Pokret nesvrstanih

Zaceci pokreta Drugi svjetski rat,osim sto je donio velike ljudske gubitke i krah ekonomije, pridonio je i podjeli svijeta. Ta novonastala situacija nakon rata, ogledala se u borbi za moc ili ti da se zadrzi status Quo izmedju zemalja cija je politika bila stabilna, a naoruzanje u stalnom progresu. Zbog takve situacije doslo je do ormiranja dva velika bloka, na jednoj strani !"T# pakta cije su glavne clanice bile $"D, %rancuska i &elika 'ritanjia, dok je na drugoj strani bio &arsavski pakt ili savez koje su cinile pretezno zemlje u kojima je vladao komunisticki rezim vlasti, pocevsi od $$$()a, *ehoslovacke, !D(+ !jemacke demokratske republike,, Poljske, ali isto tako i od balkanskih zemalja kao sto su- (umunija, "lbanija, .adjarska i 'ugarska. Zanimljivo je sto /ugoslavia kao jedna od komunistickih zemalja nije pristupila &arsavskom paktu.0pak ona je svoju spoljnu politiku zamislila na nesto drugaciji nacin 0 tezila ka njenom ostvarivanju.!jena spoljna kako 0 unutrasnja politika se zalagala za autonomiju,nediskriminaciju,jednom rijecju /ugoslavia se zalagala za miroljubivi oblik politike,koji nije mogla pronaci ni u jednom ni u drugom bloku. /edan od glavnih ako ne 0 prvih znacajnih aktora za osnivanje Pokreta nesvrstanih je problem 1olonizacije.Do Drugog svijetskog rata izgledalo je da kolonijalni sistem zadrzava svoju prevlast nad kolonijama 0 da je svaki pokusaj pobune bio uzaludan 0 ugusen bez vecih reprekusija.Ta kolonijalna prevlast nije se toliko zasnivala na neprekidnoj nasilnoj represiji,vec odsutnosti volje 0 odlucnosti najsirih slojeva naroda da se pobune protiv nje,dakle nedostatka vjere da se ostvari mogucnost emancipacije.Dogadjaji drugog svijetskog rata 0 njegov odrazaj u /ugoistocnoj "ziji su bili znacajan podsticaj za budjenje narodne svijesti upravo u tom dijelu svijeta.$amim tim pocinje razvijenje pokreta za emancipaciju,pored 'ritanske 0ndije tim pokretom bili su zahavceni 0 drugi kolonijalni teritoriji.Pocevsi od %rncuske 0ndokine+&ijetnam,2aos,1ambodza, zatim 0ndonezija 0 'urma.!akon rata nekadasnje svjetske vodece sile su znatno oslabile 0 pale u zavistan polozaj od $jedinjenih Drzava,a sto se tice njih samih one nisu imale nikakvih potreba da podrzavaju kolonijalne odnose ,stavise "merikanci su cak pomagali pojedine pokrete koji su se za vrijeme rata borili protiv japanskih

okupatora. .edjutim isto tako su bili svijesni da upravo ti pokreti nakon zavrsetka rata nece dopustiti uspostvlajnje starog rezima tj kolonijalne zavisnosti./ednom rijecju vladala je parola nema povratka na staro koja je postala toliko utjecajna u oslobodilackoj borbi naroda u /ugoistocnoj "ziji."ko se vratimo malo kroz istoriju poznato je da je do konacnog ostvarenja pune emancipacije doslo veoma tesko, a negdje cak 0 nakon desetljeca oruzane borbe kao na primjer u &ijetnamu,te da je svaka novooslobodjena zemlja pristupila pokretu nesvrstanih..edju prvim protogonistima bile su 0ndija 0 'urma,u kojima nalazimo niz izjava 0 akcija indijskih 0 burmanskih vodja protiv kolonijalne vlasti koje su kasnije postale jedne od prvih plat ormi 0 programa samog pokreta.$to se tice same /ugoslavije ,njeno zalaganje za nezavisnost novooslobodjenih zemalja "zije 0 " rike 0 mogucnost ekonomske saradnje sa njima davali su osnovu za razvijanje veza.Za otvorenost /ugoslvije svijetu 0 za ucvrscavanje njenog medjunarodnog polozaja kao nezavisne zemlje,njene spoljne politike 0 njenog aktivnog istupanja u medjunarodnoj zajednici vrlo su znacajne godine 3456)3455. Pored sredjivanja odnosa sa 0talijom,ona je razvila saradnju sa 7rckom 0 Turskom koje je predsjednik $%(/ Tito posjetio 3456.$ustina 0 ciljevi politike aktivne miroljubive koegzistencije za koju se zalagala /ugoslavija blize su odredjene prilikom posjete predsjednika Tita 0ndiji 0 'urmi,decembra 3456)januara 3455.7ovoreci pred indijskim parlamentom Tito je govorio o nejednkosti medju drzvama,narodima,mjesanje u unutrasnji zivot drugih,o podjeli svijeta na interesne s ere 0 blokove kao 0 o kolonijalizmu kao o jednim od galvnih problema covjecanstva./ugoslavija je od 3456 postala steciste drzavnka koji su udarili temelje politici nesvrstavanja. 'andunska kon erencija odrazana aprila 3455 kojoj je prisustvovalo 84 delegacija zemalja "zije 0 " rike ukljucujuci 0 delegaciju Turske kao evroazijske zemlje pokazala je da postoji nezaustavljiv pokret antikolonijalizma u svijetu 0 da je u tom pogledu dala plat ormu koju su kasnije preuzele nesvrstane zemlje./os je od veceg znacaja sto je ta kon erencija pokazala koliko je u tom dijelu svijeta preovladala teznja za koegzistencijom .Drustveno)politicki 0 ekonomski polozaj velikog broja zemalja cesto nazivanih pod imenom treceg svijeta zbog toga sto su nastale nakon drugog svjetskog rata,0 bile su relativno mlade,bio je kriterij novog okupljanja.Taj njihov nepovoljni polozaj u

svijetu upucivao 0h je takodje da ne dopuste da budu iskoriscene u obracunavanjima medju velikim 0 mocnim drzavama 0 njihovim blokovima .Prva inicijativa iako u pocetku bez vidnih rezultata bilo je trazenje ekonomske pomoci manje razvijenim zemljama preko 9jedinjenih naroda.9 tom okupljanju /ugoslavija je bila jedna od zemalja inicijatora,tada se 0 prvi put pojavljuje naziv nesvrstani koji se u nas pogresno prevodio s izvanblokovski.Poslije prvih akcija po pitanju dekolonizacije,zatim ekonomskih problema 0 okoncavanja rata u 1oreji koji je imao svjetski opseg iz razlga sto ,se vodio izmedju $jeverne 1oreje na cijoj strani su bili navodno kineski dobrovoljci 0 $$$( 0 /uzne kojoj su u pomoc pristupile $"D 0 9!.dolazi do razmisljanja o sistematiziranju saradnje izmedju nesvrstanih zemalja na bazi opstesvjetskog okupljanja.0nicijativu za 'andusnku kon erenciju je dao indijski premijer !ehru.'andung je otvorio put nesvrstanosti ali joj je !ehruova koncepcija grupisanja po teritorijalnom principu oduzimala svjetsku dimenziju.9pravo taj princip nesvrstavanja bio je !ehruov pokusaj odgovora blokovima 0stoka 0 Zapada,koji su po njegovom shvatanju bili takodje teritorijalno odredjeni pri cemu je istaknuti lider nesvrstavanja gubio iz vida njihove globalne interese.!asuprot njemu Titova koncepcija je vodila racuna o zajednickim interesima nesvrstanih zemalja,njihovom slicnom polozju u svjetskom poretku 0 neophodnosti njihovog udruzivanja u svrhu ostvarivanja tih interesa.!a prvom multilateralnom susretu drzavnika nesvrstanih odrzanom na 'rionima jula 345: god.Tito,!ehru 0 7amal "bdel !aser usvojili su deklaraciju koja je ostro osudila podjelu svijeta na blokove 0 politiku dominacije.$e ovi drzava zalozili su se za postepeno uklanjanje uzroka ratova,podrzali borbu za razoruzavanje u okviru organizacije ujedinjenih nacija,izjasnili se za iskoriscavanje atomske energije u miroljubive svrhe.$lijedeci nesto siri sastnak je bio u jugoslovenskoj misiji u !e; <orku,povodom 35.zasjedanja 9jedinjenih naroda.Predsjednik Tito se sastao s !aerom,$ukarnom,!ehruom 0 !krumahom.Zasjedanje je odrzano u uslovima zaostrenih odnosa izmedju blokovskih sila.Predstavnici nesvrstanih zemalja su podnijeli rezoluciju kojom su trazili obnavljanje pegovora izmedju predsjednika $"D 0 pretstavnika vlade $$$()a ali koja nije dobila vecinu glasova. !ov put predsjednika Tita u zemlje "zije 0 " rike 0 u 7rcku od decembra 345= do marta 3454 vodio je ucvrscavanju odnosa izmedju /ugoslavije 0 ovih zemalja 0 uspostavljanju veza s drzavnicima koji su usvajali politiku miroljubive koegzistencije.

(azdoblje ormiranja $em s azijskim 0 a rickim,/ugoslavija je pocela aktivnije da razvija odnose 0 s latinoamerickim zemljama.Pobjeda kubanske revolucije pod vodjstvom %idela 1astra dovela je do tjesnijih odnosa /ugoslavije 0 novog rezima,a 0 neslaganja /ugoslavije s kubanskom politikom prema ostalim zemljama 2atinske "merike.9 okviru razvijanja jugoslovenskih odnosa s nima doslo je 34:>.do posjete predsjednika $jedinjenih Drzava .eksika "dol a 2opeza .ateosa /ugoslaviji.Pored razvijanja odnosa sa ostalim zemljama /ugoslavija je aktivno ucestvovala u radu medjunarodnih organizacija prije svega 9jedinjenih nacija./ugoslavija je u #9! i van nje ukazivala na nuznost smanivanja razlika izmedju razvijenih 0 slabo razvijenih zemalja.$ jugoslovenskog aspekta najpogodnija organizacija za savladjivanje prepreka u privrednoj saradnji medju evrposkim narodima bila je ?vropska ekonomska komisija 9jedinjenih nacija. Prvi susreti najaktivnijih protogonista novog pokreta kao 0 njihov sve siri 0 intenzivniji kontakt s drzavnicima sve sireg kruga zemalja takozvanog treceg svijeta dovode do ormalne inicijative o sazivanju jedne svjetske kon erencije vodecih drzavnika pokreta koji se i ormalno poceo predstavljati kao pokret nesvrstanih zemalja.0nicijativa je dosla od predsjednika /osipa 'roza Tita prilikom njegovog posjeta 1airu 34:3 godine.Tu u razgovoru sa !aserom 0 u telegra skoj vezi sa !ehruom 0 $ukarnom pokrenuta je akcija 0 odluceno je da se pozovu predstavnici sireg kruga zemalja na pripremni sastanak u 1airo.Tako 0 dolazi do pripremnog sastanka u 1airu od 5 do 38.juna na njemu je odluceno da se kon erencija odrzi 3.septembra u 'eogradu.Dok je u 1airu raspravljalo dvadest punopravnih delegata,'eogradsku kon erenciju sacinjavala su dvadest 0 petorica punopravnih delegata.Deklaracija se ova ili vlada nesvrstanih zemalja usvojena na 'eogradskoj kon erenciji polazila je od toga da je miroljubiva koegzistencija jedina alternativa hladnom ratu 0 da ona mora da bude osnova medjunarodnih odnosa.Predstavnici nesvrstanih zemalja zahtjevali su da se kolonijalizam sto prije likvidira 0 da prestane nasilje nad zavisnim narodima..ali broj sudionika na 'eogradskoj kon erenciji se moze protumaciti 0 s jedne strane cinjenicom da je veliki broj kasnijih sudionika pokreta bio jos u kolonijalnom statusu a 0 zbog velike zaostrenosti odnosa izmedju sila.'eogradska kon erencija bila je najvisa tacka u dotadasnjem razvitku 0 ormulisanju koegzistencije od naroda tri kontinenta.!aziv nesvrstaniuzet je u znak jasnog obiljezavanja da su okupljene zemlje protiv toga da budu ukljucene u borbu medju blokovima ali je istovremeno

cijeli rat tog skua posvjedocio o nihovoj odlucnosti da budu posebno aktivni 0 inicijativni na dijelu radi mjenjanja opsteg polozaja svjih zemalja u svijetu,a da pri tome ne smetnu s uma niti svoje obaveze da uticu na tekuca desavanja a posebno kada je ugrozen mir u svijetu ili nezavisnost 0 zivotni interesi bilo koje zemlje.9 pogledu opste orijentacije pokreta satoji se u isticanju ekonoskih problema narocito slabije razvijenih zemalja.#va promjena u odnosu na ekonomske probleme nasla je svoj odraz u inicijativi 'eograske kon erencije da se sazove posebna kon erencija u okviru 9! koja bi raspravljala o tim pitanjima.Takodje dolazi do inicijative iste te godine na 7eneralnoj skupstini 9! o sazivanju takve kon erencije.1airska ekonomska kon erencija ujedno je 0 prvi korak u prosirivanju redova pokreta.'roj punopravnih delegata na toj kon erenciji penje se sa dvadeset 0 pet u 'eogradu na trideset 0 tri clana.!a ovoj kon erenciji je razmotrena mogucnost ubrzavanja ekonomskog 0 socijalnog razvoja nerazvijenih zemala 0 pronalazenja puteva privredne saradnje.!a svjetskoj kon erenciji o trgovini i razvoju odrzanoj u Zenevi u okviru #9!)a marta) juna 34:6.godine predstavnici 38@ zemalja razmatrali su pitanja ekonomskih veza medju drzavama.!a Zenevskoj kon erenciji je AA zemalja u razvoju donjelo deklaraciju koja je sadrzala njihove poglede o oblicima buduce ekonomske saradnje.!a Titovu inicijativu odrzana je 0 druga kon erencija nesvrstanih zemalja u periodu od 5 do 3@ oktobra 34:6 godine u 1airu uz ucesce od 6A drzava kao punopravnih clanova pokreta nesvrtanih 0 3@ drzava kao posmatraca.9 vrijeme priprema za 1airsku kon erenciju jos su zivjela shvatanja o regionalnom okupljanju a rickih 0 azijskih zemalja sto se moglo vidjeti iz teznje da se odrzi novi skup slican onom u 'andungu..edjutim zbog smjene vlasti u "lziru gdje je trebalo da se on odrzi 0 zbog pada "hmada $ukarna ova ideja je ostala neostvarena.'eogradska 0 1airska kon erencija nesumnjivo znace razdoblje ormiranja pokreta ne samo po onome sto je njima receno 0 ucinjeno 0 po tome sto se u pokretu okupio impresivni broj od 6A drzava nego 0 po tome sto su te zemlje ucinjele izvan kon erencije u 9! 0 uopste na medjunarodnoj pozornici.9 razdoblju izmedju dvije kon erencije +34:3)34:6, svijet je izbjegao jednu od najopasnijih kriza posle rata. !aime sve je pocelo 3.maja 34:@)te godine kada je iznad sredisnjeg dijela $ovjetskog $aveza srusen americki avion.To je dovelo do raspada kon erencije na vrhu izmedju "merike ,$ovjetskog $aveza,%rancuske 0 ?ngleske u Parizu iste te

godine.Prekinuta je komunikacija na relaciji Bashington).oskva 0 dolazi do sve vece napetosti od hladnog rata.!ajopasniji period tokom hladnog rata bila je kriza do koje doslo postavljanjem sovjetskih raketa na 1ubi 0 americkim zahtjevom da se to oruzje neodlozno ukloni sa ostrva.&lada $"D)a je koncentrisala vojne e ektive prema 1ubi 0 suparnickom bloku,a vlada $$$()a je dala izjavu da su "merikanci preuzeli na sebe odgovornost za svjetski mir.Prijetila je opasnost od diretnog sukoba americkih 0 sovjetskih brodova pred kubanskim obalama.1riza je smirena posle ponude predsjednika $$$()a !ikite Cruscova predsjedniku $"D)a Dzonu %.1enediju da $$$( povuce rakete pod uslovom da $"D garantuje nezavisnost 1ube.!esvrstane zemlje su uticale kao moralni aktor na brzinu raspleta karipske krize,omogucujuci posredovanje generalnog sekretara #9! 9 Tanta izmedju sukobljenih strana.!a pogorsavanje odnosa u svijetu narocito je uticalo pojacano mjesanje "merikanaca u rat u &ijetnamu."mericka intervencija uopste pretvorila se u narednih godina brutalan rat protiv naroda te zemlje..ozemo rec da se citav taj posleratni period pretvorio u trku sa noruzanjem 0 da je to svakodnevno ugrozavalo svjetski mir.$porazum o zabrani nuklearnih proba u vazduhu, na zemlji 0 pod vodom postignut je izmedju $"D)a,$$$()a 0 &elike 'ritanije krajem 34:>,s ovim sporazumom se nisu slozile %rancuska,$avezna (epublika !jemacka 0 !( 1ina.#hrabrenje u medjunarodnom odnosu davao je 0 proces brze dekolonizacije .1rajem 34:6.godine >: od 335 drzava clanica 9jedinjenih nacija bile su a ricke. 9 "ziji su nezavisnost stekle .alaja,$ingapur,1uvajt 0 Zapadni 0rijan.$manjivanje ekonomske nejednakosti izmedju razvijenih 0 nerazvijenih zemalja postalo je zahtjev vremena./ugoslovnska politika se zalagala za aktivnu miroljubivu koegzistenciju,borbu za mir 0 protiv rata./ugoslavija je uocavala opasnosti koje su se nadvile nad svijetom 0 bila je svjesna da nije smjelo doc do jos jednog rata jer bi to znacilo kolaps,smak svijeta koji se morao izbjec zarad zivota covjecnstva.$vjesne te prijetnje nesvrstane zemlje stavljale su rat van zakona.$hvatile su da nikakvo sirenje 0 nametenje politickih rezima kao sto su socijalizam 0 komunizam po cijenu strahovitih razaranja 0 ljudskih zrtvi ne bi moglo da se opravda pred istorijom.9 svojoj spolnjoj politici /ugoslavija se nije vezivala ni za Zapad ni za 0stok..iroljubiva koegzistencija 0 saradnja drzava 0 naroda bez obzira na razlike u drustvenom uredjenju cinile su jednu od glavnih karakteristika Pokreta nesvrstanih.

/acanje 0 razvoj aktivnosti !akon konacne a irmacije pokreta od strane 9jedinjenih naroda i drugih politickih tijela,dolazi do zastoja u njegovoj evolucoiji,to je period od kon erencije u 1airu +34:6,do kon erencije u 2usaki 34A@.!o, to je bila privremena kriza kija je nastala kao rezultat sazrijevanja pokreta s jedne strane 0 velikih medjunarodnim problemima jednih od glavnih protogonista pokreta s druge strane.!aime svijet se brzo mijenjao tokom sezdesetih godina,dolazi do smirivanja zategnutih odnosa svjteskih sila,sve je bilo jasnije da ni jedna strana ni druga,odnosno da ni $"D ni $$$( ne mogu pbijediti u trci sa naoruzanjem 0 samim tim njihov odmjer snaga je sve vise dolazio u ravnotezu sto je pojacalo njihovu aktivnost u drugim regijama svijeta.To indirektno odmjeravanje snaga dovesce do shvatanja da se na taj nacin ne moze nista postici sem odrzanja svijeta u alarmantnom stanju,sto dovodi do popustanja medju silama koje obiljezava zavrsnu dekadu sedamdesetih.Dogadjai koji su obiljezili burne sezdesete jesu rat u &ijetnamu u kojem su $jedinjene DrDave bile zaglibljene uprkos najmodernijoj ratnoj tehnici u mocvarama 0ndokine i trazile izlaz iz &ijetnamskog rata,zatim desavanja na 'liskom istoku gdje 0zrael u sestodnevnom ratu porazio "rape i okupirao znacajne teritorije ?gipta, /ordana i $irije ali takodje 0 desavanja u $rednjoj 0 /uznij "merici 0 na indijskom potkontinentu.9 tom periodu dolazi do smjena vlasti 0 zategnutog odnosa, ?gipta 0 0ndije sa okolnim zemljama,njihove teznje da sve vise razvijaju odnos sa $ ovjetskim $avezom koji nikada nije priznavao i imao pozitivan stav prema Pokretu nesvrstanih. Zbog vaznosti ove dvije zemlje za Pokret nesvrstanih,pocevsi od toga da su upravo te zemlje bile medju prvim protogonistima, njihova imobilizacija imala je vrlo negativan uticaj na Pokret nesvrstanih.#sim toga rat u &ijetnamu je ostavljao otvorenu mogucnost da ponovno zavlada stanje nesigurnosti tj.period hladnog rata.$plet takvih okolnosti doveo je do teskoca 0 da se u uzem krugu drzavnika kao sto je to bilo prilikom sazivanja kon erencija u 1airu i 'eogradu odrzi nova kon erencija..edjutim junski rat na 'liskom istoku koji je imao katastr oalne posledice na ?gipat 0 "rape samo je jos vise produzio pauzu izmedju kon erencija.Ta okolnost je prinudila zemlje poput /ugoslavije koje su insistirale na novoj kon erenciji da sacekaju do stisavanja atmos ere.!akon rata na 'liskom istoku dolazi do sastanka u 'eogradu 34:4 0 godinu dana

kasnije do konacne kon erencije u 2usaki 34A@.,a zatim 0 do priprema za kon erencije u Dar es $alamu. Tokom svog razvoja pokret se suocio sa raznoraznim problemma.Trebalo je dobro prouciti novonastalu situaciju,prilagoditi se 0 naci e ikasno rijesenje.!ajmanje neocekivanih problema bilo je na polju dekolonizacije.Taj proces je bio nezaustavljiv 0 sve je bio manji broj kolonija koje su jos uvijek cekale da ostvare svoju nezavisnost,prema tome na tom polju trebalo se jos vise preorijentisati na borbu za ocuvanje vec stecene nezavisnosti,kao i na polju zastite od ekonomske eksploatacije./os jedan od problema je bila rasna diskriminacija,koja je pokrenula narocito borbeni duh u " rici gdje je i bila najmasovnije zastupljena,u /uznoj " rici i u /uznoj (odeziji.$to se tice politicke scene u svijetu,bilo je jasno da neposredna i izravna kon rontacija medju vodecim silama jenjava i da se burna situacija nakon hladnog rata stisava..edjutim dogadjaji oko *ehoslovacke,kada se "leksandar Dubicek ugledajuci se na lidere zemalja poput %rancuske i !jemacke pokusao osmaostaliti &arsavsk pakt je bio prinudjen da reaguje i vrati stanje mira koje je vladalo i prije,sve je to ukazivalo na mogucnost da indirektnim putem ili lokalnim sukobima dodje do eskalacije koja bi ponovno mogla zahvatiti blokove u njihovo odmjeravanje snaga.Pored toga pokazalo se da je polozaj nesvrstanih zemalja vrlo ogranicen i da ima vrlo ogranicen uticaj na neposredno desavanje u svijetskoj politici.Pak najteza je bila situacija sa manje razvijenim zemljama,polozaj zemalja sudionica pokreta i drugih zemalja manje razvijenog dijela svijeta postajao je sve tezim problemom svih njih zajedno i svake pojedinacno.Postizanje nezavisnosti budilo je nade i na ekonomskom planu..edjutim postizanje politicke nezavisnosti bilo je moguce cak jednim potezom,dok s druge strane ozivljavanje i nadoknadjivanje propustenih stoljeca privrednog razvoja je bilo gotovo nemoguce.#vako tesko stanje na ekonomskom polju slabilo je moc vodecih ljudi pokreta kao i samih institucija unutar njega,dolazilo je do sve cescih pobuna,drzavnih udara pa cak i ogranicavanja licnih sloboda.!astojanje da se ekonomska pomoc dobije izvana bila je neuspjeh,takva situacija bila je konstantna jos i prije 'eogradske kon erencije,pa je zato i doslo do nove inicijative sazivanja 9!*T"D)a tj kon erencije o trgovini irazvoju.!o poslije prve kon erencije odrzane u Zenevi 34:6 godine.postalo je jeasno da tim putem nece doci do poboljsanja stanja.!euspjesi Zenevske i kon erencije u Delhij 34:= godine.proizasli su iz pogresne orijentacije da se dobiju olaksice i neke povlastice za manje

razvijene zemlje .$ toga period zastoja razvoja pokreta bio je izazvan i izmjenjenom politickom ekonomijom u svijetu,pa je bilo potrebno pokrenuti jednu mocnu politicku akciju s cijlem da se popravi ekonomski polozaj manje razvijenih zemalja ,i to ne putem pomoci,povlastica i olaksica nego putem temeljite izmjene sistema odnosa u svijetu.$azivanje nove trece kon erencije u 2usaki doslo je do punog izrazaja,njegova glavna preokupacija je bila ozivjeti pokret.Do punog razvoja te akcije dolazi na ministarskom skupu se ova nesvrstanih zemalja u 7eorgeto;nu i zatim na kon erenciji u "lziru 34A> godine.Za ostvarivanje njihovih ciljeva bilo je potrebno poraditi na polju smirivanja svijetske politicke situacije,razraditi ekonomski program nesvrstanih i prosirenje nesvrstanih.9 2usaki je teziste bilo na priznavanju zahtjeva da manje razvijne zemlje same sebi pomognu kako unutrasnjim mjerama tako i medjusobnom saradnjom.Ta odluka oslanjanja na vlastite snage bila je sam rezultat shvatanja manje razvijenih zemalja da adekvatnu pomoc od razvijenih zemalaja nece dobiti.#vakav stav je razradjen na kon erenciji u 7eorgeto;nu,a zvanicno proklmovan na kon erenciji u "lziru zbog toga je ona od velikog znacaja za pokret nesvrstanih.

!ajnoviji

razvoj

"lzirska kon erencija bila je u svakom pogledu prekretnica.!ova aktivnost koja je nastala u pripremama za 2usaku 0 kasniji skupovi u !e; <orku samo su vidljivi znakovi ozivljavanja te aktivnosti.Potreba za ukljucivanjem u Pokret nesvrstanih je rasla sto pokzuje sama cinjenica da je broj punopravnih sudionika u pokretu porastao od 6A u 1airu do 56 u 2usaki medjutim istovremeno je bio propracen opadanjem ranga se ova delegacije..edjutim jos jedan vrlo vazan znacaj "lzirske kon erencije je taj sto je na toj kon erenciji broj clanova dosao do A5. !a ovoj znacaj pokreta nesvrstanih zemalja nije uticalo smirivanje u svijetskoj politickoj sceni koliko uvjerenost da nesvrstane zemlje zaista imaju plan i program koji ih istinski odrzava.!oviji razmah pkreta znacajan je i sto je prvi put doslo do znacajnijeg prodiranja na kontinentu 2atinske "merike.Teznja za novim ekonomskim poretkom da svaka zemlja raspolaze samostalno svojim prirodnim resursima prihvacena je i od strane 9jedinjenih naroda i od tada se ona nastavlja. Zemlje,sudionice pokreta nakon sto su preispitale svoje ranije stavove nasle su u sebi snage da povecaju vlastite napore za ubrzavanje razvoja.Prvi domen djelovanja i borbe nesvrstanih zemalja je na ta.9pravo zbog razvijene ideje oslanjanja na vlastite snage osnovana je organizacija #P?*,iliti organizacija za zemlje izvoznice na te koja se razvila u vrlo mocan aktor na svjetskom trzistu ali i na svjetskoj politickoj sceni.!apori da se unaprijedi ekonomska i privredna razvijenost manje razvijenih zemalja nije do sada imala nikakvih slicnijih rezultata.&eliki uspjeh #P?*")a u pogledu cijena sirove na te poklopio se s promjenom odnosa snaga na 'liskom istoku,i otvorio se put ka rijesavanju tamosnje situacije koja nije bila moguca u eri premoci izraelskog oruzja.!o istovremeno ce porast cijene na te pogorsati situaciju i ekonomski bilans ne samo razvijenih zemalja vec i onih manje razvijenih,i samim tim je nastao jedan problem u okviru samog pokreta koji je zahtjevao brzu soluciju i rijesenje.Poslije drasticnog povisenja cijena krajem 34A>.godine ideja "lzirske kon erencije o stvaranju jednog novog onda za pomoc zemljama u razvoju dobila je jednu novu hitnost.Ta ideja razmotrena i odobrena na poslednjem sastanku ministara nesvrstanih zemalja u 2imi 85 do >@ avgusta 34A5.godine.Postignuti uspjesi na medjunarodnoj sceni Pokreta nesvrstanih donosi jednu sasvim novu situaciju u kojoj takozvani treci svijet vise nije u polozaju da moli za pomoc i olaksice razvijene zemlje.$amim tim doslo je do promjene odnosa u svijetu.#tpoceli su ozbiljni razgovori izmedju manje razvijenog i razvjenog svijeta u

kojima su privilegovano industrijske zemlje shvatile da ne se ne mogu vise bahato i superiorno ponasati u razgovoru sa Epartnerom.Pokret nesvrstanih postao je zaista predstavnik vecine covjecanstva koji se da, nalazi u teskom polazaju ali je imao vlastite snage da se odrzi i razgovara o rijesavanju svjetskih problema./edina opasnost koja je prijetila i koja bi dovela do rascijepa je bila ta sto je jedan ogranicen broj zemalja proizvidjaca na te raspolagao velikim sredstvima u odnosu na manje razvijene zemlje. .edjutim dosadasnje akcije i sam stav zemalja proizvodjaca na te pokazuje da je u njihovom interesu da sacuvaj jedinstvomanje razvijenog svijeta narocito nesvrstanih zemalja.9spjeh kon erencije ministara nesvrstanih zemalja u 2imi je samo dokaz o daljnjem sirenju redova nesvrstanih i ukazivanju prilike za daljna razmatranja problema o novom svjetskom poretku pred 9jedinjenim narodima.!a kon erenciji u 2imi razmatrana su sva pitanja sa kon erencije u "lziru a narocito o ekonomskim problemima zemalja koje su najvise stradale usled poskupljenja na te.(ezultati ove kon erencije reprezentovani su na zasjedanju 7eneralne skupstine 9jedinjenih naroda u !e; <orku i naisli su na veoma dobar prijem.'orba za novi ekonomski poredak u svijetu znatno je unapredjena .0 same razvijene zemlje ukljucujuci i $"D priznale su potrebu da rasprave o tom pitanju,i prvi put izasle u susret zahtjevima manje razvijenih zemalja.*lanice nesvrstanih zemalja ovaj uspjeh mogu samo uzeti kao podstreh za energicn napredak i ravoj pokreta.Za taj uspjeh znacajno je i sto se broj sudionika znatno povecao na =3 primanjem sedam novih drzava. #d kojih u taj broj ulaze i $jeverna 1oreja i $jeverni &ijetnam.Takodje je znacajno sto su se medju gostima nasli "ustralija,Portugal,(umunjska i %ilipini.Takodje se prosirio krug i zemalj iz 2atinske "merike.!ovi uspon i a irmacija Pokreta nesvrstanih postignuti su na kon erenciji u *olumbu,$ri 2nka+*ejlon, odrzanoj u avgustu 34A:.godine.# tome svjedoci i broj sudionika-=: zemalja punopravnih clanova,3@ posmatraca,A gostiju i desetak predstavnika oslobodilackih pokreta.!a toj kon erenciji razmatrana su skoro sva kjucna pitanja o problemima savremenog svijeta,pocevsi od ekonomskih odnosa u svijetu,razoruzavnju,svjetskom miru i saradnji medju nesvrstanim zemljama.'itno je istaci da je kon erencija usvojila 8@ rezolucija o konkretnim narodnim problemima,medju najvaznijima su pitanja o ekonomskim problemima,razoruzavanju i apelu na 9! kako bi sto prije djelovao po tom pitanju,i programu akcije privredne saradnje nesvrstanih.!a kon erenciji u *olumbu predsjednik $%(/ /osip 'roz Tito je sazeto iznjeo i ocjenio ulogu i znacaj Pokreta nesvrstanih u periodu od 'eogradske kon erencije +34:3, do kon erencije u *olumbu +34A:,,kao i cjelokupni razvoj mdjuljudskih odnosa nakon drugog svjetskog rata.

Pokret nesvrstanih !esvrstanost kao pokret i univerzalna doktrina o medjunardonim odnosima proizasla je iz svih pomenutih izvora zajedno kao rezultat novih odnosa u svijetu.Pokret nije bio uslovljen postojanjem blokova jer predstavlja trajnu progresiju u medjunarodnim odnosima.#stajnje van blokova nije znacilo i mirenje sa njihovim postojanjem,vec zivljenje i djelovanje pored njih.!esvrstavanjem se nije obustavljala klasna borba u svjetskim razmjerima ali se odlucno odbacivala njena staljinisticka verzija-sirenje socijalizma pomocu sukoba socijalistickih i kapitalistickih drzava i njihovih blokovskih ormacija.1ao jedan oblik medjunardone saradnje nesvrstanost je bila protiv konzerviranja i odobrane Estatusa Fuoapodsticuci proces ostvarivanja prava naroda za samoopredjeljenje.'uduci da se Pokret nesvrstanih vodio univerzalnom politickom koncepcijom on nije mogao da se teritorijalizuje u smislu vezivanja za ovaj ili onaj kontinent.1on erencije nesvrstanih bile su ogledi uspjesnosti ove prakticne politicke orijentacije.!esvrstane zemlje su nastojale da prosire prostor svoje akcije u svjetskoj organizaciji,nisu dozvoljavale da se njihova aktivnost svede na uzak krug privrednih i tehnickih pitanja. Zahvaljujuci takvom kompleksnom politickom pristupu izgradjenom u upornoj idejno) politickoj borbi u kojoj je /ugoslavija prednjacila sa Ttiom kao jednim od osnivaca pokreta Gi u neposrednoj praksi,nesvrstanost se razvila u trajnu stratesku orijentaciju koja se zalagala za nedjeljivost svjetskog mira ,ocuvanje samostalnosti drzava, prevazilazenje starog ekonomskog

poretka i demokratizaciju medjunarodnih odnosa.!akon smrti predsjednika Tita $%(/ gubi svoju znacajnost,politicka uvjerenja,cesti su izrazi nezadovoljstva,pobune i dolazi do raspada jedne od glavnih protogonista Pokreta nesvrstanih,$avezne %ederativne (epublike /ugosalvije. !a redovnom .inistarskom sastanku u !e; <orku tokom redovnog zasjedanja #pste skupstine 9jedinjenih naroda, 3448. godine, $ocijalistiHka %ederativna (epublika /ugoslavija je suspendovana kao clanica mada to ne znaci da je izbrisana iz clanstva, sto je ocigledno neobican pokusaj izrazavanja zahvalnosti /ugoslaviji na njezinom doprinosu Pokretu nesvrstanih.