SIGURNOST U MEUNARODNOJ POLITICI

Drava :
teritorijalno utemeljena jedinica sa vladom koja vlada njenim teritorijem, te je
prepoznata kao drava od strane drugih drava.
Principi sigurnosti fokusirani na drave dugo su dominirali misli o meunarodnim
odnosima u dva smisla. Prvo, drave su bile sredinji akter u meunarodnim
poslovima. Drugo, sigurnost je smatrana njihovom najvanijom preokupacijom.
Fokus na drave ima smisla budui da su se drave :
-

Razvile kroz snane pritiske meunarodne politike vie od drugih

politikih institucija oblikovala ih je meunarodna politika,

Su jedinstvene koncentracije moi,
Ostaju i dalje osnovne arine toke lojalnosti i osjeaja identiteta veine

ljudi,
Su stvorile ili utjelovljuju najvee, najmonije i najuinkovitije ljudske
zajednice.

Dravna sigurnost ima etiri osnovna elementa : fiziku sigurnost,

autonomiju, razvoj i vlast.
- Najutjecajniji pristupi sigurnosti u meunarodnoj politici su :
realistiki, liberalistiki i marksistiki.
Realistiki pristup :
-

Realistiko razmiljanje ima dugu tradiciju, od stare Kine do Grke ili

Hobsa, Makijavelija i Rusoa. Od etiri komponente sigurnosti koje gore
spominju realisti :
- drave se smatraju zaokupljenim fizikom sigurnosti;
- pretpostavljaju zaokupljenost drave autonomijom,
- nacionalni razvitak uglavnom smatraju sredstvom odranja i jaanja
dravne autonomije i sigurnosti,

- vlast smatraju primarno instrumentalno vanom vlast mora biti dovoljno

sposobna da se suoi sa vanjskim izazovima dravnoj autonomiji i
sigurnosti.

Realistiki pristup meunarodnu politiku je uvijek smatrao specifinom

zbog anarhije, odsustva bilo kakve vrhovne moi i vlasti na dravama. U
meunarodnoj politici malo je vlasti. Realisti tvde da odsustvo vlasti ini
mo, autonomiju, meunarodni politiki sustav i njegovu strukturu
razliitima od unutarnje politike.
To znai da drava postoji donekle odvojeno od drutva, ima vlastiti
identitet i interese u odnosu na meunarodnu politiku.
Mo, autonomija, sustav i njegova struktura imaju osobit karakter budui
da postoji samo ograniena zajednica. Vladama fali jaka svijest da su dio
veeg entiteta u meunarodnoj politici sa sveobuhvatnim interesima,
ciljevima, perspektivama i vrijednostima koje one dijele.
Ogranieni razvoj zajednice vodi do specifinih oblika autonomije, politike
moi i strukture. U domaim sustavima autonomija je sfera ograniene
slobode i kontrole unutar vie strukture moi i autoriteta poput
regionalne autonomije unutar drave.
U meunarodnoj politici ta via struktura je ograniena i egzistira tako da
drave ograniavaju same sebe kroz sporazume koje jo uvijek mogu
napustiti ili stvaranjem meunarodnih institucija iz kojih se mogu izvui.
Dakle, drava je autonomija jedinstvena po opsegu i ukljuuje vladanje bez
ometanja, izvana i koritenje sile kada se to smatra potrebnim u
unutranjim i vanjskim odnosima, prava kakva nikada nisu dodijeljena
drugim politikim akterima.
Ovo je prije nekoliko stoljea, bilo utemeljeno u formi suverenosti.
Drave se takmie za relativnom vojnom moi i shodno tome za stvarima
od kojih se sastoji vojna mo bogatstvo, prirodni resursi, strateki vrijedni
poloaji, tehnologija i populacija.
Rivalstvo se pojaava injenicom da kada jedna drava poveava svoju
mo, strah ostalih prirodno raste.
Ovo stvara sigurnosnu dilemu : budui da bi dodatna vojna mo za
odbranu mogla poveati i neiju sposobnost napada, pojedinani napori
drava za postizanjem veeg stupnja sigurnosti u cjelini potkrepljuju i

poveavaju njihovu nesigurnost.

Rivalstvo ohrabruje neke vlade da poveaju svoju relativnu mo, te takve
ekspanzionistike vlade tee promjeni meunarodnog sustava u svoju
-

korist kako bi dobili vie onoga to ele.

Pojam ravnotee moi :
koristi se da bi objasnila to se esto dogodi kao rezultat natjecanja izmeu
drava, one se natjeu,a rezultat je da se s vremenom pojavi gruba
ravnotea moi izmeu njih, to ograniava sve aktere.

Distribucije moi :
Multipolarna barem tri, a moda i vie vlada imaju mnogo vie moi od
svih ostalih i meusobno su otprilike jednako mone. Opi red i stabilnost
se odravaju jer se centralizaciji moi u rukama jedne drave ili skupine
drava suprotstavljaju ostale- ravnotea e se postii njihovim naporima
da se to sprijei , naporima koji se mogu pretvoriti u borbu kako bi se

umanjila rastua mo sile ili sila.

Bipolarna dvije drave ili savezi drava imaju daleko vie moi nego svi
ostali. Primjer ove distribucije moi je Hladni rat dvije supersile i njihovi
blokovi dominirali su sustavom. Bipolarno nadmetanje je esto dovodilo do

neprestanih ratova ili golemog rakta kako bi se rijeilo.

Unipolarna jedna drava ili skupina drava je daleko monija od svih
drugih. Ovo se naziva hegemonijom, a drava hegemonom. Neki
analitiari razdoblja hegemonije smatraju je najstabilnijim i najsigurnijim u
meunarodnoj politikoj povijesti, to je dovelo do razvoja teorije
hegemonistike stabilnosti.

LiberalistikI pristup :
-

Liberalistika perspektiva ima krau povijest, od korijena u prosvetiteljstvu

XVIII. Stoljea do dobijanja na znaenju u dvadesetom stoljeu.
Liberalisti imaju tendenciju odnositi se prema dravi kao manje bitnoj
samoj po sebi vlade su najvaniji akteri, meutim to je u pravilu zbog
njihove sposobnosti da budu predstavnici skupina unutar drava.
Dok drave imaju svoje vlastie brige i interese, glavna determinanta
vladinih politika je pitanje tko vlada koja elita, voa ili stranka upravlja

vladom.
Liberalistika perspektiva stavlja znaajan naglasak na opstanak drave, a
manji na autonomiju.
Liberalisti imaju dva pola :
- jedni smatraju da je anarhija tetna, te da ima tetne posljedice , ali da
drave ipak sklapaju dobre sporazume gdje se kao primjer navodi : UN,
-

Meunarodna agencija za atomsko naoruanje, Svjetska banka i MMF.

Drugi pol liberalista smatra da anarhija nije nuno tetna za odnose meu
dravama, te da ih ne tjera na meusobni rivalitet to podriva sigurnost.
Izmeu ta dva pola je bogata liberalistika tradicija promoviranja
multilateralnih institucija, zajedno sa pripadajuim dogovorima, kao to su
mrea pravila, okviri prihvaenog ponaanja i koordinirana oekianja koja
omoguuju nekakav red i nazivaju se meunarodni reimi.
Drave mogu dostii zadovoljavajuu razinu dogovora i suradnje da ih
teko naoruanje ne vodi do toga da se meusobno smatraju prijetnom.
esto navoeni oblik ove interakcije jeste pluralistika sigurnosna
zajednica, koja je pluralistika jer su lanovi suvereni, a sigurnosna

zajednica jer se ne boje jedni drugih.

Liberalistika slika idealne meunarodne politike oekuje s vremenom
znaajno dobrovoljno smanjenje anarhije i dravne autonomije, i nasilno
zadiranje u autonomiju odreenih problematinih drava.
Jo jedna mona komponenta je tvrdnja da sa obzirom na to da drava
odraava preferenciju utjecajnih domaih politikih elemenata, priroda
meunarodne politike je duboko pod uticajem unutarnjeg karaktera
drava, njihovih politikih sustava i drutava.
Jedan od argumenata je da kada nacionalne elite dou na vlast u
lanicama regionalnog meunarodnog sustava koje su posveene rastu
baziranom na izvozu kada bi ostvarile brzi nacionalni razvoj, one uviaju da
je miran regionalni razvoj kljuan. Kao rezultat toga one pokuavaju
razrijeiti ili ublaiti svoje nacionalne sukobe, promoviu slabljenje
napetossti, smanjuju vojen izdatke te promoviu regionalnu suradnju u
pitanjima kontrole naoruanja.
Drugi nain jeste naglaavanje demokratije.
Naglasak danas jeste na teoriji demokratskog mira, na razmiljanju da su
demokratije u prirodi meusobno miroljubive. Impresivna je injenica da
demokratske vlade spremno ulaze u ratove sa nedemokratskim i da su

meu najbolje naoruanima.

Neki analitiari vjeruju da je kombinovanje demokratije i otvorene
ekonomije i drutva, rezultat miroljubiosti. Da je upravo ta kombinacija ona
koja uspjeva. Drugi smatraju da su demokratije transparentnije u
politikama i stvaranju politike od nedemokratija, te da su otvorenije
stranim uticajima pri odluivanju.
Napori liberalista se temelje na promicanju demokratije, ljudskih prava,
zatite okolia, irenje globalnog blagostanja, borbu sa korupcijom, irenje
principa privatnih poduzea te kontrolu naoruanja.
Time raste meunarodno civilno drutvo, te se samim time stvara temelj
da meka mo postane vana u meunarodnoj politici, nadopunjujui ili
zamjenjujui tvrdu vojnu mo. (Nye)

Ekonomska sigurnost (Christopher M. Dent)

Uvod :
Analiza ekonomske sigurnosti openito se moe podijeliti na dva diskursa ili
takozvani parni diskurs:
- ekonomska sigurnost na mikrorazini kocentrirana na lokalizirane
imbenike, kao to su pojedinici, kuanstva, lokalne zajednice, a primarno se
bavi osiguravanjem njihovog opstanka;
- ekonomska sigurnost na makrorazini bavi se entitetima koji su sposobni za
voenje vanjske ekonomske politike (nacionalne drave) i njihovim
djelovanjem u meunarodnom ekonomskom sistemu.

Suvremena misao o ekonomskoj sigurnosti :

Porast interesa za ekonomsku sigurnost na makrorazini uveliko je rezultat

posthladnoratovskog razdoblja. On proizilazi iz odgovarajuih pomaka sa
geopolitike na geoekonomiju, sa vojnih supersila na ekonomske supersile, te
sa politiko-ideolokog natjecanja na ekonomsko natjecanje.
Rane posthladnoratovske analize ovog pitanja razmatrale su rastue
geoekonomske temelje buduih sigurnosnih sustava. U tom razdoblju, fokus je
uglavnom bio na nainu na koji je stara bipolarna geopolitika ustuknula pred
novom ripolarnom svjetskom strukturom ekonomskih super sila (SAD; EU,
Japan), a intenzivna rasprava vodila se oko pitanja koja e se od te trijade sila
ili regija pojaviti kao vodea u XXI. Stoljeu.
Izmeu te trijade sila do sredine '90-ih pojavio se kooperativniji pristup, sa
pribliavanjem SAD- a i istonoazijskih drava unutar foruma Azoijskopacifike
ekonomske suradnje, sa potpisivanjem nove Transatlanske agende izmeu
Europe i SAD-a 1995, te pokretanjem dijaloga pod nazivom Forum AzijaEuropa, izmeu dvije zemlje 1996.
Ekonomsko-sigurnosna veza:
Ve neko vrijeme provode se istraivanja drutvenih znanosti o vezi izmeu
ekonomije i politiko-vojne sigurnosti.
Bili su potrebni globalni okovi '70-ih i pojava meunarodne politike
ekonomije kao znanstvene discipline da se to promjeni. Ekonomskosigurnosna veza se moe i mora razlikovati od same ekonomske sigurnosti.
Njezini tehniki aspekti obino ukljuuju :
- ekonomiku vojne sigurnosti : ona ukljuuje namjenske , proizvodne,
tehnoloko-industrijske, infrastrukturne i trokovne aspekte opskrbe vojnosigurnosnih sposobnosti ;
- podreivanje ekonomskih politika interesima sigurnosne politike :
ukljuivanje koritenja vanjskopolitikih ekonomskih mjera, kako bi se podrali
iri vanjskopolitiki ciljevi, odnosno niska politika oizravno u zadovoljavanju
potreba visoke politike,
- podreivanje sigurnosnih politika ekonomskim interesima : na oenitoj
razini, ovo bi se moglo povezati sa stvaranjem svijeta sigurnog za irenje
kapitalistikih aktivnosti, to se osobito odnosi na obveze drava- hegemona.
Gledita prema kojemu se mjere ekonomske i tradicionalne sigurnosne politike

mogu koristiti za postizanje linih namjeravanih posljedica, povezano je sa

promjenjivou argumenta moi, to znai da prijetnje na ekonomskoj fronti
(sankcije) mogu postii sigurnosne ciljeve i obratno.

Definiranje empirijskog podruja i koncepata ekonomske sigurnosti :

U ostvarivanju svojh ekonomsko-sigurnosnih interesa, entiteti koji su sposobni

za voenje vanjske ekonomske politike moraju odgovoriti na promjenjive
strukturalne oblike meunarodne ekonomije. Iskoritvanja prilika te
minimalizirati rizike ili prijetnje koje te promjene stvaraju. Veina istraivaa
ekonomske sigurnosti usredotoila se na gore spomenuto, meutim neki su
prihvatili multidimezionalniji pristup, kako DeSouza tumai : sigurnost nije
samo spreavanje odreenih prijeteih aktivnosti, nego je ona i stvaranje
mogunosti te povoljnih okolnosti za amerike interese i zajedniku dobit.
Stvoreni su razliiti okviri za definiranje ekonomske sigurnosti . Iz perspektive
hegemona koja jo uvijek obiljeava veliki dio literature o vanjskoj ekonomskoj
politici, Neu i Wolf smatraju da je ekonomska sigurnost sposobnost zatite ili
unapreivanja amerikih ekonomskih interesa, unato dogaajima, procesima
ili postupcima koji mogu ugroziti ili blokirati te interese, a oni mogu dolaziti iz
domaih ili stranih interesa.
Cable tvrdi dase ona moe odnositi na one aspekte trgovine i investicija koje
izravno utiu na sposobnost drave da se brani.
Ona moe biti definisana i kao u smislu instrumenata ekonomske politike koje
se koriste u svrhu agresije ili obrane
Spelingov i Kirchenorv pristup viestrukih aspekata ispituje :
1) brigu drave da zatiti drutveno i ekonomsko tkivo drutva,
2) sposobnost drave da u suradnji sa ostalima zatiti meunarodno
ekonomsko okruenje od destabilizacije kako bi se ojaale vojen sposobnosti.
Generalizirano i jednodimenzionalno definiranje ekonomske sigurnosti ponudili
su Green odsustvo prijetnje od uskraivanja ekonomske dobiti., Wang
briga oko ekonomske sigurnosti je stanje uma koje se konstantno brine oko
prelaska granice opasnosti i Thakur odravanje prihvaenih razina
bogatstva i dravne moi putem pristupa resursima, finansijama i tritima.
POSTAVLJANJE DEFINICIJE EKONOMSKE SIGURNOSTI :

Savremeni pristup ekonomskoj sigurnosti utemeljen je na definiciji koja

naglaava pristup ekonomskoj sigurnosti koji tei minimaliziranju prijetnje i
maksimiziranju mogunosti, a tenja za njegovim postizanjem ukljuuje
ouvanje strukturnog identiteta i sposobnosti za stvaranje prosperiteta i
interesa politiko-ekonomskog identiteta, u kontekstu razliitih izvanjskih
rizika i prijetnji sa kojima se suoava u meunarodnom ekonomskom sistemu.

Sigurnost opskrbe :
- odnosi se na osiguravanje kljunih lanaca opskrbe koji ukljuuju vanjske
izvore. Ponajprije se odnosi na razne strukture ponude, putem kojih FEP sila
nabavlja uvozne materijale, sastavnice i tehnologije, a koritenje ekonomske
diplomatije moglo bi biti potrebno za odravanje cjelovitosti ovih struktura.
Sigurnost pristupa tritu :
- odnosi se na osiguravanje najboljeg mogueg pristupa kljunim stranim
tritima FEP sili. Vano je za izvozno orjentirana gospodarstva sa malim
domaim tritima, iako je postalo i primarni cilj gospodarske diplomatije svih
FEP sila.
Kreditna sigurnost :
- odnosi se na osiguravanje, onoliko koliko je to mogue, finansijske
solventnosti FEP sila u meunarodnom sustavu, kao i odravanje njenog
pristupa, utjecaja ili kontrole nad izvorima meunarodnih kredita.
Sigurnost tehnoloko-industrijske sposobnosti :
- razvijanje sposobnosti gospodarstva da proizvodi blagostanje, produktivnost
i ostale faktore koji stvaraju bogatstvo koritenjem tehnoloko-industrijskih
sredstava, podrazumjeva odranje poloaja gospodarstva to blie tehnolokoj
granici.
Drutveno- ekonomska sigurnosna paradigma :
- odnosi se na odbranu preferirane drutveno-ekonomske paradigme drutva
(npr. Istonoazijska uloga drave u usmjeravanju i kontroli ekonomskih i
drutvenih procesa, anglosaksonsko slobodno trite...) i njihove definisane

ciljeve blagostanja.
Prekogranina sigurnost zajednica :
- ukljuuje odgovor na lokalne regionalizirane probleme koji mogu ubrzati
prekogranine ekonomske krize ili uticati na lokalna pitanja meuovisnosti,
nrp. Subregionalne projekte ekonomske integracije.
Sistemska sigurnost :
- ona se odnosi na zajednike interese FEP sila u odravanju integriteta
meunarodnog ekonomskog sustava, ukljuujui kooperativne i koncesijske
napor za potporu multilateralnim reimima sistemskog upravljanja,
meudravnih ugovora i odravanje cjelokupne sistemske stabilnosti.
Sigurnost saveza :
- otvoreno zahtjeva odravanje i razvijanje meunarodnih ekonomskih
partnerstava s dravnim i nedravnim subjektima, u ispunjavanju onih
ekonomskih sigurnosnih ciljeva o kojima smo ve raspravljali.

VIEZNANOST POJMA LJUDSKE BEZBJEDNOSTI

(Hampson)

Shvatanje pojma ljudske bezbjednosti :

Pristupi i sadraji :

Prvi pristup je zasnovan na pravima i definie taj pojam prilino iroko.

Utemeljen je na vladavini prava i sporazumnim rjeenjima. Nastoji da ojaa
normativni zakonski okvir na meunarodnom i regionalnom nivou, dok u
isto vrijeme produbljuje i utvruje zakon o ljudskim pravima, kao i zakonski

i pravosudni sistem u okviru drave.

Drugi prisup usmjeren je na hmanitarno shvatanje tog pojma, po kome je
sigurnost naroda najvii cilj meunarodnih intervencija.

Smatra rat jednim od glavnih prijetji i povlai vanu moralnu razliku

izmeu boraca i neboraca.

Trei pristup je najira definicija i podrazumjeva odrivi ljudski razvoje.
Ovo shvatanje se vee sa izvjetajem UN o ljudskom razvoju iz 1994.
Godine, koji je ponudio iroku analizu i procjenu razliitih dimenzija
sigurnosti. Ljudska sigurnost je definisana kao ekonomska, bezbjednost
ishrane, zdravlja, ivotne sredine, bezbjednost pojedinca, zajednice te
politika bezbjednost.
Izvjetaj ukazuje da prijetnje ljudskoj bezbjednosti dvadeset i prvog vijeka
dolaze u transnacionalnim oblicima : bolesti poput side, trgovina drogom,
terorizam, siromatvo, problemi sa ivotnom sredinom. Ti problemi su
globalni i moramo iati oblike globalne suradnje .

Ljudska prava i vladavina prava :

Shvatanje ljudske bezbjednosti zasnovano je na pravima i vladavini prava
zasnovano je na liberalnoj demokratskoj teorii i modernoj demokratskoj
dravi. Glavna prijetnja ljudskoj bezbjednosti lei u odricanju osnovnih
ljudskih prava, ukljuujui i pravo na nacionalno samoopredjeljenje i u
odsustvu vladavine prava.
Od svih prava, pitanje manjina je najproblematinije koje mogu doi u
sukob ne samo sa voljom veine ve i sa pravima pojedinca.

Strategije i sredstva :
Pristup ljudske bezbjednosti zasnovan je na ljudskim pravima/vladavini
prava tei da se osloni na tri razliite vrste sredstava za poboljanje
ljudske sigurnosti.
Sredstva su imala za cilj da promjene politiku domae vlade kako bi se
produbile i utemeljile norme i principe ljudskih prava u zakonodavstvu te
drave.
Tri instrumenta za unapreenje domae zatite ljudskih prava (Moravick) :
- sankcije onemoguavaju nekim domaim grupama pristup inostranoj
robi, uslugama, tritima i kapitalu;
- sramoenje utie na javno mjenje tako to se meunarodna panja
usredsreuje na razliite vidove nacionalne politike i prakse koji su tetni

po ljudska prava i razliiti od utvrenih meunarodnih normi, principa i

pravila;
- proces kooptacije je suptilniji i obino kombinuje diektna i indirekta
sredstva. Podrazumjevaju upotrebu meunarodnih ili regionalnih sudova i
komisija koje nastoje da primene ljudska prava i unaprijede demokratiju
irenjem pravne norme i predlaganjem reformi domaih pravosudnih

struktura i pravnog sistema.

Globalne i regionalne institucije :
Un za ljudska prava je jedna od komisija koje ima ovlaenje da ispita
albe pa navodno teke i sistematske zloupotrebe ljudskih prava,
praktino, njene razliite potkomisije, kao to je Komisija za zatitu

manjina, daleko aktivnije.

Sigurnost naroda
Humanitarni koncept ljudske bezbjednosti ili koncept nazvan sigunrost
naroda ve se tradicionalno usredsreuje na obezbjeivanje moralnih i
zakonskih prava neboraca u ratu i u situacijama nasilnih sukoba, na
obezbjeivanje hitne pmoi meu onima kojima je najpotrebnija.
Norme ratovanja potiu od Huge Grocijusa, te u modernom dobu od
konvencija poput Hake, enevske, koje postavljaju norme o utamnieju
zatvorenika i postupanja sa njima.

Strategija i sredstva :
Obuhvata preventivne strategije izgradnje mira. Evans smatra da postoje
dvije grupe sredstava za poboljanje ljudske bezbjednosti : meunarodni
reimi i mjere za izgradnju mira unutar drava.
Meunarodni reimi su meunarodni zakoni, norme, sporazumi i dogovori
globalni, regionalni i bilateralni po svom obimu stvoreni da minimiziraju
pretnje bezbjednosti, da ojaaju vjeru i povjerenje i stvore okvir za dijalog i
suradnju.
Izgradnja mira unutar jedne zemlje podrazumjeva dravne i meunarodne
napore usmjerene ka ekonomskom razvoju, izgradnji institucija i
stvaranju ili obnavljanju uslova unutar drava neophodnih za stabilnost i
odrivost.

Karganijeva komisija ukazuje na tri cilja prevencije :

- spreava pojave nasilnih sukoba,
- spreavanje proirenja tekuih sukoba,
- spreavanje ponovnog pojavljivanja nasilnih sukoba.

Odrivi ljudski razvoj :

Stavlja akcenat na nevojne prijetnje ljudskoj bezbjednosti i prijetnje
ljudskom opstanku koje su posljedica niza razliitih problema koje,
uglavnom, stvara ovjek. Npr. Nekontrolisani globalni rast stanovnitva,
migracije, nesrazmjernost, ekonomskih mogunosti, irenje pandemijskih
zaraznih bolesti...
Kao koncept, odbacuje sueno vienje bezbjednosti, koje ovaj problem
uglavnom definie sa ozbirom na dravnu teritoriju i vojnu agresiju.
Obuhvata sedam kategorija *** :
- ekoloku sigurnost,
- ekonomsku sigurnost,
- prehrambenu sigurnost,
- zdravstvenu sigurnosti,
- osobnu sigurnost,
- politiku sigurnost,
- sigurnost zajednice.

Definicija prijetnji :
Pristup ljudskoj bezbjednosti nazvan Ljudska prava i vladavina prava
smatra da glavna prijetnja ljudskoj bezbjednosti lei u odricanju osnovnih
prava i redovnog zakonskog procesa i odsustvu demokratskog sistema
vlasti. Lljudska bezbjednost je ugroena kada ta prava nisu formalno
priznata i kada su pravosudni i politiki sistem odgovornosti slabi. Prijetnje
su definisane kao odsustvo kritikih normi i pravosudnih politikih
instrumenata koji bi titili i unapreivali ljudsku bezbjednost.

LJUDSKA SIGURNOST (Pauline K.)

Pojam ljudska sigurnost potie iz izvjetaja o politikim procesima

Ujedinjenih naroda sredinom 1990-ih, a posebno iz izvjea Programa
Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) iz 1994.

Definiranje ljudske sigurnosti:

Ljudska sigurnost se opisuje kao stanje u kojem su ljudi osloboeni od trauma
koje optereuju ljudski razvoj i, znai :
-

Sigurnost od kroninih prijetnji poput gladi, represije i bolesti;

Zatitu od iznenadnih i tetnih poremeaja svakodnevnice, bilo u
domovima, na radnim mjestima ili zajednicama.

Razvoj koncepta ljudske sigurnosti naglaava stajalite da se prijetnje narodima,

kao i dravnim entitetima, mijenjaju i poveavaju. Te su promjene potaknule
raspravu o znaenju sigurnosti i o razlozima za njeno produbljivanje i proirivanje.
Osim nasilja u unutar drave postoje i nevojne prijetnje, kao to su unitavanje
okolia i posljedice globalnog zagrijavanja, pandemije kao to su HIV/AIDS, SARS i
ptija gripa, te kretanja ljudi (izbjeglice i raseljene osobe).
Kao i unutarnje nasilje, ovi transnacionalni problemi imaju ozbiljne lokalne,
regionalne i globalne posljedice.
*Ljudska sigurnost obuhvata :
- ekoloku sigurnost,
- ekonomsku sigurnost,
- prehrambenu sigurnost,
- zdravstvenu sigurnosti,
- osobnu sigurnost,
- politiku sigurnost,
- sigurnost zajednice.

Razlika izmeu dravno-centrine sigurnosti i ljudske sigurnosti?

Dravno-centrina sigurnost usmjerena je na zatitu drave od vanjskih vojnih

prijetnji pomou prijetnje (odvraanja) i koritenja vojne sile. Povrede naela

suvereniteta glavno su opravdanje za koritenje sile. esto se kae da je prema
dravno-centrinim argumentima drava referentni objekat, a prema
argumentima zagovornika ljudske sigurnosti referentni objekt ljudi.

KOLA UEG PRISTUPA LJUDSKOJ SIGURNOSTI

Mack, zagovornik ueg pristupa, tvrdi kako je prijetnja politikog nasilja ljudima,
od strane drave ili bilo kojeg drugog organiziranog politikog subjekta, prikladan
predmet koncepta ljudske sigurnosti.
Definicija Macka jeste da je ljudska sigurnost zatita pojedinaca i zajednica od
rata i ostalih oblika nasilja.
Smatra da postoji veza izmeu nasilja, siromatva i loe vladavine. Ova uska
definicija pojednostavljena je kao sloboda od straha freedom from fear,
najee u smislu slobode od straha od prijetnje ili upotrebe politikog nasilja.

KOLE IREG PRISTUPA

Zagovornici kole ireg pristupa tvrde da ljudska sigurnost znai vie od

zanimanja za prijetnju nasiljem. Ljudska sloboda nije samo sloboda od straha, ve
i sloboda od siromatva koja je sredite ljudskog razvoja u izvjeu UNDP-a. Ova
definicija pojednostavljeno predstavlja freedom from want slobodu od
potrebitosti.
Razlike oko sredstava :
- Sredstva za postizanje ljudske sigurnosti takoer su sporna, s podjelama oko
uloge drave i opravdanja za humanitarnu intervenicju koja upotrebljava silu.

EVOLUCIJA KONCEPTA LJUDSKE SIGURNOSTI (Smaji M.)

Veina stvari se nalazi u tekstu Pauline K.

- Koncept ljudske sigurnosti se prvi put spominje sredinom devedesetih godina u

UN-ovim, a posebno u izvjetaju UNDP-a iz 1994.
- Ljudska sigurnost :
stanje u kojem su ljudi osloboeni trauma koje optereuju ljudski razvoj.
Ljudska sigurnost znai sigurnost od takvih hroninih prijetnji kao to su glad,
bolest i represija, znai zatitu od iznenadnih i tetnih poremeaja svakodnevnice
bilo u domovima, na radnim mjestima ili u zajednicama

Tabela *** :
Vrste sigurnosti

Referentni

titi

Mogue

Tradicionalna

objekti
Drava

Integritet drave

prijetnje
Rat, revolucija,

Integritet

vojni udar...
Siromatvo,

individue

bolest, represija,

sigurnost
Ljudska
sigurnost

ovjek

prirodne
katastrofe, nasilje,
krenje ljudskih
prava..
Najvaniji argument razvoja koncepta ljudske sigurnosti je ovjekova prirodna
elja da bude zatien od politikog nasilja i nereda, koje u posljednje vrijeem sve
ee generiraju poltiike elite u nedemokratskim, pa ak i demokratskim
reimima.