Opa psihologija

Savjest
Ljubav je psiholoki jako teko opisati. Suprotna emocija joj je
mrnja. Jedno od najopasnijih uvstava. O mrnji nema previe literature,
kao da ona ne postoji iako je prisutna svaki dan. Razlika izmeu mrnje i
agresije to je mrnja uvstvo, a agresija ponaanje. Djeca oponaaju, pa
tako i mrnju oponaaju. 2 glavne znaajke mrnje: 1. Postizanje elje da
se naudi. 2. Da se pri tome osjea ugoda. Ugoda je temeljno uvstvo koje
donosi sreu. Iako se ne moe rei da je to ugoda kao kada npr. Se
najedemo.... mrnja dovodi do tete, ovjeka dovodi do depresije. Mrnju
ne ine samo primitivni ljudi, ve i obrazovani.

Mrnja je vrlo opasno

uvstvo, ona izaziva frustracije, i ta frustracija izaziva obrambeni

mehanizam, ta agresija moe da pree u bijes, a kad krene bijes kao afekt
mrnje onda ne znam. Agresija je ponaanje, teko ju je definirat jer je
irok pojam, moemo rei da je agresija takvo ponaanje kojemu je cilj
namjerno nanoenje povrede ili tete. Cilj je nanositi patnju drugome.
Agresija je vrlo kompleksno ponaanje, proizlazi iz mrnje, Freud je rekao
da je genetski uroeno, dok veina kae da je to naueno. esto odrasli
potiu djecu na agresiju, i onda se npr. udimo kad nae dijete pokae
agresiju. Velik broj psihologa govori da je to nauena agresija. Okolina je
tek okida za ono to imamo genetski. Agresija je posljedica mrnje, iako
se moe dogoditi da agresija i uzrokuje mrnju. Agresija se dijeli: verbalna i
neverbalna. Verbalna je kad se netko na vas izvie, a neverbalna je ono
drugo, fiziki. Agresija prema priopenju moe biti izravna, indirektna i
pomaknuta. Izravna agresija je napad na predmet agresije. (pri svai neke
osobe vi ju napadnete ili fiziki ili verbalno). Neizravna agresija je kada
traimo

zaobilazni

nain

da

napadnemo

neku

osobu,

osoba

biva

napadnuta, ali joj nije jasno odakle je napadnuta. (ovjek doe ujutro i vidi
da su mu probuene gume na autu). Pomaknuta agresija se sastoji u tome
da se agresivno napadne osoba ili predmet koji s tim nemaju nikakve veze,
koji nemaju veze s uzrocima naeg agresivnog problema

. To je najgori

stupanj agresije. Kada napadnete ljude koji nemaju s time nikakve veze, to

je neto najgore, ona moe postati generalna. Tu pogotovo nedune rtve

postaju teren njihove agresivnosti. Uenje agresije moe biti pod utjecajem
okoline, gledanjem agresivnih filmova, kau da se najee javlja preko
ljeta, u autobusu, neko vam stane na nogu, droga, alkohol, uzbuenost itd.
Jo samo da kaemo neto o stresu. Stres je jedno od suvremenih stanja u
ovjekovom uvstvu. Ti je kao trajna briga i strepnja, relativno trajna
ivotna strepnja. Stres nas dovodi do iscrpljenja, onaj mali stres je napose
poeljan. Strunjaci smatraju da su poveana oboljenja krvoilnog sustava.
Stres ne mora biti samo strepnja zbog buduih dogaaja, ve i zbog prolih
dogaaja, najpoznatiji je PTSP. U svakom sluaju radi se o ponovnom
proivljavanju traumatinog iskustva. Ne mora biti vezan uz rat. Dogaaji
koji su na nekoj ljestvici koji uzrokuju stres od veeg prema manje: stresna
vrijednost 100 je smrt branog druga, rastava braka 73, odvajanje
suprunika 65, osuda na zatvor 63, smrt bliskog lana obitelji 63, osobno
ranjavanje 53, vjenanje 50, oputanje s posla 47, umirovljenje, trudnoa
40, seksualne potekoe 39, sin ili ker odlazi iz obitelji, poetak i
zavretak kole, promjena uvjeta, kole, prehrambenih navika, blaa
povreda zakona 11.

Skalu ne treba shvatiti doslovno. Stres ako je

pozitivan moe izazvati radostan dogaaj.

Teolozi su ljudi koji

dokazuju nedokazivo, pomou nedokazivih dokaza o nedokazivom.

Motivacija
uvstva i motivacije pokreu nae ponaanje, svako uvstvo je motiv
za neku reakciju. uvstvo blaenstva bi moglo biti izuzetak. Motivacija je
sve ono to nas iznutra potie na neku aktivnost, tj. na postizanje nekog
cilja i to odrava tu aktivnost. Npr. Motivirani ste studirati teologiju, i
dobro krenite, ali onda morate i ustrajati u tome. Prije se govorilo i volja.
to se tie same motivacije mnogi psiholozi kau da ovjek radi ono to
eli da radi, iako to ubiti i nije tako. Razlikujemo prirodne i steene motive.
Podjela motiva ima mnogo, ovo je najea, prirodni su naslijeeni, steeni
su naueni. Prirodni se javljaju bez obzira na vanjske utjecajem, potreba za
disanjem, spavanjem, glad, e, potreba za odmaranjem, potreba za
vrenje nude i brojne druge. S druge strane potreba za drutvo, znanjem,

itanjem knjiga, informiranjem putem tv-a neta, za alkoholom, pranjem

zubi i sl. Sve su to steeni ili naueni motivi. Motivi mogu biti steeni i
toliko ui u ovjeka da e ovjek zanemariti prirodne motive. Prirodne
motive esto nazivamo nagonima, nagone treba razlikovati od instinkta,
jer instinkti uzrokuju kompleksna ponaanja, instinkt je na primjer gradnja
gnijezda. Nagoni su nasljedno uvjetovani. Jedna od nagonskih potreba je
znatielja. U prehrambenom pogledu znatielja je bila od presudne
vanosti. Seksualne potrebe kad se u razvoju ovjeka prvi put pojavi su
prirodne potrebe, uvjetovanjem spolnih lijezda, u odrasloj dobi seksualne
potrebe su se socijalizirale i ne moemo ih staviti pod prirodne potrebe. Jo
jedan argument: ako nam nedostaju prirodne potrebe, glad, e, spavanja
ovjek umire i to je jo jedan dokaz da seksualne potrebe nisu prirodne.
Kod nekih ovisnosti isto zna dovesti do smrti i zato se nemojte zavesti svim
tim modernim i postmodernim teorijama. Nagoni nas nagone prema cilju,
esto smo izvana povueni, mi prirodne potrebe znamo socijalizirati.
Izvor prirodnih motiva
elja za ravnoteom, kad je prazan eludac, tenja za zadovoljenjem
i ravnoteom, stanje za zadovoljenjem svih potreba zove se HOMEOSTAZA.
Meutim zadovoljenje potreba su uzroci u organskim procesima, koje jo
nismo u stanju definirat, tako da s te strane je vrlo komplicirano rei. Tako
da emo ostati pri tome da je to samo zadovoljenje za prirodnim
potrebama. to se tie samog ciklusa, mnogi psiholozi kau da se radi o
tome da motiv uvijek zahtjeva neko instrumentalno ponaanje, ali na putu
do cilja esto dolazi do barijera, meutim kada se one prijeu tada
dolazimo do cilja. Ako imate jak motiv da zavrite teologiju, onda vas nee
ni jedna barijera nee svladati. Postignue nekog cilja u ovjeku opet
pokree nove motive djelovanja. To je enja, instrumentalno ponaanje
olakava ili oteava, ovisno o ovjekovoj motivaciji. U tijeku naeg
nastojanja da doemo do cilja na putu dolazi do barijera. One mogu biti
jednostavne, sloene, moe ih se jednostavno obii, moe ih se tee obii.
Ako zaobiemo barijere moemo rei da je na cilj zadovoljen i to je taj
motivacijski ciklus. Postoje 3 vrste barijera: 1. Prirodne ili fizikalne to su

zakljuana vrata, teak osvojiv vrh brda, nema mosta. 2. Drutvene

barijere zakoni, obiaji, religija. 3. Osobne barijere to je kada bilo fiziki
sami sebi predstavljamo zapreku, ili psihiki ili kada se ne moemo odluiti
u izboru izmeu dva cilja.
to se tie prirodnih barijera ovjek e uvijek nai neko rjeenje, to
se tie ljudskih barijera tu je malo tee iako je formalno laka, posljedice
krenja nekih normi moe biti tee. Dakle drutvene barijere su tee
premostive od prirodnih barijera. (pokuaj u kupaem kostimu doi na
sprovod). Neke od tih drutvenih barijera nemogue je prei. Osobne
barijere su najtee jer smo sami sebi zapreka. Na podruju osobnih barijera
postoji jo jedna skupina zapreka, a to su konflikti.
Konflikti to su stanja kada moramo birati izmeu 2 ili vie ciljeva, a ne
moemo se odluiti, i sve dok se ne odluimo to postaje barijera za nas.
Frustracije
Ako je motivacija jaka, a ne uspijemo prebroditi barijere dolazimo do
vrlo neugodnog stanja, nemira, neugode koji se zove frustracija. Izrazito
neugodno stanje je kada ne moemo prebroditi barijere, a imamo veliku
motivaciju, tada nastaju frustracije. Budui da je frustracija neugodno
uvstvo, ovjek ju eli izbjei. Nastaje jer ovjek ne vjeruje u to da e
nastati barijera. Ne vjerujemo u svijet u kojemu ima barijera, zbog toga
nastaju frustracije. to je vei cilj vea je i frustracija. Konflikti su uzrok
frustracija, prema njihovim osnovnim karakteristikama imamo 3 osnovne
vrste konflikta: 1. Konflikt istovremene privlanosti kad se ovjek nae
izmeu dva podjednaka cilja, pa se ovjek ne moe odluiti koji da izabere.
To je jedan od najeih konflikta. 2. Konflikt dvostrukog ili istovremenog
odbijanja to je ono kada ne znamo jel bi manje uili logiku ili hebrejski. 3.
Konflikt istovremenog privlaenja i odbijanja npr. Netko eli upisati
medicinu, privlai ga, ali je taj fakultet dugog vijeka, skup i sl.
Gradienta cilja: to je cilj blii privlaenje ili odbijanje je jae. Kako
rjeavamo konflikt? Mnogi misle da je konflikt dvostruke privlanosti
najei i da ga je najtee rijeiti, no to nije tako. Rjeavamo se konflikta

tako da kada doemo blie jednom cilju, onda nas drugi manje privlai.
Konflikt dvostrukog odbijanja je vrlo teko za rijeiti jer to se pribliavamo
cilju raste elja za odbijanjem. Rjeavamo ga teko, ali racionalizacijom.
Konflikt istovremenog privlaenja i odbijanja kad smo daleko od cilja
prevladava privlaenje, no kada smo blii faktor odbijanja postaje vei.
Rjeavamo ga racionalizacijom, no to ne mora biti tako.
Obrambeni mehanizam (ego mehanizmi) u stanje frustracije
Budui da je frustracija neugodno iskustvo i teko ju je opisati.
Postoje brojni naini kojim se ljudi brane od frustracije. Prvi najei nain
obrane je agresija, jer mu je izvor frustracije nedostupan. Agresija je u
ovom sluaju uspjena jer nam postaje lake. Drugi obrambeni mehanizam
je regresija nain borbe protiv frustracije u kojem se vraamo u stanje
malog djeteta ili primitivnog ovjeka. Kada ne moemo postii taj in kada
neto elimo. U stanjima blage frustracije slijedei obrambeni mehanizam
je racionalizacija, sastoji se u tome da traimo dobar razlog za opravdanje
naeg ponaanja ili neke situacije i ubiti mi jako esto racionaliziramo,
zbog nekog cilja kojeg ne moemo dosei. Mi stalno racionaliziramo. Dva
najea vida racionalnosti su : 1. Efekt kiselog groda kada kaemo, ma
nema veze taj ispit je preteak, nije on vaan, taj cilj ako ne moemo
dosei onda ga omalovaavamo. 2. Efekt slatkog limuna dobijemo neto
to nismo eljeli i kaemo dobro je. Ili oekujemo 5, a dobijemo 2 i kaemo
dobro je . Racionalizacija je vana jer mi i sami vjerujemo u razlog koji
smo si naveli. Racionaliziramo kada je iziao je novi mobitel ili laptop i
sada mi imamo stari, a novi ima sve najbolje, i onda kaemo ovaj mi je
stari, spor mi je i sl., a ovaj novi je dobar, brz i sl., i onda poinjemo
racionalizirati. 3. Lopus kontrole vrlo slian racionalizaciji, ali radi se o
tome da nae ponaanje i uzroke naeg ponaanja pripisujemo razliitim
faktorima. (ako smo uspjeli, onda smo mi sami zasluni, no ako nismo
onda su nam smetali neke druge reakcije.).

4. Bjegovi to je bijeg iz

situacije koja frustrira, taj bijeg moe biti potpuno konkretan, iz toke A do
toke B. Dijete kada je na jednom mjestu dobio batina, onda e bjeati od
toga mjesta. Ili fiziko naputanje mjesta u kojem su ljudi frustrirani, pa

imamo i metaforike bjegove, bijeg u zaborav, bolest, bijeg u droge ili

alkohol, naalost najtei i najokrutniji je samoubojstvo. 5. Fiksacija osoba
uporno ponavlja jedan nain reagiranja na frustraciju i zna da taj nain ne
djeluje na taj cilj. Fiksacije mogu poprimiti i patoloke oblike, ovjek je
fiksiran na odreenu osobu.
Svaka osoba ima egomehanizam, i nema ovjeka koji ga nema, jer
ovjek bez toga ne moe.