MOS?
• U svim slučajevima objavljenoga rata
• U drugim OS između država ako je makar jedna od
njih priznala ratno stanje
• U slučajevima strane okupacije dijela ili čitavoga
područja druge države, čak ako ta okupacija ne naiđe
ni na kakav otpor
• U sukobima “u kojima se narodi bore protiv
kolonijalne dominacije i strane okupacije i protiv
rasističkih režima, koristeći se pravom naroda na
samoodređenje...”
Okupacija
• MOS postoji i kada nijedna država ne prizna postojanje
ratnoga stanja
• Tu ratno stanje nastaje samim činom okupacije tuđega
područja
• Na takvu ratnu okupaciju primjenjuje se pravo OS
• Ratno stanje traje dok traje okupacija
• Šta ako okupacija ne naiđe na otpor, da li tada postoji
ratno stanje, iako nema stvarnih neprijateljstava?
• Stoga je pojam MOS širi od klasičnoga pojma rata!
• Zbog neobjave rata i nepriznavanja ratnoga stanja
početak izbijanja MOS ili UOS mora se utvrđivati
ispitivanjem niza relevantnih činjenica!
Čin agresije i okupacija Iraka 2003.
• Snage SAD, potpomognute snagama V. Britanije,
Australije i Poljske, pokrenule se 20. marta 2003. oružanu
akciju protiv Iraka. Za tu vojnu akciju nisu dobile
prethodno odobrenje Vijeća sigurnosti UN, jer su
Francuska i Rusija bile zaprijetile vetom. Napadu je
prethodio ultimatum Saddamu Husseinu od 17. marta
2003. da u roku od 48 sati napusti Irak. Nakon
zaposjedanja Iraka, američki inspektori nisu otkrili
tragove biološkoga i hemijskoga oružja, a što su SAD prije
toga navodile kao neposrednu opasnost po njih te da ta
država navodno ima “suverenu vlast da koristi silu u
osiguranju svoje vlastite nacionalne sigurnosti”. Nisu
otkriveni ni dokazi da je irački režim pružao pomoć Al-
Qa’idi i drugim terorističkim skupinama.
Agresija = međunarodni oružani sukob
• Neki pisci su skloni svaki čin agresije jedne države protiv
druge (sam po sebi međunarodni zločin), pa i
nedopuštenu intervenciju u drugoj državi (MPD u povredi
norme jus cogens) asimilirati u MOS! To uvijek nije
tačno!
• MOS/UOS: Produžena neprijateljstva u vremenu i po
jačini!
– Bombardiranje područja Libije od SAD 1986. ili
lansiranje krstarećih raketa SAD na neke instalacije u
Afganistanu i Sudanu 1998, bili su nedopušteni čini ili
čini agresije, jer ih nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN.
Ali ti jednokratni napadački čini nisu doveli do MOS
SAD s tim državama, s obzirom da one na njih nisu
uzvratile.
Pravne posljedice ratnoga stanja
• Prijekid diplomatskih odnosa između zaraćenih
strana
– Šta predviđa Bečka konvencija o diplomatskim
odnosima iz 1961?
– Mogu li države voditi MOS, a da održavaju
diplomatske odnose i da ne proglase ratno stanje?
Pravne posljedice ratnoga stanja
• Izbijanje rata ima znatne posljedice na neke dvostrane MU
između zaraćenih strana:
– Poništava MU između ZS o vojnom ili političkom savezu ili
saradnji
– Moguća suspenzija dvostranih MU o trgovini, prometu,
izručenju. Iz neizvršavanja takvih MU može se zaključiti
objektivna situacija ratnoga stanja
– Neki MU će se baš u uvjetima ratnoga stanja izvršavati, tj. u
MOS:
• Sve četiri ŽK iz 1949. te Prvi dopunski protokol iz 1977.
• Primjena takvih MU, djelatnosti treće države kao sile zaštitnice ili
angažman MKCK mogu upozoriti na objektivno postojanje MOS!
– MOS nema učinka na važnost ugovora o granicama i onih
koji ustanovljavaju objektivne režime! Niti ima učinka na
ugovore ustave MO!
Pravne posljedice ratnoga stanja
• Položaj neprijateljskih državljana (koji žive ili se
zateknu na području zaraćene strane):
– Ako ni jedna strana u OS ne tretira građane one
druge države u OS kao neprijateljske državljane i
ako oni ostaju pod zaštitom svoje diplomatske
misije koja je nastavila s djelovanjem, to je
pouzdan test da između tih država ne postoji ratno
stanje niti, u ovom slučaju, postoji MOS!
Pravne posljedice ratnoga stanja
• Posljedice na trgovačke i druge slične odnose između ZS i
njihovih pravnih i fizičkih osoba:
– Svaka ZS ovlaštena je svojim zakonima zabraniti svu
trgovinu s neprijateljskim privrednim društvima
– Primjenom tih zakona dokidanje svih privatnih ugovora
(jedino prijašnji ugovori o najmu ili hipoteci bili su samo
suspendirani do sklapanja mirovnoga ugovora nakon rata).
Novi su bili ništavi, a njihovo je sklapanje bilo KD.
– Sve su zaraćene strane u WWI i WWII vršile pljenidbu
neprijateljske javne pokretne imovine na svome i na
privremeno okupiranome neprijateljskome području
• Ratni plijen: novac, zlato i druge dragocjenosti, oružje, municija,
namirnice te lokomotive i vagoni u vlasništvu neprijateljskih
državnih željeznica (sve su ZS smatrale takve mjere pljenidbe u
skladu s ratnim pravom).
Pravne posljedice ratnoga stanja
• Ratno je stanje bilo priznato u sukobima između
Indije i Pakistana, posebno oko regije Kašmir
• Ratno je stanje bilo uglavnom priznato od arapskih
država u odnosu na Izrael. I danas u odnosu ovih
država naspram Izraela postoji ratno stanje.
• Unutrašnji oružani sukob: oružana intervencija treće
ili trećih država pretvara jedan UOS u MOS!
• Unutrašnji oružani sukob: oružana akcija ili mirovna
operacija Ujedinjenih nacija ne pretvara jedan UOS u
MOS!
Prestanak MOS
• Jednostavni prestanak neprijateljstava bez
posebnoga MU:
– U prošlosti je bilo MOS koji su okončani prešutno
– Nije pogodan kada treba ugovoriti repatrijaciju
ratnih zarobljenika, pitanja granica, pitanja
sukcesije država
Prestanak MOS
• Upokorenje (debelacija, subjugacija):
– Osvojenje cjelokupnoga područja druge zaraćene države
kojoj slijedi aneksija, pod uvjetom da prestane svaki otpor
u zemlji i inozemstvu i da svaka vlast upokorene države
nestane, čak i u izbjeglištvu. Osvojena i anektirana država
tada prestaje postojati kao subjekt MP! Upokorenjem
prestaje MOS.
– Nakon 1928: došla su u sumnju zakonitost upokorenja
Etiopije 1936, potom Austrije 1938, Češke i Moravske 1939
(LN je te upokorene države brisala iz svoga članstva).
– Poslije izbijanja WWII njemačka upokorenja Poljske,
Luksemburga i Jugoslavije, bila su pravno nevaljala. Već su
se tada teritorijalne promjene mogle valjano provesti samo
mirovnim ugovorima nakon rata.
– Danas?
Prestanak MOS
• Mirovni ugovor
– Uređuju se sva pitanja proizašla iz MOS:
• Povlačenje snaga
• Repatrijacija ratnih zarobljenika
• Promjene državnih granica
• Naknade štete
• Položaj stanovnika ustupljenoga područja
• Druga pitanja sukcesije država (ukoliko nastanu
teritorijalne promjene)
• U nedostatku drukčijih pravila, primjenjuje se načelo
postliminium
Prestanak MOS
• Ugovor druge vrste
– Primjer: Sporazum o okončanju rata i obnavljanju
mira u Vijetnamu (Pariz, 27. 1. 1973).
Prestanak MOS
• Sporazum o primirju
– Predstavlja korak ka mirovnome ugovoru kao MU
– Namjera: okončanje neprijateljstava u iščekivanju
mirovnoga ugovora
– Ako je mirovni ugovor nemoguće postići, onda
sporazum o primirju postaje ugovor o prestanku
ratnoga stanja – trajni mirovni ugovor kao MU
• Sporazum o primirju iz 1949. Izraela i Egipta, Libanona,
Jordana i Sirije s druge strane
• Mirovni ugovor između Izraela i Egipta, sklopljenim u
Washingtonu 26. 3. 1979. formalno je okončao ratno stanje
između tih dviju država
Prestanak MOS
• Jednostrana izjava volje:
– Pobjednička država
– Sklapanje mirovnoga ugovora s pobijeđenom državom
nije na vidiku iz političkih razloga
– Praksa: nakon WWII u odnosu na pobijeđene
Njemačku, Austriju i Japan
• Austrija: bez MU: 1955: Moskva: Državni ugovor o
uspostavljanju neovisne i demokratske Austrije
• Njemačka: bez MU: Zbog izbijanja hladnoga rata, 1949.
ustanovljene su dvije njemačke države: SRNJ i NJDR. U
sklopu njihova ujedinjenja, te dvije države i četiri
savezničke sile (Francuska, VB, SSSR i SAD) sklopile su 12. 9.
1990. u Moskvi: Ugovor o konačnom uređenju u pogledu
Njemačke
Prestanak MOS
• Jednostrana izjava volje:
– Japan: SAD i zapadne države sklapaju MU s
Japanom u San Francisku 1951.
– S obzirom na teritorijalno sporenje oko Kurilskih
otoka, Japan do danas nije sklopio MU s Ruskom
Federacijom
Postliminium
• Povrat položaja osoba i vlasništva nad imovinom na njihov
status prije nego što ga je neprijatelj osvojio (posudba iz
rimskoga prava u međunarodno)
• Vraćanje prava i statusa u prijašnje stanje (prije MOS)!
• Upokorena i anektirana država, nakon svojega oslobođenja,
nastavlja sa svojim postojanjem kao da te aneksije nije ni bilo!
– Pravna fikcija kontinuiteta u pravnome poretku kao da
nikada nije ni bilo aneksije (bez prijekida)
– Austrija, Čehoslovačka (od 1938/39 do 1945)
– Nakon dužega proteka vremena njega je teško provesti!
Litvanija, Latvija i Estonija (baltičke države) pozivaju se
upravo na ovo načelo, ne priznavajući zakonitost
razdoblja sovjetske “okupacije” između 1940. i 1991. kada
su stvarno ove tri države bile u sastavu SSSR.
– Primjer Poljske (1795 i 1918)!
Okončanje neprijateljstava
• Primirje:
– Obustavljanje ratnih operacija uzajamnim
sporazumom zaraćenih strana
– Lokalno i opće primirje
– Opće primirje: politički značaj
Okončanje neprijateljstava
• Kapitulacija:
– Cjelokupne oružane snage ili njihov dio prestaju s
borbom i predaju se neprijatelju uz ili bez
određenih uvjeta
– Može biti jednostran čin ili se može ugovoriti
– Valja razlikovati sporazum o kapitulaciji i sporazum
o primirju (ovaj posljednji ne mora uvijek
predviđati predaju neprijatelju)
Okončanje neprijateljstava
• Opća bezuvjetna kapitulacija:
– Jednostran čin poražene države popraćen
sporazumom o predaji svih vojnih jedinica i
dokidanjem svih civilnih vlasti u njoj
– Njemačka: potpisali je u Reimsu u Francuskoj 7. 5.
1945., a sljedećega dana u Berlinu. Privremeno je bila
dokinuta svaka njemačka vlast na svim razinama. Svu
vlast u Njemačkoj preuzima Savezničko kontrolno
vijeće (komisija). Četiri savezničke sile držale su pod
okupacijom dijelove Njemačke i dijelove samoga
Berlina. Stvaranje dvije njemačke države 1949. koje se
ujedinjuju 1990., ali je ratna okupacija obiju tih država
dokinuta 1955! Zanimljiv položaj NJ između 45-49!
Jesu li savezničke sile upokorile NJ?
Četiri savezničke zone okupacije u Njemačkoj
Podijeljeni Berlin
Okončanje neprijateljstava
• Japan: potpisao akt bezuvjetne kapitulacije na
američkome ratnome brodu Missouri u tokijskoj luci
dana 2. 9. 1945. i time je konačno okončan WWII
• U ime Saveznika, vlast je u Japanu vršio američki
general Douglas MacArthur do 1951, kada je u San
Francisku potpisan MU s Japanom
• Ratna okupacija Japana dokončana 1952. s izuzetkom
otočja Ryukyu, do 1972.
Drugi svjetski rat
Početak Završetak
• Akt agresije 1. 9. 1939. • Okončanje neprijateljstava
• Prerasta u MOS 2. 9. 1945.
• MOS traje do 2. 9. 1945.
• Objava rata Poljskoj:
početak ratnoga stanja • Kraj ratnoga stanja: u
odnosu na Njemačku:
jednostrane izjave: 1951,
MU: 1990; u odnosu na
Japan: MU: 1951 (još nema
MU između Japana i RF)
Slide Čin agresije na RBiH
• Kada počinje?
• Prerasta u MOS?
• Koji oblik MOS?
– Kontrola od države oružanih formacija u
drugoj državi
– Dva testa za dokazivanje ovog oblika MOS:
• Efektivna kontrola (razvio: ICJ);
• Opća, generalna, cjelovita, sveobuhvatna kontrola
(razvio: ICTY)
• Kada prestaje MOS (neprijateljstva)?
• Kada je počelo ratno stanje?
• Kada prestaje ratno stanje?
• Suđenje u predmetu ratnih zločina - šta najprije
valja dokazati?
Ratno stanje u RBiH
Rezolucija 752 Vijeća sigurnosti UN: usvojena 15. maja 1992.
• Vijeće sigurnosti ... zahtijeva da se jedinice
Jugoslavenske narodne armije i elementi Hrvatske
vojske povuku ili da budu stavljeni pod vlast Vlade
Bosne i Hercegovine.
• ... zahtijeva poštivanje suvereniteta i teritorijalne
cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
• ... zahtijeva da neregularne snage prisutne na
području BiH trebaju biti rasformirane i razoružane.
Okončanje neprijateljstava
• Prijekid neprijateljstava ili primirje po nalogu ili po preporuci
UNSC
– Namjera: apsolutni prestanak svih neprijateljstava između
zaraćenih strana za vrijeme ili u roku koji se odredi u
rezoluciji
– U tome bi ostavljenome roku trebalo postići MU redovno
uz posredovanje UN
– Saveznička invazija i okupacija Iraka 2003. svrgnula je vlast
S. Husseina i raspustila sve državne organe Iraka,
uključujući i iračke oružane snage. SAD nisu se odgovorno
ponašale kao okupant niti su vršile efektivnu kontrolu nad
iračkom teritorijom. Zbog toga, u Iraku je dugo godina bio
MOS.
Okončanje neprijateljstava
• Ostale vrste MU o prijekidu ili suspenziji
neprijateljstava
PRAVO ORUŽANIH SUKOBA

TEMELJNA PRAVNA PRAVILA O


RATOVANJU I NEPRIJATELJSTVIMA
UVOD
• Zakoni rata:
– Ograničenja propisana MP u okviru kojih se smije
primijeniti sila da bi se svladao neprijatelj
– Položaj osoba zahvaćenih ratovanjem
– Svrha: da ograniče patnje osoba zahvaćenih ratom
i ograniče sam prostor ratovanja!
Ograničenja ratovanja ratione loci
• Ratište i područje ratnih operacija
• Ratište:
– Sav prostor u kojem zaraćene strane pripremaju i vrše
neprijateljstva.
– Kopneno područje, UMV, TM i zračni prostor iznad tih
područja. Ali ratište obuhvata i sve prostore OM.
– Ne obuhvata područja neutralnih država. Ne obuhvata
ni MU neutralizirana područja i zračni prostor iznad
njih: Suecki i Panamski kanal, Magellanov prolaz,
norveški otoci Svalbard na Arktiku, Aalandski otoci koji
su dio Finske te cijeli Antarktik.
Ograničenja ratovanja ratione loci
• Područje ratnih operacija:
– U kojima se neprijateljstva stvarno vode
Ograničenja ratovanja ratione loci
• Danas je ova podjela bez nekog stvarnog učinka
• Područje ratnih operacija u UOS ostaje područje
države, čak ako u njemu interveniraju strane OS
• A i oslobodilački ratovi protiv kolonijalne dominacije
vodili su se isključivo na prostoru odnosnoga
nesamoupravnoga područja i nisu se nikada
proširivali na državu metropolu
Ograničenja ratovanja ratione instrumenti
• Ograničenja s obzirom na metode i sredstva
ratovanja, objekte i zabranjene vrste oružja i municije
• Ta ograničenja obavezuju sve zaraćene strane, čak i
međunarodne snage koje djeluju na temelju ovlasti
UNSC.
• Kršenje takvih ograničenja predstavljaju ratne zločine
Ograničenja ratovanja ratione personae
• Ratnici i civili
• Civili ne bi smjeli učestvovati u neprijateljstvima, ali se moraju
poštedjeti od posljedica ratnih čina
• Civili:
– Uživaju potpunu zaštitu sve dok ne učestvuju u
neprijateljstvima
– Civili se neće koristiti da se područja učine imunima od
vojnih operacija ili da se vojni objekti zaštite od napada
– Neki civili ako padnu pod vlast neprijatelja imaju status
ratnoga zarobljenika uz uvjet da su za to dobile odobrenje
od OS koje prate
• Osobe koje prate OS a da im neposredno ne pripadaju:
– Civilni članovi posada vojnih zrakoplova
– Ratni dopisnici
– Dobavljači
– Pripadnici radnih jedinica
Ograničenja ratovanja ratione personae
• Borci:
– Osobe koje sudjeluju u neprijateljstvima, a ako padnu pod
vlast neprijatelja, imaju položaj ratnih zarobljenika
– Regularni i neregularni borci
• Regularni borci:
– Pripadnici OS svake od strana u sukobu kao i pripadnici milicija i
dobrovoljačkih odreda koji ulaze u sastav tih oružanih snaga
• Neregularni borci:
– Pripadnici milicija i dobrovoljačkih odreda koji ne ulaze u sastav
oružanih snaga neke od zaraćenih strana, imaju položaj ratnoga
zarobljenika ako kumulativno ispunjavaju sljedeća 4 uvjeta:
» Da im na čelu stoji osoba odgovorna za svoje podčinjene
» Da imaju određen i na daljinu uočljiv znak raspoznavanja
» Da otvoreno nose oružje
» Da se u svojim operacijama pridržavaju zakona i običaja rata
Narodni ustanak
• Stanovništvo neokupiranoga područja koje se
prilikom približavanja neprijatelja spontano lati
oružja da bi se oduprlo napadaču, ne imajući
vremena organizirati se kao regularne OS, ako
otvoreno nosi oružje i ako poštuje zakone i običaje
rata, imat će status borca i ako padnu pod vlast
neprijatelja, imaju pravo na položaj ratnih
zarobljenika
Pripadnici vojnoga ili civilnoga sanitetskoga i
vjerskoga osoblja
• Ako padnu pod vlast neprijatelja ne smatraju se ratnim
zarobljenicima
• Imaju poseban i povlašten položaj: ZAŠTIĆENO OSOBLJE
• Moraju imati iskaznicu i nositi znak Crvenoga križa
• Mogu biti zadržani ako to zahtijeva njihovo zdravstveno
stanje, duhovne potrebe i broj ratnih zarobljenika
• Imaju se vratiti drugoj zaraćenoj strani čim to vojne
potrebe dopuste
• Kada mogu izgubiti svoj status?
Hvala na pažnji!

You might also like