Antropologija budućnosti

Michael F. Mills „Pripremanje za nepoznato : pripremanje za „sudnji dan“ i opasnost

od katastrofe u SAD-u“

- članak ispituje mišljenje zasnovano na ideji kolapsa svijeta koji potiče rastući američki
fenomen skladištenja hrane i zaliha, vode i oružja nužnih za preživljavanje katastrofe. Te
prakse zasnovane su na mišljenju da u bliskoj budućnosti dolazi do kolapsa. Ovaj fenomen još
nema istražene empirijske podatke, a ovaj se članak temelji na etnografijama 39 ispitanika u
18 država SAD-a. Ovaj fenomen nastao je na temelju apokaliptičnih predviđanja budućnosti i
sadrži mjere „sigurnosti“ u slučaju apokaliptičnih događaja u bliskoj budućnosti. Fenomen
nastaje i kao reakcija na ideje o riziku i društvenoj nepripremljenosti na njih. Pokazalo se i da
ove strepnje potiču konzumerizam no i da se predviđanja katastrofa široko koriste kao model
manipulacije u medijskom diskursu koje nisu zasnovane na stvarnim „prijetnjama“. Fenomen
pripremanja treba sagledati u širem sociokulturnom kontekstu i shvatiti ga kao dio
diskurzivnih medijskih praksa kojima se potiču neutemeljene spekulacije koje vode do
potrošnje i zastrašivanja.

Carstvo pripremanja
Pripremanje je potraga onih koji se spremaju samostalno preživjeti katastrofu – događaje u
kojima osnovne usluge mogu biti nedostupne, u kojima je pomoć vlade nepostojeća a
pojedinci će sami morati osigurati svoje preživljavanje.
- to je ujedno i specifično američki fenomen, a SAD je jedina zemlja kojoj je u interesu da
fenomen postane konvencija.
- pripremanje predstavlja intenzivno nastojanje osiguranja svih potreba u slučaju katastrofa,
no za razliku od kratkoročnih „hitnih slučajeva“, ovo pripremanje predstavlja prijetnje
dugoročnog karaktera koje su „izvan prirodnih katastrofa“ i potencijalno uključuju
terorističke napade i međunarodne ratove.
- pripremanje uključuje skladištenje konzervirane hrane, medicinskih potrebština kao i
sredstva za samoobranu (vatreno oružje)
- 90-ih pripremnici su bili supkultura no danas postaju mainstream fenomen.
- otprilike 2007. godine tvrtke za konzerviranu hranu prijavile su čak 708% povećanja prihoda
- posljednjeg desetljeća pojavljuje se sve više izložba i predavanja o preživljavanju katastrofa,
a događaji ugošćuju tisuće sudionika
- štandovi sadrže niz predmeta za preživljavanje a radionice vode „stručnjaci“
- u međuvremenu su proizvodi za preživljavanje doveli do stvaranja velikih američkih lanaca
robe.
- pretpostavlja se da postoji između 3 i 5 milijuna „pripremača“.
- fenomen pripremanja proizlazi iz zabludnih predviđanja trajnog (apokaliptičnog) kolapsa –
prirodne katastrofe, pandemijske bolesti i teroristički napadi)
- pokazalo se anksioznost pripremača odgovaraju izvještajima o katastrofama i riziku
zastupljenim u medijima i upozorenjima vlade.

Kultura straha
Literatura navodi da popularnost pripremanja treba sagledati u širem kontekstu, konkretno u
onom u kojem su rizici od katastrofa utvrđeni kao istaknuti i stalni fokus javnosti, medija i
vlade.
- Fuerdi navodi da je ideja „prijetnje“ konstruirana unutar kolektivne američke psihe i
uzrokuje normalizaciju histerije.
Ankete:
- 40% Amerikanaca boji se gubitka voljene osobe zbog terorizma
- 47% međunarodnog sukoba
- 44% kolapsa
-39% cyber napada
- 35 % kolapsa električne mreže
- 41% biološkog ratovanja
( Chapman 2017.)
- iako ankete sadrže statističke pogreške i sudjeluju u kreiranju kulturnog imaginarija, ipak
mogu biti dobri pokazatelji za opće stanje
- konzumiranje vijesti o strahu pokazalo se kao moćan prediktor straha i kreator imaginarija
koji teži povećanju publike
- mediji su doprinijeli protoku informacija poput širenja ptičje i svinjske gripe, ebole,
terorističkih napada i uragana i kreirali paniku i društvenu paranoju
- ovaj fenomen osnažile su i vladine suptilne poruke koje su nedavno ohrabrile građane da
razmišljaju o preživljavanju katastrofa bez vladine pomoći
- 2003. godine preporučeno je da imaju „sigurnu sobu“ i plastične plahte (bez prsedana) kako
bi se zaštitili od kemijskih terorističkih napada.
- fiktivni pak filmovi poput onog o zombi-apokalipsi potiču pripremanje lijekova.

Pripremanje kao apokaliptični rub

Fenomen pripremanja kombinira dva najznačajnija straha koji zajedno čine osebujan pogled
na katastrofu.
1) pripremanje proizlazi iz iščekivanja trajnog kolapsa američke civilizacije a ne privremenih
kriza
2) kriza u bliskoj budućnosti – prirodna ili umjetna apokalipsa
- ono što je neobično je da su razlozi pripremača poneka daleko dublji od onih koje „nude“
vlada i mediji pa se tako nerijetko spominju ksenofobični, fašistički, paranoični elementi – što
sugerira desnu orijentaciju pripremača – nešto što se može poistovjetiti sa Hofstadterovom
identifikacijom „paranoičnog“ sloja unutar američke krajnje desnice koja se oslanja na
grandiozne teorije zavjere.
- to dovodi o do niza teorija da su razlozi pripreme za „krize“ vezani za apokaliptične i
radikalne desničarske teorije o predstojećem uništenju potaknuto strahom od sukoba
civilizacija.

Rezultati istraživanja
- pripremnici su pripremljeni za srednjoročno i dugoročno preživljavanje, no suzdržavali su se
od apokaliptičnih predviđanja i smatrali da je to samo privremeno stanje, odnosno, da će se
štete moći popraviti tijekom nekoliko mjeseci
- pripremnici uglavnom posjeduju hranu za 90-180 dana, a ispitanici (osim jednog para) nisu
imali bunkere već su skladišta napravili od garaža i rezervnih soba.
- njihovi računi pokazali su predostrožnu logiku – pripremnici sakupljaju i stvari koje nisu
neophodne i nužne za preživljavanje – što proizlazi iz toga da ispitanici nemaju jasnu viziju
kako bi kolaps i njihovo iskustvo trebalo biti.
- ispitanici su imali popise potencijalnih katastrofa zato se usredotočuju na nekoliko scenarija
– zabrinutost sudionika nije se temeljila na zabrinutosti krajnje desničarske ideologije
- istraživanje je pokazalo da spekulacije u izvještajima bitno utječu na smjer i nastavak
njihovih priprema
- npr, neki su pripremnici započeli pripreme nakon što su na službenim vladinim stranicama
pročitali da se preporučuje „držane zaliha vode za 2 tj“ ili da je neko područje geološki
podložno „poplavama“.
- te stranice ohrabriju pojedince da je njihova spremnost objektivna a rizici „realni“ –
upozorenja im daju legitimitet

Zaljučak

- mediji su potaknuli i aktivirali ponašanja vezana uz rizik

- prijetnje – politički kapital
- socijalna kontrola