Vieznanost pojma LJ S

Koncep ljudske bezbjednosti u okviru odrivog razvoja stavlja akcenat na nevojne prijetnje ljudskoj
bezbjednosti i na prijetnje ljudskom opstanku koje su posljedica niza odreenih problema koje uglavnom
stvara ovjek. npr. nekontrolisan rast siromatva, migracije, nesrazmjernost ekonomskih mogunosti,
propadanje ivotne sredine, trgovina drogom i terorizam.
Sve vei rizici od sukoba povezani su sa propadanjem ivotne sredine, naroito sa iscrpljivanjem
neobnovljivih resursa (nafta) kao i unitenjem obnovljivih (voda).
Osjeanje nesigurnosti veine ljudi potie vie od svakodnevnih ivotnih briga nego od straha od
kataklizmikih svjetskih dogaaja.
Bezbjednost u objektivnom smislu - odsustvo prijetnji po steene vrijednosti, dok u subjektivnom odsustvo straha da te vrijednosti mogu biti napadnute.
Drava esto ne uspijeva da bude zatita svojim graanima i postaje prijetnja njihovoj sigurnosti
Ravnotea moi
Rezultat natjecanja izmeu drava, one se natjeu, a rezultat je da se s vremenom pojavi gruba ravnotea
moi izmeu njih, koja ograniava sve aktere. Izraz se koristi i kako bi se opisala svjesna politika koju
drave vode. One se plae pojave dominantne drave tako da umjesto toga namjerno pokuavaju stvoriti i
odrati ravnoteu sile. Tree da se jednostavno opie distribucija moi u meunarodnom sistemu.
Socijetalna sigurnost
Takozvana Kopenhaka kola predlae prihvatanje ljudskih grupacija kao moguih referentnih objekata
sigurnosti. Poseban oblik sigurnosti koji bi bio primjenljiv na takve kolektivne, a ipak nedravne
referentne objekte, nazvan je socijetalnom sigurnou koja je definisana kao : mogunost drutva da
opstane i zadri svoj sutinski karakter pod promjenljivim uslovima i moguim ili postojeim prijetnjama .
Radi se o odrivosti tradicionalnih vidova jezika, kultura vjerskih i nacionalnih identiteta i obiaja a sve to
u okviru prihvatljivih uslova za razvoj.
Socijetalna sigurnost se odnosi na identitet.
Problem socijetalne sigurnosti za sjever mogao bi da nastane ukoliko bi osiromaenje resursa na jugu
izazvalo snaan talas migracija.
Iako bi socijetalna sigurnost kao koncept trebala da se odnosi na bilo koju ljudsku grupaciju, ona se gotovo
izriito bavi nacionalnim i etnikim grupacijama.
Strukturalno nasilje
Direktno nasilje nije jedina prijetnja ljudskoj sig s obzirom da razni oblici strukturalnog nasilja mogu
proizvesti ak i vee ljudske gubitke i surovije ljudske patnje:
Na prvom mjestu to su one vrste nenasilnih no ipak namjernih prijetni lj s za koje se moe okriviti drava
koje spadaju u iroku kategoriju krenja ljudskih prava.
Drugo to je strukturalno nasilje koje provodi jedna drutvena grupa nad drugom.
Na treem mjestu ona vrsta strukturalnog nasilja koje vri globalni poredak u vidu opteg oblika
imperijalizma
etvrto prijetnje od strane prirode.
Vidjeli smo dakle da postoje razliite vrste sigurnosti sa nacionalnom, socijetalnom i ljudskom sigurnosti
kao glavnim kategorijama, definisnim razliitm referentnim objektima (drava, drutvene grupe,
pojedinac).
Prijetnje suverenitet,identitet,opstanak
Definicije ljudske sigurnosti (poreenje)

Globalizacija
Globalizacija donosi drastino poveanje prekograninih ekonomskih i ljudskih aktivnosti uopte. Dolazi
do rasta ekonomije i uticaja na ivotni standard ljudi. Problem se javlja u distribuciji pozitivnih efekata.
Njihova neravnomjerna raspodjela dovela je do ogromnog rasta razlika izmeu bogatih i siromanih.
Ljudska sigurnost se ne moe vie shvatati samo u okviru vojnih termina. Naprotiv, ona mora obuhvatiti
ekonomski razvoj, drutvenu pravdu, zatitu ivotne sredine, demokratizaciju, razoruanje i potivanje
ljudskih prava i vladavine prava.
Ljudska sigurnost u svom najirem obliku obuhvata mnogo vie od samog odsustva nasilnih sukoba. Ona
obuhvata ljudska prava, dobro upravljanje., mogunost obrazovanja i zdravstvene zatite stvaranje uslova
da svaka jedinka ima nogunost i slobodu izbora prilikom ostvarivanja svojih potencijala.
Ljudska sigurnost kao cilj- krajnji cilj svih problema sigurnosti drugi oblici kao to je vojna sigurnost
sredstva za postizanje ljudske sigurnosti.
Realizacija koncepta LJ S U praksi
Mrea ljudske bezbjednosti osnovana kao oblik objedinjavanja aktivnosti vlada i akademskih istraivakih
institucija. Osnovna ideja da se izuavanjem dosadanjih iskustava u radu OUN otklone uoeni nedostaci.
Programski okvir: akcenat je na borbi protiv upotrebe pjeadijskih mina, zbrinjavanju izbjeglica i njihov
povratak, unitavanje pjeadijskog naoruanja, borba protiv zloupotrebe djece u ratu, ljudskim pravima i
znaaju meunarodnih institucija radi preventivnog djelovanja.
Komisija za ljudsku sigurnost januar 2001. Zadatak razvoj koncepta ljudske sigurnosti i njegova promocija
kao okvira za konkretne akcije me. zajednice.
Ponovno promiljanje LJ S
Bezbjednosne studije se mogu definirati kao prouavanje prijetnje, upotrebe i kontrole vojne sile.
Pojam sigurnosti je dugo tumaen preusko : kao sigurnost teritorije od vanjske agresije.
Ljudska sigurnost se ne odnosi na oruje ve na ljudski ivot i dostojanstvo.
Okvir ljudske sigurnosti poiva na pretpostavci intervenisanja graana jedne drave u dravu ili institucije
graana druge drave bilo vojno ili drugaije.
Ko ili ta moe da osigura ljudsku sigurnost ?
Sa monopolom na nasilje koji se podrazumjeva, drava je sasvim jasno odgovarajui izvor bezbjednosti u
ranijim konceptualizacijama sigurnosti.
Postizanje ljudske sigurnosti, je gotovo po definiciji kolektivan napor koji ukljuuje graanina-pojedinca
kao aktivnog igraa, ali takoe grupe i institucije civilnog drutva; komercijalne, nevladine i meunarodne
organizacije i vlade nacionalnih drava.
Meunarodne teroristike organizacije nalaze utoite u slabim dravama. Ovim grupacijama prilaze oni
koji su pritisnuti nevoljama zbog siromatva, strane okupacije i odsustva ljudskih prava.
Neki naunici osporavaju prikladnost mijeanja domena kao to su ekonomija ili ivotna sredina sa
bezbjednou videi u ovim pokuajima jedva neto vie od grabei za finansiranjem koji obavlja javni
sektor.
Doktrina LJ B za Evropu obuhvata tri elementa
Skup sedam principa
Snage lj s
Novi pravni okvir upravljanja kako odlukama za intervenciju tako i operacijama na terenu
Metodoloki problem LjudskeSigurnosti
Najozbiljniji problem u vezi sa ljudskom sigurnosti jeste metodoloki. Malo ljudi bi osporilo poeljnost
ciljeva kako ih vide zagovornici ovog modela. Ali, ovdje pravi probleme upravo nalaenje naina
operacionalizacije pojma, tako da pravo pitanje nije da li je poeljan nego DA LI JE OSTVARLJIV.

Postojei metodoloki problem je uslonjen dosadanjim neuspjeho paradigme da ostvari prevlast nad
konkurentskim konceptima sigurnosti, posebno nad dravnom sigurnosti.
Kultura je u sutini povezanost.
Neke veze pucaju kada pojedinci smatraju sebe potpuno lienim materijalnih dobara neophodnih za ivot,
ili minimuma sutinskog nivoa sigurnosti.
Novi okvir LJ prava nakon 11.9.
Jedanaesti septembar ostavio je mnoge zagovornike ljudskih prava zabrinutim da je ere ljudskih prava
dola i prola. Rat protiv terora je zauzeo meunarodne planove i resurse i umanjio osjeaj dunosti da se
zatite graani od drugih oblika nasilja. Zemlje kao to su Kina Rusija Izrael itd. zazivale su
kontraterorizam da bi uguile domau neslogu. Dok su neke demokratske zemlje kao Velika Britanija SAD,
pourivale zakonodavstvo da ogranie graanske slobode.
Na duge staze otkrit emo da su ljudska prava zajedno sa demokratijom i drutvenom pravdom jedna od
najboljih preventivnih mjera protiv terorizma.
Ljudska sigurnost dopunjava dravnu time to je usredsreena na ljude i bavi se oblicima nesigurnosti koje
se ne smatraju prijetnjama drave.
Evropska unija
Evropska unija je septembra 2004. Objavila Doktrinu ljudske sigurnosti za Evropu
Namjera EU da izgradi bezbjednosnu politiku na doktrini ljudske bezbjednosti sa ciljem da zatiti
pojedince kroz ojaanje zakona i humanitarnu pomo uz povremenu upotrebu sile.
Evropljani ne mogu biti sigurni dok milioni ljudi ive u nepodnoljivo nesigurnim uslovima. Tamo gdje
ljudi ive okrueni bezakonjem siromatvom, i iskljuivim ideologijama, postoji opasno tlo za povrede
ljudskih prava, kriminalne mree i terorizam.
Integralna misija je instrument pomou kojeg UN pokuavaju da pomognu zemljama u tranziciji iz ratnog u
stanje trajnog mira ili u rjeavanju slinih kompleksnih situacija.
Sve vea humanitarna uloga nato
Iako u operacijama otklanjanja posljedica katastrofa vojska oigledno moe biti korisna, na njenu pomo
treba raunati tek ako druge noperacije nemaju uspjeha. Civili uvjek treba da predvode takve operacije i
moraju formalno zatraiti vojnu pomo.
MIRZA SMAJI
U procesu promocije LJ S u BiH polo se od toga da je u dravama koje su iskusile razliite vrste nasilja u
poetnoj fazi najbolje primjeniti kombinaciju: strategiju sigurnosti i liberalizacije
Strategija sigurnosti - dva referentna objekta, pojedinac i drava. Cilj je uspostaviti sigurnost i obnoviti
dravni monopol sile koji e biti kontroliran na nain da ne dozvoli dravi njegovu zloupotrebu protiv
vlastitih graana.
Snanu potrebu razvoja koncepta LJ S nalau i savremene transnacionalne sigurnosne prijetnje, u koje
spadaju nevojne prijetnje poput pandemija AIDS i drugih virusnih oboljenja, posljedice globalnog
zagrijavanja, progone ljudi na nacionalnoj, vjerskoj osnovi to ima za posljedicu veliki broj izbjeglica.
U bilo kojem sluaju ili vrsti ugroavanja LJ S da se radi uvijek su drave te koje e, zbog kapaciteta koje
posjeduju prve pruiti odgovor s namjerom ponovne uspostave LJ S. S obzirom da sila najee
predstavlja najuinkovitije rjeenje u obzir prvo treba uzeti upotrebu nenasilnih sredstava koja stoje na
raspolaganju a to se prvenstveno odnosi na koritenje sredstava iz domena ljudskog razvoja i na meku mo,
na mo atrakcije - da druge dovedete u situaciju da ele ono to vi elite.

Tri dileme u vezi integracija humana, ljudska prava, lokalno vlasnitvo.

Ekonomska sigurnost - osigurava svakom pojedincu minimalan potrebni prihod, a prijetnja joj je
siromatvo
Sigurnost ishrane - osigurava fiziki i ekonomski pristup osnovnim namirnicama, a prijetnja joj je glad i
oskudica
Zdravstvena sigurnost - osigurava minimalnu zatitu od bolesti i nezdravog naina ivota, a prijetnja su joj
bolesti i povrede.
Sigurnost ivotnog okruenja - titi ljude od hroninih i dugoronih, te od iznenadnih i, po obiljejima
nasilnih prirodnih prijetnji koje su nerijetko izazvane ljudskim djelovanjem i podrazumijevaju zagaenje,
propadanje okolia i prekomjerno iskoritavanje prirodnih resursa.
Lina sigurnost - titi ljude od prijetnji koje dolaze od strane drave, drugih drava, grupa ljudi, pojedinaca,
kao i od prijetnji usmjerenih ka enama, djeci ili samom sebi.
Sigurnost drutvene zajednice - titi integritet zajednica i njihovih kultura, a prijetnje su joj etniko nasilje,
nasilje na vjerskoj osnovi, socijalni nemiri .
Politika sigurnost - osigurava da ljudi ive u drutvu koje potuje njihova osnovna prava, a prijetnja joj je
politika represija.
Teite ueg pristupa ljudskoj sigurnosti je na nasilnim prijetnjama, tj. Fokusira se na slobodu od nasilja.
Direktne i indirektne prijetnje

LJ S u postdejtoniji
Unato meusobnim razlikama oba koncepta se slau da sredstva za provedbu ljudske sig. Ne treba da
podrazumijevaju koritenje sile, ili bar dok se ne iscrpe druge mogunosti. Stajalite da sila uopte ne treba
biti instrument ljudske sigurnosti zastupa iri pristup, ona se treba postii razvojem, dok ui zagovara
inicijalno poduzimanje razliitih mjera kojima, u sluaju nerjeavanja problema, slijedi upotreba sile.
Prije identificiranja razliitih instrumenata za postizanje LJ S potrebno je identificirati aktere koji e se
njima koristiti . To su prije svega drave, ija je uloga dvojaka, s jedne strane one mogu biti najvei izvor
prijetnji LJ S , a s druge upravo drave raspolau irokim dijapazonom sredstava za postizanje LJ S.
S obzirom da se prijetnje osim na nacionalnoj razini javljaju i na ostalim razinama neophodni su i drugi
akteri koji e se ukljuiti u njihovo rjeavanje, institucije globalnog upravljanja , meunarodne
organizacije, nevladine org. civilno drutvo i sl.
Onog trenutka kada postane jasno da je LJ S ugroena, u idealnom sluaju akteri e, odmah pribjei
nenasilnim sredstvima za adekvatno tretiranje izvora sukoba ime e se prevenirati njegovo eskaliranje i
ponovo dostii eljeni nivo LJ S. U zavisnosti od vrste prijetnji ta sredstva mogu biti : reforma sig. sektora,
odrivi ekonomski razvoj, preventivna diplomatija, postkonflikta izgradnja drave itd.
Pored ovih na unutardravnom planu se moe posegnuti i za mjerama u oblasti zdravstva, kolstva ili
demokratizacije, dok bi na meunarodnom nivou one ukljuivale dosljednu primjenu meunarodnog prava
i jaanje meunarodnih institucija i organizacija. Ui pristup naglaava vanost zatite odnosno
neposrednog interveniranja od strane aktera koje moe biti:
- preventivno ili postkonfliktno

- civilno, vojno i civilno-vojno

- socijalno, ekonomsko i politiko
Na pitanju suvereniteta se lome koplja ne samo izmeu ueg i ireg pristupa, nego i izmeu ljudske
sigurnosti u cjelini i tradicionalnog poimanja sigurnosti. Za tradicionaliste , humanitarne intervencije
predstavljaju potencijalni rizik za nastavak sukoba i patnji stanovnitva. Uz to potivanje principa
suverenosti smanjuje izglede za rat izmeu drava to doprinosi stabilnosti meunarodnog poretka.
Zagovornici LJ S neophodnost interveniranja dovode u vezu s meunarodnom stabilnou objanjavajui
da poroznost granica izmeu drava i njihova sve vea povezanost pogoduju prelijevanju nesigurnosti u
susjedne drave kao i one udaljenije.
Iznimke od principa nemijeanja u poslove druge drave su prema me. pravu samoodbrana i
intervenisanje uz prethodno odobrenje Vijea sigurnosti UN.
Odgovornost za zatitu definira intervenciju kao radnju poduzetu protiv neke drave ili njenih voa bez
njene ili njihove saglasnosti, u svrhe za koje se tvrdi da su humanitarne ili zatitnike, dok se na suverenitet
gleda kroz prizmu odgovornosti za potivanje suvereniteta drugih drava i odgovornosti za potivanje
dignitete, prava i sloboda vlastitih graana. Ukoliko posljedni princip drava nije u mogunosti ispuniti tj.
ako stanovnitvo trpi ozbiljnu tetu, kao posljedicu rata, pobune, represije ili propasti drave, a ta drava
nije u mogunosti da to zaustavi ili otkloni princip nemijeanja se povinuje meunarodnoj odgovornosti za
zatitu.
Sredstvo za postizanje sigurnosti ovjeka ne moe biti oruje nego trajni razvoj, koji ne generira samo
ekonomski rast nego i jednako rasporeuje profite, obnavlja unitenu okolinu za slijedee generacije.
Povezanost sigurnosti i razvoja
Sigurnosne prijetnje ugroavaju protok ljudi i kapitala, dok podjednak ekonomski razvoj i obezbjeivanje
javnih usluga podstiu legitimitet i socijalnu koheziju unutar drave, smanjujui mogunost fragmentacije
drutva. Odsustvo razvoja dovodi do pojave bezbjednosnih prijetnji - nezaposlenosti, siromatva, gladi,
bolesti
Postoja je opi konsenzus oko referentnog ljudske objekta sigurnosti ali sporenje u pravcu odreivanja
prijetnje koja e biti primarna za ovaj koncept.
Ui i iri pristup
Ui pristup i njen zagovornik Mack tvrdi kako je prijetnja politikog nasilja ljudima od strane drave ili
bilo kojeg drugog organiziranog politikog subjekta prikladan predmet koncepta Lj. S.
Ljudska sigurnost kao zatita pojedinca i zajednica od rata i ostalih oblika nasilja. (sloboda od straha)
Od prijetnje politikim nasiljem.
Zastupnici ireg pristupa osim politikog nasilja u obzir uzimaju i siromatvo. ( sloboda od siromatva)
Jo jedna velika razlika oko sredstava postizanja LJ S tie se humanitarne intervencije koja koristi vojna
sredstva u situacijama u kojima je sistemsko nasilje unutar drave uzrok LJ nesigurnosti. Realisti
zagovornike LJ S upozoravaju kako intervencija iz humanitarnih razloga nosi rizik produenja ratovanja, a
time i dugotrajnije patnje velikih dijelova stanovnitva. Realisti takoe upozoravaju da je princip
suverenosti pomogao u sprijeavanju ratova izmeu drava te da njegovo nekritiko krenje teti
meunarodnoj sigurnosti.
Suverenost je uvjetovana pruanjem zatite graanima. Ignoriranjem ugovorne prirode suverenosti realizam
ostavlja dojam da je dravu stavio ispred graanina.
Lodgard- predlae dvostruki koncept dravne i ljudske sigurnosti. Prvi bi ukljuivao odbranu teritorija i
slobodu odreivanja vlastitog oblika vlasti, a prema drugom bi ljudi bili slobodniji od fizikog nasilja.
Ljudska sigurnost poziva realizam da objasni zato je refer. objekat drava ako nije sredstvo postizanje
sigurnosti svojih stanovnika.
Budunost koncepta nije toliko blistava. Prije svega kljuni subjekat me. politike Sjedinjene Drave
zaokupljene su terorizmom. U zemljema u tranziciji glavni krivci za nesigurnost ljudi e se odupirati

promjenama koje bi poveale ljudsku sigurnost jer su im previe privlane kratkorone koristi poloaja
politikei ekonomske moi.
Iako je neophodan, realizam nije dostatna sigurnosna perspektiva. On prepoznaje vanjsku vojnu prijetnju,
ali zanemaruje unutranje nasilje( zajedno sa ostalim irim prijetnjama ). Iskljuiva usredotoenost na
vanjske prijetnje dravi nije uspjela osigurati sigurnost mnogim ljudima unutar drave.
Ljudska sigurnost je takoe nuna ali ne i dostatna jer ignorira vanjske prijetnje- npr. Ako bi oruje za
masovno unitenje ikada bilo upotrijebljeno posljedice bi bile strane.
Dva koncepta u savremenoj teoriji i praksi moraju meusobno nadopunjavati u cilju poboljanja ovjekovih
uslova za ivot i dravu uopte.
U savremenim okolnostima nesumnjivo najvei izazov potovanju ljudskih prava, a time i sigurnosti svake
drave i drutva, odnosno svakog pojedinca, predstavlja meunarodni terorizam.
Organizovani kriminal
Korupcija
Drava teritorijalno utemeljena jedinica s vladom koja vlada njenom teritorijom te je prepoznata kao drava
od strane drugih drava.
Dravna sigurnost sadri etiri osnovna elementa . fiziku sigurnost, autonomiju, razvoj i vlast.
Meka mo - se sastoji od prestia, moralnog autoriteta i ostalih elemenata vodstva, sposobnosti stvaranja
koalicija i promoviranja saradnje izmeu drava i ostalih me. aktera, te upotrebe uticaja za vrenje
pritiska.
Pet glavnih kategorija sigurnosti:
Vojna
Ekonomska
Ekoloka
Drutvena
Politika
SEKURITIZACIJA
Sekuritizacije - predstavljanje problema kao egzistencijalne prijetnje referentnom objektu.
To je situacija kada se neki problem postavi kao da predstavlja egzistencijalnu prijetnju referentnom
objektu.
Referentni objekti mogu biti drava (vojna sig), dravna suverenost ili ideologija (politika), nacionalna
ekonomija (ekonomska), kolektivni identiteti (drutvena), vrste ili stanita (ekoloka)
Svako pojedino pitanje moe biti nepolitizirano, politizirano ili sekuritizirano.
Provoditelj sekuritizacije (npr. Vlada, politika elita, vojska) pitanje koje je ve politizirano definira kao
egzistencijalnu prijetnju referentnom objektu.
Provoditelj tvrdi da kao odgovor na prijetnju mora primjeniti vanredna sredstva.
Proces sekuritizacije u dvije faze:
Prva faza prikazivanje odreenih problema, osoba ili entiteta kao prijetnje opstanku ref. objekta
Druga faza : uspjena samo ako provoditelj uspjeno uvjeri relevantnu publiku.
Kljuan dio sekuritizacije u dvije faze je vanost "govornog ina". On je definiran kao pojmovno
predstavljanje odreenog pitanja kao egzistencijalne prijetnje. Provoditelj sekuritizacije koristi jezik kako
bi problem artikulisao u sigurnosnim terminima i uvjerio relevantnu publiku u neposrednu opasnost.
Referentni objekti mogu biti pojedinci i skupine kao i problemska podruja ( dravna suverenost, okoli,
ekonomija) koja imaju legitimnu potrebu za opstankom i ija je egzistencija navodno ugroena.
Kljuno je naglasiti opasnost sekuritizacije. Proces se moe zloupotrijebiti kako bi se legitimizirala i
osnaila uloga vojske ili specijalnih sigurnosnih snaga.
Dilema nesigurnosti

Jedinstvena dilema nesigurnosti s kojom se suoavaju slabe drave uvelike je funkcija strukturalnih uslova
njihovog postojanja. Slabim dravama nedostaju najosnovnija dravna obiljeja, uinkovite institucije,
monopol nad instumentima prisile i konsenzus o ideji drave.
Thomas snagu snagu- slabost drave povezuje s institucionalnim kapacitetom i razlikuje dva oblika dravne
moi: despotska mo i infrastrukturna. Despotska se odnosi na dravnu sposobnost prinude i primjenu sile
kako bi civilima nametnula svoju vladavinu. Suprotno tome infrastrukturna mo odnosi se na uinkovitost i
legitimitet dravnih institucija te njenu sposobnost da vlada putem konsenzusa.
Za Buzana snaga - slabost drave uglavnom poiva na "ideji o dravi" te u mjeri u kojoj drutvo oblikuje
konsenzus o dravi i s njom se identificira.
Tri vane dimenzije dravne snage
1. infrastrukturna sposomnost u smislu sposobnosti dravnih institucija da obavljaju kljune zadae i
donose politike
2. sposobnost prinude u smislu sposobnosti drave i njene volje da upotrijebi silu protiv izazova njenom
autoritetu
3. nacionalni identiteti i drutvena kohezija u smislu stepena u kojem se stanovnitvo identificira sa
nacijom-dravom i prihvaa njenu legitimnu ulogu u svojim ivotima.
Kombinacija slabosti drave i unutranjih prijetnji stvara sigurnosni izazov svojstven slabim dravama.
Poseban je zato to proizilazi iz suoavanja s unutranjim prijetnjama vladajuem reimu, a ne vanjskom
prijetnjom postojanju nacionalne drave. Nesposobnost drave da da osigura red i mir stvara svadljivo
okruenje u kojem svaka sastavnica drutva - ukljuujui vladajuu elitu ili reim - natjee kako bi
sauvala i zatitila vlastito blagostanje. Ovo stvara unuranju situaciju slinu koncepciju strukturalne
anarhije u kojoj skupine stvaraju nesigurnost u ostatku sistema kada pokuavaju poboljati svoju vlastitu
sigurnost.
Logika nereda - kao politikog instrumenta je u tome da u kontekstu propadajue drave, elite mogu baviti
aktivnostima koje u normalnim uslovima nisu mogui, trgovina ilegalnim robama, prisilni monopoli i sl.
Nijedan sluaj prisilne "neoliberalizacije" bilo putem promjene reima bilo putem izgradnje mira, nije
uspio transformirati slabu dravu u jaku.
Vojna Sigurnost
Najee koritena koncepcija vojne sigurnosti se percipira ili kao stvarna sloboda od prijetnje ili kao
koritenje organiziranog nasilja u politike svrhe . Mogue je da neko sebe ili svoju dravu smatra
sigurnom od vojne prijetnje, a da je u velikoj opasnosti. Takoer je mogue prijetnju percipirati tamo gdje
prijetnje nema ili je prisutna u manjoj mjeri.
Drave su najuspjeniji subjekti u akumuliranju sposobnosti za organizovano politiko nasilje.
Vojna sigurnost usmjerena je na organizirano nasilje kao suprotnost nasilju pojedinaca i obino iskljuuje
nasilje u svrhe koje nisu politike.
Neki tvrde da liberalne demokratije najee ne ulaze u meusobne ratove jer imaju izgraene geostrateke
i politiko-ekonomske odnose koji podupiru meunarodnu dominaciju kapitalistikih drava u
hegemonistikom odnosno nasilnom obliku.
Prijetnje slabim dravama:
Unutranje
Prijetnja nasilne intervencije oruanih snaga u politiku
Monici, pojedinci ili skupine koji na temelju svojih kvalifikacija provode odreeni stupanj infrastrukturne
moi
Warlordi - harizmatini pojedinci koji upravljaju privatnim vojskama
Izazovi iz razliitih drutvenih skupina kao to su etnike, vjerski pokreti, ideoloke frakcije.
Polagana erozija dravnih institucija i procesa
Vanjske
Intervencije drugih drava ili skupina
Prelijevanje sukoba iz susjednih regija

Sigurnost reima
Za razliku od razvijenih drava globalnog Sjevera, primarne sigurnosne prijetnje s kojima se suoavaju se
suoavaju slabe drave potencijalno katastrofalne i potjeu primarno od unutarnjih, domaih izvora.
One izmeu ostalog ukljuuju prijetnje nasilnih promjena vlasti, pobune, otcjepljenja genocid, uruavanje
drave i anarhiju.
U ovom kontekstu sigurnost reima - stanje u kojem su vladajue elite sigurne od nasilnih izazova njihovoj
vladavini.
Drutvena sigurnost
I dok se dravna sigurnost bavi prijetnjama dravnoj suverenosti - ako drava izgubi svoju suverenost, nee
preivjeti kao drava, drutvena sigurnost bavi se prijetnjama vlastitom identitetu - slino tome, ako
drutvo izgubi svoj identitet nee preivjeti kao drutvo. Drave mogu postati nesigurne putem prijetnji
njihovim drutvima. Meutim dravna sigurnost moe biti dovedena u pitanje i visokom razinom drutvene
kohezije. Ovo se odnosi na situacije kada dravni program homogenizacije dolazi u sukob sa snanim
identitetom jedne ili vie manjinskih skupina.
Drutvo se tie identiteta . ono se tie same predodbe zajednica i pojedinaca, koji se identificiraju kao
lanovi te zajednice. Drutva su jedinice zasnovane na osjeaju kolektivnog identiteta.
Nacija i etnika skupina se mogu razlikovati na slijedei nain : nacija tei vlastitoj dravi, dok etnika
skupina djeluje u postojeoj dravi.
Prijetnje drutvenoj sigurnosti postoje kada drutvo smatra da je njegov "mi" identitet doveden u pitanje,
bez obzira je li to objektivna procjena ili ne. Oba sredstva koja mogu ugroziti drutveni identitet nalaze se u
rasponu od zabrane njegovog izraavanja do ometanja njegove sposobnosti reproduciranja kroz generacije.
Kulturno ienje ukljuuje namjerno unitavanje crkava damija, knjinica i spomenika s ciljem brisanja
stotina godina povijesti.
Prijetnje u drutvenom sektoru : migracije, horizontalna konkurencija , vertikalna konkurencija.
U sluajevima migracije odredino drutvo se mijenja pod uticajem useljavanja stranaca, promjenom u
sastavu stanovnitva.
Horizontalna konkurencija odnosi se na situaciju u kojoj skupine moraju promjeniti svoje obiaje zbog
prevladavajuih jezikih I kulturnih uticaja drugih.
Vertikalna konkurencija se odnosi na primjere u kojima se bilo zbog integracije ili dezintegracije
skupinama namee iri ili ui identitet.
Sredstva odbrane vojna i nevojna
Najevidentnije da se drutveni identitet moe braniti koritenjem vojnih sredstava. Posebno kada je
identitet povezan sa teritorijem . odbrana povijesne domovine.
Na unutardravnoj razini, ranjivost mnogih skupina moe poticati, ne toliko od oruane agresije, koliko od
demografskih procesa i politiko-pravnih sredstava namjenjenih da drutvima uskrate vjerovanja i prakse
koje su kljune za odravanje njihove kulture. Kada priroda prijetnje nije vojna vjerovatno takva nee biti
ni protivsredstva. Za ugroena drutva jedino oito sredstvo je jaanje drutvenog identiteta koje se moe
postii odbranom kulture " kulturom". Kulturni nacionalizam namjenjen je stvaranju snanog osjeaja
samoidentifikacije. On velia ono to je posebno u naem identitetu.
Drutvena sigurnosna dilema : neodreenost moe proizilaziti iz dvije strane nacionalizma kulturnog i
etnikog. Etniki opasniji od kulturnog. Cilj kulturnog je poboljati postojei poredak.
Kolektivni identitet moe se ojaati kada se strategije kulturnog nacionalizma manifestuju kao kulturna
autonomija. Kulturna autonomija ukljuuje jamenje odreenih prava u odnosu na sredstva kulturne
reprodukcije.
Moe se koristiti i etniki nacionalizam.
Ekoloka sigurnost
Koncept ekoloke sigurnosti odnosi se na sektor sigurnosti ( okoli) a ne na referentni objekat .
Ekoloka sigurnost postala je vaan koncept u sig. studijama zbog:
- razvoja ekoloke svijesti i nauke u razvijenim zemljama

pokuaja osporavanja znaenja i prakse sigurnosti iz ekolokog stajalita

promjene strategijskih okolnosti , naroito kraja hladnog rata.

Veza izmeu ekolokih promjena i nasilnih sukoba je centralna i dugotrajna preokupacija eko sigurnosnih
studija.
Ekoloke promjene mogu oslabiti ekonomsku bazu koja odreuje vojnu sposobnost.
Koncep ekoloke sigurnosti odnosi se na sektor sigurnosti (okoli) a ne na referentni objekat koji treba
zatititi.
Ekoloke degradacije mogu biti uzrok migracija.
Sigurnosna kultura
Sigurnost je stanje u kojem je obezbjeen uravnoteen fiziki, duhovni, drutveni i materijalni opstanak
pojedinca i drutvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima, drutvenim zajednicama i prirodi.
Sigurnosna kultura je dio ope kulture pojedinca, odreene sredine ili drutva i predstavlja skup saznanja iz
oblasti sigurnosti. U prvom redu ta se saznanja odnose na osnovne vrijednosti i tekovine koje su objekt
napada i zatite te na metode i oblike(kao i nosioce ugroavanja) koje ine pojedince, sredine i drutvo
sposobnijim da raspoznaju metode, oblike i radnje ugroavanja, kao i nosioce tih djelatnosti.
Sigurnosna je kultura prepoznavanje situacija, okolnosti koje treba izbjegavati da u datom trenutku ne
postanemo rtvom sluajne situacije, protuzakonitog djelovanja ili vie sile.
DEF Sigurnosna kultura je skup usvojenih stavova, znanja, vjetina i pravila iz oblasti sigurnosti, ispoljenih
kao ponaanje i proces, o potrebi, nainima i sredstvima zatite linih, drutvenih i meunarodnih
vrijednosti od razliitog i sveukupnog ugroavanja.
Ljudska prava, bezbjednost i sigurnost pojedinca
Osnovni zadatak svake savremene drave je da obezbjedi normalno funkcionisanje drutvenog, pravnog i
ekonomskog poretka. Osnovna ili prirodna ljudska prava predstavljaju specifina ogranienja dravne
vlasti i moi u odnosu na takve vrijednosti kao to su ljudski ivot, dostojanstvo, sloboda, integritet,
miljenje, minimum ekonomskog i socijalnog blagostanja. Prava su prirodna jer se stiu injenicom
roenja,a ne voljom drave. Neotuiva su jerniko, ak ni dravna vlast nema pravo da ih otui.
Legitimna je samo ona vlast koja potuje ljudska prava, koja, koja je zasnovana na pristanku onih kojima se
upravlja, koja je ograniena, kontrolirana i smjeniva.
Policije i slube bezbjednosti imaju nekolikovitalnih zadataka: da zatite ustavni poredak i obezbjede
njegovo normalno funkcionisanje, da obezbjede javni red, mir i drutveni poredak; da sprijee i otkriju
poinioce krivinih djela odnosno akata terorizma; da zatite ljudska prava i slobode; da ljuima obezbjede i
prue pomo u nevolji. U cilju obavljanje ovih zadataka ovim slubama su zakonom data znaajna
ovlatenja : da nosi oruje da upotrebi silu, da lii slobode, da pretresaju. Njihova ovlatenja moraju biti
regulisana i ograniena zakonima.
Ljudska prava koja policija najee ugroava ili kri u obavljanju redovnih dujnosti
Pravo na ivot
Zabrana muenja, neoovjenog i poniavajueg ponaanja
Zabrana nezakonitog i samovoljnog liavanja slobode
Pravo na slobodu kretanja
Pravo na privatnost
Pravo na imovinu
Pravo na mirno okupljanje
Institucije i sigurnosne slube
U sistemu unutranje sigurnosti na nivou BiH nalaze se :
Ministarstvo sigurnosti
Granina policija
Dravna agencija za istrage i zatitu

Obavjetajno sigurnosna agencija

Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Ministarstvo je organ uprave koji obavlja upravne i strune poslove iz nadlenosti sigurnosti BiH odreene
zakonima i drugim propisima iz ove oblasti priprema zakone iz svog djelokruga.
Nadlenosti su mu : zatita meunarodne granice i unutranjih graninih prelaza, sprijeavanje i otkrivanje
krivinih djela terorizma, trgovine drogom, ljudima i drugih krivinih djela, meunarodna saradnja u svim
oblastima iz svoje djelatnosti, provoenje zatite lica i objekata, prikupljanje i koritenje podataka od
znaaja za sigurnost BiH
Granina policija je profesionalna upravna organizacija, operativno samostalna u obavljanju policijskih
poslova, nadzora i kontrole prelaska granica BiH.
Dravna agencija za istrage i zatitu SIPA dravna upravna organizacija, operativno samostalna.
Nadlenosti: sprjeavanje, otkrivanje i istraivanje krivinih djela iz nadlenosti suda BiH, a posebno
organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zloina, trgovine ljudima i drugih zloina protiv ovjenosti i
vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, kao i tekog finansijskog kriminala.
Obavjetajno sigurnosna agencija (OSA/OBA) je civilna obavjetajno sigurnosna institucija koja ima status
nezavisne administrativne organizacije BIH. Agencija je odgovorna za prikupljanje, analiziranje, obradu i
distribuciju obavjetajnih podataka u cilju zatite suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka
BiH.