Zahvalite se kolegi Kerleti Dejanu za primjere: realizma, subjekata, istrumenata i faktora

MO!!

MEĐUNARODNI ODNOSI SKRIPTA BOLI GLAVA

Realizam- ova teorija zasnovana je na pretpostavci da je svjetska politika u suštini i

nepromjenjiva borba među državama od kojih svaka gleda primarno sopstevni interes. Svaka od
konkurentnih država teži za ostvarivanjem sopstvenih nacionalnih interesa. Realpolitika-
teorijiski pogled gdje je gotovo glavna aksioma, tvrdnja da države treba da se pripremaju za rat
kako bi održale mir. Logika realpolitike temeljila se na tome da je vojna bezbjednost suština
svjetske politike. Dva primjera realizma u 20 st.: Prvi i drugi svjetski rat.

Liberalizam- paradigma zasnovana na nadi da se primjena razuma i univerzalnog morala na MO

može dovesti do sređenijeg, pravednijeg i kooperativnijeg svijeta i da se međ. anarhija i rat mogu
držati pod kontrolom putem institucijonalnih reformi koje daju ovlašćenja međ. organizacijama i
zakonima. Za razvoj liberalizma posebno u SAD-u naručito je zaslužan Wudrov Wilson
(američki predsjednik koji je ujedno bio i glavni osnivač Lige naroda).

Razlika između realizma i liberalizma- realisti zagovaraju da je država u centru, da je

ravnoteža snaga način za održavanje mira. Liberalisti zagovaraju čovjeka u centru, ali se zalažu
za kolektivnu sigurnost kao način za održavanje mira.

Konstruktivizam- predstavlja objektiv za kritička mišljenja i tom kako se mogu konstruisati

teorije MO, kao i vrste premisa i pretpostavki koje svaki teoretičar realno treba da postavi kao
polazište pri objašnjenju svjetske politike. Konstruktivizam polazi od jednostavne pretpostavke
da anarhija nije fiksna, da međunarodna politika nije mjesto gdje svaka država zasebna. Prema
konstruktivizmu nije narod, niti je ona jedini ključni faktor. Sukobi i rivalstva nisu predodređeni
i moguće je surađivati. Postoji NVO sektor, pojedinci, mediji, koji utječu na međunarodnu
politiku i oblikuje je.
Kolektivna bezbjednost- označava bezbjednosni režim uspostavljen dogovorom velikih sila
kojim su postavljena pravila za održavanje mira, vođena principom da će akt agresije naići na
kolektivni odgovor ostalih. Pristup kolektivne sigurnosti je problem rata rješavao tako što je
agresiju bilo koje države proglašavao kao agresiju protiv svih, koji bi zajednički djelovali da bi
spriječili agresora.

Ravnoteža snaga- zasnivala se na hipotezi da će se mir i stabilnost održati u situaciji kada je

vojna sila raspoređena tako da ni jedna sila ili blok ne mogu dominirati drugima. Sistem
međunarodnih odnosa koji se predlaže radi zaštite nekih univerzalnih i zajedničkih vrijednosti.
Politika ravnoteža snaga vodi se i danas, a mnogi su mišljenja da se samo ovom sistemu može
zahvaliti za neizbijanje III svje. rata. Glavne pretpostavke ravnoteža snaga prema R.
Vukadinoviću su:
- Postojanje većeg broja samostalnih država koje međusobno stupaju u različite odnose;
- Nepostojanje nekog velikog centra koji bi imao moć iznad sile pojedinih država;
- Države raspolažu svojom silom koju će upotrijebiti kao krajnje sredstvo za ostvarivanje svojih
interesa; i
- Sila se jedino može neutralizirati silom.

Sigurnosna dilema- tendencija država da na defanzivno naoružavanje svojih protivnika, gledaju

kao na prijetnju, tako da se odgovorom na tu prijetnju i oni naoružavaju, što na kraju dovodi do
slabljenja sigurnosti obiju država.

Brijan - Kelegov pakt- je multinacionalni pakt sklopljen 1928. godine koji je zakonski zabranio
rat kao istrument spoljnje politike. Naziv je dobio po francuskom ministru inostranih poslova
Aristidu Brijanu i američkom državnom sekretaru Frenku Keologu.
Subjekti međunarodnih odnosa- pod subjektom međunarodnih odnosa podrazumjeva se svaki
nosilac aktivnosti koji utiče na međunarodne odnose u pozitivnom ili negativnom smislu. Akteri
dešavanja MO su:
a) država;
b) multinacionalne korporacije;
c) medjunarodne organizacije;
d) nevladine organizacije (NVO);
e) transnacionalne vjerske organizacije;
f) pokreti;
g) čovjek.

a) Država- je neosporno glavni subjekt međunarodnih odnosa, a po mnogim autorima ona je i

jedini subjekt međunarodnih odnosa. Činjenica je da se bez države međunarodni odnosi, pa ni
ostali subjekti, ne mogu odrediti. Mnogi teoretičari smatraju da su međunarodni odnosi u biti
upravo odnos među državama. Bitne karakteristike države: teritorija, stanovništvo, vlada
(kontroliše stanovništvo i teritorij) i suverenitet tj. međunarodno priznanje. Primjer: primjer
države, bilo koja suverena država SAD
b) Multinacionalne korporacije- ekonomska organizacija koja ima međunarodni karakter po
sastavu kapitala, sastavu upravljačkih tjela i međunarodnoj rasprostranjenosti. Takve
organizacije su u dobroj vezi sa svojom vladom i vladom zemlje čiji je kapital najači. Primjer:
multinacionalne korporacije - exxon, british petroleum, texaco, itd.
c) Međunarodne organizacije- promatra se kao zajednica više država osnovana međunarodnim
ugovorom, zajednica koja ima vlastite organe, a služi postizanju zajedničkih ciljeva. Primjer:
UN, kao najvažnija međunarodna organizacija, ove međunarodne organizacije postaju sve
značajniji faktor u odnosima, pogotovo u teoriji liberalizma
Međunarodna organizacija dijeli se na:
-> međunarodne vladine organizacije (MVO)- u kojima države djeluju na osnovi međunarodnog
ugovora (statuta). Međunarodne vladine organizacije dijele se na:
- univerzalne ( UN i njihove specijalizirane agencije) i
- reginalne (Sjevernoatlanski savez)
-> međunarodne nevladine organizacije (NVO)- koje tvore širok krug različitih skupina, grupa i
pojedinaca iz različih država.
d) Nevladine organizacije (NVO)- tvore širok krug različitih skupina, grupa i pojedinaca iz
različitih država. Primjer: amnesty international, save the children, itd.
e) Transnacionalne vjerske organizacije:
Katolička crkva- najčvršće organizirana međunarodna crkva. Ona počiva na razvijenom sistemu
pravila
i ima strogu hijarhiju, na čijem čelu se nalazi papa u svojstvu „Vrhovnog svećanika svjetske
crkve“.
Pravoslavna crkva- Krščanska crkva je 1054. Godine podijeljena na zapadnu (Katoličku) i
istočnu (Pravoslavnu). Pravoslavna crkva je skup hriščanskih pomjesnih ili upravno samostalnih
crkava.
Islam- to je monoteistička religija koja je nastala na Arapskom poluotoku u VII vijeku naše ere.
Judaizam- je najstarija od tri svjetske religije. Judaizam je i izvor kršćanstva i islama.Primjer:
transnacionalni religijski pokreti: hriščanstvo, islam, judaizam itd.
f) Pokreti- međunarodni politički pokreti okupljaju ljude različitih nacionalnosti i državljanstva,
koji ne teže samo jednom djelimičnom ili privremenom cilju, već usvajaju širu pilitičku
ideologiju i zalažu se za njihovo usvajanje i ostvarivanje u cijelom svijetu. Primjer:
internacionala konzervativne partije itd, dalje, organizacije kao pokreti poput terorističkih
organizacija, savremenih pirata itd.
g) Čovjek- pripadnik je nacionalne države ili pojedine nacionalne ili klasne grupe, ali ima svoj
stav i odnos prema događajima na unutrašnjem i vanjskom političkom planu. Primjer: lideri
država, barack obama, vladimir putin itd.

GATT- generalni sporazum u tarifma i trgovini

Svjetska trgovinska organizacija
Ekonomska kriza svjetskih razmjera stvorila je uslove za konačno gašenje GATT-a i stvaranje
STO (svjetske trgovinske organizacije)
- STO je počela sa radom 1. Januara 1995. godine;
- SAD su član- osnivač ove organizacije
- glavni cilj je da „obezbjedi nesmetanu, predvidljivu i slobodnu trgovinu“.
- sadašnji cilj je prevaziđe regionalne i blokovske sporazume o trgovini i zamjene ih integrisanim
i sveobuhvatnim svjetskim sistemom liberalne ili slobodne trgovine.
G-7
-grupa glavnih i najrazvijenih industrijskih demokratija, koju čine: SAD, Britanija, Francuska,
Japan, Njemačka, Kanada i Italija. G-8 -> nakon uključenja Rusije.

Racionalan izbor- teorija po kojoj donosioci odluka biraju na osnovu onoga što im se čini da je
u njihovom najboljem interesu („teorija očekivane koristi“- izvedena iz realističke teorije)

Svjetska Banka- je prvobitno zamišljena da pomaže projekte rekonstrukcije nakon II svjetskog

rata, i da pomaže u razvoju proizvodnih objekata i resursa u manje razvijenim zemljama.
Osnovana u julu 1944. godine na Monetarnoj i finansijskoj konferenciji UN-a u Breton Vudsu u
Nju Hempširu, uz prisustvo 43 zemlje. Sjedište u Washingtonu.

Međunarodni monetarni fond (MMF)- osnovan 1944. godine, zajedno sa Svjetskom Bankom
formiran. Zadatak mu je održavanje globalnog valutnog kursa, pozajmice zemljama, olakšavanja
širenja trgovine, uspostava multilateralnog sistema plačanja. Sjedište u Washingtonu.

Faktori međunarodnih odnosa- jesu pojave koje utiču na dinamiku međunarodnih odnosa i
položaj države u međunarodnim odnosima. Postoje sljedeći faktori međunarodnih odnosa:
a) geografski faktori;
b) demografski faktori;
c) prirodni resursi;
d) vojni faktor; i
e) ekonomski faktor.

a) Geografski faktori- geografski faktor - položaj države, klima, reljef, obradive površine,
vodeni potencijali, rijeke, izlaz na more, okeane, razuđenost obale, susjedi, granice prirodne ili
umjetne, kontinentalna ili ostrvska zemlja itd.
b) Demografski faktori- demografski - dakle populacija odnosno stanovništvo države, pa sad
parametri kvaliteta populacije, prirodni priraštaj, odnos muškaraca i žena, prosječna dob,
prosječna smrtnost, odnos radno sposobnog stanovništva sa ostalim, stepen pismenosti
stanovništva, stepen visoko pismenih itd itd itd

c) Prirodni resursi- svi oni potencijali u vidu energetskih resursa koji mogu uticati
pozitivno/negativno na značaj države na međunarodnom planu, pa sad, različite rude, željezo,
cink, boksit, olovo itd, plemeniti metali, zlato, srebro, platina, dijamanti, energenti, ugalj, plin,
nafta, itd itd.
d) Vojni faktori- ukupnost vojnih potencijala pretvorenih u vojnu moć, brojnost, snaga i
opremljenost kopnenih snaga, pomorskih snaga, zračnih snaga, razvijenost vojne tehnike i
tehnologije, itd.
e) Ekonomski faktori- generalno razvijenost ekonomije države u cjelini, razvijenost
poljoprivrede, industrije, trgovine, BNP, BDP, itd itd

Meckinderova formula
Ko vlada istokom Evrope, vlada srce svijeta
Ko vlada srcem svijeta, upravlja svjetskim otokom
Ko vlada svjetskim otokom, upravlja svjetom.

Planirani plinovodi i političke implikacije:

NABUCCO- EU, Azarb, Turska, (Bugar, Mađ, Rumun, Austrija)
Trinskopijski plinovod (Turbekistan- Azarb)
Južni tok (Rusija, C more, Bugarska, Srbija, Mađarska, Austrija, Grčka, Italija)
Transjadranski plinovodi: (Turska, Grčka, Albanija, Italija)
ATASU: Alashnaka naftovod (kina i Kazahstan)
BAKU:TBILSI:ERZURUM (Gruzija, Azerbejdžan, Turska, Kazahstan)

Spoljnopolitičko odlučivanje
Svaka država ima različite sisteme i različita ustavna uređenja. Predsjednički sistemi ( američki,
francuski..) daju primat predsjedniku države, klasični parlamentarni sistemi ( VB, Indija...) daju
primat premijeru ili predsjedniku vlade, tzv. dogmatski sistemi (Kina, Kuba..) daju primat
predsjedniku vladajuće partije, dok se u demokratskim sistemima spoljnopolitičko odlučivanje
zasniva na uzajamnoj konsultaciji i uvažavanju svih relevantnih faktora koji su ustavom određeni
(Njmačka, zemlje Skandinavije).Spoljnopolitička svojstva: ubjeđivanje; obećanje; prijetnja;
nagrada; kazna; i prinuda.

Instrumenti djelovanja međunarodnih odnosa:

a) diplomacija;
b) vojni instrumenti;
c) ekonomski istrumenti;
d) propaganda; i
e) javno mnijenje.

a) Diplomacija je- prije svega oblik državne djelatnosti usmjeren na odnose sa drugim zemljama
i subjektima međunarodnih odnosa.
Primjer: sastanci diplomatskih delegacija dvije države, sastanci šefova država, ministara, itd itd
b) Vojni istrumenti- kljuno sredstvo ali samo za jake države, moć vojnih institucija je opala i
koristi se samo u slučaju napada na državu. Primjer: vojne intervencije, dakle direktno korištenje
oružane sile za postizanje određenih političkih ciljeva
c) Ekonomski istrumenti- pravilno korištenje oslikava snagu države. Primjer: ekonomske
sankcije nekoj državi, npr. embargo, embargo na uvoz ili izvoz nečega, npr. oružja, energenata,
hrane itd.
d) Propaganda njen cilj nisu elite već narod, a njome mijenjamo javno mnijenje. Primjer: -
uticaj medija na javnost, sama propaganda, medijsko spinovanje, itd.

Diplomacija je prije svega oblik državne djelatnosti umjeren na odnose sa drugim zemljama i
subjektima međunarodnih odnosa. Zadaci diplomacije:
- državna djelatnost na područiju spoljne politike;
- afirmacija interesa i položaja vlastite države, spriječavanje rata i sl.;
- ekonomska diplomatija, aktivnosti umjerene prema unapređenju i zaštiti ekonomskih interesa
određene zemlje.
Prvi svjetski rat
Povod: povod I svjet. ratu bilo je ubistvo F. Ferdinanda u Sarajevu juna 1914. godine. Još prije
atentata formirana su dva neprijateljska saveza kojima su Njemačka, Austro – Ugarska i
Otomansko carstvo (centralne sile) suprostavljenje Francuskoj, Velikoj Britaniji i Rusiji
(antanta).
Uzroci I svjet. rata:
- Strukturalizam posmatra promjenjiv raspored moći unutar globalnog sistema kao primarni
činioc koji oređuje promatranje države. Raspored moći određuje hoće li se obrazovati koalicije i
hoće li preovladavati mir.
- Ravnoteža snaga zasnivala se na hipotezi da će se mir i stabilnost održati u situaciji kada je
vojna sila raspoređena tako da ni jedna sila ili blok ne mogu dominirati drugima.
- Teorija racionalnog izbora tvrdi da je izbijanje rata bilo rezultat želje Njemačke elite da
ratom sa Francuskom i Rusijom ojača svoj položaj na kontinentu, potvrdi svoj status svjetske sile
i da se odvrati pažnja domaće javnosti.
- Nacionalizam mnogi još smatraju da se bujanje nacionalizma posebno u jugoistočnoj Evropi
stvorilo klimu mišljenja koja je učinila rat vjerovatim.
- Bipolarizam međunarodni sistem sa dva dominantna centra moći.
Posljedice I svjet. rata:
- Raspad tri carstva ( austrougarskog, otomanskog i ruskog) a na njihovu teritoriju stvorene su
nove države;
- U Versaju nadomak Pariza Wudrov Wilson je predložio stvaranje Lige naroda;
- Na Wašingtonskoj pomorskoj konferenciji 1922. Potpisan je ugovor pet sila (Japan,
Francuska, Velika Britanija, Italija i SAD);
- potpisan je Briand- Kolegov pakt multinacionalni pakt sklopljen 1928. godine koji je zakonski
zabranio rat kao istrument spoljnje politike; i
-ugovor četri sile (Japan, Francuska, Velika Britanija i SAD) kojim se ove sile obavezuju da
neće napadati kolonije ostalih potpisnica.
Zemlje pobjednice u I svjet. ratu: Francuska, Britanija, Rusija (Italija, SAD, Srbija)
Versajski sporazum- je potpisan 28. juna. 1919. godine u Parizu gdje Njemačka potpisala
mirovni ugovor i priznala da je isključivi krivac za I svjet. rat, ptretpjela ogromne teritorijalne
gubitke. Nakon Versajskog sporazuma predlaže se formiranje organizacije Lige naroda.

Liga naroda- pakt Lige naroda potpisan 1919. godine. Njen temeljni cilj bio je osiguranje
međunarodnog mira i sigurnosti i unapređenje suradnje između država. Imala je svoje organe
među kojima je najvažnija bila generalna skupština i vijeće. Tri su glavna organa: Sekretarijat,
Savjet i Skupština. U septembru 1939 dolazi do raspada Lige naroda.
Razlozi propasti Lige naroda:
- nije uspjela osigurati međunarodni mir i sigurnost;
- nikad nije postala univerzalna međunarodna organizacija;
- države nisu bile spremne u potpunosti pravno zabraniti rat; i
- vodeće države su provodile politiku popuštanja spram njemačkoj, italijanskoj i japanskoj
agresiji.
Liga naroda nije prihvačena jer:
- senat SAD-a nije prihvatio Wilsonov prijedlog, a odbijen je jer Wilson nije izbarao senatore da
idu s njim na mirovne pregovore;
- te zbog Wilsonovog protukandidata republikanca Henry-a Cabot Lodge-a; i
- zato što SAD nije učestvovala u I svjet. ratu.

Demokratski mir- liberalna teorija po kojoj demokratske zemlje mogu da ratuju protiv drugih,
ali ne međusobno.

Terorizam- unaprijed smišljeno politički motivisano nasilje koje protiv neborbenih ciljeva
sprovode subnacionalne grupe ili tajni agent, obično s namjerom da utiču na javnost,

Drugi svjetski rat

Globalan po obimu, ovaj rat je bio borba za moć po modelu realista. On je suprostavio fašističku
koaliciju koja je težila nadmoći u svijetu. Drugi svjetski rat počeo 1939 do 1945., sile osovine su
činile (Njmačka, Japan i Italija) veliki savez ( SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska).
Uzroci II svjet. rata: nekoliko faktora je oživjelo hegemonističke ambicije Njemačke
- Jačanje iredentizma: nastojanje enonacionalne grupe da silom povrati kontrolu nad teritorijem
tako da postojeće državne granice više ne djele grupu;
- Fašizam: ideologija koja se zalaže za ekstremni nacionalizam i uspostavljanje autoritarnog
društva zasnovanog na jednopartijskom sistemu sa diktatorskim vodstvom;
- Machpolitik: Njemačka realna filozofija upravljanja državom koja ekspanziju državne moći i
teritorije upotrebnom oružane sile smatra za legitimni cilj;
- Izolacionizam: Versajskim ugovorom Njemačkoj su nametnute visoke reparacije, spriječen
ulazak Njemačke u Ligu naroda;
- Politika popuštanja: pristanak na ponovno Njemačko naoružavanje, što je dovelo do politike
popuštanja;
- Anschluss i Minhenska konferencija (dvije prekretnice), ko je potpisao
Hitler se obavezao 1930. godine da neće širiti Njemačku teritoriju na silu, ali je 1938. godine
prekršio obećanje kada je natjerao Austriju u savez (Anschluss), a nakon toga zahtjevao je
aneksiju Sudetske oblasti u Čehoslovačkoj naseljenom nijemcima.
Strah od njemačke ekspanzije dovelo je do Minhenske konferencije u septembru 1938. godine.
Konferenciji su prisustvovali: Adolf Hitler (Njemačka), Benito Musolini (Italija), Nevil
Čemberlen (Britanija) i Eduard Daladje (Francuska) gdje su na osnovu politke popuštanja pristlai
na Hitlerove zahtjeve i otvorili širom vrata fašističkoj agresiji. Minhenskim sporazumom je
riješena Sudetska kriza.
Posljedice II svjet. rata su:
- preraspodjela moći i nove granice, posebno Njemačke;
- Hladni rat; i
- Konferencija na Jalti(1945)- Čerčil, Ruzvelt i Staljin- rješenje teritorijalnih pitanja i dogovor o
kolektivnom upravljanju svjetskim poretkom.
Predjsjednik SAD-a u vrijeme II svjet rata  Ruzvelt, a nakon toga Truman.

Kojom invazijom je počeo II svjet. rat?

Japanska invazija Mandžurija 1931. godine i Kine 1937. godine, bile su praćene okupacijom
Abisinije od strane Italije 1935. i Albanije 1939. godine, a i intervencije Njemače i Italije u
španskom građanskom ratu 1936-1939. godine, podržavajći fašiste pod vođstvom Franciska
Franka. Pošto je Njemačka okupirala ostatak Čehoslovačke marta 1939.
Uključivanje SAD-a u II svjet. ratu?
7 decembra 1941. godine Japan napada Perl Harbur, i Freklin Ruzvelt se uključuje u rat.

NATO, sjedište, razlozi formiranja,organi PFP?

Alijansa 28 zemalja iz Evrope i Sjeverne Amerike, angažiranih da ispune ciljeve
Sjevernoatlantskog sporazuma potpisanog 1949. U Washingtonu.
Sjedište NATO-a je u Briselu.
Razlozi formiranja: Zaštita od SSSR-a, zaštita demokratskih principa zapadnoevropskih zemalja.
Organi NATO-a: Sjevernoatlantsko vijeće, odbor za odbrambeno planiranje i grupa za nuklearno
planiranje, generalni sekretar, međunarodno osoblje. Član 5. Napad na bilo koju državu članicu
znači napad na sve članice i odgvor svih članica.
Partnerstvo za mir je program koji je NATO 1994. Ponudio tranzicijskim i neutralnim zemljama
sa ciljem uske saradnje u vojnim i sigurnosno-političkim pitanjima, te mogućom perspektivom
pristupa NATO.

UN, sjedište, razlozi formiranja, organi?

UN je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje
dobrosusjedskih odnosa, ekonomske saradnje, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih
prava i osnovnih sloboda čovjeka. Ciljevi UN-a zapisani su u osnivačkoj povelji UN-a, koja je
potpisana 26.juna 1945. u San Francisku, a stupila je na snagu 24.oktobra 1945. nakon
prihvatanja od strane 51 države.
Organi UN-a: Savjet bezbjednosti; Generalna skupština, Ekonomski i socijalni savjet;
Starateljski savjet; Sekretarijat; i Međunarodni sud pravde.

Pokret nesvrstanih
Na incijativu predsjednika Socijalističke Jugoslavije Josipa Bronza Tita 1961. godine u
Beogradu su se sastale vođe 25 zemalja, uglavnom bivših kolonija. Historijiski značaj te
Beogradske konferencije ogleda se u tome što je na njoj formiran „Trajni politički pakt“,
odnosno Pokret nesvrstanih. Glavni cilj konferencije je bio izrada programa i strategije za borbu
protiv kolonijalizma. Primarni cilj je bio da se izbjegne ulačenja u hladnoratovsko nadmetanje ili
u savezništvo sa velikim silama i da istovremeno unapređuje zajedničke interese nerazvijenog
svijeta primarno u oblasti ekonomske saradnje, naučno-tehnološkog razvoja i rasta.
Osnivači ovog pokreta se smatraju: Nehru (Indija), Tito (Jugoslavija), Naser (Egipat), Nekrumah
(Gana) i Sukarno (Indonezija). Pokret se slomio kada je Sovjetski savez napao Afganistan 1979.
Godine. Dok su neke države podržavale sovjetsku invaziju, ostale članice Pokreta su se protivile
napadu.

Politika popuštanja- strategija pravljenja manjih usupaka agresorskoj državi bez osvete u nadi
da će je to zadovoljiti te da neće nasrtati na teritoriju svojih susjeda.

Pakt o nenapadanju ili Ribbentrop-Molotov pakt

23.8.1939. Hitler i Staljin su objavili svoj pakt o nenapadanju ili Ribbentrop-Molotov pakt.
Obavezujući se da neće napadati jedni druge. U Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih
poslova Molotova i njemačkog ministra vanjskih poslova Ribbentropa. Međusobni pakt o
nenapadanju bio je na snazi do početka Operacije Barbarosa 1941 kada je Njemačka napada
SSSR, ijako je službeno bio označen kao „pakt o ne napadanju“, ovaj sporazum je obuhvaćao je i
tajni protokol, kojim je izvršena podjela interesantnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj,
Estoniji, Latviji, Poljskoj i Rumunjskoj.

Hladni rat
Mogli bismo definirati kao stanje otvorenog neprijateljstva,stalne bipolarne rivalizacije i borbe
između država suprotnih društveno-političkih i ekonomskih sistema. Ovaj rat je trajao 42 godine
(1949-1991) s ciljem da se ogranići ekspanzija protivnika i osvoji prevlast u svijetu. SAD je
optuživao SSSR zbog širenja komunizma u svijetu,a SSSR je optuživala zbog imperijalizma i
kontrarevolucije. SAD i SSSR najviše su se natjecali u naoružanju i razvitku tehnologije.
Uzroci Hladnog rata:
1. Hladni rat je rezultat tranzicije sile koji je izbacio SAD i SSSR na vrh međunarodne hijarhije;
2. Hladni rat je ustvari produžetak uzajamnog prezira supersila za proklamovane stavove druge
strane o politici i ekonomiji; i
3. Hladni rat je nešto ukorijenjeno u psihološkim činiocima, naručito u pogrešnim predstavama
supersila o motivima druge strane.
Period Hladnog rata možemo podijeliti u tri hronološke faze:
1. Konfrontacija (1945-1962);
2. Od koegzistencije do detanta (1963-1978); i
3. Od ponovne kofrontacije do približavanja (1979-1991).
Završetak Hladnog rata
Hladni rat je počeo da propada 1989., kada je srušen Berlinski zid, a stvarno je okončan 1991.
SSSR je prihvatio principe tržišne ekonomije i započeo demokratske reforme. SSSR je prihvatio
poraz komunizma, raspad Varšavskog pakta i ujedinjenje Njemačke.
Posljedice Hladnog rata
Neposredna posljedica kraja ovog rata jeste transformacija globlane hijarhije u kojoj Rusija više
ne predstavlja prijetnju američkom hegemonističkom vođstvu.

Kako je došlo do „Hladnog rata“?--> iz teznje ka hegemonističkoj prevlasti

Kada je srušen Berlinski zid?--> 1989. godine.

Navesti aktere i objasni politiku međunarodnih odnosa nakon 1989.godine?

Zato što je kraj hladnog rata srušio bipolarni sistem, za kojeg su realisti tvrdili da je unutra
stabilniji i trajniji od ostalih struktura, a posratovski međunarodni sistem pokazao je obiđežja
unipolarnosti sa SAD kao jedinom silom. Hladni rat je počeo da propada 1989., kada je srušen
Berlinski zid, a stvarno je okončan 1991., kad se SSSR razjedinio, prihvatio principe tržišne
ekonomije i započeo demokratske reforme, SSSR je prihvatio poraz komunizma, raspad
Varšavskog pakta i ujedinjenje Njemačke.

Miroljubiva aktivna koegzistencija

Doktrina sovjetskog lidera Nikite Hrušćova iz 1956. Godine da rat između kapitalističkih i
komunističkih država nije neizbježan da međublokovska konkurencija može biti miroljubiva.

Marshallov plan
Je bio plan SAD-a za obnavljanje savezničkih država u Evropi. Incijativa je nazvana po
državnom sekretaru SAD-a George Marshallu. Plan je dugo smatrao za jednim od prvih procesa
Europske integracije.
Teorija domina
Metafora popularna tokom Hladnog rata, koja je predviđala da ako jedna država padne pod uticaj
komunizma, to će se isto dogoditi njenim susjedima u lančanoj reakciji, kao niz domina koje se
ruše.

Balanser u Evropi
Balanser je u sistemu ravnoteže snaga jedna uticajna, globalna ili regionalna velika sila koja daje
svoju podršku na odlučan način nekoj odbrambenoj koaliciji.

Detant
Strategija nastojanja da se smanji zategnutost između neprijatelja kako bi se smanjila mogučnost
rata.

Pojam „Kraj historije“ Francis Fukuyama

Teza da je filozofija ekonomskog i političkog liberalizma trijumfovala u svijetu, okončavajući
nadmetanje između tržišnih demokratija i centralno-planskog upravljanja.

BRICs- Regionale sile, Brazil, Rusija, Indija, Kina (potencijalno i Južna Afrika)- sinonim za
prelaz globalne ekonomske moći G7 zemalja na države u razvoju. Mogle bi do 2050. godine
postati dominantne ekonomije.

Članak George Kennan-a? (poznat 1947)

Aktivna i agresivna politika (poznat 1947.)- Zagovornik realizma
U tom članku Kenan je tvrdio da će se sovjetske vođe uvijek osjećati nesigurnim u svoju
političku sposobnost da održe moć kako u odnosu na sile unutar sovjetskog društva, tako i
spoljnom svijetu. Njihova nesigurnost dovest će do aktivne, i možda agresivne, sovjetske vanjske
politike.
Entente Cordiale?
Savez Entente Cordinale (Srdačni sporazum) je zaključen 1904. Godine između Velike Britanije
i Francuske- kasnije poznat kao Antanta.

Igra na dva nivoa

Robert Patnam je skovao izraz „igra na dva nivoa“ koji podrazumjeva koncept koji se odnosti na
sve veću potrebu da domaći političari donose odluke koje će zadovoljiti i domaće i
spoljnopolitičke ciljeve.

Doktrine

Trumanova doktrina- izjava predsjednika da će SAD pribjeći intervenciji da bi pomogla narode

koji su stali na stranu SAD-a u borbi protiv spoljnog potčinjavanja. Nuđena finansijska pomoć
Grčkoj i Turskoj ukoliko se odupru komunizmu 1947. godine.

Karterova doktrina- izjava predsjednika Džimija Karkera o spremnosti SAD da upotrijebi

vojnu silu da bi zaštitila svoje interese u Persijskom zalivu (pristup naftnim izvorima)

Reganova doktrina- obaveza Reganove administracije da će SAD pružiti podršku

anikomunističkim pobunjenicima koji nastoje da zbace vlade koje podržava SSSR. Pomoć
Avganistanu da ne padne pod uticaj komunizma.

Bushova doktrina- Ključna strategija administracije Džordža Buša da se sačuva unipolarni

svijet pod hegemonijom SAD, tako što će se vojna sila SAD odraziti na nivou koji ne može
ugroziti nijednu drugu veliku silu. 2001. Godine proklamuje da će SAD donositi odluke za
zadovoljavanje nacionalnih interesa, a 2008. Godine obavezavši da će upotrijebiti vojnu silu da
ukloni Sadama Huseina sa vlasti.

Klintonova doktrina- širenje miroljubive liberalne demokratske zajednice.

Wilsonova doktrina- rezultat novijih promjena u MO je veće jedinstvo između svijeta.

Niksonova doktrina- stav predsjednika Niksona da saveznici SAD treba da snose veći teret
svoje odbrane.

Brežnjeva doktrina- ako neka država skrene sa puta socijalizma ostale države je imaju
spriječiti.

Samitska diplomacija- Samiti- posebna vrsta diplomatskih pregovora gdje je cilj dovesti aktere
na jednu geografsku lokaciju i pokušati riješiti neka ključna pitanja. 3 najpoznatija samita:
- Yalta 1945;
- Postdam 1945; i
- Camp David 1978.

Yalta, gdje, ko i kad je održana?

-Samit održan 4-11.02.1945. godine
Glavni akteri su bili: Čerčil, Staljini Ruzvelt
- Cilj Ruzvelta i Čerčila bilo je učeščće Sovjetskog Saveza u ratu protiv Japana, zauzvrat
sovjetska sfera utjecaja prolazi i u Manđariju nakon poraza Japana, dobitak Južnog Sahalina i
Kurilskih ostrva.

Sfera uticaja- oređeni region svijeta pod uticajem velike sile. Samit održan 4-11.02.1945.
godine
Glavni akteri su bili: Čerčil, Staljini Ruzvelt. Cilj Ruzvelta i Čerčila bilo je učeščće Sovjetskog
Saveza u ratu protiv Japana, zauzvrat sovjetska sfera utjecaja prolazi i u Manđariju nakon poraza
Japana, dobitak Južnog Sahalina i Kurilskih ostrva.

Postdam, kad i šta se desilo?

- 17 juli 1945 do 2 augusta 1945.
- cilj dogovoriti granice i obnoviti postratnu Njemačku
- dogovrena je demilitarizacija postratne Njemačke i podjela u 4 okupacione zone.
- Okupacione sile ( SAD, SSSR, VB i FRA)
Camp David ko i kad je održan?
- učesnici Anwar Sadat, Begin i Carter
- održan 1978. Godine
-pregovori trajali 13 dana.
*Okvir za mirovni sporazum između Izraela i Egipta, vraćanje sinajske teritorije u zamjenu za
diplomatsko priznanje Egipta, ograničenje, egipatskog vojnog prisustva na granici, pristup
Sueskom kanalu potpisan 1979.- prvo priznanje države Izrael od strane arapske države.
* Principi za buduće pregovore, autonomija Palestinaca kao preduslov za mir sa arapskim
susjedima.Ž

Novo razmišljanje?
Termin novo razmišljanje je uveo Gorbačov.
Gorbačovo zalaganje za „novo razmišljanje“ kako bi se postiglo približavanje (u diplomatiji,
polika kojoj se teži upostavljanju nomalnih odnosa između neprijatelja) ili pomirenja interesa
suprostavljenih država. Grobačov se nastojao da riješi razlike između SSSR i kapitalističkog
Zapada, preduzeo je domaće reforme kako bi unaprijedio demokratizaciju i prelazak na tržišnu
privredu..

Novi svjetski poredak? Velika trojka?

„Velika trojka“ vođa- Čerčil, Ruzvelt i Staljin su se sastali na konferenciji u Jalti u februaru
1945. Godine da bi stvorili novi svjetski poredak, kako bi se riješila poslijeratna teritorijalna
pitanja i postupak glasanja u UN u cilju kolektivnog upravljanja svjetskim poretkom.

Multipolarnost- raspodjela svjetske moći između tri ili više centara velikih sila.
Bipolarnost- međunarodni sistem sa dva dominantna centra moći. Ovo je rat u kojem su
dominirale dvije super sile Sovjetski Savez i SAD:
Unilateralizam- jedan dominantan centar moći
Multilateralizam
U međunarodnim odnosima multilateralizam podrazumjeva rad više zemalja na određenom
pitanju.
Podrazumjeva međunarodnu koordinaciju nacionalnih politika u grupama od tri ili više zemalja,
(UN, Svjetska banka)
Multilateralna pomoć- pomoć koja se pruža više od dvije države ili drugih međunarodnih
aktera u cilju kolektivne akcije protiv uočenih problema.
Unilateralan- strategija oslanjanja na sopstvene snage u suočavanju sa pretnjama ili globalnim
problemima.
Bilateralan- posredna strategija djelovanja sa posebnim saveznikom ili u partnerstvo koje je
stvoreno ad hoc s ciljem suočavanja sa pretnjama ili globalnim problemima.
Multilateralan- kooperativna strategija zajedničkog djelovanja sa saveznicima ili institucijama
kolektivnog rješavanja problema u saočavanju sa prjetnjama ili globalnim problemima.

Nabuco cilj? Smanjiti zavisnost od ruskog plina (koju državu zaobilazi)

Pax atomica? Je mišljenje i uvjerenje da je upravo nuklearno oružije očuvalo svjetski mir.

Nultni broj (zero nula)

Nultni zbir- razmjena u kojoj ono što jedan konkurent izgubi drugi dobija.

Kubanska kriza
Godine 1962. Dolazi do tajnog postavljanja sovjetskih raketa na Kubi- kubanska raketna kriza.
Kubanska kriza 1962. Je primjer racionalnog odlučivanja kada je krizna grupa sačinila 6
mogućih opcija djelovanja, prije djelovanja grupa je morala svrstati svoje ciljeve po redoslijedu
prioriteta. Kada su odlučili da je cilj uklanjanje raketa odlučeno je da treba izvršiti vazdušni
napad u odnosu na blokadu. Postoje mnoge prepreke racionalnom razmišljanju kao što su
nedostatak inteligencije, sposobnosti i psiholoških potreba i težnji onih koji donose
spoljnopolitičke odluke.
Neuspjela država
To je država koja ima međunarodno priznanje, ali nema „de facto“ kontrolu nad svojim
teritorijem. U takvoj državi nema monopola upotrebe sile. Neuspjele države su:
-> Somalija,
-> Afganistan i
-> Južni Sudan.

Somalija
Nalazi se u Africi, na granicisa Džibutijem i Kenijom. Nema organizovanu vlast, te kao takva je
okarakterisana kao propala država. Bila je kolonijalna sila sve dok se nije počela približavati
Sovjetskom savezu, na čelu sa socijalističkim predsjednikom, te dikataturom. Raspadom SSSR-a
se gube fondovi i finansiranje Somalije, te se Bare (predsjednik) svrgava sa vlasti 1991. Somalija
se raspala na razne etničke grupe, te militarne frakcije, koje su vodile rat između klanova, te kao
takva je ušla u stanje „primodijalne anarhije“.
Države regiona su bile poprilično slabe da joj pomognu, te se stvorila znatna kriza na tlo
Somalije što je stvorilo razlog za humanitarnu vojnu intervenciju, te uspostavljanje humanitarnih
koridora, od strane koalicije na čelu SAD-om. Kriza u Somaliji bi se također mogla
okarakterisati kao prijetnja zbog funkcije somalijskih pirata koji djeluju u moreuzu Bub-Al-
Mandeeb i prijete Sueckom kanalu.

Afganistan
Država u središnjoj Aziji. Jedna od najsiromašniji država na svijetu. 1979. Godine SSSR
precizna vlast, koja je postojala samo samo na papiru, jer je zemljom vladala monarhija na čelu
sa kraljem.
Nakon povlačenja Sovjeta, talibani ruše legitimno uspostavljenu socijalističku vlast na čelu sa
Nadžibulahom, te osvajaju prestolnicu Afganistana. Rabani postaje prvi talibanski predsjednik.
Od tada
se u Afganistanu, pod političkim vodstvom talibana, građanstvu nameće eksreministički islamski
zakon. SAD u pratnji sa koalicijskim silama, 2001., odlučuje na antiteroristički rat, te pokušavaju
uništiti sjedišta talibana i ekstreminističke terorističke organizacije Al-Qaida, pod vodstvom
Osame bin Ladena. Nakon toga, vrlo je teško locirati centre moći, zbog odlaska iz centralnih
dijelova u pokrajine i planine, odakle rukovode gerilskim ratom.

Južni Sudan
Južni Sudan je najveća afrička zemlja, koja je nastala podjelom Sudana. Referendum o
samostalnosti održao se u 2011. godini, gdje je odlučeno o samostalnosti Južnog Sudana. Dva
građanska rata su se vodila između muslimana i kršćana(iako je stanovništvo, ono je
konveriralo).

Zemlje Kavkaza: Azerbejdžan, Gruzija i Jermenija

Baltičke zemlje: Letonija, Litvanija i Estonija.

Zamrznuti sukobi- nemaju međunarodno priznanje, ali imaju „de facto“ kontrolu nad
teritorijem. 4 KLJUČNA ZAMRZNUTA SUKOBA SU:
1. Nagorno Karabah;
2. Sukob u Gruziji;
3. Pridnjestovlje(Transnistrija); i
4. Sukob na Kipru.

Nagorno Karabah
Područije se nalazi između Jermenije i Azerbejdžana. Predstavlja teritoriju dobijenu u sukobu
između Jermenaca i Azerbejdžanaca. Sukob je trajao od 80-94' godine. Nema mirovnog
sporazuma o prestanku konflikata, te se smatra zamrznutim sukobom (Azerbejdžan nikada nije
priznao gubitak teritorije). Kompleksan sukob zbog dvije suverene države, Jermenije i
Azerbejdžana, te Rusije koja ima dualan karakter, te se ponaša čas kao saveznik jedne države, te
čas kao medijator, odnosno posrednik. Bitno je napomenuti da je njegov zahtjev za suverenošću
podržala Jermenija, iako stanovništvo Nagorno Karabah-a ne želi da se ujedine sa Jermenijom,
iako djeluju kao jedna država.
Sukob u Gruziji
Abhazija/Gruzija/Južna Osetija
Južna Osetija se zajedno sa Abhazijom otcijepila od Gruzije nakon Rusko-Grazijskog rata, pri
čemu ih na početku 90' godina , prva priznaje Rusija. Gruzija nikad nije priznala gubitak
teritorija, te se sukob ponavlja 2008. godine., prvenstveno u Južnoj Osetiji sa Gruzijom, pri čemu
se u sukob uključuje i Abhazija i Rusija. Mihail Sakašvili pokušava vojnim putem riješiti sukob,
te uključuje ruske vojne snage u rat protiv Gruzije. Primirje se potpisuje sa Francuskom i
Finskom kao medijatorima, od strane Sakašvili Mihajla. Gruzija je pretrpila ogromne gubitke, te
je Rusija uništila mnoge njene dijelove. Ruske trupe još uvijek prisutne u Abhaziji i Južnoj
Osetiji.
Posljedice sukoba:
- Plinovodi TTR, njegova neprirodna tranša;
- blisko rusko inostranstvo; i
- prijetnja NATO saveza i njegovog uticaja.
Anhazija je pokrajina u Gruziji. Južna osetija je pokrajina u Gruziji vezane za Rusiju

Pridnjestovlje (Transnistrija) izmedu Moldavije i Ruminuije 1992.

Predstavlja samoproglašenu autonomnu oblast, nazvanu još i Pridnjestrovsku Moldavska
Republika. Do sada njena neovisnost, nije priznala niti jedna država. Rusija i Ukrajina su
razmatrale mogućnost priznanja PMR-a, ali on je uskoro odbijen zbog ruskog uticaja u
Moldaviji. Moldavija je bitna Rusima zbog mogućnosti otvaranja fronta prema novonastalom
žarištu u Ukrajini, te kao takvu, ne želi da izgubi moguće strateško mjesto intervencije preko
Moldavije, što bi uzrokovalo priključivanje Pridnjestrovljem Rusiji, zajedno sa Ukrajinskim
separatističkim djelovima.

Sukob na Kipru
Kosovo i Grčki otpor
- Kosovo ne predstavlja zamrznuti sukob zbog priznanja države.
- Grčki dio Kipra: 1975. godine, Kipar je podijeljen na grčki i turski dio, sa „plavom“ zonom
između njih, koja je pod upravom UN-a. Kofi Anan je predložio ujedinjenje Kipra, a 2004.
godine, taj plan je odbijen, što je uzrokovalo da je u članstvo u EU primljen samo južni dio
Kipra, mada se u službenim dokumentima nalazi i sjeverni Kipar, koji je pod sankcijama.

Regionalne institucije
ASEAN- regionalna organizacija naroda Jugoistočne Azije, stvorena 1967. Godine s ciljem
razvoja međusobnih političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa te promicanje regionalnog mira i
stabilnosti.
Sjedište Tajništva ASEAN-a je u Jakarti, Indonezija
-osnovni pricip, nemiješanje u unutrašnje poslove zemlje članica ( to je jedan od uspjeha
organizacije)

APEC- Asia-Pacifik Economic Cooperation (Azijsko-pacifička ekonomska suradnja)

- osnovana 1989. God. Sa sjedištem u Singapuru. Članovi organizacije 21 država te pacifičke
regije.

Šangajska petorka (Šangajska organizacija za sigurnost)- 1996- forum za zemlje centralne

Azije
-Cilj izbacivanje SAD-a
-2008 godine kada je Rusija izvršila invaziju na Gruziju, tražila je od Šangajske organizacije da
podrže invaziju.

MECOSUR- organizacija država Južne Amerike 1991

- Brazil i Argentina pokretači;
- Cilj kopiranje EU (slobodna trgovina, sloboda protoka kapitala);
- Sekretarijat u Urugvaju;
- svakih 6 mjeseci se mijenja predsjedništvo (to su tzv. kopirali EU)

Arapska liga- 22 člana uključujući Palestinu

- sukob u toku hladnog rata- Egipat protiv prosovjetskih tradicionalnih monarhijskih
revolucionarnih režima
- arapska liga je podržala da se svrgne Moamer Gadati
- arapski mirovni prijedlog (2002)- Arapske države (arapska liga) priznati Izrael, ali da se vrate
granice iz 1967. Godi
Palestina: Gaza, istočni Jerusalem, zapadna obala

Organizacija islamske konferencije (novi naziv org. Islamske suradnje od 2011. godine, preko
50 država, formirana krajeem 60-ih (krittike Izraela)