ODBJEGLI SVIJET

2. RIZIK

U srednjem vijeku nije postojao koncept rizika. Korijeni te ideje sežu tek u 16. i 17.
stoljeće. Riječ rizik dolazi iz engleskog jezika a proširuje se na Španjolsku i
Portugal te označava uplovljavanje u nepoznate vode znači prostor. Kasnije
označuje vrijeme u značenju za bankarstvo i ulaganje, a kasnije dobiva široko
značenje.
Pojam rizika vezuje se s pojmovima vjerojatnosti i nesigurnosti, jer ako je
100% siguran ishod nečega, znači da rizika nema. Rizik se odnosi na opasnosti koje
su procijenjene s obzirom na mogućnosti.

Rizik pretpostavlja društvo koje se pokušava osloboditi prošlosti. Prijašnje

kulture su živjele prvenstveno u prošlosti, tj. koristili su predodžbu o sudbini, sreći
ili bogovima. Nikako nisu vjerovali u slučajnost.
Ideje o magiji, sudbini ili kozmologiji još uvijek egzistiraju ali u vrlo maloj količini, i
većinom se odražavaju kao praznovjerje, razbibriga te su popraćene sramom.

Usporedno s rizikom javljaju se osiguranja. Osiguranje je osnova na temelju koje su

ljudi spremni riskirati. Osiguranje naime smanjuje, odnosno raspoređuje rizik.
Moderni oblici osiguranja počinju s plovidbom. Prve pomorske police osiguranja
ispisane su u 16. stoljeću a 1787. jedna je Londonska kompanija prvi put potpisala
prekomorski rizik.
Oni koji daju osiguranje, zapravo samo preraspodjeljuju rizik.

RAZLIKUJEMO 2 TIPA RIZIKA:

1. VANJSKI RIZIK-: dolazi izvana, iz ustaljenih zakona tradicije ili prirode
2. PROIZVEDENI RIZIK-: odnosi se na rizik stvoren našim učinkom na svijet,
npr. ekološki rizik
Sve više počinjemo se brinuti za proizvedeni rizik. To predstavlja prijelaz od
dominacije vanjskog rizika ka dominaciji proizvedenog. Primjer našeg preispitivanja
je 1998. u Kini kada je došlo do velikih poplava, u kojima je bilo mnogo ljudskih žrtvi.
Pitanja se da li je to bio prirodan tok ili je utjecaj imala klimatska promjena.
Kako se proizvedeni rizik širi tako rizik postaje sve veći. Na ovoj tezi se zasniva
većina osiguranja. Primjerice kad netko uđe u auto, na temelju dugotrajnog
promatranja može se izračunati mogućnost sudjelovanja u prometnoj nesreći.
 Međutim s proizvedenim rizikom nije tako. Za njih ne možemo nikako izračunati
količinu rizika. Primjer nam je Černobil (Ukrajinska nuklearna postaja 1986.). Nitko
ne može izračunati njegove dugotrajne posljedice.

Za rizik je veoma važan i pojam zastrašivanja. Primjer je slučaj AIDS-a. stručnjaci

stalno upozoravaju na siguran seks, kako ne bi došlo do zaraze. Pa tako u razvijenim
zemljama AIDS se nije proširio onoliko koliko je bio predviđan.

PRINCIP OPREZA- ideja o principu opreza nastala je u Njemačkoj u kontekstu

ekoloških rasprava. Govori o tome kako se odgovarajuće mjere opreza moraju
poduzeti čak i onda kada su znanstveni dokazi vrlo nesigurni.

TRADICIJA

Korijeni riječi tradicija dolaze iz latinskog „tradere“ što znači prenositi. Riječ
tredere prvo se koristila u kontekstu rimskog prava a odnosila se na zakone o
nasljeđivanju. U svom današnjem kontekstu pojam tradicije proizvod je posljednjih
200-tinjak godina. Prije pojam tradicije nije bio potreban jer je ona bila po svuda.
Autor govori o tome da mnogo toga što smatramo tradicionalnim, zapravo nema
veze s tradicijom. Kao primjer imamo slučaj škotskog kilta koji potječe iz
Invention of Tradition Erica Hobsbawma i Terencea Rangera . govori o tome kako
je kilt proizvod industrijske revolucije. Na početku kilt nije bio zamišljen kao
narodna nošnja. Navodno kilt je izmislio Thomas Rawlinston u 18 stoljeću. Namjena
mu je bila izmijeniti postojeću nošnju gorštaka kako bi je namijenio za radnika.

Sve su tradicije izmijenjene. Sve tradicije izumljene su iz različitih razloga.

Primjer su carevi i kraljevi koji su mijenjali tradiciju s razlogom da ona legitimira
njihovu vladavinu i podupire te objašnjava njihove postupke.
tradicija Ideja da je tradicija otporna na promjenu je mit, svaka tradicija s
vremenom evoluira. Ne postoji čista istinska tradicija.
Razlikovne osobine tradicija su ritual i ponavljanje. Ona je uvijek svojstvena
grupi, zajednici ili kolektivitetu. Svojstvo tradicije je da stvara određenu vrstu
istine, te okvir ponašanja pojedinca u grupi. Ta se svojstva nikad ne dovode u
pitanje.
MODERNITET TRADICIJA

Konzervativci vjeruju da je tradicija spremnik mudrosti.

Između moderniteta i tradicije postoji simbioza-: obitelj, seksualnost i podjele
među spolovima i dalje su kontrolirane tradicijom i običajima.

TRADICIJA ZNANOST
Udružuju se na neobične načine!
1995. godine kada se činilo da neka Hindu božanstva piju ponuđeno
mlijeko, došlo je do slaganja vjernika kao i nevjernika da to treba biti znanstveno
istraženo. Dakle u ovom slučaju znanost je poslužila vjeri.

ŠTO SE DOGAĐA SA TRADICIJOM?

Tradicija gubi svoj sadržaj i komercijalizira se, prelazi u baštinu ili kič. Imamo
ponuđene mnoge stvari na raznim mjestima: na aerodromima, na plažama, na
tržnicama…

Kako tradicije mijenjaju svoju ulogu, dolazi do nove „push-Pull“ dinamike

(dinamike privlačnih i potisnutih čimbenika) između autonomije djelovanja i prisile
s jedne strane te između kozmopolitizma i fundamentalizma s druge. Tamo gdje se
tradicija povukla, prisiljeni smo živjeti otvorenije i promišljenije. A to nije uvijek
lakše. To samostalno odlučivanje dovodi do porasta ovisnosti i prisila.
Također dolazi do mijenjanja same osnove identiteta- vlastitog osjećaja sebstva.
Tu leži odgovor na veliku popularnost psihijatrijske terapije. U psihoanalizi
pojedinac se vraća u prošlost kako bi sebi omogućio veću autonomiju u budućnosti.

Kod tradicije prošlost strukturira sadašnjost kroz zajednička

vjerovanja i osjećaje.

FUNDAMENTALIZAM- pozivaju na povratak ključnim ili svetim tekstovima, koje treba

shvatiti ozbiljno. On čuvarima tradicije daje novu vitalnost i važnost. Fundamentalizam je
tradicija pod opsadom. Njihovo pitanje je Možemo li živjeti u svijetu gdje ništa nije sveto?