You are on page 1of 9

UREĐIVANJE POSLIJERATNOG SVIJETA

Deklaracija Ujedinjenih naroda (1942.)


- Inicirao predsjednik Roosevelt
- Cilj – suradnja te pronalazak diplomatskog rješenja oko sporova kako ne bi došlo do
novoga rata
- Trebala je zamijeniti Ligu naroda
- 26 država potpisnica – obvezalo se na borbu protiv sila Osovine i na suradnju u
potpisivanju mira s njemačkom
- Povelja UN-a (24. 10. 1945.) – temeljni dokument organizacije, usvojilo ga 50 država
Ujedinjeni Narodi
- Opća skupština – najveće tijelo, okupljaju se predstavnici svih država članica (193)
- Vijeće sigurnosti – nadzire očuvanje mira i međunarodne sigurnosti
- Pravo veta – SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina
- Tajništvo UN-a – upravljanje svakodnevnim poslovima
Suđenja u Nurnbergu
- Suđenja tijekom 1945. i 1946. kojima su utvrđeni krivci za zločine protiv mira,
čovječnosti i ratne zločine
- Suđeno je 21 nacističkom dužnosniku (12 osuđeno na vješanje, ostali u zatvoru)
- NSDAP, GESTAPO i SS osuđeni kao zločinačke organizacije
- Do 1949. – suđenja niži dužnosnicima
- Neki nacistički dužnosnici pobjegli u Latinsku Ameriku
Početak napetosti između SAD-a i SSSR-a
- Staljin u osvojenim zemljama postavio marionetske režime, približio ih SSSR-u
o Međunarodni ugovori zahtijevaju slobodne izbore i demokratsku vlast
- Početak podjele na kapitalistički zapad i komunistički istok (Željezna zavjesa)
- Trumanova doktrina – financijska pomoć Europskim državama oštećenim u Drugom
svjetskom ratu s ciljem suzbijanja širenja komunizma
o Marshallov plan – realizirana Trumanova doktrina , od 1948. do 1951.
zapadnoeuropske države primile financijsku pomoć od SAD-a
NATO
- Vojna organizacija osnovana od država zapadnog bloka 1949. – vojna pomoć
državama koje bi se našle u opasnosti od komunističkog režima
Varšavski pakt
- Vojna organizacija osnovana od država istočnog bloka 1955. – organizacija koja bi se
trebala suprotstaviti NATU u utrci oko naoružanja
VRUĆI TRENUTCI HLADNOGA RATA
Berlin
- Od 1948. vlada ozbiljna kriza u Europi
- Saveznici odlučili gospodarski ujediniti tri zone Berlina uvevši njemačku marku
- SSSR na to odgovara prekidanjem svih kopnenih veza Berlina sa zapadom
- Zračni most – metoda razbijanja gospodarske blokade, Berlin je opskrbljivan svim
potrepštinama te su njihovi proizvodi izvoženi zračnim putem
Mađarska
- Smrt Staljina, dolazak Nikite Hruščova na vlast
- Pokrenut val liberalizacije u Mađarskoj
- 1956. na vlast dolazi Imre Nagy
o Uvodi višestranačje te proglašava neutralnost između blokova
- Vojska SSSR-a ulazi u državu te slama pobunu
Čehoslovačka
- Praško prolijeće 1968.
- Aleksandar Dubček pokreće niz liberalnih reformi pod nazivom socijalizam s ljudskim
licem, uključuje autonomiju Slovačke, slobodu medija i demokratizaciju vlade
- Intervenira Varšavski pakt te slama pokret
Korejski rat
- Sukob Sjever (Komunistički, SSSR i Kina) i Jug (SAD), 1950. – 1953.
- Često pomicanje bojišnice, na kraju se vraća na početnu liniju gdje nastaje granica
Vijetnamski rat
- Sukob Sjever i Jug
- 1945. Ho Ši Min, komunist, proglašava neovisnost od Francuske
- 1954. Francuska gubi, nastaje Demokratska Republika Vijetnam (Sjeverni Vijetnam)
- SAD pomaže Južnom Vijetnamu kako bi spriječio širenje komunizma
- Tet ofenziva – napad na 50 gradova odjednom, gubitak SAD-a
- Pobjeda Sjevernog Vijetnama, rat završava 1973. godine Mirom u Parizu
- Vijetnam ujedinjen pod komunističkim režimom
Kubanska kriza
- Fidel Castro nakon državnog udara 1959. dolazi na vlast, surađuje sa SSSR-om
- Gradnja raketnih baza na Kubi – početak kubanske krize
- Kennedy uvodi pomorsku blokadu kako bi spriječio dovoz sovjetskog materijala
- Kompromis – SSSR povlači rakete s Kube, SAD neće napasti Kubu te povlači rakete iz
baza u Turskoj
Poboljšanje odnosa između dvije velesile
- Razdoblje detanta – razdoblje od kraja šezdesetih i tijekom sedamdesetih u kojem
dolazi do postupnog smanjenja napetosti između SSSR-a i SAD-a
o SALT I (1972). - ugovor u kojem su obje strane smanjile broj nuklearnog
oružja
o Tijekom detanta dogovorene i zabrane oko testiranja nuklearnog oružja
o SALT II (1975.) – sve europske države (osim Albanije) potpisale Helsinški
sporazum kojim pristaju na poštivanje teritorijalnog integriteta država i mirno
rješavanje sporova, nastaje Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
(OESS)
Afganistan
- Razdoblje detanta završava 1979. sovjetskom invazijom na Afganistan
- Afganistan 1973. svrgava monarhiju i proglašava republiku, 5 godina nakon dolazi do
državnog udara te nastaje Demokratska Republika Afganistan
- Komunistička vlada je željela samostalno voditi politiku, ali zbog masovnih pobuna
traži pomoć od SSSR-a koji 1979. vrši invaziju
- Mudžahedini – nacionalno-islamističke države koje pružaju otpor Sovjetima
- Sredinom 80-ih dolazi i SAD, Sovjeti se povlače 1989., građanski se rat nastavlja

DEKOLONIZACIJA
Dekolonizacija – proces mirnog postupnog napuštanja kolonija
- SAD napušta Filipine 1946.
- Velika Britanija napušta Indiju 1947.
Deklaracija o davanju neovisnosti kolonijalnim zemljama i narodima 1960. – donosi UN
- Ubrzan proces dekolonizacije, kolonije ipak nisu spremne za samostalnost
Države Trećega svijeta – slabo razvijene države, novonastale države iz kolonija
Pokret nesvrstanih 1956. – osnivaju ga Jugoslavija, Indija, i Egipat
- Prva skupština održana 1961. u Beogradu
Ideja panafrikanzima – povezivanje afričkih zemalja u borbi protiv kolonijalizma i rasizma
- Konferencija osam neovisnih afričkih država 1958. u Gani
- Organizacija afričkog jedinstva – osnovana 1963. u Etiopiji
- Afrička unija – nastaje 2002.
EUROPSKE INTEGRACIJE
Početak europskih integracija – mehanizam diplomatskog rješavanja sporova te suradnja
- Europska zajednica za ugljen i čelik (ECSC) – europske države žele pod kontrolu staviti
temeljne resurse za rat, to iznosi Robert Schuman 9.5.1950. (Dan Europe)
- Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju
(EUROATOM) – nastaju Rimskim ugovorom 1957.
- Europska zajednica – nastaje 1965. povezivanjem ECSC, EEZ i EUROATOM
o Temelji se na 4 slobode tržišta među članicama
 Kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi
- Europska unija (EU) – nastaje 1992. ugovorom u Maastrichtu

BLISKI ISTOK
Terorizam – nezakonita uporaba nasilja radi postizanja političkih ciljeva
Irska republikanska armija (IRA) – od 1919. djeluje kao vojno krilo stranke Sinn Fein
- Teroristički napadi s ciljem ujedinjenja Sjeverne Irske s Irskom
Njemačka Frakcija crvene armije (RAF) – djelovala početkom 1970.-ih te je bila usmjerena
protiv zapadnonjemačkih vlasti
Baskija i sloboda (ETA) – oružano djeluje od 1968., najaktivnija teroristička organizacija na
području zapadne Europe s ciljem da izbori baskijsku državu neovisnu od Španjolske
Islam – misaoni pravac koji zagovara stvaranje države temeljene na islamskim zakonima,
okrenut protiv zapadne politike
- Muslimansko bratstvo (Egipat 1928.) – prvi islamistički pokret, protive se britanskoj
vlasti
- Prvi uspjeh islamizma, Iran 1979. kada je ajatolah Homeini s vlasti svrgnuo
prozapadno iranskog šaha Rezu Pahlavija te uveo šerijatsku vlast
- Tuniške Ennahade – koriste demokratska sredstva za dolazak na vlast
Hezbollah (Libanon), Hamas (Palestina) – djeluju kao militantne skupine
- Džihadistički pokreti – pokreti usmjereni protiv politike SAD-a na bliskom istoku,
mudžahedini i al-Qaeda
- Vehabizam – najutjecajniji oblik islamističkog svjetonazora, inačica salafizma (pokret
koji zagovarat povratak životu pobožnih predaka)
- al-Qaeda - teroristička organizacija koju je 1990.-ih osnovao Osama Bin Laden
o 9/11 napad – 9.11. 2001. oteta su 4 aviona koji su se srušili na tornjeve
Svjetskog trgovačkog centra te na zgrade Pentagona
USPOSTAVA KOMUNISTIČKE VLASTI
Tijekom rata organizirana su tijela koja su preko Tita držali vlast u rukama
- Nakon rata ta tijela postaju temelj poslijeratne državne organizacije
Ožujak 1945. – osnovana vlada Demokratske Federativne Jugoslavije
- Predsjednik – Josip Broz Tito
- Travanj 1945. – osnovana Narodna vlada Hrvatske
- Rujan 1945. – ZAVNOH mijenja ime u Narodni sabor Hrvatske
- Uloga HSS-a prestaje biti značajna, Maček odlazi u SAD
Izbor za Ustavotvornu skupštinu – tendencije za opstruiranje nekomunističkih političkih
opcija
- Žene u Hrvatskoj i Jugoslaviji po prvi puta imaju pravo glasa, izjednačene s
muškarcima u svim pravima
- Na izborima se moglo glasati za dvije liste Narodnu frontu i ćoravu listu
o Narodna fronta – okuplja lijeve političare, vodi ju KP
o Ćorava lista – alternativa Narodnoj fronti
- Glasanje se svodilo na princip ZA ili PROTIV
- Pobjeda Narodne fronte s Titom na čelu (88,6%)
29. 11. 1945. – osnovana Federativna Narodna Republika Jugoslavija

OBNOVA ZEMLJE
Tijekom Drugog svjetskog rata Jugoslavija je pretrpjela velike materijalne štete
Ožujak 1945. – DFJ i Ujedinjeni narodi sklapaju sporazum od 415 milijuna dolara za pomoć
- Marshallov plan nije prihvaćen
Kolovoz 1945. – donesen Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji
- Započeta kolektivizacija – oduzimanje zemlje velikim posjednicima, stvoren zemljišni
fond kojim se pola fonda dalo siromašnima, a pola državi -> pobune (ugušene)
- Nacionalizirana su privatna poduzeća i strani kapital
- Započeta kolonizacija (rujan 1945.) – obitelji s gospodarski nerazvijenih područja
preseljena u područja gdje je potrebna radna snaga
Omladinske radne akcije (od 1945.) – uključuju se dobrovoljci i oni pod pritiskom
- Autocesta bratstva i jedinstva (ZG-BG) dovršena 1950.
- Građene nove pruge (Šamac – Sarajevo), probijen tunel Vranduk
- Propagandna uloga – prikazuje slogu nove države
- 1947. – donesen prvi petogodišnji plan gospodarskog razvoja države
SUKOB SA SSSR-OM
Informbiro (osnovan u rujnu 1947.) – okuplja čelnike komunističkih partija kao sustav
kontrole te vezanja uz SSSR
Jugoslavija nakon rata pokazuje inicijativu u vanjskoj politici – ne odgovara Staljinu
- Tito vodi samostalnu politiku po pitanju Trsta i Grčke
1948. – prijedlog o federaciji Jugoslavije, Bugarske i Albanije pod kontrolom SSSR-a
- Tito odbija prijedlog, Staljin povlači stručnjake i savjetnike iz Jugoslavije
- Rezolucija Informbiroa – KPJ optužen za neprijateljsku politiku prema SSSR-u
- Rezolucija javno objavljena – Titovi suradnici ga podržavaju, ne okreću mu leđa
o Građani daju podršku Titu, iako su prije Staljina vidjeli kao zaštitnika i
prijatelja
o Zadobiva poštovanje zapadnih zemalja – bio je jedini svjetski državnik koji se
uspješno suprotstavio Hitleru, Mussoliniju i Staljinu
- Staljinovi pristaše (Informbiroovci) – progonjeni kao državni neprijatelji

Vanjskopolitički položaj između istoka i zapada


Od 1949. Jugoslavija izabrana za jednu od nestalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a
Približavanje Jugoslavije zapadu početkom 50-ih godina 20. st.
- Prvi odlazak u inozemstvo nakon 1948. je odlazak u Veliku Britaniju
- Balkanski pakt 1954., sklopile su ga Jugoslavija, Turska, Grčka i članice NATO-a
Nakon Staljinove smrti dolazi do normalizacije odnosa sa SSSR-om
- Hruščov 1955. dolazi u Beograd, ispričava se oko neutemeljenih optužbi Informbiroa
Imre Nagy dobio azil u ambasadi Jugoslavije, u Budimpešti
- Jugoslavija kao posrednik, predaje Nagy-a SSSR-u uz uvjet njegove sigurnosti, izveden
je pred sud te smaknut – ponovno zahlađenje odnosa između Jugoslavije i SSSR-a
Slobodni teritorij Trsta (STT) – podijeljen na 2 zone
- A zona – angloamerička vojna uprava
- B zona – pod upravom JNA
Tršćanska kriza 1953. – najavljeno predavanje zone B Italiji
- „Život damo, Trst ne damo!“
- Na kraju A zona pripada Italiji, a B zone Jugoslaviji
Pokret nesvrstanih – prvi sastanak oko ideje održan 1956. na Brijunima
- Jugoslavija (Tito), Indija (Nehru), Egipat (Nasser)
- Prva konferencija Nesvrstanih u Beogradu 1961. – 25 država šalju pisma velesilama
- Tito je brojnim putovanjima i osobnim sastancima bio najutjecajniji vođa tog pokreta

SAMOUPRAVLJANJE
Radničko samoupravljanje -prema marksističkoj ideologiji u čijoj je središtu radnik, nastoji se
pravo da se radniku da pravo upravljanja nad tvornicama
Zakon o predaji tvornica na upravljanje radnicima 1950. godine
- Iste godine postoji već oko 7000 radničkih savjeta, sa 150000 radničkih delegata
Deetatizacija – smanjenje uloge države u upravljanju radom i drugim činiteljima društva
Radnički savjeti – gotovo bez ikakve ovlasti, mogu upravljati manjim dijelom prihoda u
smjeru povećanja plaća koje su podlijegale progresivnoj stopi oporezivanja
Sustav komuna 1958. – dodatna reforma samoupravljanja u kojoj na pravo raspolaganja
investicija uz savezna i republička tijela, sad ima i lokalna vlast
Dodatna liberalizacija raspodjele dobiti donesena je 1961. – poduzeća su mogla investirati
višak dobiti, ali na investicije se plaćao doprinos u općinske i republičke fondove, kao i porez
na prekomjernu dobit
Zakon o udruženom radu 1976. g. – posljednja i najdetaljnija razrada samoupravljanja
HRVATSKO PROLJEĆE
Novosadski dogovor 1955. – jezik Hrvata i Srba je jedinstven, s dva ravnopravna izgovora i
dva pisma (ijekavski/ekavski, latinica/ćirilica, hrvatskosrpski/srpskohrvatski)
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, tjednik Telegram 1967.
- Najznačajniji potpisnik bio je Miroslav Krleža
- U deklaraciji traži se ravnopravan položaj hrvatskog jezika
- Od 70 potpisnika, više od pola ih je sankcionirano, među njima i Franjo Tuđman
Pojava demokratizacijskog vala u drugoj polovici šezdesetih godina 20. st.
- Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo kao vođe tok pokreta
- Zalagali su se za gospodarski preobražaj i demokratizaciju
- Miko Tripalo zagovara politiku čistih računa – ideja decentralizacije saveznih
sredstava
- Hrvatska i Slovenija - donose najviše prihoda te velike količine novca predaju u
saveznu blagajnu koja taj novac šalje u manje razvijene republike – nezadovoljstvo
Hrvatski komunisti na 10. sjednici CK-a KPH-a izlaze s prijedlogom o većoj autonomiji
Hrvatske unutar jugoslavenske federacije
Hrvatsko proljeće kulminira štrajkom studenata u Zagrebu
- Nisu uspjeli privući radnike na svoju stranu
Matica hrvatska – vodeća snaga buđenja nacionalne svijesti
Hrvatsko proljeće 1971. (pogrdno maspok) ili masovni pokret – produbljeni sukobi između
SKH-a i SKJ-a
- Tito u početku podržava pokret, zbog utjecaja konzervativnih snaga mijenja stav
- Neki od sudionika pokreta dobili su zatvorske kazne dok politički lideri nisu suđeni niti
zatvoreni
- Matica hrvatska i Srpsko kulturno društvo zabranjeni zbog širenja nacionalizma
- Tito 1972. g udaljava srpske liberale u Srbiji
POLITIČKI I NACIONALNI SUKOBI
Među jugoslavenskim komunistima pojavljuju se dvije struje ideja
- Demokratizacija Partije – davanje više autonomije republikama (Prevladava nakon
smrti Staljina 1953.)
- Centralizacija i birokratizacija prema uzoru na SSSR (U prvim godinama prevladava)
KPJ mijenja ime u Savez komunista Jugoslavije – kako bi se dodatno udaljila od SSSR-a
Država 1963. novim Ustavom mijenja ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
(SFRJ)
Tito 1966. smjenjiva i udaljava s političke scene srpskog političara Aleksandra Rankovića
- Optužen za prisluškivanje istaknutih političara, zagovornik centralizma
- Njegovim odlaskom omogućena liberalizacija i demokratizacija u društvu
- Tito smatra višestranačje kao mjesto mogućih sukoba te slabljenja SKJ
Savezne vlasti kontrolirale su oko 80% svih ulaganja te su davale prioritet nerazvijenim
republikama
- Slovenija i Hrvatska koje najviše uplaćuju u savezni fond – osjećaju se zakinuto te
traže veću autonomiju
o Centralisti ove zahtjeve nazivaju nacionalističkima

USTAV 1974. GODINE


Ustavom 1974. dodatno je definirano samoupravljanje i pripremljen put za Zakon o
udruženom radu 1976.
- Povećana je samostalnost republika i autonomnih pokrajine do razine da im je
dopušteno pravo na odcjepljenje
- Uvedeno je predsjedništvo SFRJ s predstavnicima republika i autonomnih pokrajina
- S 8 predstavnika, 9 član je Tito kao vrhovni predsjednik bez roka trajanja mandata
Savezno izvršno vijeće (jugoslavenska vlada) – oblikovalo se po načelu pariteta, jednaka
zastupljenost jugoslavenskih socijalističkih republika
Himna SR Hrvatske „Lijepa naša domovino“ izvodi se nakon himne Jugoslavije „Hej Slaveni“

You might also like