Sukob sa Staljinom.

Hrvatsko proljeće
Ponovimo zajedno
• Pokaži na zemljovidu promjene hrvatskih republičkih
granica i granica prema drugim državama.
• Jesu li u FNRJ postojale građanske slobode?
Obrazloži odgovor.

• Nabroji gospodarske promjene koje je KPJ provela

u FNRJ. Tko je imao vlasništvo nad sredstvima za

proizvodnju?
• Koje nacionalne manjine su bile prisiljene na
iseljavanje? Komentiraj uzroke njihova iseljavanja.

• Što je kult ličnosti ? Nabroji primjere koje si do

sada upoznao/la .
Naučit ćemo o...

• obilježjima kulta ličnosti na primjeru djelovanja

Josipa Broza Tita

• posljedicama Titova sukoba sa Staljinom

• ustavnim promjenama iz 1963. i 1974. godine

• kritičkom prosuđivanju pokreta hrvatskog

proljeća s obzirom na zahtjeve i ostvareno

• pojmovima: Informbiro, hrvatsko proljeće, politika

čistih računa
 Kult ličnosti

Komunistički režim jačao je svoju ideologiju među

narodnim masama masovnim mitinzima i obilježavanjem
državnih praznika.
U Jugoslaviji se sustavno
gradio Titov kult ličnosti.

Djeca od 7 do 13 godina bili

su obavezni članovi Saveza
pionira Jugoslavije.

Postavljale su se njegove slike, davali nazivi s njegovim

imenom gradovima, trgovima, ulicama...
Titov rođendan slavio se nošenjem štafeta kroz čitavu
Jugoslaviju.
 Povezanost sa SSSR-om
Jugoslavija je tijekom rata
gotovo sama oslobodila
zemlju za razliku od
Istočnih zemalja.

Poslije rata bila je u sukobu

sa Zapadom zbog Tršćanske
krize i usko povezana sa
SSSR-om.

Provodila je sovjetski model organizacije države i društva.

 Sukob sa Staljinom

Dok su Istočne zemlje u svemu

bile podređene Staljinu,
Jugoslavija je odluke vanjske
politike donosila samostalno.

Odupirala se nastojanjima Staljina da gospodarstvo

Jugoslavije učini zavisnim od SSSR-a.

Zbog nepokoravanja Staljinu, KPJ je optužena za

skretanje s komunističkog puta prema kapitalizmu.
Staljin je 1948. iskoristio međunarodnu organizaciju
komunističkih partija Informbiro. Polovicom 1948.
Informbiro je donio Rezoluciju kojom je osudio KPJ.
Članice su prekinule gospodarsku suradnju s Jugoslavijom
koja se našla u teškoćama.
Staljin je očekivao unutarnje sukobe i rušenje Tita, ali
vjernost jugoslavenskih komunista Titu bila je jača i oni
su ga podržali u njegovoj težnji za samostalnošću od
SSSR-a.
 Goli otok
Staljinovi pristaše –
informbirovci u Jugoslaviji
bili su progonjeni i zatvarani.
Stradavali su i nevini
građani.

Otvorena je kaznionica na
Golom otoku pored Raba.

Zatvorenici su najčešće
radili u kamenolomima .
Podvrgavani su
svakodnevnim torturama.
Teške gospodarske prilike prisilile su Jugoslaviju na
normalizaciju odnosa sa Zapadom. Godine 1950. od SAD
dobivena je pomoć od deset milijuna dolara.
Normalizacija odnosa

TITO I RUSKI PREDSJEDNIK TITO I AMERIČKI PREDSJEDNIK

HRUŠČOV, 1955. J. F. KENNEDY, 1963.

Idućih godina Jugoslavija nije prišla niti jednom bloku.

Bit će jedna od osnivača Pokreta nesvrstanih.
 Ustavne promjene

Novim Ustavom 1963. država mijenja naziv u

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

1960-tih godina počinje djelomična

demokratizacija političkog života.

Veća sloboda javnog izražavanja

osjećala se u javnim medijima i
kulturnom životu.

Lakše su se dobivale putovnice

i putovalo se u inozemstvo.
 Ustav 1974.

Novim Ustavom SFRJ jugoslavenski sustav dobiva

konfederalne elemente.

Ustav je ojačao samostalnost

republika i autonomnih pokrajina.

Utvrđeno je pravo svakog naroda na samoodređenje do

odcjepljenja od federacije.

Stoga je Ustav imao mnogobrojne protivnike, naročito

u Srbiji.
 Gospodarska kriza
1960-te godine bile su popraćene i gospodarskom krizom.
Zbog planskog gospodarstva zaostajao je gospodarski
razvoj.

Država nije bila spremna

uvesti slobodno tržište radi
gubitka središnje kontrole.
Posljedica je bila povećanje
nezaposlenosti i odlazak
dijela radnika u inozemstvo.

U Hrvatskoj su počeli PROSVJEDI STUDENATA U

studentski nemiri. ZAGREBU, 1968.
 Jezično pitanje
Ustav iz 1963. priznavao je ravnopravnost svih jezika
naroda u Jugoslaviji. Ali, u državnoj upravi i vojsci
prevladavala je srpska varijanta.

je
1967. donijela Deklaraciju
o nazivu i položaju
hrvatskog književnog
jezika.

U njoj se tražila ravnopravnost slovenskog, hrvatskog,

srpskog i makedonskog jezika, kao i razdvajanje hrvatskog
od srpskog jezika.
Razmatrala se gospodarska i politička samostalnost
Hrvatske unutar jugoslavenske federacije.
Nezadovoljna
Hrvatska zahtijevala
je “politiku čistih
računa”. Tražila se
veća samostalnost u
upravljanju novcem
koji je zarađen
radom stanovnika
Hrvatske, a
zajednički novac u
saveznoj blagajni da
se troši namjenski.
Vodeću ulogu u zahtjevima za
promjenama imali su komunistički
dužnosnici, Savka Dabčević-Kučar i
Miko Tripalo.
Veću gospodarsku i političku samostalnost u okviru
federacije zahtijevala je Matica hrvatska, studenti i
brojni građani.
 Kraj hrvatskog proljeća
Tito je u početku
podržavao zahtjeve za
reformama u pravcu
demokracije.
Možda zbog straha za vlastitu
poziciju, 1971. odlučio je
zaustaviti hrvatski pokret.

Iz javnog života uklonjeni su

brojni kulturni radnici, neki
osuđeni na zatvor. Brojni
intelektualci otišli su u
emigraciju.
• Tito - kult ličnosti
Sukob Tito-Staljin
Uzrok Događaj Posljedice:
- Staljin postao
- Staljinova želja - Rezolucija neprijatelj
da kontrolira Informbiroa -KPJ – progon Staljinovih
Tita i Jugoslaviju 1948. godine - pristaša
- Titova želja za osuda KPJ za (“informbiroovaca”)
samostalnošću izdaju - kaznionica na Golom
Jugoslavije socijalizma otoku
-vanjska politika:
okretanje prema Zapadu;
financijska pomoć SAD-a;

- pokret nesvrstanih
 Ustavne promjene: demokratizacija
• Ustav 1963. SFRJ (unutar koje nastaje Socijalistička
Republika Hrvatska)
• Ustav 1974. - jačaju republike

Hrvatsko proljeće
• želja za većom političkom i gospodarskom
samostalnošću Hrvatske
• Matica hrvatska 1967. Deklaracija o nazivu i položaju
hrvatskog jezika
• masovni pokret - mladi komunisti Savka Dabčević-
Kučar, Miko Tripalo, intelektualci, studenti
• „politika čistih računa“
• 1971. slom; mnogi zatvoreni
I na kraju...
Istražuj s Klio
• Analiziraj uzroke sukoba između Jugoslavije i SSSR-a.

• Koje su promjene nastale kao posljedica sukoba u

unutarnjim i vanjskim prilikama Jugoslavije?

• Objasni uzroke gospodarske krize 1960-tih godina.

• Zašto se period kraja 1960-tih i početka 1970-tih

naziva hrvatsko proljeće? Koji su bili zahtjevi
sudionika? Kako je završio?

• Koji po redu je bio Ustav SFRJ iz 1974. godine? Kakav

položaj su imale republike u zajedničkoj federaciji?