Socijalizam na amerikoj penici

-26.5.1955 Beogradska deklaracija mogunost razliitog oblika socijalistikog razvoja

-prvi puta od dolaska SKJ na vlast, partija nije bila suprotstavljena ni jednoj supersili ( rijeene sve
granice osim sa Albanijom)
- FNRJ i Albanija jedine zemlje sa endemskim komunistikim pokretom. ( Jug jedina zemlja u regiji
koja se odupirala okupacijskom sustavu te ga organizirala i koordinirala otpor) rat je zavren na
pobjednikoj strani prije svega zahvaljujui politici pokreta kojom je rukovodio Tito.
- Tijekom sastanka Staljina i Churchila 1944 i 1955. savezniki se utjecaj u Jugoslaviji dijelio prema
formuli pola pola.
- Vlada FNRJ od 31.1.1946. stvorena je u suglasju s sporazumom na Jalti. ( ubai resor vanjskih
poslova)
- Vlada je postojala do izbora 1945. na kojem su sa 90% pobijedili kandidati Narodne fronte
Komunistika partija.
- Tito je smatrao da mu pripada poloaj vodeeg meu satelitskim zemljama. Ono to je SSSR bio za
svjetski komunistiki pokret, Jugoslavija je eljela biti za narodne demokracije u Sr i Ju Europi.
- Konani jugoslavenski cilj bila je federacija koja bi obuhvaala Bugarsku, Grku i Albaniju.
-1947. Bledski sporazum - Dimitrov i Tito Bugarska i Jugoslavija dogovor o pomoi i prijateljstvu
- Albanija pod nadzorom Jugoslavije .
- Partizanske su jedinice 1945 dole do Klagenfurta i Villacha zapad i sovjeti prisilili partizane na
povlaenje ( Tito je elio svoju okupacijsku zonu)
- Njemake obrambene crte probijene su 1945. godine u okolici Trsta, no nakon nekoliko dana
partizanske su jedinice prisiljene na povlaenje u zonu B. ( tijekom govora naglasio je da Jugoslavije
nije moneta za potkusurivanje)
- nad teritorijem Jugoslavije letjeli su transportni avioni SAD-a. 1947. prisilno je zaustavljen jedan a
nekoliko dana poslije C-47 je sruen. ( Tito je tvrdio da SAD naruava jugoslavenski suverenitet)
- Jugoslavija je bila satelit SSSR-a broj 1. a u pismu ambasadoru,Kardelj je naglasio kako bi se
Jugoslavija trebali gledati kao jedna od buduih sovjetskih republika
- Jugoslavija je pruala pomo i komunistikoj gerili u Grkoj prema domino efektu nakon
Grke nezaustavljiv bi bio i pad Turske ( SAD nije mogao gledati irenje komunizma te se prema
Trumanovoj doktrini iz 1947 obvezao na pomo)
- Marschallov plan gospodarski izraz Trumanove doktrine. poetak gospodarske suradnje Starog
svijeta i onog novog.
- Nakon ruenja vlade u Pragu, neuspjeha komunista u Italiji i Francuskoj postignuto razgranienje
blokova.
- Richard Patterson Jugoslavija je diktatura
- Cannon strunjak za Balkan spekulirao je kako e jednom jugoslavenski nacionalizam prestati
biti koristan za SSSR.
- Povlaenje sovjetskih civilnih strunjaka 19.3.1948 Tito je bio nezadovoljan modelima na kojima
su inzistirali a nisu bili kompatibilni sa jugoslavenskim
- Jugoslavija ne nakon niza konflikata izbaena iz Kominforma Informbiroa.
- Informbiro osnovan na konferenciji u Poljskoj 1947. izmjena iskustva, koordinacija aktivnosti (
smjetanje Informbiroa u Beograd trojanski konj u Jugoslaviju su se trebali dovesti sovjetski
agenti - razlog: titova neovisnost i ambicija za uspostavu Jug kao drugog komunistikog sredita
- 2. sv rat nesuglasice Sovjeti nisu poslali Jug oruje u kljunim trenucima. Jaltskim sporazumom
Tito je dobio no u lea jedinice CA ule su u jugoslavenski teritorij - nezadovoljavajua suradnja
( Staljin nije elio prkositi Zapadu zbog Titovih ambicija)
- Negativno poslovanje zajednikih kompanija ( JUSTA) Jugoslavija je nastojala nakon toga
pokazati jo veu averziju prema Zapadu.
- ameriki diplomat na slubi u Beogradu Titovo odbijanje Staljinova diktata najvaniji dogaaj u
meunarodnoj politici
- Sastanak Informbiroa Bukuret nisu se odazvali jugoslavenski komunisti. ( u Borbi tiskana je
Rezolucija i odgovor CK.) uspije li prekid SSSR-a i Jugoslavije sruen mit o monolitnosti i
jedinstvu komunistikog svijeta.
- Sovjeti su istog trenutka krenuli sa uklanjanjem svih koji su mogli slijediti Titov put. ( Jugoslaviju su
kao politikog saveznika elji SAD glavno oruje u strategiji raskoljavanja komunistikih zemalja.
- Iako su se neki jug asnici izjasnili za Staljina, vojska je ostala odana Titu. ( uz strah od UDB-e)
- Eisenhower uspostava odnosa sa Jugoslavijom jedna od najveih pobjeda u hladnom ratu. SSSR-u
onemoguen pristup Jadranu i Sredozemlju
- Jugoslavija je u tom trenutku bila najizoliranija svjetska drava prikljuenje zapadu nije bilo
mogue to bi dovela do pada komunizma.

Ameriki komunistiki saveznik - 1949. 1955.

- Jugoslavenski je reim i prije prekida sa staljinom nastojao uspostaviti blie odnose sa Zapadom (
preko vicarske i Njemake)
- Opasnost od gladi Tito je prekinuo potporu grkim partizanima i smirena je akcija u Korukoj i
Trstu.
- Titov prekid Staljinom bio je udarac sovjetskom imperijalizmu njegov primjer mogao je postati
model za druge zemlje u regiji. ( Peking Mao SSSR se plaio da bi mogao ii Titovim stopama)
* s Titom i Jugoslavijom usporeivani su sjevernokorejski diktatori Kim Sung i vijetnamski voa Ho
Chi Mihn
- I nakon donoenja Rezolucije, u vanjskoj politici i propagandi Jugoslavija nije prestala podupirati
SSSR. ( na 5. kongresu KPJ stajale su slike Marxa, Engelsa, Staljina i Tita)
- Titu je bilo stalo da se idi kako nije odustao od komunistike ideologije. ( George Allan smatrao je
da komunistika Jugoslavije koristi Slobodnom svijetu )
- SAD za pomo nije traio pripajanje zemljama Zapada, ve mu je bilo dovoljno suprotstavljanje
Staljinu. ( jugoslavenski diplomati u slubama u Moskvi uskoro su se nakon Rezolucije nali u
neprijateljskim sredinama)
- Sovjetski je Savez gubio bitku oko Jugoslavije gospodarska i politika blokada nisu donijele
rezultate. U UN Jugoslavija je postala jo aktivnija i uspjenija 1949. Kardelj u govoru u NY osudio
sovjetsku politiku prema Jugoslaviji. ( Kardeljev govor u UN jedna od najranijih demonstracija nove
jugoslavenske politike)
- Jugoslavija je ula u Vijee sigurnosti- a in je pokuavao blokirati sovjetski vanjskoposlovnjak
Viinski. ( koincidencija je da su Jugoslavija i Indija u Vijeu sigurnosti glasale slino, iako se tada jo
nije govorilo o pokretu nesvrstanih, zemlje su postale partneri, a UN postali su forum za propagiranje
jug politike i uspostavljanje dodira sa novim dravama Afrike i Azije; Indija, Burma, Egipat, Etiopija)
- Jugoslavenska armija stagnirala je od 1948.-1951. 14.10.1951 sklopljen je MAP Military
Assistance Pact trebao je biti na snazi 28 godina ( najvie su opreme dobile jedinice kopnene snage,
a zrakoplovstvo je zahvaljujui opremi i obuci postalo respektabilna snaga) teko oruje dopremano
je morem do rijeke luke
- Ameriki su asnici pomogli konanoj preobrazbi Jugoslavenske narodne armije od gerilske u
regularnu vojsku.
- Zbog straha od sovjetskog napada, strateka industrijska postrojenja premjetena su u unutranjost
zemlje. ( vrijednost amerike pomoi 296 milijuna dolara)
- Jugoslavija nije ula u Europsku obrambenu zajednicu a postajanje lanicom Atlantskog saveza nije
dolazilo u obzir Jugoslavija se sa zapadnim vojnim strukturama povezala posredno. ( Balkanski pakt
 povezivanje sa Turskom i Grkom lanicama NATO-a)
- Transki problem optereivao odnose Italije i Jugoslavije, ali i SAD-a. ( prema rijeima
veleposlanice u Rimu, Italija je polako klizila u suradnju s Kremljem ) stoga su sve strane nastojale
to povoljnije rijeiti situaciju
- Londonski memorandum 5.10.1954. vanu ulogu odigrao je Vladimir Velebit veleposlanik
FNRJ u Londonu ( Zona A + Trst pod upravom angloamerikih snaga umanjena za 11.5 % i
dodijeljena je Italiji, zona B i dodatnih 20 milijuna dolara pripali su Jugoslaviji)
- Tito je iskoristio poloaj i suradnju sa Zapadom do 1949 do 1955. SAD je Jugoslaviji poslao
materijalnu pomo u vrijednosti 1,2 milijarde dolara.
- Vijesti o popravljanju odnosa SSSR-a i Jugoslavije stigle su 1952. godine no do toga nije dolazilo
zbog osobne dimenzije sukoba. 5.3.1953. jugoslavenska je delegacija pozvana na pogreb Staljina.
- Prekid izolacije s Istoka bio je poeljan, ali Tito nije elio prekinuti dobre odnose sa Zapadom.
( rjeavanje transkog problema, Balkanski pakt prisilile su SSSR na zatopljavanjo odnosa, tisak
zemlja Lagera o Jugoslaviji postao je pozitivniji.
- 26.5.1955 Nikita Hruov posjetio je Jugoslaviju sa delegacijom potpisan je Beogradski sporazum
naglaeno je potovanje suverenosti, neovisnosti, integriteta i ravnopravnosti Sovjeti su nevoljko
priznali postojanje razliitih putova u socijalizam

Radniko samoupravljanje 1955. 1963.

- Moa Pijade i Edvard Kardelj glavni autori Temeljnog zakona koji su usvajanjem 13.1. 1953.
dopunili i izmijenili ustav FNRJ-a. ( odstupanje od sovjetskog modela jo 1946.)
- u ustavu je zakljueno kako je vrijeme socijalistike izgradnje zavreno te je 1965. zapoela
gospodarska reforma trino orijentirane promjene
- razdoblje omeeno tim dvama zakonskim tekstovima moglo bi se smatrati uspjenim i stabilnim (
industrijski je rast bio najvii u Jugoslavenskoj povijesti i jedan od najviih na svijetu. Otvorena su 2
milijuna radnih mjesta a politika 3 D deeetatizacije, demokracije i debirokratizacije davala je
rezultate)
- na 7. kongresu SK u Ljubljani 1958. jasno je reeno da nadzor nad gospodarstvom i svim djelovima
drutvenog ivota vodi centralizaciji i pretvara dravu upravu u silu cilj je bio stvoriti socijalistiku
demokraciju
- u programu SK kako se nazivala KPJ od 6 kongresa u Zagrebu, trailo se ouvanje neovisnosti i
punog suvereniteta
- Raspad kolonijalnih carstva i proglaenje neovisnosti mnogih afrikih i azijskih naroda dovelo je do
stupanja istinski neovisnih zemalja ( prema savezu komunista i njihovom miljenju, ukoliko se male
zemlje ujedine to bi moglo popraviti njihov poloaj te je program naglaavao da je glavni krivac
sukoba izmeu socijalizma i kapitalizma imperijalizam)
- Zahvaljujui kreditima i gospodarskoj pomoi sa Zapada, tijekom razdoblja industrijalizacije bilo je
mogue podnositi veliki trgovinski deficit. standard je porastao, obrazovne su i intelektualne slobode
poveane
- Pad rasta proizvodnje nastupio je 1960. 7% - recesija je zaotrila sukobe izmeu 2 tabora
jugoslavenskih rukovodilaca.
- Drava je unato deklarativnim reformama ostala glavni gospodarski imbenik, nadzirala je prihode
a samo su lanovi KPJ mogli doi na visoke poloaje.
- partijsko je rukovodstvo nastojalo i ouvati snanu vojnu silu JNA je poetkom 60ih bila trea
vojska Europe.
- asniki zbor, kao i tajnu policiju inilo je prema zapadnim izvorima 80% Srba ( u UDBU su
primani najtvri i najortodoksniji kadrovi
- 60-ih- Bilandi Jugoslavija je cvatua zemlja u raspadanju
- sjednica CK SKJ 1962. vie je puta ponovljeno kako jedinstva nema ( potekoe na relaciji
razvijeni-nerazvijeni, centralizacija-docentralizacija) + nacionalne trzavice

Vanjska politika 1955.-1963.

- Tito: sredinja politika linost od 1945 do 1980. Predsjednik republike od 1953. do 1963. kada
obnaa dunost predsjednika SIZ-a, glavni je tajnik SKJ i zapovjednik JNA.

SAD
- Dokument Savjeta za nacionalnu sigurnost SAD-a napisan poetkom 1954. isticao je kako je
politika strategija prema FNRJ strpljivost, pomo i diplomacija kojom se Jugoslavija jo0 vie
moe vezati za Zapad.
- Riddleberger Jugoslavija eli kruh mazan s dvije strane Popovi neprijateljska stajalita prema
NATO-u u tisku ne odraavaju slubeno gledite Vlade
- Izjave jugoslavenskih dunosnika amerikom veleposlanstvu bile su dvosmislene
- Jugoslaveni su razlikovali namjere 2 bloka ( JNA je bila snana a pozitivno je bilo i mirno rjeavanje
transke krize. Odluili su sauvati svoju neovisnost, utjecati na sovjetske satelite i pomoi liberalniju
struju u novom sovjetskom rukovodstvu)
- Liberalizacija i gospodarski uspon bili su najbolji naini da se ublai sumnjiavost zapadnih zemlja.
( Beograd je bio voljan suraivati sa Zapadom i zbog Austrije)
- Tito je bio upoznat sa zapadnoeuropskim planovima za gospodarsko povezivanje. ( Zapad ne zna je li
to dobra ili loa ideja) Jugoslavija je bila na suprotnoj ideolokoj strani, manje razvijena i protiv
naela trinog gospodarstva. Bili su uplaeni idejom da e ih se koristiti kao trite zapadnih
gospodarstva.
- Riddleberger Odbijanje suradnje s NATO-om i partnerima u Balkanskom paktu, Titove nerealne
ambicije Jugoslavija nije dobar partner
- Trend k normalizaciji sa Sovjetima i povezivanje sa Indijom povealo je zabrinutost Washingtona.
- Titov posjet Junoj Aziji od kraja 1954-veljae 1955. otvaranje treeg puta u Indiji i Burmi
Tito je zazvao suradnju treeg svijeta izvan postojeih blokova koegzistencija i nesvrstavanje inili
su se poeljnim rjeenjem .
- Maljenkov- predsjednik sovjetskog Saveza ministra bio je zamijenjen Bulganjinom ( ovjek koji bi
vratio Jugoslaviju u Lager bio bi velika pomo u frakcijskim sukobima, dok bi Beogradu
normalizacija odnosa donijela nove prednosti)
- 1955. pregovori Tita i Hruova sovjeti nisu bili spremni raskinuti s nasljeem staljinizma

Normalizacija odnosa sa SSSR-om

- Grki, francuski i britanski kolege manje zabrinuti jer je Jugoslavija ostala neovisna ( tokom
razgovora na Brijunima Tito je branio Zapad te je bio zgroen sovjetskom voljom za ratom)
- Jugoslavija je tada vie nego ikad ranije bila protiv bilokakvog vojnog sueljavanja.
-Normalizacija odnosa Beograd-Moskva i jugoslavensko odbijanje daljnje rasprave o amerikoj vojnoj
pomoi doveli su do njezine obustave. ( Eisenhower je smatrao da je davanje materijala i dalje u
njihovom interesu)
- Dulles samo gospodarska nuda moe prisiliti Tita na zbliavanje sa SSSR-om zato su
pretpostavljali da e se i dalje igrati idejom o miroljubivoj koegzistenciji
- gos. razmjena sa SSSR-om nakon Staljinove smrti porasla je, ali 70-80% trgovine odvijala se za Z
zemljama.
- SAD je podupirao kopiranje Titove politike u ostalim sovjetskim zemljama te da je to politika kakvu
si oni mogu priutiti
- 6.10.1955 sastanak Tita i Dullesa na Brijunima sastanak je bio motiviran eljom o saznanju
posljedica Hruova posjeta ( Dullesa je zanimala sudbina Balkanskog pakta)
- Jugoslavija nije bila jedina odgovorna za odumiranje sporazuma, ali je bila zadovoljna njegovom
pasivizacijom
- 1955. i dalje nema popravka odnosa Tita i Moskve ( nasljednici staljinizma), dok je SAD govorio
kako bi mogao poduprijeti jugoslavenski tip nacionalnog komunizma i pravo drava na njegovanje
statusa koji im najvie odgovara
- vrijeme koje je Dulles proveo s Titom uvrstilo je njegovo stajalite prema kojem Tito nee rtvovati
svoju neovisnost zbog zbliavanja s Moskvom.
- Vojna pomo i rast utjecaja SAD-a te jaanje individualnih veza, Jugoslaviju e vezati za Zapad.
Jugoslaviju i Tita trebalo je ouvati zbog vanosti za Istonu Europu pa je pomo i dalje stizala
- 1956. seciran je staljinov kult linosti, despotsko vladanje, zatvori, ubojstva.
- Riddleberger je bio zabrinut zbog nevoljkosti FNRJ da se ispune uvjeti sporazuma o vojnoj pomoi
Jugoslavenima, dok bi njima u tom trenutku dobro dola i sovjetska gospodarska pomo.
- Molotov koji se protivio pomirbi smijenjen je a uskoro je i 17.4.1956 dolo do rasputanja
Informbiroa te su zakljueni novi gospodarski sporazumi
- Titov odlazak u Moskvu zavrio je jugoslavenskim podupiranjem sovjeta u vanjskoj politici a prema
izvjetaju Tito nije spomenuo u ni jednom govoru gos. pomo Zapada.
( potpisana je Moskovska deklaracija: pravo na neovisni put u socijalizam i potovanje suvereniteta i
zasebnosti)
- SAD je obradovao izvjetaj kako ni jedan sporazum nije potpisan izmeu Moskve i Beograda.
( Moskva je Titov posjet nastojala prikazati kao povratak,ali zapravo je Kremlj priznao neovisnost
Beograda bitno SAD-u)
- Iako se svi dunosnici pol vrha SAD-a nisu slagali oko pomoi Jugoslaviji, Eisenhower je
konstatirao kako Jugoslavija i dalje trai neovisnost i pravo na samoodreivanje te je zakljuio kako
ona ne sudjeluje u komunistikom programu osvajanja svijeta.

Maarska:
Tito se potajno nadao i zalagao za odstranjivanje maarskog voe Rakosija.
- Amerikanci su pozdravili promjene u Poljskoj i Maarskoj- smatrali su ih vidljivim znakovima
razvoja slina jugoslavenskom u satelitima ( SSSR se bojao titoizma u drugim zemljama)
- Na krilima demonstracija u Maarskoj, Nagy je prerastao u pravog demokrata. Nova, koalicijska
vlast, uklonila je jednopartijski sustav i obnovila neutralnost. Zatraeno je odstupanje iz Varavskog
pakta.
- Dulles je 1952. obeao ameriku pomo svakoj dravi koja je spremna prihvatiti nekakav oblik
dravnog ureenja koji e je initi manje ovisnom o Moskvi.
- Potezi vlasti u Budimpeti bili su previe i za Tita, bio je nezadovoljan antisocijalistikim
stajalitima, dok je SSSR smatrao da se situacija moe rijeiti samo intervencijom.
- Jugoslaveni su na sebe preuzeli nastojanje da utjeu na Nagyja kako bi on dobrovoljno odstupio s
poloaja dana je suglasnost za azil doe li do antikomunistikih progona. _
- Hruov je poetkom studenog pokrenuo intervenciju dok je na vrh postavljen Kadar te Maarska
socijalistika radnika partija. Traili su izruenje maarskog voe koji se sklonio u Jugoslaviju.
( dogovoreno je da Kadar dade pismena jamstva jug veleposlanstvu kako e biti puteni na slobodu
Sovjeti su izigrali dogovor Nagy je otpremljen u Rumunjsku)
- Zbog dogaaja, Jugoslavija se nastojala odmaknuti od Moskve govorom u kojem se kritizira
Sovjetsko ignoriranje uloge i namjere radnih masa.
- 1958. drugo zahlaenje
- U tom je razdoblju u inozemstvo otilo 200.000 ljudi.
- Svima je postalo jasno da je Lager na okupu zbog sovjetskih tenkova a bratstva naroda ujedinjenih
protiv imperijalizma. _
- Nagy je u Rumunjskoj osuen i ubijen SAD je to ocijenio kao barbarska osveta
- Sovjeti su maarska dogaanja iskoristili. Kako nisu mogli Jugoslaviju privui u Lager, naknadno se
zbog Maarske mogla napadati.
- Susret Tito-Naser-Nehru na Brijunima 18.7.1956. doivljavan je jednim od uporinih toaka u
stvaranju pokreta nesvrstanih.
- paralelno sa zbivanjima u Maarskoj nacionalizacija Sueskog kanala ( Naser)
- 1957. zapoeli su pregovori o Titovom dolasku u SAD ( u planu je bilo 10 dana, 3 za slubene
politike razgovore a ostali da se upozna zemlja i ameriki nain ivota)
- najglasniji protivnici Titova dolska bili su katoliki krugovi Tito, progonitelj vjerskih sloboda
- od Tita se trailo da istupi prema katolicima Stepincu.
- Peticiju o protivljenju Titovu dolasku potpisalo je 168 lanova Kongresa iz 41 drave te su bili
spremni na blokadu parlamenta.
- Put je odgoen, a tisak obiju drava usklaen.
- 1975.- loi odnosi sa Moskvom - dotadanja politika potpore SAD-a dala je rezultate jer je Tito bio
razdirua snaga meu socijalistikim zemljama.
- u jugoslavenskoj je vanjskoj politici sve vie prevladavao neutralizam u nastojanju da se Jugoslavija
uini voom politikih snaga neangairanih ni od jednog Bloka.
- Hruov je pobijedio suparnitva u sovjetskom vrhu Molotov i sad iako bez suparnika traio je
potporu ( u kolovozu 1957. susreli su se Tito, Kardelj i Hruov te je potvrena Moskovska i
Beogradska deklaracija)
- Tito je smjenjivanjem ukova ( smijenjen nakon dugog posjeta Jugoslaviji) uzvratio nedolaskom na
obljetnicu Oktobarske revolucije. Kardelj, Rankovi i Vlahovi u Moskvi su odbili potpisati
Deklaraciju dvanaest komunistikih partija u kojoj se KPSS nametnula kao vodea.
- Odluka o prekidu suradnje obavljena je 1958. godine te je opremanje SAD-ovskom opremom
prestalo. Modernizacija je prestala, a obnovljena je tek 1962 s osloncem na Moskvu

Pokret nesvrstanih
- Meunarodni odnosi SAD-a i Jugoslavije potkraj 1957. bili su na najnioj toki u posljednjih
nekoliko godina.
- Do drugog prekida sa SSSR-om dolo je 1958. zbog ideolokih razlika, no cijela skupina zemlja
Treeg svijeta gledala je na Jugoslaviju prijateljski
- Tito je postao jedini socijalistiki voa koji je mogao diktirati uvjete sporazumijevanja sa sovjetskim
blokom.
- Odve bliska suradnja s kapitalistikim zemljama potkopavala je temelje jugoslavenskog ustroja.
Unato rastuem ivotnom standardu, trajk rudara u Trbovlju pokazivao je ozbiljnost gospodarske
situacije. + broj politikih emigranata mnoio se.
- SAD nije bio siguran da e Jugoslavija zadrati neovisnost prema Moskvi, postojale su indikacije da
se neovisnost istopila ( napad Bagdadskog pakta, Eisenhowere doktrine, podupiranje Kine i Koreje)
* SAD i dalje vodi politiku prema kojoj je bitno da JU ostane izvan Lagera te da se vodi prema
liberalizaciji
- Sukladno k tome, nastojale su se ojaati kulturne veze te je odlueno o mogunosti Jugoslavije da
kupuje oruje SAD-a.
- 7. Kongres 1985. ostale komunistike zemlje odbile su poslati visoke delegacije ( u govoru je Tito
naglasio razlike SSSR-a i Jugoslavije a Rankovi je SSSR optuio zbog napada na Jugoslaviju )
- Hruov je odgovorio napadom na jugoslavenski antimarksizam
- Tito: Drug Hruov esto ponavlja da se socijalizam ne moe graditi na amerikoj penici
Amerika penica uostalom nije nita gora od sovjetske- koju ne dobivamo
- Pogoranje odnosa sa Moskvom pratilo je i pogoranje odnosa sa Pekingom. u Kini se marksizam
izobliio i postao nakaradan
- Drugi su prekid Jugoslavije sa SSSR-om dobro prihvatili na Zapadu, dok je sovjetska gospodarska
pomo obustavljena.
- Pogubljenje Nagy-ja bila je kao i izravna prijetnja Titu.
- Zapoeo je graanski rat u Libanonu, dok je SAD odluio pomoi ( Tito je zauzeo stajalite kako se
SAD ne bi trebao mijeati u arapsku politiku te da je to zadaa UN. Sloio se samo oko toga da je
njihova zadaa sprijeiti da se islamski pokret do Kubala)
- Indonezija eli neovisnost i ivot izvan blokova, te slino ele Burmanci i Indijci.
- Naser je elio prisnije veze sa zapadnim zemljama, dok su opstale afrike i azijske zemlje koje je
Tito obiao takoer bile sklone miroljubivoj politici. ( Tito je pruao pomo u hrani, lijekovima i
oruju oslobodilakim skupinama)
- Naser je takoer bio veliki dravnik, a ideja panarapske solidarnosti i otpora zapadnjakom
imperijalizmu jugoslavenskoj je politici odgovaralo.
- Jugoslavija je za mir i dobre odnose sa zemljama Sredozemlja bila zainteresirana iz niza razloga:
1.) sve zemlje Sredozemlja osim Albanije lanice su NATO-a, pa su zato nesvrstane zemlje Bliskog
istoka bile najbolja opcija
2.) put do prijateljskih drava Azije odio je kroz Suez. ( Sekreterijat je nerijetko dijelio miljenje da
Jugoslavija previe poputa Arapima)
- Bagdadski pakt 1955. VB, Turska, Iran, Pakistan, Irak vojno ga je podupirao i SAD nastojei
opkoliti SSSR. nakon SEATO pakta, METO ili Bagdadski pakt bio je jedan od najuspjenijih vojnih
saveza koje je potaknuo SAD.
- Na Istoku se koncentrirala velika koliina oruja. Argument da komunistika opasnost prijeti
Arapima bilo je najee opravdanje Zapadu. ( formirana je Arapska socijalistika unija- Egipat je
prihvaao pomo Sovjeta, SAD se pribojavao da bi u takvim okolnostima on mogao blokirati dravi
izvor energije)
- Naser je ujedinio Egipat i Siriju u Ujedinjenu Arapsku Republiku opremljeni orujem sovjetske
proizvodnje Ni Moskva ni Zapad nisu bili oduevljeni
- Na UAR spojile su se haemitske federacije Irak, Jordan Arapska unija.
- Zapad je zabrinjavala nafta koji idu iz Sirije bili su uniteni a Sueski kanal zatvoren.
- Naser je nanovo posjetio Brijune i Dubrovnik
-Posredan dokaz da su se u arapskom svijetu irile ideje jugoslavenskog socijalizma pria je o Titovoj
knjizi, zbirci Titovih lanaka, govora i tri poglavlja programa SKJ koji je tiskan u Egiptu.
* stvoren je UAR, Libanon je okusio graanski rat zemlja je prestala biti saveznik Zapada. Iraka
prozapadna dinastija bila je svrgnuta, Jordan izoliran, a s scene je maknut zapadnjaki kralj Sudijske
Arabije.
- Jugoslavija je doista bila neutralna, ali ne na zapadnoj strani, sloboda i mir znaili su nepostojanje
zapadnog utjecaja.
- komunistiki reimi u tim zemljama bili su zabranjeni, a bez pomoi Zapada Arapi nisu mogli razviti
svoje gospodarstvo.
- prema miljenju Jugoslavije, njihova odve slobodna i protuzapadno orijentirana politika sredstvo je
utjecaja u zemljama Lagera, stoga je ona u njihov interesu.
- Trebalo je nastaviti s tehnikom i gospodarskom pomoi ( poticati turizam, razmjenu znanstvenika,
prodaju knjiga i filmova)
- stvoreno je Balkansko tajnitvo u kojem se spominje nastojanje odravanja to boljeg odnosa sa
Grcima i Turcima. ( njegovi su lanovi bili izbjegli politiari sovjetskih satelitskih zemalja i baltikih
drava podupirali antikomunistiki otpor)
- Aneks operativnog plana ja Jugoslaviju 1960. naglaava pozitivne promjene od pomoi SAD-a:
napredak gospodarstva: Jugoslavija je sada zadovoljavala vlastite potrebe u itu, a proizvodnja i izvoz
su rasli.
- engleski ubrzo postaje drugi jezik u Jugoslaviji rezultat kulturne i intelektualne suradnje
- cilj je SAD-a bila potpuna preorijentacija jugoslavenskog reima prema Zapadu ali bez uklanjanja
Tita.
- Jugoslavenska politika prema zemljama Treeg svijeta za SAD je bila korisna.
- jedini problem dviju zemlja bilo je zahtjev za izruenjem Andrije Artukovia biveg ministra
unutranjih poslova NDH Jugoslavija demonstrira. ( izruen je konano 1986 i osuen na smrt)
- Kina: Tito je smatrao da Kina i voa Mao trebaju pristupiti Ujedinjenim Narodima i da SAD treba
prestati s izolacijom. Tako bi Kina bila prisiljena opravdavati odnose prema Nepalu i Indiji. Kina je
nastojala razviti svoje nuklearno oruje, a samo kao lanica meunarodne zajednice moe se od nje
zahtijevati razoruavanje.
- Kuba: bliski odnosi Pekinga i Havane, Titu se nisu sviali
- Nakon zaotravanja sukoba Peking- Moskva, Beograd se pribliavao SSSR-u.
- 15. zasjedanje ope skuptine UN-a. Tito, Naser, Nehru, Nkruman i Sukarno dvije afrike i dvije
azijske zemlje predvodnici neangairanih zemalja na vrhuncu moi.
- Tijekom boravka u Kairu 22.4.1961 nakon neuspjelog svrgavanja Castra Naser i Tito izdali su
rezoluciju uvrivanje mira, ouvanje neovisnosti naroda i uklanjanje opasnosti intervencije u
unutranje poslove drugih zemalja
- 1961.-Beograd okupljanje 25 dravnika. Nehru je nevoljko prihvatio dolazak, a SAD je elio
vidjeti koliko su sudionici skupa realni. ( za odnose sa Washingtonom najvaniji je bio Titov govor u
kojem je stao na stranu Sovjeta. Traio je razumijevanje za atomski pokus.)
- sumnja u istinsku nesvrstanost Beograda nakon Titova govora samo se poveala.
- do kulminacije negativna razvoja meusobnih odnosa dolo je 1962. Jugoslaviji je uskraen status
najpovlatenije nacije. Jugoslaviji i Poljskoj ukinut je status koji je uivala tijekom najgrublje
staljinistike prakse.
- SAD je drao da se Jugoslavija mora odrati jer se u sluaju raspada drave ne bi mogle oduprijeti
sovjetskom utjecaju.
- poetkom 60-ih u Jugoslaviji se sukobljavaju reformatorske i antireformatorske snage (
reformatorske su snage ekale Titov odlazak)
- Po zavretku konferencije nesvrstanih u Beograd je upuen memorandum kojim se ukida tehnika
pomo Jugoslaviji. ( Amerikanci su smatrali da opasnosti nema, a da se Tito nee vratiti u Lager, te da
amerika pomo nije nuna za daljnji razvoj drave)
- Prijanja bezuvjetna pomo samo je stimulirala ideoloke eksperimente, a na meunarodnom planu
Jugoslavija je i dalje podravala Sovjete.
- prema miljenju SAD, Titove ambicije u zemljama Treeg svijeta bile su motivirane potragom za
novim tritima
- Kriza u ameriko-jugoslavenskim odnosima zapoela je 1962. Jugoslavija je bila uvrijeena
- Tito komunist traio je zatitu Moskve, a Tito dravnik naglaavao je nesvrstavanje i prijateljske
odnose sa Zapadom.
- Tito je u Bijeloj kui 17.10.1963. doekan uz sve poasti. U NY je na Tita pokuan atentat, a
amerika se vlada ogradila od demonstracija.
- Titov posjet SAD-u bio je posljednji slubeni susret prije atentata na Kennedyja.
- u vrijeme kada su odnosi sa prvom kapitalistikom zemljom dosegli najniu toku Jugoslavija je
donijela novi ustav: zapoela sa najliberalnijim gospodarskim reformama.
Zakljuak
-1955. jugoslavenski i sovjetski vrh potpisao je Beogradsku deklaraciju, no 50ih sve su zemlje drale
figu u depu
-Kremlju je deklaracija bila taktiki potez povlaenja Tita prema Kremlju, a SAD se bojao da e Tito
njome biti zadovoljan i odvuen. ( No bez pomoi Zapada Jugoslavija bi teko preivjela)
- Odnosi SAD-a i Jugoslavije zahladili su u 2 navrata: 1.) 1957- ukidanje pomoi 2.) 1961. ukidanjem
povlatenog statusa to je moglo rezultirati zatopljenjem odnosa sa SSSR-om.
- s obzirom na nacionalne razlike i antitusko raspoloenje uspjena Jugoslavija bila je nelagodna za
Kremlj, dok je strateki povoljan poloaj Jugoslavije i vojna sila bili dovoljni da SAD odri Tita.
- Dok su Amerikanci doista pomagali i odravali reim na vlasti, bili su kritizirani zbog poteza koji se
Beogradu nije sviao, dok je Sovjetima Beograd tolerirao vie.
- povratak Moskvi nije bio mogu, pa je Tito koketirao traei pritom vlastitu promidbu.
- SAD-u je bila bitna nesvrstanost zemlje, a Beograd iako na strani crvene boje ipak je dobio obrise
zapadnjatva.
- Bez pomoi Zapada, nije bilo nade u neovisni Beograd.