1.

PITANJE (4 glavna cilja Milenijske deklaracije)

Iz Milenijske deklaracije UN (2000):

Neemo tedjeti napora da oslobodimo nae narode poasti rata, bilo unutar drava bilo
izmeu njih,

koja je u proteklom desetljeu odnijela vie od 5 milijuna ivota. Takoer emo nastojati
eliminirati

opasnosti koje predstavlja oruje za masovno unitavanje. Stoga smo odluni:

1. Da osiguramo provedbu meunarodnih ugovora od strane drava lanica na

podrujima poput

kontrole naoruanja i razoruanja te meunarodnog humanitarnoga prava i

zakonodavstva o

ljudskim pravima, te pozivamo sve drave da razmotre potpisivanje i ratifikaciju Rimskoga

statuta

Meunarodnog kaznenog suda.

2. Da teimo eliminaciji oruja za masovno unitenje i lakog naoruanja, osobito

nuklearnog oruja,

te da ostavimo otvorene sve opcije za postizanje toga cilja, ukljuujui mogunost

sazivanja

meunarodne konferencije za identificiranje naina za eliminiranje nuklearnih opasnosti.

3. Da poduzmemo koordiniranu akciju za okonanje nezakonite trgovine streljakog i

lakoga

naoruanja, osobito na nain da transfere oruja uinimo transparentnijima te podupirui

regionalne mjere razoruanja, uzimajui u obzir preporuke nadolazee Konferencije

Ujedinjenih

naroda o nezakonitoj trgovini kratkocijevnim vatrenim orujem i lakim naoruanjem.

4. Da pozovemo sve drave da razmotre pristupanje Konvenciji o zabrani koritenja,

gomilanja,

proizvodnje i transfera protupjeakih mina i njihovu unitenju, kao i izmijenjenom i

dopunjenom

protokolu Konvencije o konvencionalnom naoruanju.

3. PITANJE (razlika izmedju neproliferacije I kontraproliferacije) Neproliferacija

podrazumjeva aktivnosti diplomatskog karaktera, kontrole oruja, multilateralnih
sporazuma, pomo u smanjenju prijetnji i kontrola izvoza koje se poduzimaju radi
sprjeavanja proliferacije oruja za masovno unitenje. Ove aktivnost obuhvataju mjere
odvraanja ili oteavanja pristupa ili distribucije osjetljivim tehnologijama, materijalima ili
znanjima.

Kontraproliferacija podrazumjeva aktivnosti na otkrivanju, nadgledanju, pripremanju I

provoenju kontraproliferacijskih vojnih operacija koje se poduzimaju radi
onemoguavanja upotrebe oruja za masovno unitenje protiv SAD, njezinih vojnih snaga,
prijatelja ili saveznika. To znai da, prema amerikim shvaanjima, neproliferacija
obuhvata multilateralne aktivnosti diplomatskog karaktera, a kontraproliferacija
unilateralne aktivnostivojnog karaktera

8. PITANJE (aktivnosti OSCE-a iz politicko-vojne dimenzije sigurnosti)

-Kontrola oruzja (dodati)

-Upravljanje granicom

-Suprotstavljanje terorizmu (dodati)

-Prevencija konflikata

-Vojna reforma (dodati)

-Policijski poslovi

9. PITANJE (objasnite mjesto I ulogu Komisije za razoruzanje u UN-u) Komisija je

osnovana 1952 godine kao organ Vijeca sigurnosti UN-a, ali nije imala znacajnijeg uspjeha
u svom radu. Tek 1978 godine odlukom Generalne skupstine, Komisija postaje organ
Generalne skupstine. Za razliko od Glavnog odbora za razoruzanje (siroka lepeza pitanja
sigurnosnih problema I problema razoruzanja), Komisija za razoruzanje se fokusira na
nekoliko pitanja vazana za preporuke I odluke specijalnih zasjedanja o razoruzanju.

10. PITANJE (temeljne aktivnosti kojim se bavi Forum za sigurnosnu saradnju

OSCE-a)

-Izgradnja mjera povjerenja I sigurnosti (dodati)

-Sigurnosni dijalog I jacanje saradnje iz podrucja sigurnosti

-Neproliferacija (dodati)

-Antiterorizam

-Kodeks ponasanja u vojno-politickim aspektima sigurnosti

-Pruzanje pomoci kod streljackog I lakog oruzja (dodati)

-Pruzanje pomoci kod problema sa viskom municije (dodati)

11. PITANJE (tijela NATO-a koja se bave pitanjima kontrole I proliferacije

naoruzanja)

-Namjenska grupa na visokoj razini za pitanja konvencionalnog naoruzanja

-Zdruzeni odbor za pitanja proliferacije

-Visa politicko-vojna grupa za pitanja proliferacije

-Koordinacijaski odbor za verifikaciju

-Visa odbrambena grupa za proliferaciju

-Centar za oruzje za masovno unistenje

-Ad doc radna grupa za pitanja streljackog I lakog oruzja

-Ad hoc radna grupa za pitanja globalnih humanitarnih protuminskih akcija

Razoruanje u uvjetima
globalizacije dobija novu dimenziju koja se najvie ogleda u:
1. Osjetljivosti na prijetnje koje dolaze od nekontrolirane proliferacije naoruanja, bilo
da se radi o oruju za masovno unitenje ili konvencionalnim orujima kao to je
streljako i lako oruje.
2. Ogranienju u akciji i moi drava kada je u pitanju proliferacija i kontrola oruja
koje ih onda potie na pregovaranje o razoruanju.
3. Promijenjenoj ulozi meunarodnih organizacija na elu sa Ujedinjenim narodima koje
svoju raniju medijatorsku ulogu u politici razoruanja postepeno transformiraju u
ulogu u kojoj su oni akteri i kreatori politike razoruanja.
4. Utjecaju nevladinog sektora i onog to zovemo civilno drutvo na meunarodnu
politiku razoruanja i politike razoruanja konkretnih drava.
Proliferacija (franc. proliferation) znai nicanje, klijanje, umnaanje. Sinonim je za
irenje
nuklearnog oruja na zemlje koje ga nemaju
Pod trkom u naoruanju podrazumijeva se proizvodnja oruja i izgradnja oruanih
snaga od
strane dvije ili vie drava koje ugroavaju jedna drugu, uz konkurenciju podstaknutu
uvjerenjem kako je preuzimanje vodstva nuno za sigurnost
Neproliferacija podrazumjeva aktivnosti diplomatskog karaktera, kontrole oruja,
multilateralnih sporazuma, pomo u smanjenju prijetnji i kontrola izvoza koje se
poduzimaju
radi sprjeavanja proliferacije oruja za masovno unitenje. Ove aktivnost obuhvataju
mjere
odvraanja ili oteavanja pristupa ili distribucije osjetljivim tehnologijama, materijalima ili
znanjima . Kontraproliferacija podrazumjeva aktivnosti na otkrivanju, nadgledanju,
pripremanju i provoenju kontraproliferacijskih vojnih operacija koje se poduzimaju radi
onemoguavanja upotrebe oruja za masovno unitenje protiv SAD, njezinih vojnih snaga,
prijatelja ili saveznika.
Razoruanje obuhvata ..skup mjera , postupaka i aktivnosti politike, vojne ekonomske,
pravne, tehnikotehnoloke i druge prirode koje se poduzimaju radi ogranienja,
smanjenja ili ukidanja vojnih snaga, naoruanja i drugog ratnog materijala.
Prema Enciklopediji nacionalne sigurnosti SAD razoruanje moe
biti:
1. Prisilno razoruanje vezano je za predaju na kraju rata, kada pobjednike drave
nameu ogranienja u vojnim sposobnostima poraenim dravama, kao to je to bilo u
sluaju Nemake na kraju Prvog svjetskog rata ili u sluaju Njemake i Japana na
kraju drugog svetskog rata.
2. Kooperativno razoruanje nastojanje da se eliminiraju odreene vrste oruja za
koje
se smatra da su nepotrebno destruktivna, iz oruanih snaga drava koje sudjeluju u
pregovaranju o razoruanju
Kontrola naoruanja se odnosi na provedbu sporazuma kojima se reguliraju kvote
naoruanja preko kojih se ne moe prelaziti ili se ograniava upotreba odreenih vrsta
oruja.
Kontrola naoruzanja i Razoruzanje
Nije opravdano koritenje pojmova razoruanje i kontrola naoruanja kao sinonima. U
pojmovnom odreenju razoruanja polazi se od pretpostavke da postojanje odreenih
oruja
stvara kod drava percepciju prijetnje za njihovu sigurnost i da e se njihovom
eliminacijom
onemoguiti sukob. U pojmovnom odreenju kontrole naoruanja polazi od pretpostavke
da
e do sukoba doi ali da treba ograniiti koje oruje se smije upotrijebiti tijekom oruanog
sukoba.
Rijenik vojnih i srodnih pojmova amerikih oruanih snaga ne definira posebno pojam
oruja nego pojam sistemi oruja pod kojim podrazumijeva jedno ili vie oruja sa
pripadajuom opremom, materijalima, uslugama, posadom i sredstvima za snabdijevanje
i

Nuklearna eksplozija
Od cjelokupne energije osloboene pri nuklearnoj eksploziji na udarno
djelovanje otpada 50%
energije, na toplotno djelovanje 35% energije i radioaktivno djelovanje oko
15% energije.
Udarno djelovanje. Udarno djelovanje nuklearne eksplozije proizvodi val
jako sabijenog
zraka koji nastaje zbog irenja usijanih plinova koji se stvaraju prilikom
eksplozije i koji su
pod ogromnim tlakom. Ovaj val se kree nadzvunom brzinom, na 500
metara od nulte
toke opadne na brzinu zvuka, a na 3 km od nulte toke na brzinu od100
km/sat. Iza fronte
vala koji se kree od nulte toke stvara se podruje u kojemu je pritisak
manji od
atmosferskog. Zbog toga se zrana masa , nakon slabljenja udarnog vala,
vraa prema prema
centru eksplozije u obliku povratnog vjetra. On znatno poveava oteenja
nastala djelovanjem udarnog vala. Jaina udara opada sa treim korijenom
odstojanja od centra
nuklearne eksplozije.
Toplotno djelovanje. Toplotno djelovanje nuklearne eksplozije se javlja
kao posljedica
zraenja uarene vatrene lopte u kojoj temperatura, pri eksploziji bombe
od 20 kilotona
dostie nekoliko desetina milijuna C. Nakon 3 sekunde ova temperatura
opadne na 3.000-
4.000 C. Toplotno zraenje se prostire pravolinijski brzinom svjetlosti
(300.000 km/sek).
Sastoji se od infracrvenih zraka (56%), vidljivog spektra (31%) i
ultraljubiastih zraka
(13%). Ultraljubiasti zraci se emitiraju trenutno tako da nema vremena za
poduzimanje
zatitnih mjera, pa mogu prouzroiti ozbiljne opekotine.
Radioaktivno djelovanje. Radioaktivno djelovanje nastaje zbog
nuklearnog zraenja koje se
javlja za vrijeme i dugo nakon eksplozije. Dijeli se na poetno (primarno) i
naknadno
(zakanjelo, sekundarno) zraenje. Poetno zraenje traje oko 1 minut od
poetka eksplozije
i sastoji se od neutronskog zraenja i gama zraenja. Obuhvata oko 6%
ukupne energije
koja se oslobodi pri nuklearnoj eksploziji. Intenzitet mu brzo opada, u prvoj
sekundi se
emitira oko 50% ukupne koliine zraenja.Naknadno zraenje poinje
otprilike jedan minut poslije poetka eksplozije , a sastoji se od gama, alfa
i beza zraenja.
Prema visini i sredini gdje se izvode nuklearne eksplozije su:
1. Zrana nuklearna eksplozija
2. Povrinska nuklearna eksplozija
3. Visinska nuklearna eksplozija
4. Podzemna nuklearna eksplozija
5. Podvodna nuklearna eksplozija
Bojni otrovi se obino klasificiraju prema trajanju djelovanja, prema
fiziolokom djelovanju i
prema jaini toksinog djelovanja.
Prema fiziolokom djelovanju:
1. Plikavci
2. Zaguljivci
3. Nadraljivci
4. Krvni bojni otrovi
5. Nervni bojni otrovi
6. Psihokemijski bojni otrovi:
7. Radioaktivni bojni otrovi: