UVOD

Nakon Drugog svjetskog rata neophodno je bilo

uspostaviti nove odnose medu svjetskim
državama. Ti su odnosi podrazumijevali prije
svega održanje mira i sigurnosti u svijetu. Kako bi
se to ostvarilo, osnovana je Organizacija
ujedinjenih zadatkom očuvanja mira u svijetu i
razvijanja prijateljskih odnosa među državama na
načelima međusobnom poštivanju i uvažavanju.

OSNIVANJE ORGANIZACIJE
UJEDINJENIH NARODA
Od 25. aprila do 26. juna 1945. godine u San
Francisku održana osnivačka skupština UN-a.
Tom prilikom predstavnici 50 zemalja svijeta
potpisali su Povelju Ujedinjenih naroda koja je
stupila na snagu 24. septembra 1945. godine.Taj
se dan smatra Danom Ujedinjenih naroda (UN).

Prema Povelji, glavni zadaci UN-a su: očuvanje

mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje prijateljskih
odnosa među narodima, ostvarivanje
međunarodne suradnje u rješavanju problema
privredne, kulturne i humanitarne prirode,
razvijanje poštovanja prema ljudskim pravima i
slobodama i dr.
GLAVNA TIJELA UN-A
Organizacija ujedinjenih naroda, čije je sjedište u
Njujorku, ima šest glavnih tijela. To su: Generalna
skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko-socijalni
savjet, Starateljski savjet, Međunarodni sud
pravde i Sekretarijat na čijem se čelu nalazi
generalni sekretar Organizacije. Vijeće sigurnosti
ima najvažniju funkciju o pitanjima mira i sigurnosti
u svijetu.
Osim ovih tijela, Ujedinjeni narodi imaju niz
agencija i organizacija. Neke od najznačajnijih su:
 UNICEF-brine se za prava djece u svijetu,
 UNHCR-brine se za izbjegle i raseljene,
 UNESCO-brine se za obrazovanje, nauku i
kulturu,
 WHO-brine se za poboljšanje zdravstvenih
usluga
 FAO- slanica se za hranu i poljoprivredu.
Radom svojih agencija Organizacija ujedinjenih
naroda učinila je mnogo na unapređenju
zdravstva i naroda učinila je mnogo na
unapređenju zdravstva i obrazovanja u
nerazvijenim zemljama kao i u zaštiti ljudskih
prava i kulturne baštine. Danas Organizacija
ujedinjenih naroda broji 193 članice.
BLOKOVSKA PODJELA SVIJETA I
POČETAK HLADNOG RATA
Međunarodni odnosi nakon Drugog svjetskog
rata sve su se
više razvijali u znaku sukoba između dviju velikih
sila - SSSR-a i SAD-a. U istočnoj Evropi pod
utjecajem SSSR-a i prema sovjetskom uzoru
sistematski su uspostavljani komunistički režimi
Da bi zaustavili dalje širenje komunizma,
kapitalističke zemlje okupljene oko SAD-a
formirale su tzv. Zapadni blok. Oko zemalja
SSSR-a okupio se najveći broj socijalističkih
država koje su formale tzv. Istočni blok.
Tako su uspostavljena 2 sistema:
 kapitalistički i
 socijalistički
Kako bi suzbio daljnje širenje komunizma u
Europi, predsjednik SAD-a Hari Truman je 1947.
godine ponudio europskim državama financijsku
pomoć kroz program nazvan Maršalov plan.
Zahvaljujući tom planu osiromašene države
Zapadne Europe reorganizirale su vlastitu
privredu i stabilizirale društvo, što je bilo važno
za obranu od komunizma. SSSR je odbio
ponuđenu pomoć i također zabranio sve zemlje
koje su bile pod njegovim utjecajem da tu pomoć
prime. To je predstavljalo uvod u eru hladnog
rata.

Hladni rat
Hladni rat je predstavio stanje napetosti između
dviju supersila, SAD-a i SSSR-a, i njihovih
saveznika. Neka od osnovnih obilježja hladnog
rata bila su: utrka i naoružanje, istraživanje
svemira, razvijanje nuklearnog programa, prekid
svakog vida suradnje (političke, ekonomske,
kulturne sportske) i osnivanje vojno-političkih
saveza.

Godine 1949. osnovan je Sjevernoatlantski

savez (English North Atlantic Treaty
Organization, skraćeno NATO) čije su članice
bile kapitalističke zemlje. Šest godina kasnije
1955, osnovan je i vojni savez istočnoevropskih
zemalja sa sjedištem u Moskvi, nazvan
Varšavski savez. Članice su većinom bile
socijalističke zemlje. Hladni rat se nikad nije
pretvorio u oružani širi sukob razmjera, ali je kao
njegov rezultat vođeno niz lokalnih i regionalnih
ratova.