Uvod u mir

Ne postoji put ka miru. Sam mir je put Mahatma Gandi

Putnie, putovi ne postoje. Oni nastaju hodanjem panska poslovica
Dolf ternberger pravi razliku izmeu politikog pojma mir i pojma mir (istorijsko-religijska
opservacija shvata mir kao promjenu ovjeka i ovjeanstva nai mir sa samim sobom i sa
svijetom a politika elaboracija razumiejva mir kao sporazum.
Dualna priroda politikog mira (Mir kao politiki sporazum i etablirani drutveno-politiki
poredak i mir kao pravednost, primjer BiH)
Mir kao utanje oruja, odsustvo rata, mir kao nerat, mir kao prekid vatre.
Da li je mir samo onda kada se ostvari svjetski mir pribliavanje beskonanosti?
Nauno verifikovanje istraivanja mira priznato pedesetih godina XX vijeka kao odgovor na
atomsku prijetnju i hladni rat razvoj mirovnih instituta u Sj. Americi i Norvekoj, VB,
Japanu, Indiji, Francuskoj i Holandiji polemologija se poinje sistemski istraivati kako bi
se kroz izuavanje konflikta razvijao i poticao mir.
Najznaajniji za razvoj discipline u drugoj polovini XX vijeka je Norveanin Johan Galtung
uveo pojam strukturalno nasilje.
Cilj mirovnih studija je izuavanje mira kao uslova socijalnog i politikog sistema, u vezi s
prateim konceptima kao to su pravda, rat, dostojanstvo itd. Predmet izuavanja su ocjena
mira, elementi mira, kao i njegova razliita drutvena tumaenja i procjene.
Nauka o miru je racionalni pokuaj podizanja mirovnih studija na vii nivo metodoke,
empirijske i teorijske opremljenosti s ciljem stvaranja mree znanja i ljudskog kapitala a u
svrhu poveavanja izgleda za mi na bilo kojoj razini ljudske egzistencije. Uloga civilnog
drutva u tom poduhvatu je neprocjenjiva.

ROGERS, PAUL: MIROVNE STUDIJE

Mirovne studije su podruje istraivanja koje se razvilo nakon II svjetskog rata, uvelike zbog
neuspjeha niza drutvenih i meunarodnih pokreta da sprijee izbijanje dva svjetska rata
unutar 25 godina.
Mirovne studije esto su bile nazivane studijama poputanja u jeku Hladnog rata, ali su
preivjele i napredovale. Mirovne studije su kao formalno podruje istraivanja, sa svojim
institucijama i asopisima, utemeljene tek u periodu nakon 1945. Godine, ali njihovi korijeni
seu mnogo dalje, najmanje do djela pionira teorije meuzavisnosti, kao to su Norman
Angell i Francis Delaisi u ranim godinama XX vijeka.
Baruchov i Gromykov plan pokuaji stavljanja novih atomskih bombi pod kontrolu.

Berlinska kriza 1948/1949.

Korejski rat 1950/1953
Kubanska kriza 1962
Indo-kineski rat izmeu Francuza i Viet Minha koji je kulminisao padom francuskog
garnizona kod Dien Bien Phua u svibdnju 1954. Te posljedino brzim francuskim
povlaenjem iz regije.
Theodore Linz Peace Researc Laboratory osnovan je 1945. U St. Lousiu, a u Evropi je iste
godine utemljen Institut Francaise Polemologi. Jedan od glavnih evropskih doprinosa novom
polju istraivanja mira bio je doprinos Berta Rollinga, holandskog pravnika On je utemeljio
mirovne studije ili polemologiju, u Holandiji. U SAD-u glavna istraivaka skupina okupila
se u Centru za napredna istraivanja u biheviristikih nauka Sveuilita Snaford. Osim Herba
Kelmana, u njoj su bili Kenneth i Elise Boulding te Anatol Rapoport.
Norveki istraiva mira Johan Galtung osnovao je preteu onoga to je postalo Institut za
istraivanje mira (Peace Research Institute of Oslo PRIO) u Oslu 1959. A Bert Rolling
osnovao je Polemoloki institut na Sveuilitu Groningen u Holandiji. 1966. Osnovan je
tokholmski meunarodni institut za istraivanje mira (Stockholm International Peace
Research Institute - SIPRI)
Kljune take:
-

Mirovne studije razvile su se kao odgovor na krvoprolie I i II svjetskog rata;

Hladni rad i opasnost od nuklearne katastrofe omoguio im je daljnji zamah 50tih
godina;
Najraniji radovi o mirovnim studijama provedeni su u Sjevernoj Americi i
Skandinaviji.
Do 1970. Osnovani su centri i asopisi.

Do 1973. I kao rezultat tih promjena, urednici asopisa Journal of Conflict Resolution eljeli
su proiriti svoje originalno podruje istraivanja izvan prijanje koncentracije na
meudravni sukob i nuklearna pitanja:
Prijetnja nuklearnog holokausta ostaje meu nama i mogla bi to biti jo vijekovima, ali ostali
problemi takmie se istraivanjem odvraanja i razoruanja za nau panju. Ovaj asopis se
takoe mora posvetiti meunarodnom sukobu oko pravde, jednakosti i ljudskog dostojanstva;
problemi rjeavanja sukoba zbog ekoloke ravnotee i kontrole su unutar naeg podruja i
posebno su pogodni za interdisciplinarnu pozornost.
Kljune take:
-

Mirovne studije teile su pruanju manje dravno-centrinog a vie globalnog pogleda

na glavna pitanja sukoba.
Do 1970.ih odgovarale su na probleme drutveno-ekonomskih podjela i ekolokih
ogranienja.

1980ih u zavrnom razdoblju Hladnog rata, postojalo je estoko protivljenje onome

to se ponekad smatralo studijama poputanja
Unutar mirovnih studija, jedan od posljednjih dogaaja bio je veliki interes za
prevenciju sukoba, rjeavanje sukoba i odravanje mira.

Mirovne studije u ranom 21. Vijeku su vrsto i napredno polje s nizom asopisa, velikim
brojem istraivakih instituta kao to su Institut za istraivanje mira u Oslu (PRIO), i
tokholmski meunarodni institut za istraivanje mira (SIPRI), mnogim centrima na
univerzitetima i fakultetima te meunarodnim tijelom, Meunarodnom udrugom za
istraivanje mira.
Ramsbotham navodi niz obiljeja koja karakteriu mirovne studije kao posebno polje
istraivanja:
1) Temeljni uzroci. Briga za svladavanjem kljunih uzroka izravnog nasilja i za
istraivanjem naina za prevladavanje strukturalnih nejednakosti te promicanje odnosa
pravednosti i saradnje izmeu i unutar ljudskih zajednica. Ovo znai savladavnje
velikog opsega nejednakosti ukorijenjenih u klasnim, rasnim ili rodnim podjelama.
2) Interdisciplinarni pristupi. Vei centri za mirovne studije imat e meu svojim
osobljem ljude iz politikih nauka, meunarodnih odnosa, psihologije, antropologije,
ekonomije, istorije...
3) Nenasilne transofrmacije. Potraga za mirnim nainima rjeavanja sporova i nenasilnim
transformacijama potencijalno ili stvarno nasilnih situacija.
4) Vierazinska analiza. Prihvatanje vierazinske analize na individualnoj, grupnoj,
dravnoj i meudravnoj razini u pokuaju prevladavanja institucionalne dihotomije
izmeu prouavanja unutranjih i vanjskih dimenzija.
5) Globalna perspektiva. Prihvatanje globalnog i multikulturalnog pristupa.
6) Analitike i normaltivne
7) Teorija i praksa. Iako se konstantno odrava jasna razlika izmeu mirovnih studija i
mirovnog aktivizma, istraivai mira esto se sustavno angauju u nevladinim
organizacijama, vladinim odjelima, i meuvladinim agencijama.
Ranih 1980-ih hladnoratovske napetosti su bile osobito visoke. Postojala je snana percepcija
obnovljene opasnosti s opipljivim rizikom opteg nuklearnog rata, to je rezultovalo snanim
antinuklearnim pokretom irom Zapadne Evrope, zajedno s obnovljenim interesom za
mirovne studije naroito u kolama, ali i na Univerzitetima. U Britaniji je politika
polarizacija bila posebno oita, a konzertvativni protivnici mirovnih studija smatrali su ih
nepatriotskim studijama poputanja. Rat protiv mirovnih studija je trajao od 1981. Do 1987.
Kljune take:
-

Kljuni elementi modernih mirovnih studija ukljuuju zanimanje za temeljne uzroke

sukoba i potragu za nenasilnim pristupima transformaciji sukoba.
One ostaju interdisciplinarno polje koje obuhvata vierazinsku analizu od individualne
do meunarodne razine.
Istovremeno je i analitika i normativna, esto ukljuuje etike motivacije studenata i
istraivaa.

Mirovne studije esto sarauju s onima koji oblikuju javno mnijenje i kreatorima
politike.

Novi sigurnosni izazovi: Prvi je duboka i trajna nejednakost u globalnoj distribuciji bogatstva
i ekonomske moi. Ekoloka ogranienja vjerovatno e pogorati uinke ovjekove
aktivnosti. Na temelju ovih problema, vjerovatna su tri velika trenda sukoba. Prvi proizilazi iz
vee vjerovatnoe poveane migracije ljudi iz ekonomskih, drutvenih ili ekolokih razloga.
Drugo, mogue je da e ekoloki sukobi i sukobi oko energetskih izvora eskalirati. Tree,
natjecateljski i nasilni odgovori obesrpavljenih mogu se oekivati unutar i izmeu drava te
takoe u obliku transnacionalnih pokreta.
Kljune take:
-

Veina spornih pitanja u budunosti fokusira se na uinke kombinacije drutvenoekonomskih podjela i ekolokih ogranienja.
Napadi 11. Rujna i rat protiv terorizma kao njihova posljedica tek trebaju odgovoriti
na temeljne razloge trenutnih percepcija nesigurnosti.

GALTUNG, JOHAN: MIRNIM SREDSTVIMA DO

MIRA
Studije mira su u toj mjeri sline medicini da i za njih vai trougao dijagnoza-prognozaterapija.
Istraiva mira mora traiti uzroke, uslove i kontekste u razliitim sferama sferi prirode,
ovjeka, drutva, svijeta, vremena, kulture.
Ako se iz nekog razloga narui dobro stanje sistema i on pokae simptome loeg stanja,
pitanje na koje svakako treba odgovoriti u sklopu precizne prognoze, jeste da li je sistem
sposoban za adekvatno samoizleenje ili je potrebna neka intervencija Drugog.
Intervenciju koja dolazi spolja ne bi trebalo poistovijetiti sa terapijom. Kao prvo, takav
intervencionizam zapravo moe u konanom ishodu pogorati sistem; drugo, Ja takoe moe
biti sposobno da prui adekvatnu terapiju. Kao tree, samoizleenje ne predstavlja nuno
svjesnu, namjernu intervenciju. Sistem moe da se jednostavno pobrine sam za sebe, naa
tijela posjeduju tu udesnu sposobnost da povrate ravnoteu kroz hiperkompleksne
mehanizme koje mi jedva da moemo da razumemo, a kamoli da utiemo na njih. Ono to
moemo da uradimo je da obezbjedimo pogodne uslove za samoizleenje.
Sa distinkcijama izmeu negativnog i pozitivnog zdravlja i negativnog i pozitivnog mira
blisko je povezana distinkcija izmeu kurativne i preventivne terapije.
Do sada smo na nasilje gledali iz perspektive onoga koji ga trpi. Ukoliko postoji poinilac,
akter koji eli da izazove upravo te posljedice nasilja, onda moemo govoriti o direktnom
nasilju; u suprotnom, govorimo o indirektnim ili strukturnom nasilju.

Dva najvanija oblika spoljanjeg strukturnog nasilja su dobro poznata iz sfere politike i
ekonomije: represija i eksploatacije. Iza svega ovoga stoji kulturno nasilje: ono je potpuno
simbolino, u religiji i ideologiji, u jeziku i umjetnosti, u nauci i pravu, u medijima i
obrazovanju. Njegova uloga je krajnje jednostavna: legitimizacija direktnog i strukturnog
nasilja.
Tako razlikujemo etiri vrste moi, ili etiri diskursa (etiri vrste nasilja): 1) Kulturni 2)
Ekonomski 3) Vojni i 4) Politiki. One se odnose na etiri oblika moi i etiri vrste nasilja
(strukturno nasilje moe biti ekonomsko i politiko) i , sledstveno tome, na etiri vrste mira.
Svi navedeni oblici moi utiu jedni na druge.
Tabela 1 Politike mira za 21. Vijek
Politiko

Vojno

Ekonomsko

Kulturno

Negativni mir
Demokratizovati drave
Ljudska prava za sve, ali ne
nuno po zapadnom modelu,
Iniccijativa, referendum,
direktna demokratija
Decentralizacija
Defanzivna odbrana
Delegitimizovati naoruanje
Nevojna odbrana
Samostalnost I
Internalizovati eksternalije
Oslanjanje na sopstvene resurse
Sve to i na lokalnom nivou
Izazov
Singularizam
Univerzalizam
Ideje izabranog naroda
Nasilje rat
Dijalog
Izmeu umerene i tvrde struje

Pozitivni mir
Demokratizovati UN
Jedna zemlja jedan glas
Ukidanje prava na veto velikim
silama
II skuptina UN
Direktni izbori
Konferderacije
Snage za ouvanje mira
Nevojne vjetine
Meunarodne mirovne brigade
Samostalnost II
Deliti eksternalije
Horizontalna razmena
Saradnja Jug-jug
Globalna civilizacija
Centar je svuda oputeniji odnos
prema vremenu holistiko,
globalno partnerstvo sa
prirodom jednakosti, pravda,
poboljanje kvaliteta ivota

U idealnom sluaju, svim ovim takama trebalo bi da se bavimo istovremeno, kako bismo
naglasili sinhronicitet.
Politika dimenzija
Demokratija treba da bude globalna, da vlada u meudravnom , svjetskom, sistemu.
Meutim, svjetski sistem je danas konzervativno-feudalni, a ne liberalno-demokratski. To
zahtjeva dva pristupa: uiniti meudravni sistem demokratiskijim i uiniti unutardravni
sistem miroljubivijim.

Vojna dimenzija

Ovdje se ne zastupa stav da vojsku treba ukinuti, nego da joj treba dodijeliti nove zadatke.
Dajmo vojsci nove zadatke tako to emo agresivno spoljanje ratovanje zamijeniti
defanizovnom odbranom defanzivnim sredstvima. ista odbrana ne provocira nikoga i ne
izaziva nikakav strah, ali jasno stavlja do znanja da e na napade biti otro odgovoreno. Snage
za odravanje mira se mogu koristiti da sprijee agresivnost, ak i na mjestima gdje nije bilo
otvorenog ispoljavanja nasilja.ta sve podrava rat? Mnogi faktori, patrijarhat, dravni sistem
sa svojim monopolom nad nasiljem, sistem super-drava ili supersila sa vrhovnim
monopolom hegemona.
Ekonomska dimenzija
Ovdje problem nije samo u ekonomskoj praksi nego i u ekonomskoj teoriji, u kojoj se
briljivo njeguje zanemarivanje sporednih efekatta ekonomske aktivnosti eksternalija. Neki
od njih su negativni, npr. Ekoloka degradacija, a naroito ljudska degradacija. Ekonomisti se
usredsreuju na koliine i cijene proizvoda, dobara i usluga koje se nude na tritu, bez
razmiljanja o tome da bi to takoe mogla da budu i zla i medvee usluge. O takvim
varijablama se govori kao o internalijama. Eksploatacija znai da jedna strana kroz pogodbu
dobija mnogo vie nego druga, mjereno zbirom internalija i eksternalija. Jedan nain da se iz
ovoga izae je da se smanji razmjena, veim oslanjanjem na sopstvene resurse (faktore).
Bilo kako bilo, najbolji pristup je da se pone. Nordijske zemlje, zemlje ASEAN-a i zemlje
Evropske unije upravo su to i uradile. Ovo je takoe vjerovatno najbolji, moda ak i jedini
nain da se zemlje u razvoju/siromane zemlje na Jugu razviju ne samo samostalnim
napredovanjem, nego i kroz njihove zajednike akcije.
Kulturna dimenzija
Zato ljudi ubijaju? Dijelom zato to su tako odgojeni ne ba da ubijaju ali da ubistvo u
odreenim okolnostima smatraju legitimnim. To nas dovodi do kulture, koja je veliki
legitimizator nasilja, ali i mira.

Ko su nosioci mirovnih strategija?

Nosioci mirovnih strategija su svi. Dravni sistem i narod najbolje djeluju zajedno u pogledu
izgradnje mirovnih strategija. Mada postoje problemi i oko jednog i oko drugog, zajedno uz
postojanje tzv. mirotvorca koji previa transnacionalne korporacije. Kao primjer ovome
moe se navesti raj hladnog rata. Dravni sistemi su poduzeli znaajne korake, posebno u vezi
da Helsinkim procesom. Ali ak i vanije korake preduzeli su nedravni sistemi-narod:
disidentski pokreti na Istoku koji su pokazali nelegitimnost (post)staljinizma i mirovni pokreti
na zapadu koji su to isto uinili u borbi protiv nuklearnog oruja.

STUDIJE MIRA: NEKE OSNOVNE PARADIGME

Nasilje prirode bi poticalo od prirode, ukljuujui tu i ljudsko tijelo, ono je nenamjerno.

Nasilje aktera ili direktno nasilje se javlja u sferi linosti, drutva i svijesti i ono je namjerno,
vre ga pojedinci koji djeluju samostalno ili u okviru nekog kolektiviteta.
Strukturno ili indirektno nasilje je definisano kao nasilje ugraeno linost, drutvo i svijet i
ono je nenamjerno.
Kulturno nasilje slui da legitimie direktno i strukturno nasilje, motiviui aktere da ine
direktno nasilje ili da se ne suprotstavljaju strukturnom nasilju; ono moe biti namerno ili
nenamerno.
Nasilje vremena odnosi se na negativne posljedice po ivot buduih generacija.
Direktno nasilje moe da se podijeli na verbalno i fiziko, a sa druge strane na nasilje koje se
provodi nad tijelom, umom ili duhom.
Strukturno nasilje se dijeli na politiko, odnosno represivno, i ekonomsko, odnosno
eksploatativno, njega podravaju strukturna penetracija, segmentacija, fregmentacija i
marginalizacija.
Kulturno nasilje se prema sadraju dijeli na religiju, pravo i ideologiju, jezik, umjetnost,
epirijske nauke, kosmologiju, a prema nosiocima na kole, univerzitete i medije.
Dukha stanje patnje, loe stanje, bolest, nasilje.
Sukha stanje blaenstva, poboljanje ivota, zdravlje, mir.
Za ekstremne sluajeve direktnog nasilja postoje posebni nazivi:
-

Ekocid: ekstremno nasilje nad prirodom;

Suicid: direktno, smrtonosno nasilje nad Sobom;
Homicid: Direktno, smrtonosno nasilje nad Drugim;
Genocid: Direktno, smrtonosno nasilje nad cijelim narodom;
Strukturocid: Unitenje neke strukture, destrukcija;
Kulturocid: Unitenje neke kulture, dekulturacija;
Omnicid: Sve ovo to smo naveli istovremeno.

Negativni mir je odsustvo nasilja svih vrsta.

Direktan pozitivan mir bi se sastojao od verbalne i fizike dobrote, dobra za tijelo, um i duh
Sebe i Drugo; odnosi se na sve osnovne potrebe, opstanak, blagostanje, slobodu i identitet.
Ljubav je otjelotvorenje ovoga: jedinstvo tijela, uma i duha.

Strukturni pozitivan mir predstavljao bi zamjenu represije slobodom, a eksploatacije

ravnopravnou, a onda jaanje toga dijalogom koji bi zamijenio penetraciju, integracijom
koja bi zamijenila segmentaciju, solidarnou koja bi zamijenila fragmentaciju, participacijom
koja bi zamijenila marginalizaciju.

Kulturni pozitivan mir predstavljao bi zamjenu legitimizacije nasilja legitimizacijom mira; u

religiji, pravu i ideologiji; u jeziku; u umjetnosti i nauci; u kolama ; na univerzitetima i
medijima.
Destrukcija je unitenje neke strukture bez usaivanja nove struture: ne postoji nikakva
struktura, postoje samo izolovani pojedinci.
Dekulturacija je unitenje neke kulture bez usaivanja nove kulture: ne postoji nikakva
kultura, postoji samo egocentrino proraunavanje trokova i dobiti.

ENA : MUKARAC = MIR : NASILJE ?

U ovom odjeljku istraujemo odnos izmeu roda i direktnog nasilja, preciznije izmeu muke
seksualnosti i muke agresivnosti. Da bismo ispitivali mir / nasilje kao zavisnu varijeblu
koristiemo diskurs koji se zasniva na etiri nezavisna faktora, etiri nezavisne varijable, a to
su telo, um, struktura i kultura. Tijelo e se ovdje posmatrati u kategorijama ensko-muko,
svijest u kategorijama nizak-visok stepen empatije, strukturu kao horizontalno vertikalnu
(hijerarhijska) ii kultura kao centripetalna centrifugalna (ekspanzionistika). Naa osnovna
hipoteza je da je ensko-visok stepen empatije-horizontalno-centripetalno sklono miru a
muko-nizak stepen empatije-vertikalno-centrifugalno je sklono nasilju.
Kulturni i strukturni faktori
Ovdje ne tvrdimo da biologija sama vlada ovim podrujem: ona moda moe da objasni samo
10-20%. Drugi faktori se nuno ne suprotstavljaju biolokoj predispoziciji mukaraca za
nasilje; oni mogu, ali ne moraju da vode u istom pravcu. etiri faktora:
Kultura (preciznije jezik); religija; struktura; svijest.
Standardni odnos mukaraca i ena kao poinilaca nasilja je 25:1.

PEDAGOGIJA MIRA
"Pedagogija mira je posrednik izmeu teorije (istraivanja mira i konflikata) i prakse
(mirovnog odgoja). Ona, pravljenjem sopstvenih teorija i razvijanjem novih i modernih
modela uenja doprinosi analiziranju konflikata i pravilnom ophoenju prema nasiljeu na
linom, drutvenom i meunarodnom nivou (...).
Historijski razvoj pedagogije mira vezuje se za kraj Drugog svjetskog rata. Taj je razvoj tekao
u fazama koje su se preklapale i koje jo i danas paralelno postoje.
Prva faza obiljeava individualistiki pristup: Rat poinje u glavama ljudi.
Druga faza okarakterisana je politiko-naunim pristupom i shvata rat kao politiki problem
internacionalnog sistema.
Trea faza je bila u znaku prevazienog konflikta izmeu Istoka i Zapada. Sadrajni pojmovi
tokom ove tree faze veu se za negativni i pozitivni pojam mira, te za kulturalni pojam
nasilja, kojeg je uveo Johan Galtung.

Uenje mirovnog odgoja shvata se kao socijalno i politiko uenje. Socijalno uenje kao
primjena pedagokog principa ima za cilj razgraivanje vladajuih struktura, poveanje
uea i odluivanja svih sudionika kolske svakodnevnice. Politiko uenje bi trebalo da
bude orijentisano ka kolskim temama.
Pedagogija mira je posrednik izmeu naune teorije (istraivanja mira i konflikata) i prakse
(mirovnog odgoja).
Vjetina mira je prije svega sposobnost u koju izmeu ostalog spadaju: poznavanje uzroka
rata i nasilja, individualne sposobnosti za ostvarivanje mira i drutveni i internacionalni
uslovi.
Mirovno djelovanje ima za cilj uticati na politike odluke i razvoje na lokalnom, dravnom i
internacionalnom nivou i moe imati razliite forme. Mirovno djelovanje u uem smislu
znai, na primjer, sudjelovanje u mirnim akcijama graana protiv rata i nasilja. Mirovni odgoj
ima zadatak da graane ohrabri da se politiki angauju a to se radi i tako to im se jasno
iscrtavaju granice mirovnog djelovanja ali im se prezentuju mogue forme mirovnog
djelovanja.
Zadatak mirovnog odgoja je da doprinese i tome da se politiki ne angauju samo rijetki ljudi
koji to mogu na osnovu svoje socijalne, porodine ili finansijske situacije, ve da objasni da je
politiki angaman za svakoga i za obine graane i da i oni imaju bezbroj mogunosti za
politiki angaman tokom svoje obine poslovne i porodine svakodnevnice. U to spada
spremnost da se informiemo, ali i hrabrost da u koli na radnom mjestu, u drutu sa
prijateljima istupimo protiv nasilja i postavimo pod znak pitanja djelotvornost vojnih
intervencija.
PRINCIPI MIROVNOG ODGOJA

U sljedeem tekstu autora Gnther-a Gugel-a (Ginter Gugel) i Uli Jger-a (Uli Jeger) sa
Instituta za pedagogiju mira formulisani su osnovni principi za mirovno-pedagoki rad.
Prevazilaenje konflikata zauzima centralno mjesto u pedagogiji mira. U svakom sluaju, cilj
mirovnog odgoja je doprinos tome da se konflikti rjeavaju i prevazilaze sa to manje
upotrebe sile.
1) Ipak, mirovni odgoj ne smije davati doprinos navikavanju na konfliktne potencijale da
se ne bi stekao pogrean utisak harmoninog mira. Zbog toga mirovni odgoj stalno
stoji nasuprot realnosti u kojoj nema mira i ne smije svoje snage iscrpiti na
prevazilaenju konflikata koji nastaju izmeu pojedinaca ili drutava izazvani
drutvenom realnou, ve se mora koncentrisati na suoavanje razliitih interesa koji
se kriju iza konflikata (princip konfliktne sposobnosti).
2) Iako se kod mirovnog odgoja uvijek naglaava da se radi o odgoju i prenoenju
vrijednosti, sa principima mirovnog odgoja je potpuno nepomirljiva opaska da se radi
o indoktriniranju ve odreenih normi i vrijednosti. Zbog toga je ishod iniciranih
procesa potpuno otvoren i nepredvidiv (princip otvorenosti).

3) 4) princip dogovora. Ciljevi, sadraji koji se ue i metode uenja se najprije moraju

dogovoriti. To znai da se, izmeu ostalog, ni u obrazovnom ili odgojnom procesu, ni
u konkretnim situacijama, a ni tokom organizacije procesa uenja ne smije upotrijebiti
niti proizvoditi sila niti prisilno nametati sadraj uenja kako se ne bi povrijedio cilj
kojem se tei - nenasilno prevazilaenje individualnih, drutvenih ili internacionalnih
konflikata (princip nenasilja).
5) 6) Pored toga, mirovni odgoj se mora usmjeriti prema potrebama onih kojih se tie
problem koji se obrauje (princip usmjeravanja ka potrebama) i mora se oslanjati na
posredovanje nauke (princip mogue provjere).
7) 8) Mirovni odgoj je, kao uostalom i svaka druga pedagoka oblast, usmjeren na
dugorone procese uenja i promjena i samo se u odreenim sluajevima moe
primijeniti pri rjeavanju kriznih situacija u smislu pedagoke vatrogasne slube. Ovdje
se mora obratiti panja na opasnost od politike instrumentalizacije, jer cilj mirovnog
odgoja ne moe i ne smije da bude prenoenje odreenih moralnih ili ak politikih
vrijednosti tokom kriznih situacija.
U mnogim spisima i programima kao opravdanje za mirovni odgoj stoji reenica iz
preambule ustava UNESCO iz 1945: s obzirom na to da rat poinje u glavama ljudi, upravo
tamo moramo obezbijediti mir. S pravom se iz ovog iskaza moe izvui zakljuak da su ljudi
sposobni da ue i da mogu da naue kako da se mirno ivi sa svojim susjedima i na koji nain
se mir moe proiriti cijelim svijetom. Polazne take za bilo kakvu formu mirovnog odgoja su
emocionalne i kognitivne osnove ponaanja, pretpostavke, naini ponaanja i strategije
djelovanja individua i grupa. To znai da se po ovoj pretpostavci promjenom subjektivnog
stanovita i razgraivanjem predrasuda mogu sprijeiti rat i nasilje.
Konstruktivno prevazilaenje konflikta - osnova mirovnog odgoja
Konstruktivno prevazilaenje konflikta je osnova rasprave o ratu i miru. Sa stanovita
mirovnog odgoja i oblasti koja se bavi istraivanjem mira postoji saglasnost oko toga da se
konflikti moraju rjeavati nasilno i bez prijetnje silom kako bi se potivala zagarantovana
ljudska prava. Vanu ulogu pri tome igraju vaee pravne norme, postupci posredovanja i
medijacije.
U konflikt se ulazi sa svijeu da bi svaka strana mogla pobjediti ali i izgubiti, a osnovna
misao je da se i u konfliktima mora zadrati i potovati dostojanstvo onog ko stoji na
suprotnoj strani.

Potraga za istinom
Kungov koncept globalne odgovornosti Hans Kung, filozof i jedan od najuticajnijih
hrianskih teologa,. Jedan je od kljunih autora Deklaracije o svjetskoj etici prihvaene na
sjednici prethodno pomenutog Parlamenta svjetskih religija u Chicagu 4. Septembra 1993.
Osniva je Zaklade svjetski etos.

Hans Kung, koristei metod istorijskog objanjenja, izvrgava racionalnoj kritici miljenje
nacionalnog interesa kao ontolokog opozita etikom interesu.
Kung kontekstualizira Richarda Falka i njegovu bitnu viziju za ljudsko vladanje koja sadri
deset stvarnih glovalnih dimenzija: ukrotiti rat, ukinuti rat, uiniti pojedinca odgovornim,
kolektivna sigurnost, vladavina zakona, nenasilna revolucionarna politika, ljudska prava,
povjerenitvo za prirodu, pozitivno dravljanstvo, svjetska demokratija.
Ova su naela za svijet u kojemu dolazi do pomicanja ili transforamcije nacionalne u globalnu
odgovornost, u , kako bi to kazao Hans Jonas, istinsku globalnu odgovornost. Ona je
rasporeena na sve ljude ali oni koji kreiraju i donose odluke su u prvom redu promicanja
etike odgovornosti ali ne kao isprazne moralistike ve kao djelujue sile progresa.
Edward Said, koji razloge tune propasti beskorisnog diskursa nauke o drutvu vidi u
dareljivom amerikom univerzitetu koji je otupio naunu razlonost i uinio je podlonom
interesima vlasti. Said primjeuje kako profesionalizacija intelektualnog ivota postala je
toliko prodorna, da je smisao poziva...bezmalo iezao. Intelektualci naklonjeni politici
usvojii su dravne norme, a kad ih drava, razumljivo, pozove u prijestonicu, ona im zapravo,
postaje zatitnik. Tenja prema kritici se nerijetko i u skladu sa situacijom naprosto
zanemaruje.
Ovo je i bosanska situacija. Ima li kod nas etike i etike nauke, ili smo taoci etnoznanosti koja
nas sa izmjetenih i umjetenih mjesta moi, univerzitetskih i stranakih katedri uvjerava da je
nacionalizam kao konano odsustvo ljubavi i skriveni trijumf mrnje naa datost?

POJMOVNIK
Mirovne studije

Od sredine sedamdesetih godina ovog vijeka mirovne studije biljee veliki napredak. Iako se
u velikom dijelu literature ne pravi razlika izmeu istraivanja mira, mirovnih studija i
mirovne edukacije, korisno je povui jasnu razliku izmeu ovih srodnih, ali zasebnih
podruja. Istraivanje mira bavi se razvojem i otrkivanjem saznanja o uzrocima rata i
uslovima mira, u irokoj definiciji.
Istraivanje mira je povezano sa razvojem i akumuliranjem znanja, mirovna edukacija
povezana je sa razvojem procesa obrazovanja u i o miru, dok su mirovne studije kao oblast
interesovanja usmerene na sutinska pitanja koja se tiu smisla i problema irenja znanja o
miru kao procesu. Ipak je vano shvatiti da razvoj mirovnih istraivanja nuno mora da
prethodi raspravi i razvoju mirovnih studija.
Mirovne studije su interdisciplinardni poduhvat; one nisu novina, danas se mirovne studije
prouavaju na vie mjesta i na razliitim nivoima. Cilj je izuavanje mira kao uslov socijalnog
i politikog sistema, u vezi sa prateim konceptima kao to su pravda, rat, dostojanstvo itd.
Predmet prouavanja su ocjena prirode mira, postizanje mira, prepreke za postizanje mira,
elementi mira, kao i njegova razliita drutvena tumaenja i procjene.
Strukturalno nasilje i definicija sukoba

Mirovne studije su usmjerene na sutinska pitanja koja se tiu smisla i problema irenja
znanja o miru kao procesu. U Vulfovim i Havelsrudovim komentarima postoji vie nego
nagovjetaj zato su mirovne studije sporne kao podruje interesovanja. Koncept mira je prije
svega otvoren za raspravu, jer ono to je za nekog mir ne mora to da bude za drugog. Mir
jednog ovjeka moe da bude ropstvo za drugoga. Drugo, mirovne studije su vie od
obrazovanja per se. Ukratko, trebalo je da mirovne studije budu koherentne, kritine, sa neto
vie od nagovjetaja akcije koja je implicitna u ukupnom procesu, da imaju mogunost
realizacije preko razliitih sredstava, umjesto da budu ograniene na univerzitet.
Daleko najsnanija od svih kritikih ocjena mirovnih studija jeste ona koju su dali Koks i
Skruton 1984.g. Postoje dva pitanja koja su u veoj mjeri sutinska. Prvo je ideja da su
mirovne studije dio trenda ka politizaciji obrazovanja, a drugo, stav da mirovne studije nisu
istinska obrazovna disciplina. Ovo drugo se temelji na pretpostavci da se pitanja obuhvaena
mirovnim studijama mogu adekvatno obuhvatiti postojeim disciplinama kao to su historija,
politika, moral itd. Poenta je, meutim, u tome to su mirovne studije zamiljene da se
eksplicitno bave pitanjima mira iz jedne otvorenije, neposrednije i drugaije perspektive, gdje
e mir biti u sreditu panje. Drugo, postoji pitanje pristrasnosti. Ono je u sreditu zabrinutosti
na nivou politizacije obrazovanja. Pristrasnost u mirovnim studijama ne mora obavezno da se
podrazumijeva, isto kao to politiko obrazovanje u kolama ne mora da vodi u politizaciju
uenika.
Cilj mirovnih studija je izuavanje mira kao uslov socijalnog i politikog sistema, u vezi sa
prateim konceptima kao to su pravda, rat, dostojanstvo itd. Predmet izuavanja su ocjena
prirode mira, elementi mira, kao i njegova razliita drutvena tumaenja i procjene. Ne postoji
dogovorena metodologija, niti postoje odreene granice. Otuda izraz mirovne studije.
Mogua pitanja: Pedagogija mira ? Galtung ?

SA PREDAVANJA
*Johan Galtung Norveki naunik (o miru) pionir studija.
Mir vs nasilje
*Imanuel Kant vjeni mir epistemoloka osnova istraivanja mira u filozofskom smislu.
Posumnjati u svoju sliku svijeta

Tautologija dokazivanje istog pomou istog.

ovjek
: ivotinja
Posibilizam : Determinizam
ovjek je fundamentalno bie nasilja
Imanentno neto uroeno, to pripada (ovjeku)
ovjek se razvija kroz istoriju i napreduje u smislu redukcije nasilja.
Predrasude najvei problem u izgradnji mira
Mir nije odsustvo nasilja potrebna je i sloboda i pravda
Ne postoji put ka miru, sam mir je put Ghandi
Putevi ne postoje oni nastaju hodanjem
Politiki pojam mira ---- mir nakon nasilja, postkonfliktni
Eshatoloka dimenzija mira izgradnja mira sa sobom i drugima.
*Dolf ternberger politiki pojam mira
*Dualna priroda politikog mira
Konflikti konstruktivni ili destruktivni.
*Johan Galtung osniva moderne nauke o miru izvrio tipologiju nasilja.
Razumijevanje mira nemogue posmatrati bez razumijevanja nasilja
Stvarati uslove da se redukuje nasilje vodi trajnom postojanju mira
1) Direktno nasilje --- djelovanje subjekta nad objektom sa jasnom namjerom povrede
drugog (najradikalniji oblik rat)
2) Strukturalno (indirektno) --- potie iz same drutvene strukture kao skrivena forma
koje priprema drutvo da uestvuje u formama nasilja (npr. Obrazovanje)
3) Kulturno

Sukob je konfrontacija interesa. Sukob ine suprotni interesi ugraeni u strukturu

sistema u koji je sukob smjeten. Moe se definisati kao teta koja se dogaa
pojedincima ili grupama zbog toga to im nisu podjednako dostupni drutveni resursi i
koji nastaje zbog naina djelovanja drutvenog sistema.
Kulturno nasilje je potpuno simbolino. Uloga kulturnog nasilja je legitimizacija
direktnog i strukturalnog nasilja.
iri pojam od pojma nasilja i pojma mira je mo. Razlikujemo 4 vrste moi ili
diskursa: - kulturni
Ekonomski
Vojni
Politiki.

Nerazumijevanje drugog je matrica kulturnog nasilja

Direktno nasilje: - verbalno fiziko;

* nad tijelom * nad umom * nad duhom

Strukturalno: - politiki, - represivno, - ekonomsko (eksploativno)

Podravaju ga strukturna: - segmentacija; -penetracija fragmentacija marginalizacija.

Kulturno nasilje: prema sadraju: - religija, - pravo, - ideologija, - jezik, - umjetnost

Prema nosiocima: - kole, - univerziteti mediji.
Democid (Rummel, Havajski profesor) oblik radikalnog direktnog nasilja koji vlada vri
nad sopstvenim narodom (SSSR, Kina, S. Koreja)
Pozitivni i negativni mir Galtun
Negativni mir odsustvo direktnog nasilja (rata), ako ostane na tom elementu nema
prosperiteta.
Pozitivni mir sloboda i pravda pored odsustva nasilja (latencija, intencija, tendencija)
Nasilje esto rezultat patrijarhalne strukture nameui se kao stvar o svijetu da je to
neto to je prirodno, predodreeno.
Matrijarhat bio dominantan u praistoriji
Pledoaje - govor ili spis u kojem se brani neki stav, gledite ili tvrdnja
Patrijarhalni obrazac nije iskljuiv
25 zloina mukarca : 1 zloin ena
Kroz koncept rodne ravnopravnosti smanjuje se nasilje.
Da bismo ispitali mir i nasilje za zavisnu varijablu koristit emo diskurs koji se zasniva na 4 nezavisna
faktora i to (GALTUNG):

Tijelo muko; ensko

Um (svijest) visok/nizak stepen empatije
Struktura vertikalno / horizontalno
Kultura centrifugalna (razorna), centripetalna (skuplja)

Mirna negacija patrijarhata nije matrijarhat nego jednakost i rodna ravnopravnost --horizontalne strukture koje uspostavljaju partnerski odnos meu rodovima.
Nemogunost da se shvati realnost postojanja patrijarhata u ljudskom drutvu moe se
objasnit kao primjer kulturnog nasilja
Demokratizacija meudravnog sistema primjenom formule jedna zemlja / jedan glas.
2 pristupa:
- Uiniti meudravni sistem demokratskijim
- Uiniti unutardravni sistem miroljubivijim
Potivanje lj.p.
Pribliavanje vlada narodu, putem decentralizacije
ta sve podrava rat?
1) Patrijarhat
2) Dravni sistem sa monopolom nad nasiljem
3) Sistem super drava ili super sila sa vrhovnim monopolom hegemona
Samostalnost I i samostalnost II su osnove za ekonomsku dimenziju politike mira u 21. V.
Samostalnost I:

Internalizovati eksternalije
Oslanjanje na sopstvene resurse

Samostalnost II:
- Dijeliti eksternalije
- Horizontalna razmjena
- Saradnja jug-jug
Kljuni nosioci nasilja religija i ideologija