UVOD

Što se tiće sistema sigurnosti u državi možemo istaći da je značajno unaprijeđen u odnusu na
poslijeratni period, odnosno period prije reformi policijskog i vojnog sektora. Reformom ne
samo policijskog i vojnog sektora nego i drugih oblasti iz mape puta ka članstvu u NATO i
EU, dodatno je unaprijeđena sigurnost države u cjelini1. Kada govorimo o državnoj granici2 i
njenoj kontroli, propise koje nalaže međunarodna zajednica, granična policija je adekvatno
ispunila, međutim postoje i zahtjevi iz mape puta koji su koncipirani tako da prestavljaju
trajnu obavezu (npr. jačanje infrastrukture na graničnim prijelazima, uspostavljanje
suvremenih informacijskih sustava i baza podataka, zaštita osobnih i tajnih podataka, suradnja
s drugim institucijama u zemlji i inozemstvu itd.).

1
„Provođenje policijske reforme u Bosni i Hercegovini otpočelo je 20. maja 2004. godine, najavom tadašnjeg
predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, gospodina Adnana Terzića, da će u narednih mjesec dana „formirati
ekspertnu komisiju koja će do kraja godine pripremiti zakone za reformu policije u BiH. Predviđeno je da
reforma bude završena do 25. februara 2005. godine, ali je ona potrajala znatno duže, tačnije tri godine, devet
mjeseci i pet dana. Reforma policije je, kao što smo vidjeli, optimistično najavljena, a odvijala se kroz nekoliko
faza“ (Hadžović i drugi 2013:14)
2
„Državna granica- krajnja linija do koje seže suverenitet određene države. Državna granica može se protezati
kopnom, jezerom, rijekom, morem i zrakom“. (Beridan i drugi 2001:97)
 Historija granične policije, promjena imena, sjedište i položaj u
sistemu sigurnosti

„Ono što je važno za istaći je to da je nakon 1995. godine na području naše države postojalo
13 policijskih struktura, Federalna i policija Republike srpske, te policija Brčko distrikta i 10
kantolnih policijskih uprava. Svaka od njih za svoj rad je odgovarala odvojenim valadama i
svoj rad temeljila na složenom setu zakona i propisa. Sve do donosenja zakona o Državnoj
graničnoj službi 2000. godine ovih 13 policijskih sturktura obavaljalo je poslove nadzora i
kontrole prelaska državne granice“. (Hadžović i drugi 2013:11)

„Donošenjem novog Zakona o Državnoj graničnoj službi - Graničnoj policiji BiH u oktobru
2004. godine, granična policija BiH je definirana kao operativno samostalna organizacija u
okviru Ministarstva sigurnosti BiH. Nadležnosti su propisane zakonom o Graničnoj policiji
BiH i obuhvataju: nadzor i kontrolu granice, kretanje i boravak stranaca, azil3, sprečavanje,
otkrivanje i istraživanje krivičnih djela u skladu sa Zakonom. Granična policija je nadležna za
krivično djelo zloupotrebe javnih isprava te za odredbe o kretanju stranaca i azila, ukoliko su
ista počinjena tokom prelaska granice, te krivična djela koja se odnose na nedopusten promet
robe preko granice . U sklopu GP BiH djeluje Centralni istražni ured, čija je nadležnost
sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela iz oblasti organizovanog prekograničnog kriminala, a
naročito u segmentu krijumčarenja ljudi, ilegalnih migracija i krijumčarenja roba. U
ostvarivanju svojih poslova i zadataka GP sarađuje s drugim policijskim i sigurnosnim
organizacijama i organima u BiH kao i graničnim i sigurnosnim organizacijama u
inostranstvu“. (Hadžović i drugi 2013:35)

„Zakonom o izmjeni Zakona o Državnoj graničnoj službi, koji je stupio na snagu 18. 04.
2007. godine, naziv Državna granična služba BiH promijenjen je u Granična policija Bosne i
Hercegovine. Granična policija BiH kontrolira cjelokupnu granicu BiH, dugačku 1551 km, na
kojoj je 89 graničnih prijelaza, od čega 55 međunarodnih (uključujući i četiri međunarodna
aerodroma u BiH ), te 34 granična prijelaza za pogranični prome. Granična policija zaposljava
nešto više od 2000 uposlenika, sa sjedištem u Sarajevu“. (http://www.granpol.gov.ba/)

3
Azil- po međunarodnom pravu zastita koju neka država garantira stranoj osobi
 Zakon - ko je nadležan za nadgledanje rada GP

„Zakonom o Državnoj graničnoj službi - Graničnoj policiji BiH, koji je usvojila

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u oktobru 2004. godine, promijenjen je
dotadašnji sistem upravljanja Graničnom policijom. Umjesto jednog direktora i dva
zamjenika, koji su se na funkciji direktora smjenjivali svakih osam mjeseci, prema
spomenutom Zakonu Graničnom policijom rukovodi direktor, koji ima jednog zamjenika i
jednog pomoćnika direktora za organizaciju i operacije“. (http://www.granpol.gov.ba/)

U predhodnom tekstu kazali smo da je Granična policija upravna organizacija u Ministarstvu

sigurnosti sa operativnom samostalnošću, međutim iako svoj rad zasniva na samostalnošću
mora postojati određeni nadzor nad pomenutom agencijom. To čini Ministarstvo sigurnosti
kroz svoje sektore i odsijeke, te unutrašnja kontrola koja prati da li uposlenici i službenici
Granične policije savjesno i odgovorno izvršavaju svoje obaveze i postupaju u skladu sa
zakonskim odredbama.

Kada je u pitanju međusobna suradnja ne samo Granične policije nego i drugih policijskih
struktura trećeg nivoa sa Ministarstvom sigurnosti, na državnom niovu zakonski okvir dao je
mogučnosti svim organizacijskim jedinicama u okviru Ministarstva da međusobno surađuju i
komuniciraju, preciznije rećeno skoro svi poslovi koji se tiću međusobne suradnje u oblasti
policijskih poslova i međusobne suradnje Ministarstvo sigurnosti može samostalno obavljati.

U okviru ministarstva sigurnosti djeluje Sektor za graničnu i opću sigurnost čiji poslovi su
usmjereni ka zaštiti svih oblika javnog reda i mira, kao i zaštiti granica, aerodroma, lica i
objekata, takođe vrši procjenu i analizu opće granićne sigurnosti. Takođe u okviru
ministrastva sigurnosti djeluje odsijek za borbu protiv trgovine ljudima, koji vrši procjenu i
analizu iz svog domena djelovanja.
 Zašto je bitna kontrola granice i nadzor nad GP - lična shvatanja

„Mjere nadzora, prije svega, podrazumijevaju granične provjere i nadzor granice. Također,
kako bi se što uspješnije radilo na sprečavanju i suzbijanju ilegalnih migracija Granična
policija sudjeluje u aktivnostima identificiranja i zaprečavanja mjesta pogodnih za ilegalne
prelaske državne granice što predstavlja jednu u nizu metoda koje doprinose efikasnijem
nadzoru i kontroli prelaska državne granice te provodi mješovite patrole sa susjednim
zemljama, Republikom Hrvatskom, Republikom Srbijom i Crnom Gorom.

Dugo godina je aktuelno pitanje poroznosti bh granice, u prilog tome dovoljno govori
podatak da je duž granice sa Republikom Hrvatskom zapriječeno preko 100 mjesta pogodnih
za ilegalan prelazak granice, međutim u odnosu na period od 2004 godine do danas zabilježen
je pad broja ilegalnih prelazaka granice sa susjednim zemljama“.(http://www.granpol.gov.ba/)

„Već duže vrijeme Granična policija BiH pod pokroviteljstvom FRONTEX-a razmjenjuje
podatke o ilegalnim migracijama sa zemljama zapadnog Balkana te vrši određene procjene
analize rizika na temelju kojih se provode operativne akcije na širem području. Osim toga,
primicanje vanjskih granica Europske unije sa sobom povlači mogućnost združenih operacija
graničnih policija zemalja članica EU koje će se na vanjskim granicama provoditi pod
kišobranom FRONTEX-a“. (http://www.granpol.gov.ba/)

Zašto je važan nadzor i kontrola ? - Pa iz više razloga krenimo od same organizacije, kako
sistem nacionalne sigurnosti posjeduje ogromnu moć koju mu državni aparat ubrizgava a u
interesu svoje sigrunosti, time njegove komponente konstantno troše ogromna materijalna,
ekonomska sredstva, a tamo gdje ima novca ima i najviše manipulacija i malverzacija.
Ukoliko se neka od komponenti sistema sigurnosti ne nadzire i nema nikakve kontrole nad
njome prvenstveno se to odnosi na Oružane snage i Policijske snage u ovom slućaju Granična
policija tada bi moglo doći do katastrofalnih posljedica i tog razloga što bi u tom slućaju
postala neobuzdana i neovisna u odnosu na državni aparat, a time ugrozila postojanje same
države.

Što se tiće nadzora i kontrole granice od strane službi koje su zadužene da operativno djeluju
u tom domenu sigurnosti trebaju konstantno raditi na unapređenju svojih materijalno-
tehničkih, ljudskih i drugih faktora kako bi se oćuvala stabilnost i sigurnost, u suprotnom
sućili bi se sa masovnim kršenjem zakona, masovnom trgovinom ljudima, drogom i oružjem,
pogotovo kada su u pitanju neo-terorističke prijetnje po svjetski sigurnosni poredak.