Zakon o Radu (NN RH 2014-093)

Zakon o radu NN RH 93/2014
1

HRVATSKI SABOR
1872
Na temelju lanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAENJU ZAKONA O RADU
Proglaavam Zakon o radu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2014. godine.
Klasa: 011-01/14-01/109
Urbroj: 71-05-03/1-14-2
Zagreb, 18. srpnja 2014.
Predsjednik

Republike Hrvatske

Ivo Josipovi, v. r.
ZAKON O RADU
GLAVA I.

OPE ODREDBE
Predmet Zakona
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili
meunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvren u skladu s Ustavom Republike
Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukije odreeno.
lanak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedee direktive
Europske unije:
Direktiva Vijea 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti
radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL, L 288, 18. 10.
1991.)
Direktiva 2002/73/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. rujna 2002., kojom se mijenja i
dopunjuje Direktiva Vijea 76/2007/EZ o primjeni naela ravnopravnosti mukaraca i ena s
2

obzirom na mogunost zapoljavanja, strunog osposobljavanja i napredovanja te na radne
uvjete (SL, L 269, 5. 10. 2002.)
Direktiva Vijea 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o okvirnom sporazumu o radu na odreeno
vrijeme zakljuenog od strane ETUC-a, UNICEA-a i CEEP-a (SL, L 175, 10. 7. 1999.)
Direktiva Vijea 94/33/EZ od 22. lipnja 1994. o zatiti mladih ljudi na radu (SL, L 216, 20.
8. 1994.)
Direktiva Vijea 2010/18/EU od 8. oujka 2010., kojom se implementira Okvirni sporazum
o roditeljskom dopustu, kojeg su zakljuili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC i
kojom se nadomjeta Direktiva Vijea 96/34/EC (SL, L 68, 18. 3. 2010.)
Direktiva 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 19. studenoga 2008. o radu putem
agencija za privremeno zapoljavanje (SL, L 327, 5. 12. 2008.)
Direktiva Vijea 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o okvirnom sporazumu o radu s nepunim
radnim vremenom koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC (SL, L 014, 20. 1. 1998.)
Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 4. studenoga 2003. o odreenim
aspektima organizacije radnog vremena (SL, L 299, 18. 11. 2003.)
Direktiva Vijea 2006/54/EZ o provedbi naela jednakih mogunosti i jednakog postupanja
prema mukarcima i enama u pitanjima zapoljavanja i obavljanja zanimanja (SL, L 204, 26.
7. 2006.)
Direktiva Vijea 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklaivanju zakona drava lanica u
odnosu na kolektivni viak zaposlenika (SL, L 225, 12. 8. 1998.)
Direktiva Vijea 2001/23/EZ od 12. oujka 2001. o pribliavanju prava drava lanica u
vezi sa zatitom prava radnika u sluaju prijenosa poduzea, tvrtki ili dijelova poduzea ili
tvrtki (SL, L 82, 22. 3. 2001.)
Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 11. oujka 2002., kojom se
uspostavlja opi okvir za savjetovanje s radnicima i njihovo informiranje u europskoj
zajednici (SL, L 80, 23. 3. 2002.)
Direktiva Vijea 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi opeg okvira za jednako
postupanje pri zapoljavanju i obavljanju zanimanja (SL, L 165, 27. 6. 2007.)
Direktiva Vijea 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvoenju mjera za poticanje
poboljanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili
doje (deseta pojedinana direktiva u smislu lanka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL,
L 348, 28. 11. 1992.)
Direktiva Vijea 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. o dopunama mjera za poticanje
poboljanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na odreeno vrijeme ili
privremenom radnom odnosu (SL, L 206, 29. 7. 1991.).
3

(2) Vlada Republike Hrvatske e Europskoj komisiji podnositi jedinstvena izvjea o
provedbi Direktive 94/33/EZ, Direktive 2008/104/EZ, Direktive 2003/88/EZ, Direktive
2002/73/EZ, Direktive 2006/54/EZ, Direktive 2000/78/EZ, Direktive 91/383/EEZ i Direktive
92/85/EEZ u sadraju i rokovima propisanim tim direktivama.
Rodna jednakost
lanak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno znaenje, koriste se neutralno i odnose se
jednako na muki i enski rod.
Pojam radnika i poslodavca
lanak 4.
(1) Radnik (zaposlenik, uposlenik, djelatnik, namjetenik, slubenik i slino u daljnjem
tekstu: radnik) je, u smislu ovoga Zakona, fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja
odreene poslove za poslodavca.
(2) Poslodavac je, u smislu ovoga Zakona, fizika ili pravna osoba koja zapoljava radnika i
za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove.
(3) Fizika osoba koja je prema propisu o trgovakim drutvima, kao lan uprave ili izvrni
direktor ili fizika osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinano i
samostalno ili zajedno i skupno, ovlatena voditi poslove poslodavca, moe kao radnik u
radnom odnosu obavljati odreene poslove za poslodavca.
(4) Na osobu iz stavka 3. ovoga lanka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ugovoru o
radu na odreeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini.
Evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca
lanak 5.
(1) Poslodavac je duan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.
(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati podatke o radnicima i o radnom
vremenu.
(3) Poslodavac je duan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2.
ovoga lanka.
(4) Ministar nadlean za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadraj i
nain voenja evidencije iz stavka 1. ovoga lanka.
Elektroniki zapis podataka o radniku
lanak 6.
4

(1) Tijelo nadleno za voenje podataka o osiguranicima prema posebnom propisu o
mirovinskom osiguranju, duno je u elektronikoj bazi podataka o osiguranicima, voditi
elektronike zapise s podacima osiguranika koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa.
(2) Poslodavac je duan tijelu iz stavka 1. ovoga lanka, u elektroniku bazu podataka
dostaviti podatke o radniku, kao i sve promjene podataka do kojih doe tijekom trajanja
radnog odnosa, na nain, u sadraju i u roku propisanim posebnim propisom o mirovinskom
osiguranju.
(3) Ministar pravilnikom propisuje sadraj, nain upisivanja podataka o radniku i njihovu
razmjenu izmeu tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim propisom o zatiti osobnih
podataka.
Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa
lanak 7.
(1) Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti
plau, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom
rada, osobno obavljati preuzeti posao.
(2) Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pri tome
prava i dostojanstvo radnika.
(3) Poslodavac je duan osigurati radniku uvjete za rad na siguran nain i na nain koji ne
ugroava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.
(4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na podruju rada i uvjeta rada,
ukljuujui kriterije za odabir i uvjete pri zapoljavanju, napredovanju, profesionalnom
usmjeravanju, strunom osposobljavanju i usavravanju te prekvalifikaciji, u skladu s ovim
Zakonom i posebnim zakonima.
(5) Poslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od
postupanja nadreenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u
obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neeljeno i u suprotnosti s ovim Zakonom
i posebnim zakonima.
Dunost potivanja propisa u vezi s radnim odnosom
lanak 8.
(1) U radnom odnosu poslodavac i radnik duni su pridravati se odredbi ovoga i drugih
zakona, meunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom Republike
Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o
radu.
(2) Prije stupanja radnika na rad, poslodavac je duan omoguiti radniku da se upozna s
propisima u vezi s radnim odnosima te ga je duan upoznati s organizacijom rada i zatitom
zdravlja i sigurnosti na radu.
5

(3) Propisi o sigurnosti i zatiti zdravlja na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju
se na prikladan nain uiniti dostupnima radnicima.
(4) Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim
ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, a koje nije
ureeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora, opi propisi
obveznoga prava.
Sloboda ugovaranja
lanak 9.
(1) Poslodavac, radnik i radniko vijee te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti
uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta odreenih ovim ili drugim zakonom.
(2) Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete
rada nepovoljnije od uvjeta odreenih ovim Zakonom, samo ako je ovim ili drugim zakonom
to izriito propisano.
(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno ugovorom o radu, pravilnikom o
radu, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, kolektivnim ugovorom
ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije
drukije odreeno.
GLAVA II.

INDIVIDUALNI RADNI ODNOSI
1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Sklapanje ugovora o radu
lanak 10.
(1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
(2) Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i
vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obiljeja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se
da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokae suprotno.
(3) Kada poslodavac nema potrebe za radom odreenih radnika, moe svoga radnika
privremeno ustupiti u s njim povezano drutvo u smislu posebnog propisa o trgovakim
drutvima, u trajanju od neprekidno najdue est mjeseci, na temelju sporazuma sklopljenog
izmeu povezanih poslodavaca i pisane suglasnosti radnika.
(4) Sporazum iz stavka 3. ovoga lanka mora sadravati podatke o:
1) nazivu i sjeditu povezanih poslodavaca
2) imenu, prezimenu i prebivalitu radnika
6

3) datumu poetka i zavretka privremenog ustupanja
4) mjestu rada i poslovima koje e radnik obavljati
5) plai, dodacima na plau i razdobljima isplate
6) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
(5) Pisana suglasnost radnika na sporazum iz stavka 3. ovoga lanka, smatrat e se dodatkom
ugovora o radu, kojim e se na odreeno vrijeme ugovoriti obavljanje poslova kod povezanog
poslodavca.
(6) Na ustupanje iz stavka 3. ovoga lanka, ne primjenjuju se odredbe poglavlja 6. ovoga
Zakona o privremenom zapoljavanju.
(7) Povezani poslodavac se u odnosu na radnika iz stavka 3. ovoga lanka smatra
poslodavcem u smislu obveza primjene odredbi ovoga i drugih zakona i propisa kojima su
ureeni sigurnost i zatita zdravlja na radu.
Ugovor o radu na neodreeno vrijeme
lanak 11.
(1) Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
(2) Ugovor o radu na neodreeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na nain odreen
ovim Zakonom.
(3) Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen
na neodreeno vrijeme.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme
lanak 12.
(1) Ugovor o radu moe se iznimno sklopiti na odreeno vrijeme, za zasnivanje radnog
odnosa iji je prestanak unaprijed utvren rokom, izvrenjem odreenog posla ili nastupanjem
odreenog dogaaja.
(2) Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na odreeno vrijeme
samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o
sklopljenom ugovoru o radu iz lanka 14. stavka 3. ovoga Zakona mora navesti.
(3) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na odreeno vrijeme,
ukljuujui i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto due od tri godine, osim ako j e to
potrebno zbog zamjene privremeno nenazonog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih
razloga doputeno zakonom ili kolektivnim ugovorom.
7

(4) Ogranienja iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen
na odreeno vrijeme.
(5) Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na odreeno vrijeme koja bi utjecala na
produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedeim uzastopnim
ugovorom o radu na odreeno vrijeme.
(6) Prekid krai od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3.
ovoga lanka.
(7) Ako je ugovor o radu na odreeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili
ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen,
smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme.
Uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme
lanak 13.
(1) Poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na
odreeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na
neodreeno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim
poslodavcem, s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili sline
poslove.
(2) Ako kod poslodavca iz stavka 1. ovoga lanka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu
na neodreeno vrijeme s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili
sline poslove, poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temel ju ugovora o
radu na odreeno vrijeme, osigurati uvjete ureene kolektivnim ugovorom ili drugim
propisom koji ga obvezuje, a koji su utvreni za radnika koji je sklopio ugovor o radu na
neodreeno vrijeme, a koji obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine.
(3) Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuje poslodavca nisu ureeni
uvjeti rada na nain iz stavka 2. ovoga lanka, poslodavac je radniku koji je kod njega
zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme, duan osigurati primjerene uvjete
rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a koji obavlja sline
poslove i ima slina struna znanja i vjetine.
(4) Poslodavac je duan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o
radu na odreeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti
ugovor o radu na neodreeno vrijeme te im omoguiti usavravanje i obrazovanje pod istim
uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodreeno vrijeme.
Oblik ugovora o radu
lanak 14.
(1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
(2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utjee na
postojanje i valjanost toga ugovora.
8

(3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je duan prije poetka
rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
(4) Ako poslodavac prije poetka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku
ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom
sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme.
(5) Poslodavac je duan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i
zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja
prema posebnom propisu.
(6) Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima mora se registrirati
pri uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove
rada.
(7) Ministar pravilnikom propisuje postupak registracije i sadraj registra ugovora o radu
pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima.
Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o
radu
lanak 15.
(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o
radu iz lanka 14. stavka 3. ovoga Zakona, mora sadravati podatke o:
1) strankama te njihovu prebivalitu, odnosno sjeditu
2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na
razliitim mjestima
3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapoljava ili kratak popis ili
opis poslova
4) danu poetka rada
5) oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme
6) trajanju plaenoga godinjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u sluaju kada se takav
podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu
odreivanja trajanja toga odmora
7) otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik, odnosno poslodavac, a u sluaju kada
se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde,
nainu odreivanja otkaznih rokova
8) osnovnoj plai, dodacima na plau te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima
pravo
9

(2) Umjesto podataka iz stavka 1. toaka 6., 7., 8. i 9. ovoga lanka, moe se u ugovoru,
odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis,
kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja.
Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu za stalne sezonske poslove
lanak 16.
(1) Ako poslodavac preteno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova moe
se sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove.
(2) U sluaju sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga lanka, obveznik prijave na produeno
mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa je
poslodavac.
(3) Osim podataka iz lanka 15. ovoga Zakona, ugovor iz stavka 2. ovoga lanka mora
sadravati i dodatne podatke o:
1) uvjetima i vremenu za koje e poslodavac uplaivati doprinos za produeno mirovinsko
osiguranje
2) roku u kojem je poslodavac duan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje
poslova u iduoj sezoni
3) roku u kojem se radnik duan izjasniti o ponudi iz toke 2. ovoga stavka, a koji ne moe
biti krai od osam dana.
(4) Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu, poslodavac ima
pravo od radnika traiti povrat sredstava za uplaene doprinose.
(5) Umjesto podatka iz stavka 3. toke 1. ovoga lanka, moe se u ugovoru uputiti na
odgovarajui kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja.
Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada
lanak 17.
(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o
radu za obavljanje poslova kod kue radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor
poslodavca, osim podataka iz lanka 15. stavka 1. toaka 1. do 9. ovoga Zakona, mora
sadravati i dodatne podatke o:
1) radnom vremenu
2) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac duan nabaviti,
instalirati i odravati
3) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi trokova u vezi s time
4) naknadi drugih trokova radniku vezanih uz obavljanje poslova
10

5) nainu osposobljavanja i strunog usavravanja radnika.
(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuje se odredba lanka
15. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Plaa radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor iz stavka 1. ovoga lanka, ne smije biti
utvrena u manjem iznosu od plae radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim
ili slinim poslovima.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se sklopiti za obavljanje poslova iz lanka 64.
stavka 1. ovoga Zakona te drugih poslova za koje je to utvreno ovim ili drugim zakonom.
(5) Poslodavac je duan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je duan pridravati se
svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.
(6) Odredbe ovoga Zakona o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli
radnog vremena, nonom radu i stanci, primjenjuju se i na ugovor iz stavka 1. ovoga lanka,
ako to nije drukije ureeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom
sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu.
(7) Koliina i rokovi za izvrenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora iz stavka 1.
ovoga lanka ne smiju onemoguiti radniku koritenje prava na dnevni, tjedni i godinji
odmor.
Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o
radu u sluaju upuivanja radnika u inozemstvo
lanak 18.
(1) Ako se radnika privremeno upuuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju duem
od trideset dana, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije
odlaska u inozemstvo mora, osim podataka iz lanka 15. ovoga Zakona, sadravati i dodatne
podatke o:
1) trajanju rada u inozemstvu
2) rasporedu radnog vremena
3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plae
4) novanoj jedinici u kojoj e se isplaivati plaa
5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja e radnik imati pravo za vrijeme rada u
inozemstvu
6) uvjetima vraanja u zemlju.
(2) Umjesto podataka iz stavka 1. toaka 2., 3., 4. i 5. ovoga lanka, moe se u ugovoru,
odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis,
kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuju ta pitanja.
11

(3) Primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje tijekom trajanja rada u inozemstvu,
poslodavac mora uruiti radniku prije odlaska u inozemstvo, ako ga je na to osiguranje duan
osigurati prema posebnom propisu.
(4) Ako poslodavac upuuje svoga radnika u s njim povezano drutvo u smislu posebnog
propisa o trgovakim drutvima, koje ima poslovni nastan u inozemstvu, poslodavac moe
radnika, uz njegovu pisanu suglasnost, privremeno u trajanju od najdue dvije godine, ustupiti
tom drutvu na temelju sporazuma sklopljenog izmeu povezanih poslodavaca.
(5) Na ustupanje iz stavka 4. ovoga lanka, ne primjenjuju se odredbe poglavlja 6. ovoga
Zakona o privremenom zapoljavanju.
Najnia dob za zaposlenje
lanak 19.
Osoba mlaa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlaa od
osamnaest godina koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.
Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o radu
lanak 20.
(1) Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest godina i starijeg od petnaest godina
za sklapanje odreenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohaa obvezno osnovno
obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za
poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi
s tim ugovorom.
(2) Od ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka, izuzeti su pravni poslovi za ije poduzimanje
zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi.
(3) Poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika iz stavka 1. ovoga lanka, koji za sklapanje
ugovora o radu nema ovlatenje zakonskog zastupnika, odnosno odobrenje tijela nadlenog za
poslove socijalne skrbi.
(4) U sluaju spora izmeu zakonskih zastupnika ili izmeu jednog ili vie zakonskih
zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlatenja za sklapanje ugovora o radu odluuje tijelo
nadleno za poslove socijalne skrbi, vodei rauna o interesima maloljetnika.
(5) Zakonski zastupnik moe povui ili ograniiti ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka,
odnosno u ime maloljetnika raskinuti radni odnos.
(6) Skrbnik moe ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka dati maloljetniku samo na temelju
prethodnog odobrenja tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi.
(7) Ovlatenje iz stavka 1. ovoga lanka mora se dati u pisanom obliku.
Zabrana rada maloljetnika na odreenim poslovima
12

lanak 21.
(1) Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost,
zdravlje, udoree ili razvoj.
(2) Ministar pravilnikom propisuje poslove iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Poslodavac ne smije prije prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti zaposliti
maloljetnika na poslovima na kojima maloljetnik moe raditi samo nakon prethodnog
utvrivanja te sposobnosti.
(4) Ministar pravilnikom propisuje poslove na kojima maloljetnik moe raditi samo nakon
prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.
Nadziranje rada maloljetnika na odreenim poslovima
lanak 22.
(1) Ako maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik, radniko vijee ili sindikat posumnjaju
da poslovi koje obavlja maloljetnik ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili
razvoj, mogu zahtijevati od poslodavca da ovlateni lijenik pregleda maloljetnika te da u
nalazu i miljenju ocijeni da li poslovi koje maloljetnik obavlja ugroavaju njegovu sigurnost,
zdravlje, udoree ili razvoj.
(2) Trokove lijenikog pregleda te nalaza i miljenja iz stavka 1. ovoga lanka snosi
poslodavac.
(3) Ako iz nalaza i miljenja iz stavka 1. ovoga lanka proizlazi da poslovi koje maloljetnik
obavlja ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj, poslodavac je duan
maloljetniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a
ako takvih poslova nema, moe mu otkazati na nain i pod uvjetima propisanima ovim
Zakonom.
Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu
lanak 23.
(1) Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu
odreeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moe se sklopiti samo s
osobom koja udovoljava tim uvjetima.
(2) Strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva moe sklopiti ugovor o radu pod uvjetima
propisanima ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim se ureuje zapoljavanje tih osoba.
Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima
lanak 24.
(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je duan
obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili bitno ometa u
13

izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima u
izvrenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
(2) Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreenih poslova, poslodavac
moe uputiti radnika na lijeniki pregled.
(3) Trokove lijenikog pregleda iz stavka 2. ovoga lanka snosi poslodavac.
Podaci koji se ne smiju traiti
lanak 25.
(1) Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i
slino) i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, poslodavac ne smije
traiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.
(2) Na nedoputena pitanja iz stavka 1. ovoga lanka, ne mora se odgovoriti.
2. PRAVILNICI O RADU
Obveza donoenja pravilnika o radu
lanak 26.
(1) Poslodavac koji zapoljava najmanje dvadeset radnika duan je donijeti i objaviti pravilnik
o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada, postupak i mjere za zatitu dostojanstva
radnika te mjere zatite od diskriminacije i druga pitanja vana za radnike zaposlene kod toga
poslodavca, ako ta pitanja nisu ureena kolektivnim ugovorom.
(2) Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina poduzea i dijelove poduzea
poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika.
Postupak donoenja pravilnika o radu
lanak 27.
(1) O donoenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radnikim vijeem, u
sluaju, na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(2) U pravilniku iz stavka 1. ovoga lanka mora se naznaiti dan stupanja na snagu.
(3) Pravilnik iz stavka 1. ovoga lanka ne moe stupiti na snagu prije isteka roka od osam
dana od dana objave.
(4) Pravilnik o radu mijenja se i dopunjuje na nain propisan ovim Zakonom za njegovo
donoenje.
(5) Ministar pravilnikom propisuje nain objave pravilnika iz stavka 1. ovoga lanka.
14

(6) Radniko vijee moe od nadlenog suda traiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke
njegove odredbe oglasi nitetnima.
3. ZATITA IVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI
Obveze poslodavca u zatiti ivota, zdravlja i udorea radnika
lanak 28.
(1) Poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ureaje, opremu, alate, mjesto rada i
pristup mjestu rada, te organizirati rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja
radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
(2) Poslodavac je duan upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja.
(3) Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i
zdravlja radnika te sprjeava nastanak nesrea.
(4) Ako je poslodavac preuzeo obvezu smjetaja i prehrane radnika, pri izvrenju te obveze
mora voditi rauna o zatiti ivota, zdravlja i udorea te vjeroispovijesti radnika.
Zatita privatnosti radnika
lanak 29.
(1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim
osobama samo ako je to odreeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi
ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
(2) Ako je osobne podatke iz stavka 1. ovoga lanka potrebno prikupljati, obraivati, koristiti
ili dostavljati treim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u
vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje e
podatke u tu svrhu prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama.
(3) Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim osobama
samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoi poslodavac.
(4) Pogreno evidentirani osobni podaci moraju se odmah ispraviti.
(5) Osobni podaci za ije uvanje vie ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili
na drugi nain ukloniti.
(6) Poslodavac koji zapoljava najmanje dvadeset radnika, duan je imenovati osobu koja
mora uivati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlatena nadzirati prikupljaju li se,
obrauju, koriste i dostavljaju treim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom.
(7) Poslodavac, osoba iz stavka 6. ovoga lanka ili druga osoba koja u obavljanju svojih
poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno mora uvati kao povjerljive.
4. ZATITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA
15

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, enama koje su rodile ili koje doje djecu
lanak 30.
(1) Poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu zbog njezine trudnoe, niti joj zbog trudnoe,
roenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa smije ponuditi sklapanje izmijenjenog
ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima.
(2) Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o trudnoi niti smije uputiti drugu osobu da
ih trai, osim ako radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim
propisom radi zatite trudnica.
Zatita trudnice, odnosno ene koja je rodila ili koja doji dijete
lanak 31.
(1) Trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog
propisa, a koja radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili zdravlje, odnosno djetetov
ivot ili zdravlje, poslodavac je duan za vrijeme koritenja prava u skladu s posebnim
propisom, ponuditi dodatak ugovora o radu kojim e se na odreeno vrijeme ugovoriti
obavljanje drugih odgovarajuih poslova.
(2) U sporu izmeu poslodavca i radnice samo je doktor specijalist medicine rada nadlean
ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponueni poslovi u sluaju iz
stavka 1. ovoga lanka odgovarajui.
(3) Ako poslodavac nije u mogunosti postupiti na nain propisan stavkom 1. ovoga lanka,
radnica ima pravo na dopust u skladu s posebnim propisom.
(4) Prestankom koritenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak iz stavka 1.
ovoga lanka te radnica nastavlja obavljati poslove na kojima je prethodno radila na temelju
ugovora o radu.
(5) Dodatak ugovora o radu iz stavka 1. ovoga lanka, ne smije imati za posljedicu smanjenje
plae radnice.
Pretpostavka rada u punom radnom vremenu
lanak 32.
Ako je za stjecanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom vano
prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta,
rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi
pojaane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s
polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju,
smatrat e se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.
Koritenje rodiljnih i roditeljskih prava
lanak 33.
16

Rodiljna i roditeljska prava radnik tijekom radnog odnosa ostvaruje u skladu s posebnim
propisom.
Zabrana otkaza
lanak 34.
(1) Za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s
polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojaane
brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s
polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju,
odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoe ili prestanka koritenja tih prava,
poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.
(2) Otkaz iz stavka 1. ovoga lanka je nitetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo
poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka ili ako radnik u roku od petnaest dana
od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka te o
tome dostavi odgovarajuu potvrdu ovlatenog lijenika ili drugog ovlatenog tijela.
(3) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga lanka, prestaje smru poslodavca fizike osobe,
prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.
(4) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga lanka, tijekom provedbe postupka likvidacije u
skladu s posebnim propisom, moe se otkazati zbog poslovno uvjetovanih razloga.
Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkae ugovor o radu
lanak 35.
(1) Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom
punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojaane njege djeteta,
dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena
radi brige i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do tree
godine ivota djeteta u skladu s posebnim propisom, moe otkazati ugovor o radu
izvanrednim otkazom.
(2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka, ugovor o radu moe se otkazati najkasnije petnaest
dana prije dana na koji je radnik duan vratiti se na rad.
(3) Trudnica moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove
lanak 36.
(1) Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege
djeteta s teim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do tree godine ivota djeteta
u skladu s posebnim propisom, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na
poslove na kojima je radio prije koritenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana kada je
poslodavca obavijestio o prestanku koritenja toga prava.
17

(2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije koritenja
prava iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za
obavljanje drugih odgovarajuih poslova, iji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta
rada poslova koje je obavljao prije koritenja toga prava.
(3) Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga lanka, ima pravo na dodatno struno
osposobljavanje ako je dolo do promjene u tehnici ili nainu rada, kao i sve druge pogodnosti
koje proizlaze iz poboljanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.
5. ZATITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD
Obveza obavjeivanja o privremenoj nesposobnosti za rad
lanak 37.
(1) Radnik je duan, to je mogue prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti
za rad, a najkasnije u roku od tri dana duan mu je dostaviti lijeniku potvrdu o privremenoj
nesposobnosti za rad i njezinu oekivanom trajanju.
(2) Ovlateni lijenik duan je radniku izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga
lanka, duan je to uiniti to je mogue prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana
prestanka razloga koji ga je u tome onemoguavao.
(4) Ministar pravilnikom propisuje sadraj i nain izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga
lanka.
Zabrana otkazivanja u sluaju privremene nesposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili
profesionalnom boleu
lanak 38.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme
privremene nesposobnosti za rad tijekom lijeenja ili oporavka od ozljede na radu ili
profesionalne bolesti, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu.
Zabrana tetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava
lanak 39.
Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest ne smije tetno utjecati na napredovanje
radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.
Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove radnika koji je privremeno bio
nesposoban za rad
lanak 40.
18

(1) Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti
ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja, odnosno oporavka, ovlateni lijenik,
odnosno ovlateno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima
pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio.
(2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio,
poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih
odgovarajuih poslova, koji moraju, to je vie mogue odgovarati poslovima na kojima je
radnik prethodno radio.
(3) Ako poslodavac nije u mogunosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za
obavljanje drugih odgovarajuih poslova ili ako radnik odbije ponuenu izmjenu ugovora o
radu, poslodavac mu moe otkazati na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(4) U sporu izmeu poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadlean
ocijeniti jesu li ponueni poslovi iz stavka 2. ovoga lanka odgovarajui.
(5) Radnik iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na dodatno struno osposobljavanje, ako je
dolo do promjene u tehnologiji ili nainu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze
iz poboljanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.
Pravo zaposlenja na drugim poslovima
lanak 41.
(1) Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost,
smanjenje radne sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost
od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlateno tijelo u skladu s posebnim
propisom, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje toga tijela, ponuditi
radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji
moraju, to je vie mogue odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
(2) Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac je duan prilagoditi poslove
sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da
radniku osigura odgovarajue poslove.
(3) Ako je poslodavac poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovoga lanka, a ne moe radniku
osigurati odgovarajue poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o
radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i
miljenjem ovlatenog tijela, poslodavac radniku moe otkazati ugovor o radu uz suglasnost
radnikog vijea.
(4) U sporu izmeu poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadlean
ocijeniti jesu li ponueni poslovi iz stavka 1. ovoga lanka odgovarajui.
(5) Ako radniko vijee uskrati suglasnost na otkaz radniku iz stavka 1. ovoga lanka,
suglasnost moe nadomjestiti arbitrana odluka.
Otpremnina u sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti
19

lanak 42.
(1) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a
kojemu nakon zavrenog lijeenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne
moe osigurati odgovarajue poslove iz lanka 41. ovoga Zakona, ima pravo na otpremninu
najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu
propisanu ovim Zakonom.
(2) Radnik iz stavka 1. ovoga lanka, koji je neopravdano odbio ponuene poslove iz lanka
41. ovoga Zakona nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju
lanak 43.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri
strunom osposobljavanju i kolovanju koje organizira poslodavac.
6. PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE
Agencija za privremeno zapoljavanje
lanak 44.
(1) Agencija za privremeno zapoljavanje (u daljnjem tekstu: agencija) je poslodavac koji na
temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (u daljnjem tekstu:
korisnik) za privremeno obavljanje poslova.
(2) Ustupljeni radnik, u smislu ovoga Zakona, je radnik kojeg agencija zapoljava radi
ustupanja korisniku.
(3) Agencija moe obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je
registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadlenog za rad (u
daljnjem tekstu: ministarstvo).
(4) Uz poslove iz stavka 1. ovoga lanka, agencija moe obavljati i djelatnosti u vezi sa
zapoljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuu dozvolu prema posebnom
propisu.
(5) Poslove iz stavka 1. ovoga lanka agencija ne moe obavljati prije upisa u odgovarajuu
evidenciju ministarstva.
(6) Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga lanka, agencija radniku ne smije naplatiti
naknadu za njegovo ustupanje korisniku, odnosno naknadu u sluaju sklapanja ugovora o radu
izmeu ustupljenog radnika i korisnika.
(7) Agencija je duna ministarstvu dostavljati statistike podatke o obavljanju poslova iz
stavka 1. ovoga lanka.
20

(8) Ministar pravilnikom propisuje sadraj, nain i rok dostave podataka iz stavka 7. ovoga
lanka.
Ugovor o ustupanju radnika
lanak 45.
(1) Ugovor o ustupanju radnika izmeu agencije i korisnika mora biti u pisanom obliku.
(2) Sastojci ugovora iz stavka 1. ovoga lanka, uz ope uvjete poslovanja agencije, su podaci
o:
1) broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku
2) razdoblju na koje se ustupaju radnici
3) mjestu rada
4) poslovima koje e ustupljeni radnici obavljati
5) nainu i razdoblju u kojem korisnik mora ispostaviti agenciji obraun za isplatu plae te
propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrivanje plae i
6) osobi koja je ovlatena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima.
(3) U sluaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, ugovor iz stavka 1. ovoga lanka, uz
podatke iz stavka 2. ovoga lanka, mora sadravati i podatke o:
1) zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika
2) pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju ovoga i drugih zakona Republike
Hrvatske i koja je korisnik duan osigurati ustupljenom radniku
3) obvezi plaanja trokova vraanja u zemlju.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se sklopiti za:
1) zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi trajk
2) poslove koje su obavljali radnici za koje je korisnik proveo postupak kolektivnog vika
radnika iz lanka 127. ovoga Zakona u prethodnom razdoblju od est mjeseci
3) poslove koje su obavljali radnici kojima je korisnik, poslovno uvjetovanim otkazom
otkazao ugovore o radu u prethodnom razdoblju od est mjeseci
4) obavljanje poslova koji su prema propisima o zatiti na radu poslovi s posebnim uvjetima
rada, a ustupljeni radnik ne ispunjava te posebne uvjete
5) ustupanje radnika drugoj agenciji.
21

(5) Ugovorom iz stavka 1. ovoga lanka, agencija i korisnik mogu ugovoriti da e za
ustupljene radnike, za razdoblje u kojem su mu ustupljeni, korisnik voditi propisanu
evidenciju o njihovu radnom vremenu te rok i nain dostave te evidencije agenciji.
Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova
lanak 46.
(1) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, agencija moe sklopiti s radnikom na
odreeno ili neodreeno vrijeme.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka, osim podataka iz lanka 15. stavka 1. toke 1. i toaka
4. do 7. ovoga Zakona, odnosno iz lanka 18. stavka 1. ovoga Zakona kada agencija ustupa
radnika korisniku u inozemstvo, mora sadravati i sljedee podatke:
1) da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika
2) naznaku poslova za ije e se obavljanje radnik ustupati
3) obveze agencije prema radniku u razdoblju kada je ustupljen.
(3) U razdoblju kada ustupljeni radnik zaposlen na neodreeno vrijeme nije ustupljen
korisniku, ima pravo na naknadu plae utvrene na nain iz lanka 95. stavka 5. ovoga
Zakona.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka koji se sklapa na odreeno vrijeme koje je jednako
vremenu na koje se radnik ustupa korisniku, mora sadravati podatke o:
1) strankama te njihovu prebivalitu, odnosno sjeditu
2) oekivanom trajanju ugovora
3) sjeditu korisnika
4) mjestu rada
5) poslovima koje e ustupljeni radnik obavljati
6) datumu poetka i zavretka rada
7) plai, dodacima na plau i razdobljima isplate plae
(5) Ugovorena plaa i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvreni u iznosu
manjem, odnosno nepovoljnijem od plae, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog
kod korisnika na istim poslovima, koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o
radu s korisnikom.
22

(6) Drugi uvjeti rada ustupljenog radnika u smislu stavka 5. ovoga lanka su radno vrijeme,
odmori i dopusti, osiguranje mjera zatite na radu, zatita trudnica, roditelja, posvojitelja i
mladih te zatita od nejednakog postupanja u skladu s posebnim propisom o suzbijanju
diskriminacije.
(7) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, kolektivnim ugovorom sklopljenim izmeu agencije,
odnosno udruge agencija i sindikata, mogu se ugovoriti nepovoljniji uvjeti rada od uvjeta rada
radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje obavlja ustupljeni radnik.
(8) Ako se plaa, odnosno drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi u skladu sa stavcima 5. i 6.
ovoga lanka, utvruju se ugovorom o ustupanju radnika.
Otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova
lanak 47.
(1) Na otkazivanje ugovora o radu ustupljenih radnika ne primjenjuju se odredbe ovoga
Zakona o kolektivnom viku radnika.
(2) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, agencija moe ustupljenom radniku
izvanredno otkazati, ako su kod korisnika nastali razlozi iz lanka 116. stavka 1. ovoga
Zakona i ako korisnik agenciju o tome pisano obavijesti u roku od petnaest dana od dana
saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
(3) Rok za izvanredni otkaz ugovora o radu iz lanka 116. stavka 2. ovoga Zakona tee od
dana pisane obavijesti iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije isteka razdoblja za koje je
ustupljen, ne moe biti razlog za otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova.
(5) Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeeno neko
pravo iz radnog odnosa, zatitu povrijeenog prava ostvaruje kod poslodavca na nain utvren
lankom 133. ovoga Zakona.
Ogranienje vremena ustupanja radnika
lanak 48.
(1) Korisnik ne smije koristiti rad istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova za
neprekinuto razdoblje due od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno
nenazonog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga doputeno kolektivnim
ugovorom.
(2) Prekid krai od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 1.
ovoga lanka.
Obveze agencije prema ustupljenom radniku
lanak 49.
23

(1) Prije upuivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija mu je duna uruiti uputnicu,
koja mora sadravati podatke iz lanka 46. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Prije upuivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija ga je duna upoznati s posebnim
profesionalnim znanjima ili vjetinama za obavljanje posla kod korisnika, kao i sa svim
rizicima obavljanja posla koji se odnose na zatitu zdravlja i sigurnost na radu, i u tu svrhu
duna je ustupljenog radnika osposobiti prema propisima o zatiti zdravlja i sigurnosti na
radu, osim ako ugovorom o ustupanju radnika nije ugovoreno da te obveze izvri korisnik.
(3) Agencija je duna ustupljenog radnika usavravati i upoznavati s novim tehnologijama
rada za obavljanje poslova za koje je ugovoreno da e se radnik ustupati, osim ako ugovorom
o ustupanju tu obvezu nije preuzeo korisnik.
(4) Agencija je duna ustupljenom radniku isplatiti ugovorenu plau za obavljeni rad kod
korisnika i u sluaju kada korisnik ne ispostavi agenciji obraun za isplatu plae.
Obveze korisnika
lanak 50.
(1) Korisnik se u odnosu na ustupljenog radnika smatra poslodavcem u smislu obveza
primjene odredbi ovoga i drugih zakona i propisa kojima su ureeni sigurnost i zatita
zdravlja na radu i posebna zatita odreenih grupa radnika.
(2) Korisnik je duan, pri sklapanju ugovora iz lanka 45. ovoga Zakona, agenciju potpuno i
istinito, pisano izvijestiti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima koje
e obavljati ustupljeni radnik.
(3) Korisnik je duan najmanje jednom godinje obavijestiti radniko vijee o broju i
razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, kao i ustupljene radnike o slobodnim radnim
mjestima za koje ispunjavaju uvjete.
Naknada tete
lanak 51.
(1) tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom kod korisnika uzrokuje treoj osobi,
duan je naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika
smatra poslodavcem.
(2) Za tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom uzrokuje korisniku, odgovara
agencija u skladu s opim propisima obveznoga prava.
(3) Ako ustupljeni radnik pretrpi tetu na radu ili u vezi s radom kod korisnika, naknadu tete
moe potraivati od agencije ili korisnika u skladu sa lankom 111. ovoga Zakona.
Evidencija
lanak 52.
24

(1) Prijavu u evidenciju agencija podnosi ministarstvu u pisanom obliku.
(2) Uz prijavu u evidenciju, agencija mora dostaviti dokaz da je registrirana prema posebnom
propisu.
(3) O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadri broj pod koji m je agencija
upisana i datum upisa u evidenciju.
(4) Agencija je duna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i
ugovoru navesti broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva.
7. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Ugovaranje i trajanje probnog rada
lanak 53.
(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.
(2) Probni rad iz stavka 1. ovoga lanka ne smije trajati due od est mjeseci.
(3) Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz
ugovora o radu.
(4) Na otkaz iz stavka 3. ovoga lanka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o otkazu
ugovora o radu, osim lanka 120., lanka 121. stavka 1. i lanka 125. ovoga Zakona.
(5) Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana.
Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad
lanak 54.
(1) Poslodavac je duan omoguiti radniku, u skladu s mogunostima i potrebama rada,
kolovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje.
(2) Radnik je duan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, kolovati se,
obrazovati, osposobljavati i usavravati se za rad.
(3) Prilikom promjene ili uvoenja novog naina ili organizacije rada, poslodavac je duan, u
skladu s potrebama i mogunostima rada, omoguiti radniku osposobljavanje ili usavravanje
za rad.
Pojam pripravnika i vrijeme na koje se moe s pripravnikom sklopiti ugovor o radu
lanak 55.
(1) Osobu koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala, poslodavac moe
zaposliti kao pripravnika (vjebenik ili drugi pripravnik u daljnjem tekstu: pripravnik).
25

(2) Pripravnik iz stavka 1. ovoga lanka osposobljava se za samostalan rad u zanimanju za
koje se kolovao.
(3) Ugovor o radu pripravnika moe se sklopiti na odreeno vrijeme.
Nain osposobljavanja pripravnika
lanak 56.
(1) Nain osposobljavanja pripravnika za samostalan rad mora biti propisan pravilnikom o
radu ili odreen ugovorom o radu.
(2) Radi osposobljavanja za samostalan rad pripravnika se moe privremeno uputiti na rad
kod drugog poslodavca.
Trajanje pripravnikog staa
lanak 57.
Osposobljavanje pripravnika (pripravniki sta) traje najdue jednu godinu, ako zakonom nije
drukije odreeno.
Struni ispit
lanak 58.
(1) Nakon to zavri pripravniki sta pripravnik polae struni ispit ako j e to propisano
zakonom ili drugim propisom, ugovoreno kolektivnim ugovorom ili ureeno pravilnikom o
radu.
(2) Ako sadraj i nain polaganja strunog ispita nije odreen zakonom, drugim propisom ili
kolektivnim ugovorom, sadraj i nain polaganja strunog ispita propisuje se pravilnikom o
radu.
(3) Pripravniku koji ne poloi struni ispit poslodavac moe redovito otkazati.
Struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
lanak 59.
(1) Ako je struni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvreno kao uvjet za
obavljanje poslova radnog mjesta odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja je
zavrila kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za rad bez
zasnivanja radnog odnosa (struno osposobljavanje za rad).
(2) Razdoblje strunog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se u
pripravniki sta i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta
odreenog zanimanja.
26

(3) Struno osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati najdue koliko traje
pripravniki sta.
(4) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije propisano, na osobu koja se struno
osposobljava za rad, primjenjuju se odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim
odredbi o sklapanju ugovora o radu, plai i naknadi plae te prestanku ugovora o radu.
(5) Ugovor o strunom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.
8. RADNO VRIJEME
Pojam radnog vremena
lanak 60.
(1) Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem
je spreman (raspoloiv) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se
njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.
(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu
poslodavca za obavljanje poslova ako se pokae takva potreba, pri emu se radnik ne nalazi
na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio
poslodavac.
(3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade ureuje se ugovorom o radu ili kolektivnim
ugovorom.
(4) Vrijeme koje radnik provede obavljajui poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim
vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje
je odabrao radnik.
Puno radno vrijeme
lanak 61.
(1) Puno radno vrijeme radnika ne moe biti due od etrdeset sati tjedno.
(2) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea
i poslodavca ili ugovorom o radu nije odreeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno
vrijeme etrdeset sati tjedno.
(3) Radnik koji radi u punom radnom vremenu moe sklopiti ugovor o radu s drugim
poslodavcem u najduem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati
godinje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik ve prethodno
ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.
Nepuno radno vrijeme
lanak 62.
27

(1) Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme krae od punog radnog vremena.
(2) Radnik ne moe kod vie poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom duim od
etrdeset sati tjedno.
(3) Radnik iz stavka 2. ovoga lanka, a ije je ukupno radno vrijeme etrdeset sati tjedno,
moe sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najduem trajanju do osam sati tjedno,
odnosno do sto osamdeset sati godinje, samo ako su poslodavci s kojima radnik ve
prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.
(4) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je duan obavijestiti
poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem,
odnosno drugim poslodavcima.
(5) Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim
poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u punom
radnom vremenu.
(6) Plaa i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za boine
blagdane i slino) utvruju se i isplauju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije ureeno.
(7) Poslodavac je duan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog
za puno radno vrijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je
stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora za puno
radno vrijeme, ako kod njega postoji mogunost za takvu vrstu rada.
Uvjeti rada radnika koji rade u nepunom radnom vremenu
lanak 63.
(1) Poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za
nepuno radno vrijeme, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za
puno radno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim
poslodavcem, s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili sline
poslove.
(2) Ako kod poslodavca iz stavka 1. ovoga lanka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu
za puno radno vrijeme s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili
sline poslove, poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o
radu za nepuno radno vrijeme, osigurati uvjete ureene kolektivnim ugovorom ili drugim
propisom koji ga obvezuje, a koji su utvreni za radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno
radno vrijeme te obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine.
(3) Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu ureeni
uvjeti rada na nain iz stavka 2. ovoga lanka, poslodavac je radniku koji je kod njega
zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, duan osigurati primjerene
uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme, a koji obavlja
sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine.
28

(4) Poslodavac je duan radnicima koji imaju sklopljene ugovore o radu za nepuno radno
vrijeme, omoguiti usavravanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji imaju
sklopljene ugovore o radu za puno radno vrijeme.
Skraeno radno vrijeme
lanak 64.
(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije
mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom
utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima
utvruju se posebnim propisom.
(3) Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovoga lanka, ne smije na takvim poslovima
raditi due od radnog vremena utvrenog stavkom 2. ovoga lanka, niti se smije na takvim
poslovima zaposliti kod drugog poslodavca.
(4) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu moe se ugovoriti da radnik koji na
poslovima iz stavka 1. ovoga lanka ne radi u punom radnom vremenu, dio radnoga vremena,
najdue do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima koji nemaju narav
poslova iz stavka 1. ovoga lanka.
(5) Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim
odnosom, skraeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga lanka izjednauje se s punim radnim
vremenom.
Prekovremeni rad
lanak 65.
(1) U sluaju vie sile, izvanrednog poveanja opsega poslova i u drugim slinim sluajevima
prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca duan raditi due od punog, odnosno
nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako priroda prijeke potrebe onemoguava poslodavca
da prije poetka prekovremenog rada urui radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac
je duan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naloen.
(3) Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti due od pedeset
sati tjedno.
(4) Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati due od sto osamdeset sati godinje,
osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem sluaju ne smije trajati due od
dvjesto pedeset sati godinje.
(5) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.
29

(6) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine ivota, samohrani roditelj s djetetom do est
godina ivota, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod vie poslodavaca, te radnik iz
lanka 61. stavka 3. i lanka 62. stavka 3. ovoga Zakona, mogu raditi prekovremeno samo ako
dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u sluaju vie sile.
Raspored radnog vremena
lanak 66.
(1) Radno vrijeme radnika moe se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po
danima, tjednima, odnosno mjesecima.
(2) Ako je radno vrijeme radnika rasporeeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog
razdoblja moe trajati due, a tijekom drugog razdoblja krae od punog, odnosno nepunog
radnog vremena.
(3) Raspored radnog vremena utvruje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom
sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
(4) Ako raspored radnog vremena nije utvren na nain iz stavka 3. ovoga lanka, o rasporedu
radnog vremena odluuje poslodavac pisanom odlukom.
(5) Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeeno, razdoblje takvog rasporeda ne moe
biti krae od mjesec dana niti due od jedne godine, te tijekom tako utvrenog rasporeda,
radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom
vremenu.
(6) Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeeno, radnik u tjednu moe raditi najvie
do pedeset sati, ukljuujui prekovremeni rad.
(7) Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeeno, radnik moe raditi najvie do
ezdeset sati tjedno, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, ukljuujui prekovremeni
rad.
(8) Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporeeno, radnik u svakom razdoblju od etiri
uzastopna mjeseca, ne smije raditi due od prosjeno etrdeset osam sati tjedno, ukljuujui
prekovremeni rad.
(9) Nejednaki raspored radnog vremena moe se kolektivnim ugovorom urediti kao ukupan
fond radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ogranienja iz stavaka 6. i 7.
ovoga lanka, ali ukupan fond sati, ukljuujui i prekovremeni rad, ne moe biti vei od
prosjenih etrdeset pet sati tjedno u razdoblju od etiri mjeseca.
(10) Razdoblje iz stavaka 8. i 9. ovoga lanka moe se kolektivnim ugovorom ugovoriti za
razdoblje od est mjeseci.
(11) Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika
moe se promijeniti samo za preostalo utvreno razdoblje nejednakog rasporeda radnog
vremena.
30

(12) Ako i prije isteka utvrenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno
vrijeme radnika ve odgovara njegovu ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom
vremenu, poslodavac e tom radniku, tijekom preostalog utvrenog razdoblja naloiti
prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.
(13) Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na
odreeno vrijeme radio due od prosjenog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog
vremena, broj sati vei od prosjenog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena
smatrat e se prekovremenim radom.
(14) Razdoblja godinjeg odmora i privremene sprijeenosti za rad ne uraunavaju se u
razdoblje od etiri mjeseca, odnosno est mjeseci iz stavaka 8., 9. i 10. ovoga lanka.
(15) Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda
radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluaju prijeke potrebe za radom
radnika.
Preraspodjela radnog vremena
lanak 67.
(1) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako
da tijekom razdoblja koje ne moe biti due od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom
razdoblju traje due, a u drugom razdoblju krae od punog ili nepunog radnog vremena, na
nain da prosjeno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti due od punog
ili nepunog radnog vremena.
(2) Ako preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i ureena kolektivnim ugovorom,
odnosno sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, poslodavac je duan
utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika
ukljuenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti
inspektoru rada.
(3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
(4) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje due od
punog ili nepunog radnog vremena, ukljuujui i prekovremeni rad, ne smije biti due od
etrdeset osam sati tjedno.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga lanka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom
razdoblja u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena moe trajati due od
etrdeset osam sati tjedno, ali ne due od pedeset est sati tjedno, odnosno ezdeset sati tjedno
ako poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto predvieno kolektivnim ugovorom i
da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
(6) Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad dui od etrdeset
osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti tetne posljedice.
(7) Poslodavac je duan inspektoru rada, na njegov zahtjev, dostaviti popis radnika koji su
dali pisanu izjavu iz stavka 5. ovoga lanka.
31

(8) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje due od punog ili nepunog
radnog vremena moe trajati najdue etiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije
drukije odreeno, u kojem sluaju ne moe trajati due od est mjeseci.
(9) Ugovor o radu na odreeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom
radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosjeno radno vrijeme mora
odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.
Zatita posebno osjetljivih skupina radnika
lanak 68.
(1) Maloljetnik ne smije raditi due od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset etiri sata.
(2) Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili vie poslodavca, trudnica, roditelj
s djetetom do tri godine ivota i samohrani roditelj s djetetom do est godina ivota, mogu
raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena iz lanaka 66. i 67. ovoga Zakona samo ako
dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Noni rad
lanak 69.
(1) Noni rad je rad koji se obavlja u vremenu izmeu dvadeset dva sata uveer i est sati
ujutro iduega dana, a u poljoprivredi izmeu dvadeset dva sata uveer i pet sati ujutro
iduega dana, ako za odreeni sluaj, ovim ili drugim zakonom, drugim propisom,
kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i radnikog vijea nije
drukije odreeno.
(2) Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu izmeu devetnaest sati uveer i
sedam sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom.
(3) Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu izmeu dvadeset sati uveer i
est sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom.
(4) Ministar pravilnikom propisuje koje se djelatnosti u smislu stavka 2. ovoga lanka
smatraju industrijom.
(5) Noni radnik je radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi
najmanje tri sata u vremenu nonog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi
najmanje treinu svoga radnog vremena u vremenu nonoga rada.
(6) Noni radnik ne smije tijekom razdoblja od etiri mjeseca u nonom radu raditi due od
prosjenih osam sati tijekom svakih dvadeset etiri sata.
(7) Ako je temeljem procjene opasnosti izraene u skladu s posebnim propisima o zatiti na
radu, noni radnik na radu izloen osobitoj opasnosti ili tekom fizikom ili mentalnom
naporu, poslodavac je takvom radniku duan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi
vie od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset etiri sata u kojem radi nou.
32

Zabrana nonog rada
lanak 70.
(1) Zabranjen je noni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u
djelatnostima koje su ureene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici, u
kojem sluaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoi do eti ri sata ujutro, niti smije
raditi due od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset etiri sata u kojem radi nou.
(2) U sluaju nonog rada iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac je duan osigurati da se takav
rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.
Rad u smjenama
lanak 71.
(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod koje dolazi do izmjene radnika na istim
poslovima i istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji moe biti prekinut
ili neprekinut.
(2) Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama,
tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja
u razliitim smjenama.
(3) Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni rad, mora se osigurati izmjena
smjena tako da radnik u nonoj smjeni radi uzastopce najdue jedan tjedan.
Obveze poslodavca prema nonim i smjenskim radnicima
lanak 72.
(1) Poslodavac je pri organizaciji nonog rada ili rada u smjeni duan voditi osobitu brigu o
organizaciji rada prilagoenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s
naravi posla koji se obavlja nou ili u smjeni.
(2) Poslodavac je duan nonim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu
zatitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zatite i prevencije koja
odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba.
(3) Nonom radniku, poslodavac je duan prije poetka toga rada, kao i redovito tijekom
trajanja rada nonog radnika, omoguiti zdravstvene preglede u skladu s propisom iz stavka 8.
ovoga lanka.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, noni radnik koji radi na poslovima s posebnim
uvjetima rada u skladu s propisima zatite na radu, zdravstveni pregled obavlja u skladu s tim
propisima.
(5) Trokove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga lanka snosi poslodavac.
33

(6) Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga lanka utvrdi da noni radnik zbog
nonog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je duan rasporedom radnog
vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan nonog rada.
(7) Ako poslodavac radniku iz stavka 6. ovoga lanka ne moe osigurati obavljanje poslova
izvan nonoga rada, duan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova
izvan nonoga rada za koje je sposoban, a koji, to je vie mogue, moraju odgovarati
poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
(8) Ministar pravilnikom propisuje sadraj, nain i rokove zdravstvenih pregleda iz stavka 3.
ovoga lanka.
9. ODMORI I DOPUSTI
Stanka
lanak 73.
(1) Radnik koji radi najmanje est sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor
(stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
(2) Maloljetnik koji radi najmanje etiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na
odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.
(3) Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili vie
poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje est,
odnosno etiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno
ugovorenom nepunom radnom vremenu.
(4) Vrijeme odmora iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka ubraja se u radno vrijeme.
(5) Ako posebna narav posla ne omoguuje prekid rada radi koritenja odmora iz stavka 1.
ovoga lanka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i
poslodavca ili ugovorom o radu uredit e se vrijeme i nain koritenje ovoga odmora.
Dnevni odmor
lanak 74.
(1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset etiri sata, radnik ima pravo na dnevni
odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, poslodavac je duan punoljetnom radniku koji radi na
sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo
na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno.
(3) Radniku iz stavka 2. ovoga lanka, mora se omoguiti koritenje zamjenskog dnevnog
odmora odmah po okonanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije
koristio, odnosno koristio ga je u kraem trajanju.
34

Tjedni odmor
lanak 75.
(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset etiri
sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz lanka 74. ovoga Zakona.
(2) Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje etrdeset
osam sati.
(3) Odmor iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji
prethodi, odnosno iza nje slijedi.
(4) Ako radnik ne moe koristiti odmor u trajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, mora mu se
za svaki radni tjedan omoguiti koritenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okonanju
razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u
kraem trajanju.
(5) Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u razliitim smjenama ili objektivno nunih
tehnikih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju iz stavka 1.
ovoga lanka, pravo na tjedni odmor moe biti odreeno u neprekidnom trajanju od najmanje
dvadeset etiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor iz lanka 74. ovoga Zakona.
Pravo na godinji odmor
lanak 76.
Radnik ima pravo na plaeni godinji odmor za svaku kalendarsku godinu.
Trajanje godinjeg odmora
lanak 77.
(1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godinji odmor od najmanje etiri
tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite
zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja u trajanju od
najmanje pet tjedana.
(2) Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu moe se utvrditi trajanje godinjeg odmora due od
najkraega propisanog stavkom 1. ovoga lanka.
(3) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid izmeu dva radna odnosa dui od osam
dana, stjee pravo na godinji odmor odreen na nain iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, nakon
est mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.
Razmjerni dio godinjeg odmora
lanak 78.
35

(1) Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godinji odmor na nain propisan
lankom 77. stavkom 3. ovoga Zakona, ima pravo na razmjeran dio godinjeg odmora, koji se
utvruje u trajanju od jedne dvanaestine godinjeg odmora iz lanka 77. stavaka 1. i 2. ovoga
Zakona, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
(2) Iznimno od lanka 77. ovoga Zakona, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu
kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godinjeg odmora.
(3) Poslodavac koji je radniku iz stavka 2. ovoga lanka, prije prestanka radnog odnosa
omoguio koritenje godinjeg odmora u trajanju duem od onog koji bi mu pripadao, nema
pravo od radnika traiti vraanje naknade plae isplaene za koritenje godinjeg odmora.
Utvrivanje godinjeg odmora
lanak 79.
(1) Godinji odmor iz lanaka 77. i 78. ovoga Zakona radniku se utvruje brojem radnih dana
ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.
(2) Blagdani i neradni dani odreeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad
koje je utvrdio ovlateni lijenik, te dani plaenog dopusta, ne uraunavaju se u trajanje
godinjeg odmora.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik
na dan blagdana ili neradnog dana odreenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj
zahtjev koristi godinji odmor, u trajanje godinjeg odmora uraunava se i taj dan.
(4) Pri izraunavanju trajanja godinjeg odmora na nain iz lanka 78. stavaka 1. i 2. ovoga
Zakona, najmanje polovica dana godinjeg odmora zaokruuje se na cijeli dan godinjeg
odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokruuje se na cijeli mjesec.
(5) Kada radniku radni odnos prestaje tono u polovici mjeseca koji ima parni broj dana,
pravo na jednu dvanaestinu godinjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod
kojeg mu prestaje radni odnos.
Nitetnost odricanja od prava na godinji odmor
lanak 80.
Nitetan je sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o isplati naknade
umjesto koritenja godinjeg odmora.
Naknada plae za vrijeme godinjeg odmora
lanak 81.
Za vrijeme koritenja godinjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plae u visini odreenoj
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove
prosjene mjesene plae u prethodna tri mjeseca (uraunavajui sva primanja u novcu i
naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
36

Naknada za neiskoriteni godinji odmor
lanak 82.
(1) U sluaju prestanka ugovora o radu poslodavac je duan radniku koji nije iskoristio
godinji odmor isplatiti naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se razmjerno broju dana neiskoritenoga
godinjeg odmora.
Koritenje godinjeg odmora u dijelovima
lanak 83.
Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju
ostvaruje pravo na godinji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim
ako se radnik i poslodavac drukije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godinji
odmor u trajanju duem od dva tjedna.
Prenoenje godinjeg odmora u sljedeu kalendarsku godinu
lanak 84.
(1) Neiskoriteni dio godinjeg odmora u trajanju duem od dijela godinjeg odmora iz lanka
83. ovoga Zakona radnik moe prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedee
kalendarske godine.
(2) Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godinjeg odmora u trajanju kraem od
dijela godinjeg odmora iz lanka 83. ovoga Zakona, moe taj dio godinjeg odmora prenijeti
i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedee kalendarske godine.
(3) Radnik ne moe prenijeti u sljedeu kalendarsku godinu dio godinjeg odmora iz lanka
83. ovoga Zakona ako mu je bilo omogueno koritenje toga odmora.
(4) Godinji odmor, odnosno dio godinjeg odmora koji je prekinut ili nije koriten u
kalendarskoj godini u kojoj je steen, zbog bolesti te koritenja prava na rodiljni, roditeljski i
posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, radnik
ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedee kalendarske
godine.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, godinji odmor, odnosno dio godinjeg odmora koji
radnik zbog koritenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi
i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo koritenje
poslodavac nije omoguio do 30. lipnja sljedee kalendarske godine, radnik ima pravo
iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
(6) lan posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vrio dunost i prava
dravljana u obrani, moe godinji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedeoj kalendarskoj
godini.
37

Raspored koritenja godinjeg odmora
lanak 85.
(1) Raspored koritenja godinjeg odmora utvruje poslodavac, u skladu s kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja
tekue godine.
(2) Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod vie poslodavaca, a
poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom koritenju godinjeg odmora, duni su mu
omoguiti koritenje godinjeg odmora prema njegovu zahtjevu.
(3) Pri utvrivanju rasporeda koritenja godinjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe
organizacije rada te mogunosti za odmor raspoloive radnicima.
(4) Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije koritenja godinjeg odmora
obavijestiti o trajanju godinjeg odmora i razdoblju njegova koritenja.
(5) Jedan dan godinjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca
najmanje tri dana prije njegova koritenja, koristiti kada on to eli, osim ako posebno
opravdani razlozi na strani poslodavca to onemoguuju.
Plaeni dopust
lanak 86.
(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na osloboenje od obveze rada uz naknadu
plae (plaeni dopust) za vane osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka,
roenjem djeteta, teom bolesti ili smru lana ue obitelji.
(2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga lanka u ukupnom trajanju od sedam
radnih dana godinje, ako to nije drukije ureeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu
ili ugovorom o radu.
(3) lanom ue obitelji iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se: suprunik, srodnici po krvi u
pravoj liniji i njihovi suprunici, braa i sestre, pastorad i posvojenici, djeca povjerena na
uvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, ouh i maeha, posvojitelj i osoba
koju je radnik duan po zakonu uzdravati, te osoba koja s radnikom ivi u izvanbranoj
zajednici.
(4) Radnik ima pravo na plaeni dopust za vrijeme obrazovanja ili strunog osposobljavanja i
usavravanja te obrazovanja za potrebe radnikog vijea ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u
trajanju i uz naknadu odreenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu
radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu.
(5) Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaenog
dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
38

(6) Radnik po osnovi darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaeni slobodan dan, koji
koristi na dan darivanja krvi, osim ako kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim
izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukije ureeno.
Neplaeni dopust
lanak 87.
(1) Poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti neplaeni dopust.
(2) Za vrijeme neplaenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim
odnosom miruju, ako zakonom nije drukije odreeno.
10. MOGUNOST DRUKIJEG UREENJA RADNOG VREMENA, NONOG RADA I
ODMORA
Mogunost drukijeg ureenja za odreene kategorije radnika
lanak 88.
(1) Na radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o
radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru.
(2) Ministar, uz prethodno miljenje ministra nadlenog za pomorstvo i ministra nadlenog za
ribarstvo, donosi pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim
ribarskim plovilima.
(3) Na radnike za koje, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije mogue mjeriti
ili unaprijed odrediti ili ga radnici odreuju samostalno (radnik koji ima status rukovodee
osobe, radnik lan obitelji poslodavca fizike osobe koji ivi u zajednikom kuanstvu s
poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca i slino), ne
primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o najduem trajanju tjednog radnog vremena i
razdoblju iz lanka 66. stavka 8. ovoga Zakona, nonom radu, te dnevnom i tjednom odmoru,
ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovu odreivanju.
(4) Pod rukovodeim osobljem iz stavka 3. ovoga lanka, smatra se radnik koji je ovlaten
voditi poslove poslodavca, samostalno zakljuivati pravne poslove u ime i za raun
poslodavca, kojem raspored radnog vremena nije mogue unaprijed odrediti i koji o tom
rasporedu samostalno odluuje.
(5) Poslodavac je duan obavijestiti radniko vijee o ugovorima sklopljenim s radnicima iz
stavka 3. ovoga lanka.
Mogunost drukijeg ureenja propisom ili kolektivnim ugovorom
lanak 89.
(1) Ako posebnim propisom nije drukije ureeno, poslodavac moe za punoljetne radnike
urediti iznimke od primjene odredbi o trajanju rada nonog radnika, dnevnom i tjednom
39

odmoru, pod uvjetom da je radniku osiguran zamjenski odmor u skladu sa stavcima 2. i 3.
ovoga lanka, u kojem je poslodavac obvezan omoguiti ostvarenje toga prava, i to:
1) ako je to nuno zbog udaljenosti izmeu mjesta rada radnika i njegova prebivalita ili zbog
udaljenosti izmeu razliitih mjesta rada radnika
2) ako se radi o djelatnosti zatite osoba i imovine, kada obavljanje poslova zahtijeva stalnu
prisutnost
3) ako se radi o djelatnosti pruanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju, osobito o:
uslugama vezanim uz prijam, lijeenje i njegu u bolnicama ili slinim ustanovama te
uslugama u domovima socijalne skrbi ili drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost
socijalne skrbi i u zatvorima
radu radnika u lukama i zranim lukama
uslugama izravno vezanim uz tisak, radio, televiziju, kinematografiju, potu i elektroniku
komunikaciju, hitnu pomo, vatrogastvo i civilnu zatitu
proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode, elektrine energije, skupljanju i odvozu
kunoga otpada i pogonima za spaljivanje
industriji u kojoj se rad ne moe prekidati zbog tehnolokih razloga
djelatnosti istraivanja i razvoja
djelatnosti prijevoza putnika u javnom gradskom prijevozu
4) ako se radi o djelatnosti s izraenom promjenom intenziteta aktivnosti, a osobito u:
poljoprivredi
turizmu
potanskim uslugama
5) ako se radi o radu radnika u djelatnosti eljeznikog prometa, iji rad nije neprekidan ve
se obavlja po potrebi, koji radno vrijeme provodi u vlaku ili iji je rad vezan uz vozni red
6) u sluaju vie sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i dogaaja.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, radniku se ne moe odrediti dnevni odmor u
neprekidnom trajanju kraem od deset sati dnevno, niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju
kraem od dvadeset sati.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, dnevni odmor se moe kolektivnim ugovorom odrediti
u najkraem trajanju od osam sati.
40

(4) Radniku se mora omoguiti koritenje zamjenskog dnevnog ili tjednog odmora odmah po
okonanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio krai dnevni, odnosno
tjedni odmor.
11. PLAA I NAKNADA PLAE
Odreivanje plae
lanak 90.
(1) Poslodavac je duan radniku obraunati i isplatiti plau u iznosu utvrenom propisom,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
(2) Ako osnove i mjerila za isplatu plae nisu ureeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji
zapoljava najmanje dvadeset radnika duan ih je utvrditi pravilnikom o radu.
(3) Ako plaa nije odreena na nain iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, a ugovor o radu ne sadri
dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je duan radniku
isplatiti primjerenu plau.
(4) Pod primjerenom plaom smatra se plaa koja se redovito isplauje za jednaki rad, a ako
takvu plau nije mogue utvrditi, plaa koju odredi sud prema okolnostima sluaja.
Jednakost plaa ena i mukaraca
lanak 91.
(1) Poslodavac je duan isplatiti jednaku plau radnici i radniku za jednak rad i rad jednake
vrijednosti.
(2) U smislu stavka 1. ovoga lanka, dvije osobe razliitog spola obavljaju jednak rad i rad
jednake vrijednosti ako:
1) obavljaju isti posao u istim ili slinim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u
odnosu na posao koji obavljaju
2) je rad koji jedna od njih obavlja sline naravi radu koji obavlja druga, a razlike izmeu
obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju znaaja u odnosu na
narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utjeu na narav posla u cijelosti
3) je rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajui u
obzir kriterije kao to su struna sprema, vjetine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja
te je li rad fizike naravi.
(3) Pod plaom se, u smislu stavka 1. ovoga lanka, podrazumijeva osnovna ili minimalna
plaa i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili
naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa
isplauje radnici ili radniku za obavljeni rad.
41

(4) Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta
protivna stavku 1. ovoga lanka, nitetna je.
Isplata plae i naknade plae
lanak 92.
(1) Plaa se isplauje nakon obavljenog rada.
(2) Plaa i naknada plae isplauju se u novcu.
(3) Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, plaa i naknada
plae za prethodni mjesec isplauju se najkasnije do petnaestog dana u iduem mjesecu.
(4) Plaa i naknada plae su, u smislu ovoga Zakona, plaa i naknada plae u bruto iznosu.
Isprave o plai, naknadi plae i otpremnini
lanak 93.
(1) Poslodavac je duan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plae, naknade plae ili
otpremnine, radniku dostaviti obraun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvreni.
(2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plau, naknadu plae ili otpremninu ili ih ne
isplati u cijelosti, duan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plae, naknada plae
ili otpremnine, radniku dostaviti obraun iznosa koje je bio duan isplatiti.
(3) Obrauni iz stavka 2. ovoga lanka su ovrne isprave.
(4) Ministar pravilnikom propisuje sadraj obrauna iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.
Pravo na poveanu plau
lanak 94.
Za oteane uvjete rada, prekovremeni i noni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim
drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, radnik ima pravo na poveanu
plau.
Naknada plae
lanak 95.
(1) Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim
propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo
na naknadu plae.
(2) Zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu odreuje se razdoblje iz stavka 1. ovoga lanka za koje se naknada isplauje na teret
poslodavca.
42

(3) Radnik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojega je dolo krivnjom
poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
(4) Radnik koji odbije raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zatite zdravlja i sigurnosti
na radu, ima pravo na naknadu plae za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zatite
zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajue poslove.
(5) Ako ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, radnik ima pravo na naknadu plae u visini
prosjene plae koja mu je isplaena u prethodna tri mjeseca.
Zabrana prijeboja
lanak 96.
(1) Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku naplatiti
uskratom isplate plae ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plae ili
dijela naknade plae.
(2) Radnik ne moe suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka dati prije nastanka potraivanja.
Zatita plae pri prisilnom ustegnuu
lanak 97.
Plaa ili naknada plae radnika moe se prisilno ustegnuti u skladu s posebnim zakonom.
12. IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA
Izum ostvaren na radu ili u vezi s radom
lanak 98.
(1) Radnik je duan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u vezi s
radom.
(2) Podatke o izumu iz stavka 1. ovoga lanka, radnik je duan uvati kao poslovnu tajnu i ne
smije ih priopiti treoj osobi bez odobrenja poslodavca.
(3) Izum iz stavka 1. ovoga lanka pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nagradu
utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, izum ustupljenog radnika iz lanka 44. stavka 2.
ovoga Zakona pripada korisniku, a ustupljeni radnik ima pravo na nagradu utvrenu posebnim
ugovorom.
(5) Ako nagrada nije utvrena na nain iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka, sud e odrediti
primjerenu nagradu.
Izum koji je u vezi s djelatnou poslodavca
43

lanak 99.
(1) O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u vezi s radom, ako je izum u vezi s
djelatnou poslodavca, radnik je duan obavijestiti poslodavca te mu pisano ponuditi
ustupanje prava u vezi s tim izumom.
(2) Poslodavac je duan u roku od mjesec dana oitovati se o ponudi radnika iz stavka 1.
ovoga lanka.
(3) Na ustupanje prava na izum iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu.
Tehniko unapreenje
lanak 100.
(1) Ako poslodavac prihvati primijeniti tehniko unapreenje koje je predloio radnik, duan
mu je isplatiti nagradu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim
ugovorom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako korisnik iz lanka 44. stavka 1. ovoga Zakona
prihvati tehniko unapreenje koje je predloio ustupljeni radnik, duan mu je isplatiti
nagradu utvrenu posebnim ugovorom.
(3) Ako nagrada nije utvrena na nain iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, sud e odrediti
primjerenu nagradu.
13. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM
Zakonska zabrana natjecanja
lanak 101.
(1) Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklapati poslove iz
djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).
(2) Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac moe od
radnika traiti naknadu pretrpljene tete ili moe traiti da se sklopljeni posao smatra
sklopljenim za njegov raun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla
ili da na njega prenese potraivanje zarade iz takvoga posla.
(3) Pravo poslodavca iz stavka 2. ovoga lanka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je
poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.
(4) Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi
obavljanjem odreenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra
se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.
(5) Poslodavac moe odobrenje iz stavka 1., odnosno stavka 4. ovoga lanka opozvati,
potujui pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.
44

Ugovorna zabrana natjecanja
lanak 102.
(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme nakon prestanka ugovora o
radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u trinom natjecanju s poslodavcem
te da ne smije za svoj raun ili za raun tree osobe sklapati poslove kojima se natjee s
poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne smije se zakljuiti za razdoblje due od dvije godine
od dana prestanka radnog odnosa.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka moe biti sastavni dio ugovora o radu.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka mora se sklopiti u pisanom obliku.
(5) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zatita
opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime, s obzirom na podruje, vrijeme i
cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograniava
rad i napredovanje radnika.
(6) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka je nitetan ako ga sklopi maloljetnik ili radnik koji u
vrijeme sklapanja toga ugovora prima plau manju od prosjene plae u Republici Hrvatskoj.
(7) U sluaju iz stavka 6. ovoga lanka, na nitetnost ugovorne zabrane natjecanja ne moe se
pozivati poslodavac.
Naknada u sluaju ugovorne zabrane natjecanja
lanak 103.
(1) Ako ovim Zakonom za odreeni sluaj nije drukije odreeno, ugovorna zabrana
natjecanja obvezuje radnika samo ako je poslodavac ugovorom preuzeo obvezu da e radniku
za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjene plae
isplaene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(2) Naknadu iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan isplatiti radniku najkasnije do
petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec.
(3) Ako je dio plae radnika namijenjen za pokrie odreenih trokova u vezi s obavljanjem
rada, naknada se moe razmjerno umanjiti.
Prestanak ugovorne zabrane natjecanja
lanak 104.
(1) Ako radnik otkae ugovor o radu izvanrednim otkazom zbog toga to je poslodavac teko
povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana natjecanja prestaje vaiti ako u roku
od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi da se ne smatra
vezanim tim ugovorom.
45

(2) Ugovorna zabrana natjecanja prestaje vaiti kada poslodavac otkae ugovor o radu, a
nema za to ovim Zakonom opravdan razlog, osim ako u roku od petnaest dana od otkaza
ugovora obavijesti radnika da e mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaati
naknadu iz lanka 103. ovoga Zakona.
Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja
lanak 105.
(1) Poslodavac moe odustati od ugovorne zabrane natjecanja pod uvjetom da o tome pisano
obavijesti radnika.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac nije u obvezi plaati naknadu iz lanka
103. ovoga Zakona nakon isteka roka od tri mjeseca od dana dostave radniku pisane obavijesti
o odustanku od ugovorne zabrane natjecanja.
Ugovorna kazna
lanak 106.
(1) Za sluaj nepotivanja ugovorne zabrane natjecanja moe se ugovoriti ugovorna kazna.
(2) Ako je za sluaj nepotivanja ugovorne zabrane natjecanja predviena samo ugovorna
kazna, poslodavac moe, u skladu s opim propisima obveznoga prava, traiti samo isplatu te
kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu vee tete.
(3) Ugovorna kazna iz stavka 1. ovoga lanka moe se ugovoriti i za sluaj da poslodavac ne
preuzme obvezu isplate naknade plae za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natj ecanja, ako je
u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plau veu od prosjene plae u Republici
Hrvatskoj.
14. NAKNADA TETE
Odgovornost radnika za tetu uzrokovanu poslodavcu
lanak 107.
(1) Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu
poslodavcu, duan je tetu naknaditi.
(2) Ako tetu uzrokuje vie radnika, svaki radnik odgovara za dio tete koji je uzrokovao.
(3) Ako se za svakoga radnika ne moe utvrditi dio tete koji je on uzrokovao, smatra se da su
svi radnici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima.
(4) Ako je vie radnika uzrokovalo tetu kaznenim djelom poinjenim s namjerom, za tetu
odgovaraju solidarno.
Unaprijed odreeni iznos naknade tete
46

lanak 108.
(1) Ako bi utvrivanje visine tete uzrokovalo nerazmjerne trokove, moe se unaprijed za
odreene tetne radnje predvidjeti iznos naknade tete.
(2) tetne radnje i naknade iz stavka 1. ovoga lanka mogu se predvidjeti kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu.
(3) Ako je teta uzrokovana tetnom radnjom iz stavka 2. ovoga lanka vea od utvrenog
iznosa naknade, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrene
tete.
Regresna odgovornost radnika
lanak 109.
Radnik koji na radu ili u vezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu
treoj osobi, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade
isplaene treoj osobi.
Smanjenje ili osloboenje radnika od dunosti naknade tete
lanak 110.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se utvrditi uvjeti i
nain smanjenja ili oslobaanja radnika od dunosti naknade tete.
Odgovornost poslodavca za tetu uzrokovanu radniku
lanak 111.
(1) Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je duan radniku naknaditi
tetu po opim propisima obveznog prava.
(2) Pravo na naknadu tete iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na tetu koju je poslodavac
uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
15. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Naini prestanka ugovora o radu
lanak 112.
Ugovor o radu prestaje:
1) smru radnika
2) smru poslodavca fizike osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca
pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima
47

3) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme
4) kada radnik navri ezdeset pet godina ivota i petnaest godina mirovinskog staa, osim
ako se poslodavac i radnik drukije ne dogovore
5) sporazumom radnika i poslodavca
6) dostavom pravomonog rjeenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog
gubitka radne sposobnosti za rad
7) otkazom
8) odlukom nadlenog suda.
Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu
lanak 113.
Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zakljuen u pisanom obliku.
Otkaz ugovora o radu
lanak 114.
Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.
Redoviti otkaz ugovora o radu
lanak 115.
(1) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti
otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u sluaju:
1) ako prestane potreba za obavljanjem odreenog posla zbog gospodarskih, tehnolokih ili
organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
2) ako radnik nije u mogunosti uredno izvravati svoje obveze iz radnog odnosa zbog
odreenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
3) ako radnik kri obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika)
ili
4) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom
radu).
(2) Pri odluivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi rauna o trajanju
radnog odnosa, starosti i obvezama uzdravanja koje terete radnika.
(3) Odredbe stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapoljava
manje od dvadeset radnika.
48

(4) Radnik moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodei za
to razlog.
(5) Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije est mjeseci
od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog
radnika.
(6) Ako u roku iz stavka 5. ovoga lanka nastane potreba zapoljavanja zbog obavljanja istih
poslova, poslodavac je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz
poslovno uvjetovanih razloga.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
lanak 116.
(1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na
neodreeno ili odreeno vrijeme, bez obveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga
roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa ili neke
druge osobito vane injenice, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih
stranaka, nastavak radnog odnosa nije mogu.
(2) Ugovor o radu moe se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana
saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
(3) Stranka ugovora o radu koja, u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, izvanredno otkae
ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz traiti naknadu tete zbog
neizvrenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
Neopravdani razlozi za otkaz
lanak 117.
(1) Privremena nenazonost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz
ugovora o radu.
(2) Podnoenje albe ili tube, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog
povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno
obraanje radnika nadlenim tijelima dravne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz
ugovora o radu.
(3) Obraanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnoenje
prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadlenim tijelima dravne vlasti, ne predstavlja
opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreeno vrijeme
lanak 118.
Ugovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme moe se redovito otkazati samo ako je takva
mogunost otkazivanja predviena ugovorom.
49

Postupak prije otkazivanja
lanak 119.
(1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponaanjem radnika, poslodavac je duan radnika
pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunost otkaza u sluaju
nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati
od poslodavca da to uini.
(2) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponaanjem radnika, poslodavac
je duan omoguiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih
nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini.
Oblik, obrazloenje i dostava otkaza
lanak 120.
(1) Otkaz mora biti u pisanom obliku.
(2) Poslodavac mora u pisanom obliku obrazloiti otkaz.
(3) Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok
lanak 121.
(1) Otkazni rok poinje tei danom dostave otkaza ugovora o radu.
(2) Otkazni rok ne tee za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog
dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog
pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u
skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju prema
posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom lijeenja ili
oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vrenja dunosti i prava dravljana u
obrani.
(3) Otkazni rok ne tee za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
(4) Ako je dolo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad
radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom est mjeseci od dana uruenja
odluke o otkazu ugovora o radu.
(5) Otkazni rok tee za vrijeme godinjeg odmora, plaenog dopusta te razdoblja privremene
nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada,
osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije
ureeno.
Najmanje trajanje otkaznog roka
50

lanak 122.
(1) U sluaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:
1) dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje
od jedne godine
2) mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno
jednu godinu
3) mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno dvije godine
4) dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet
godina
5) dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno deset godina
6) tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno
dvadeset godina.
(2) Otkazni rok iz stavka 1. ovoga lanka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom
odnosu neprekidno dvadeset godina, poveava se za dva tjedna ako je radnik navrio pedeset
godina ivota, a za mjesec dana ako je navrio pedeset pet godina ivota.
(3) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz
uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika) utvruje se otkazni rok u duini polovice otkaznih
rokova utvrenih u stavcima 1. i 2. ovoga lanka.
(4) Radniku koji je tijekom otkaznog roka osloboen obveze rada, poslodavac je duan
isplatiti naknadu plae i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
(5) Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plae biti odsutan s rada
najmanje etiri sata tjedno radi traenja novog zaposlenja.
(6) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu moe se odrediti krai otkazni rok za radnika
nego za poslodavca od roka odreenog u stavku 1. ovoga lanka, za sluaj kada radnik
otkazuje ugovor o radu.
(7) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne moe biti dui od mjesec dana, ako on
za to ima osobito vaan razlog.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
lanak 123.
(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na sluaj kada
poslodavac otkae ugovor i istodobno predloi radniku sklapanje ugovora o radu pod
izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
51

(2) Ako u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridrava
pravo pred nadlenim sudom osporavati doputenost takvog otkaza ugovora.
(3) O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti
u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti krai od osam dana.
(4) U sluaju otkaza iz stavka 1. ovoga lanka, rok iz lanka 133. stavka 1. ovoga Zakona tee
od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod
izmijenjenim uvjetima ili od dana isteka roka koji je za izjanjenje o dostavljenoj ponudi
odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka
ostavljenog roka.
Vraanje radnika na posao u sluaju nedoputenog otkaza
lanak 124.
(1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen i da radni odnos nije prestao, naloit e
vraanje radnika na posao.
(2) Radnik koji osporava doputenost otkaza moe traiti da sud privremeno, do okonanja
spora, naloi njegovo vraanje na posao.
Sudski raskid ugovora o radu
lanak 125.
(1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen, a radniku nije prihvatljivo nastaviti
radni odnos, sud e na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu
naknadu tete u iznosu od najmanje tri, a najvie osam propisanih ili ugovorenih mjesenih
plaa toga radnika, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdravanja koje
terete radnika.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga lanka sud moe donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje
okolnosti koje opravdano upuuju na to da nastavak radnog odnosa, uz uvaavanje svih
okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije mogu.
(3) Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu, na nain iz stavaka 1. i 2.
ovoga lanka, podnijeti do zakljuenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja.
Otpremnina
lanak 126.
(1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se
otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponaanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu
koji se odreuje s obzirom na duinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim
poslodavcem.
52

(2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne treine
prosjene mjesene plae koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu,
za svaku navrenu godinu rada kod toga poslodavca.
(3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije
odreeno drukije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga lanka ne moe biti vei od
est prosjenih mjesenih plaa koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o
radu.
Kolektivni viak radnika
lanak 127.
(1) Poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom
najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu
najmanje petorice radnika, duan je pravodobno i na nain propisan ovim Zakonom,
savjetovati se s radnikim vijeem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja
potrebe za prestankom rada radnika.
(2) U viak radnika iz stavka 1. ovoga lanka ubrajaju se radnici kojima e radni odnos
prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na
prijedlog poslodavca.
(3) Poslodavac je duan, radi provoenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga lanka,
radnikom vijeu u pisanom obliku dostaviti odgovarajue podatke o razlozima zbog kojih bi
mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i
poslovima radnika za ijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika,
iznosu i nainu obrauna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo
radi zbrinjavanja vika radnika.
(4) Tijekom postupka savjetovanja s radnikim vijeem, poslodavac je duan razmotriti i
obrazloiti sve mogunosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe
za radom radnika.
(5) O provedenom savjetovanju iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan obavijestiti
nadlenu javnu slubu zapoljavanja i dostaviti joj podatke iz stavka 3. ovoga lanka, podatke
o trajanju savjetovanja s radnikim vijeem, rezultatima i zakljucima provedenog
savjetovanja, te priloiti pisano oitovanje radnikog vijea, ako mu je ono dostavljeno.
(6) Radniko vijee moe nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja i poslodavcu uputiti svoje
primjedbe i prijedloge na dostavljenu obavijest iz stavka 5. ovoga lanka.
(7) Poslodavac je duan provesti postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga lanka i ako e
nakon provedenog savjetovanja o viku radnika kod toga poslodavca i prestanku potrebe za
njihovim radom odluivati poslodavac koji nad njima ima vladajui utjecaj u skladu s
posebnim propisom.
Otkazivanje ugovora o radu u postupku kolektivnog vika radnika
lanak 128.
53

(1) Radnicima koji su utvreni vikom, radni odnos ne smije prestati tijekom razdoblja od
trideset dana od dana dostave obavijesti iz lanka 127. stavka 5. ovoga Zakona nadlenoj
javnoj slubi zapoljavanja.
(2) Nadlena javna sluba zapoljavanja moe, najkasnije posljednjeg dana roka iz stavka 1.
ovoga lanka, poslodavcu pisano naloiti odgodu provoenja otkazivanja svim ili pojedinim
radnicima koji su utvreni vikom za jo najdue trideset dana, ako tijekom produenog roka
moe osigurati nastavak radnog odnosa radnika.
Posebna prava radnika upuenih na rad u inozemstvo
lanak 129.
(1) Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo, u trgovako drutvo ili drugo
poduzee u vlasnitvu toga poslodavca, duan je radniku, ako je ugovor o radu koji je taj
radnik sklopio s inozemnim trgovakim drutvom ili poduzeem otkazan iz poslovno ili
osobno uvjetovanih razloga, naknaditi trokove preseljenja i osigurati mu odgovarajue
zaposlenje u zemlji.
(2) Razdoblje koje je radnik iz stavka 1. ovoga lanka proveo na radu u inozemstvu, pri
odreivanju otkaznoga roka i otpremnine, ubraja se u razdoblje neprekinutog traj anja radnog
odnosa s poslodavcem.
Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraanje isprava
lanak 130.
(1) Poslodavac je duan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova
koje obavlja i trajanju radnog odnosa.
(2) Poslodavac je duan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku
vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog
osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
(3) Poslodavac u potvrdi iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne smije naznaiti nita to bi radniku
otealo sklapanje novog ugovora o radu.
16. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Odluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa
lanak 131.
(1) Poslodavac koji je fizika osoba, moe pisanom punomoi ovlastiti drugu poslovno
sposobnu punoljetnu osobu, da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u
vezi s radnim odnosom.
(2) Ako je poslodavac pravna osoba, ovlatenja iz stavka 1. ovoga lanka ima osoba ili organ
za to ovlaten statutom, drutvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima
pravne osobe.
54

(3) Osoba ili organ iz stavka 2. ovoga lanka moe svoja ovlatenja pisanom punomoi
prenijeti na drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu.
Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa
lanak 132.
Na dostavu odluka o otkazu ugovora o radu te odluka donesenih u postupcima iz lanka 133.
ovoga Zakona, primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe o dostavi iz propisa kojim je
ureen parnini postupak, ako postupak dostave nije ureen kolektivnim ugovorom,
sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu.
Sudska zatita prava iz radnog odnosa
lanak 133.
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe u
roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od
saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
(2) Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga
lanka ne udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati
zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom.
(3) Zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom ne moe zahtijevati radnik koji
prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka, osim u sluaju zahtjeva
radnika za naknadom tete ili drugog novanog potraivanja iz radnog odnosa.
(4) Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu
predvien postupak mirnoga rjeavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnoenje
tube sudu tee od dana okonanja toga postupka.
(5) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na postupak zatite dostojanstva radnika iz lanka
134. ovoga Zakona.
(6) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno, nadlean sud, u smislu odredbi
ovoga Zakona, je sud nadlean za radne sporove.
Zatita dostojanstva radnika
lanak 134.
(1) Postupak i mjere zatite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja
ureuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu
radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu.
(2) Poslodavac koji zapoljava najmanje dvadeset radnika duan je imenovati osobu koja je
osim njega ovlatena primati i rjeavati pritube vezane za zatitu dostojanstva radnika.
55

(3) Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga lanka duna je, u roku utvrenom kolektivnim
ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o
radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritube, ispitati pritubu i poduzeti sve
potrebne mjere primjerene pojedinom sluaju radi sprjeavanja nastavka uznemiravanja ili
spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.
(4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga lanka ne poduzme mjere za sprjeavanje
uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo oito neprimjerene,
radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne
osigura zatita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatraio zatitu pred
nadlenim sudom.
(5) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da e poslodavac zatititi
dostojanstvo radnika, radnik nije duan dostaviti pritubu poslodavcu i ima pravo prekinuti
rad, pod uvjetom da je zatraio zatitu pred nadlenim sudom i o tome obavijestio poslodavca
u roku od osam dana od dana prekida rada.
(6) Za vrijeme prekida rada iz stavaka 4. i 5. ovoga lanka, radnik ima pravo na naknadu
plae u iznosu plae koju bi ostvario da je radio.
(7) Ako je pravomonom sudskom odlukom utvreno da nije povrijeeno dostojanstvo
radnika, poslodavac moe zahtijevati povrat isplaene naknade iz stavka 6. ovoga lanka.
(8) Svi podaci utvreni u postupku zatite dostojanstva radnika su tajni.
(9) Ponaanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja
povredu obveze iz radnog odnosa.
(10) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje
ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.
Teret dokazivanja u radnim sporovima
lanak 135.
(1) U sluaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko
pravo iz radnog odnosa povrijeeno, odnosno koja pokree spor, ako ovim ili drugim
zakonom nije drukije ureeno.
(2) U sluaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji poloaj od drugih radnika radi
obraanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnoenja prijave o
toj sumnji odgovornim osobama ili nadlenim tijelima dravne vlasti, a to je dovelo do
povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik uini vjerojatnim da je stavljen
u nepovoljniji poloaj i da mu je povrijeeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret
dokazivanja prelazi na poslodavca koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji
poloaj od drugih radnika, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.
(3) U sluaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog
razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a
na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.
56

(4) U sluaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz lanka 5.
stavka 1. ovoga Zakona na propisani nain, teret dokazivanja radnog vremena je na
poslodavcu.
Arbitraa i mirenje
lanak 136.
(1) Rjeavanje radnog spora ugovorne strane mogu sporazumno povjeriti arbitrai, odnosno
mirenju.
(2) Kolektivnim ugovorom moe se urediti sastav, postupak i druga pitanja vana za rad
arbitrae, odnosno mirenja.
Prenoenje ugovora na novog poslodavca
lanak 137.
(1) Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzee,
dio poduzea, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadrava svoju
gospodarsku cjelovitost, na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji rade
u poduzeu ili dijelu poduzea koji je predmet prenoenja, odnosno koji su vezani za
obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet
prenoenja.
(2) Radnik iji je ugovor o radu prenesen na nain iz stavka 1. ovoga lanka zadrava sva
prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenoenja ugovora o radu.
(3) Poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu na nain propisan stavkom 1. ovoga lanka
preuzima s danom prenoenja u neizmijenjenom obliku i opsegu sva prava i obveze iz
prenesenog ugovora o radu.
(4) Poslodavac koji na novog poslodavca prenosi poduzee, dio poduzea, obavljanje
gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti duan je novog poslodavca, potpuno
i istinito, pisano izvijestiti o pravima radnika iji se ugovori o radu prenose.
(5) Propust poslodavca da novog poslodavca pisano izvijesti o pravima radnika iji se ugovori
prenose ne utjee na ostvarivanje prava radnika iji su ugovori o radu preneseni na novog
poslodavca.
(6) Poslodavac je duan o prijenosu poduzea, dijela poduzea, gospodarske djelatnosti ili
dijela gospodarske djelatnosti na novog poslodavca, pravodobno, prije dana prijenosa, pisano
obavijestiti radniko vijee i sve radnike koji su prijenosom obuhvaeni.
(7) U obavijesti iz stavka 6. ovoga lanka moraju biti navedeni podaci o:
1) danu prenoenja ugovora o radu
2) razlozima prenoenja ugovora o radu
57

3) utjecaju prenoenja ugovora o radu na pravni, gospodarski ili socijalni poloaj radnika
4) mjerama predvienim u vezi s radnicima iji se ugovori prenose.
(8) Ugovori o radu iz stavka 1. ovoga lanka prenose se na novog poslodavca s danom
nastupa pravnih posljedica prijenosa, u skladu s propisima koji reguliraju pravni posao na
temelju kojega se vri prijenos poduzea, dijela poduzea, obavljanja gospodarske djelatnosti
ili dijela gospodarske djelatnosti.
(9) Ako se prijenos poduzea, dijela poduzea, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela
gospodarske djelatnosti obavlja u steajnom postupku ili postupku sanacije, prava koja se
prenose na novog poslodavca mogu se umanjiti u skladu s posebnim propisom, sklopljenim
kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i
poslodavca.
(10) Ako je u poduzeu, dijelu poduzea, gospodarskoj djelatnosti ili dijelu gospodarske
djelatnosti koje je preneseno i koje je zadralo svoju samostalnost utemeljeno radniko vijee,
ono nastavlja s radom, a najdue do isteka mandata na koji je izabrano.
(11) Ako poduzee, dio poduzea, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti koje
je preneseno ne zadrava svoju samostalnost i nastavak rada radnikog vijea nije mogu,
radnici iji se ugovori prenose zadravaju pravo na zastupljenost sve dok se ne stvore uvjeti
za izbor novog radnikog vijea, odnosno do isteka mandata njihova dotadanjeg
predstavnika.
(12) Ako je u poduzeu, dijelu poduzea, u vezi s obavljanjem gospodarske djelatnosti ili
dijela gospodarske djelatnosti koje je preneseno, sklopljen kolektivni ugovor, na radnike se do
sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najdue godinu dana, nastavlja primjenjivati
kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao prije promjene poslodavca.
(13) Ako se poduzee, dio poduzea, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti
prenosi na novog poslodavca, novi poslodavac solidarno s poslodavcem koji prenosi
poduzee, dio poduzea, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti,
odgovara za obveze prema radnicima nastale do dana prenoenja poduzea, dijela poduzea,
obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti.
(14) Odredbe stavaka 1. do 10. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na
ustanove i druge pravne osobe.
(15) Osobu koja prenoenjem poduzea, dijela poduzea, gospodarske djelatnosti ili dijela
gospodarske djelatnosti ili na drugi nain zlonamjerno izbjegava ispuniti svoj e obveze prema
radniku, nadleni e sud na zahtjev radnika obvezati na ispunjenje njezinih obveza i u sluaju
da ugovor o radu nije sklopljen s tom osobom.
Pretpostavka suglasnosti s odlukom poslodavca
lanak 138.
58

(1) Ako je poslodavac zatraio suglasnost radnikog vijea ili sindikata za svoju odluku,
njihova je dunost, u roku osam dana od dostave zahtjeva poslodavca, oitovati se o davanju
ili uskrati te suglasnosti, ako ovim Zakonom za pojedini sluaj nije drukije odreeno.
(2) Ako u roku iz stavka 1. ovoga lanka radniko vijee ili sindikat ne dostavi poslodavcu
svoje oitovanje o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da su suglasni s odlukom
poslodavca.
Zastara potraivanja iz radnog odnosa
lanak 139.
Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno, potraivanja iz radnog odnosa
zastarijevaju za pet godina.
GLAVA III.

SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU
1. RADNIKO VIJEE
Pravo na sudjelovanje u odluivanju
lanak 140.
Radnici zaposleni kod poslodavca koji zapoljava najmanje dvadeset radnika, osim radnika
zaposlenih u tijelima dravne uprave, imaju pravo sudjelovati u odluivanju o pitanjima u
vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na nain i pod uvjetima
propisanim ovim Zakonom.
Pravo na izbor radnikog vijea
lanak 141.
(1) Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati
jednog ili vie svojih predstavnika (u daljnjem tekstu: radniko vijee) koji e ih zastupati kod
poslodavca u zatiti i promicanju njihovih prava i interesa.
(2) Postupak utemeljenja radnikog vijea pokree se na prijedlog sindikata ili najmanje
dvadeset posto radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca.
Broj lanova radnikog vijea
lanak 142.
(1) Broj lanova radnikog vijea utvruje se prema broju radnika zaposlenih kod odreenog
poslodavca, i to:
1) do sedamdeset pet radnika, jedan predstavnik
59

2) od sedamdeset est do dvjesto pedeset radnika, tri predstavnika
3) od dvjesto pedeset jedan do petsto radnika, pet predstavnika
4) od petsto jedan do sedamsto pedeset radnika, sedam predstavnika
5) od sedamsto pedeset jedan do tisuu radnika, devet predstavnika.
(2) Za svakih sljedeih zapoetih tisuu radnika poveava se broj lanova radnikog vijea za
dva.
(3) Pri predlaganju lanova radnikog vijea potrebno je voditi rauna o ravnomjernoj
zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi,
strunoj spremi, poslovima na kojima rade i slino).
Glavno radniko vijee
lanak 143.
(1) Ako je poslovanje poslodavca organizirano u vie organizacijskih jedinica, radnici mogu
izabrati jedno radniko vijee na razini svih organizacijskih jedinica ili mogu izabrati
radnika vijea u svakoj pojedinoj organizacijskoj jedinici.
(2) Ako su nakon utemeljenja radnikih vijea u pojedinim organizacijskim jedinicama
provedeni izbori i utemeljeno je radniko vijee na razini poslodavca, danom utemeljenja toga
radnikoga vijea utemeljenim radnikim vijeima u pojedinim organizacijskim jedinicama
prestaje mandat.
(3) Kada radnici utemelje radniko vijee u pojedinoj organizacijskoj jedinici, Glavno
radniko vijee moe se organizirati samo ako su radnika vijea utemeljena u svim
organizacijskim jedinicama, i to na nain da takvo radniko vijee bude sastavljeno od
predstavnika radnikih vijea svih organizacijskih jedinica.
(4) Sporazumom izmeu poslodavca i radnikih vijea ureuje se sastav, ovlatenja i druga
pitanja vana za rad Glavnog radnikog vijea.
Izborno razdoblje
lanak 144.
(1) Radniko vijee bira se na izborno razdoblje od etiri godine od dana objave konano
utvrenih rezultata izbora.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, izborno razdoblje moe biti krae ako je izbor za
radniko vijee proveden zbog ponitenja prethodnih izbora ili rasputanja radnikog vijea
tijekom trajanja mandata, te e trajati do isteka izbornog razdoblja radnikog vijea koje je
rasputeno, odnosno koje je izabrano na ponitenim izborima.
(3) Kada tijekom izbornog razdoblja radnikog vijea doe do promjene u lanstvu, mandat
novog lana radnikog vijea trajat e do zavretka mandata radnikog vijea.
60

(4) Redoviti izbori se u pravilu odravaju u razdoblju od 1. oujka do 31. svibnja.
Birako pravo
lanak 145.
(1) Pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod odreenoga poslodavca.
(2) Pravo birati i biti birani nemaju lanovi upravnih i nadzornih organa poslodavca i lanovi
njihovih obitelji te radnici iz lanka 131. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) lanovima obitelji u smislu stavka 2. ovoga lanka smatraju se lanovi ue obitelji iz
lanka 86. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Odredba stavka 2. ovoga lanka ne odnosi se na predstavnike radnika u organima
poslodavca.
(5) Izborni odbor utvruje listu radnika koji imaju birako pravo.
Liste kandidata
lanak 146.
(1) Liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu predloiti sindikati koji imaju svoje
lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca ili skupina radnika koju podrava najmanje
dvadeset posto radnika zaposlenih kod odreenoga poslodavca.
(2) Svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata i zamjenika koliko se predstavnika
radnika bira.
(3) Ministar pravilnikom propisuje postupak izbora radnikih vijea, obveznike, rokove i
nain dostave podataka o izabranim radnikim vijeima.
Utvrivanje rezultata izbora
lanak 147.
(1) Ako se bira jedan predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio najvei broj glasova
radnika koji su glasovali.
(2) Ako u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, dva ili vie kandidata dobiju isti broj glasova,
izabran je kandidat koji je due neprekidno zaposlen kod poslodavca.
(3) Ako se biraju tri ili vie predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste
utvruje se tako da se ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biraka masa liste) dijeli
s brojevima od jedan do, zakljuno, broja predstavnika koji se bira; svi tako dobiveni rezultati
redaju se od najveeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji
se bira je zajedniki djelitelj; svaka lista dobit e onoliko predstavnikih mjesta koliko puta
ukupan broj njezinih dobivenih glasova (biraka masa liste) sadri cijeli broj zajednikog
61

djelitelja; ako su glasovi tako podijeljeni da se ne moe utvrditi koja bi izmeu dviju ili vie
lista dobila koje predstavniko mjesto, ono e pripasti onoj listi koja je dobi la vie glasova.
(4) Lista koja na izborima dobije manje od pet posto glasova radnika koji su glasovali ne
sudjeluje u diobi predstavnikih mjesta.
(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja
jedan pa do rednoga broja koji odgovara broju predstavnikih mjesta koja je odreena lista
dobila.
(6) Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga
neizabranoga pa najvie do broja koliko je odreena lista dobila predstavnikih mjesta, a
nakon to se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata.
(7) Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja poslodavcu i sindikatima koji su
podnijeli listu kandidata.
Temeljna ovlatenja radnikog vijea
lanak 148.
(1) Radniko vijee titi i promie interese radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca,
savjetovanjem, suodluivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoenom
osobom, o pitanjima vanima za poloaj radnika.
(2) Radniko vijee pazi na potivanje ovoga Zakona, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora
te drugih propisa.
(3) Radniko vijee pazi ispunjava li poslodavac uredno i tono obveze obraunavanja i
uplaivanja doprinosa u skladu s posebnim propisom, te u tu svrhu ima pravo uvida u
odgovarajuu dokumentaciju.
(4) Radniko vijee ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju trajka, iskljuenja s
rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji nain mijeati u kolektivni radni
spor koji moe dovesti do takve akcije.
Obveza obavjeivanja
lanak 149.
(1) Poslodavac je duan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radniko vijee o:
1) stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada
2) oekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni
poloaj radnika
3) kretanju i promjenama u plaama
4) opsegu i razlozima uvoenja prekovremenog rada
62

5) broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti (broj radnika
zaposlenih na odreeno vrijeme, na izdvojenom mjestu rada, putem agencije za privremeno
zapoljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano drutvo, odnosno koji su kod
njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog drutva i slino) te razvoju i politici
zapoljavanja
6) broju i vrsti radnika kojima je dao pisanu suglasnost za dopunski rad iz lanka 61. stavka 3.
i lanka 62. stavka 3. ovoga Zakona
7) zatiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljanje uvjeta rada
8) rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u podruju rada i zatite na radu
9) drugim pitanjima osobito vanim za gospodarski i socijalni poloaj radnika.
(2) O pitanjima iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan obavijestiti radniko vijee u
vrijeme, u sadraju i na nain koji omoguuju lanovima radnikog vijea da izvre procjenu
mogueg utjecaja te da se pripreme za savjetovanje s poslodavcem.
Obveza savjetovanja prije donoenja odluke
lanak 150.
(1) Prije donoenja odluke vane za poloaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s
radnikim vijeem o namjeravanoj odluci te mora radnikom vijeu dostaviti podatke vane
za donoenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na poloaj radnika.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac je radnikom vijeu na njegov zahtjev,
prije konanog oitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, duan omoguiti odravanje
sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloenja na njihovo izneseno miljenje.
(3) Vanim odlukama iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se osobito odluke o:
1) donoenju pravilnika o radu
2) planu te razvoju i politici zapoljavanja i otkazu
3) prijenosu poduzea, dijela poduzea, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske
djelatnosti, kao i ugovora o radu radnika na novog poslodavca te o utjecaju takvog prijenosa
na radnike koji su prijenosom obuhvaeni
4) mjerama u vezi sa zatitom zdravlja i sigurnosti na radu
5) uvoenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i nainu rada
6) planu godinjih odmora
7) rasporedu radnog vremena
8) nonom radu
63

9) naknadama za izume i tehniko unapreenje
10) kolektivnom viku radnika iz lanka 127. ovoga Zakona te sve druge odluke za koje je
ovim Zakonom ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje radnikog vijea u njihovu
donoenju.
(4) Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radnikom vijeu potpuno i pravodobno,
tako da mu se omogui davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno
mogli utjecati na donoenje odluke.
(5) Ako sporazumom poslodavca s radnikim vijeem nije drukije odreeno, radniko vijee
je duno u roku od osam dana, a u sluaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, dostaviti
svoje oitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu.
(6) Ako se radniko vijee u roku iz stavka 5. ovoga lanka ne oituje o namjeravanoj odluci,
smatra se da nema primjedbi i prijedloga.
(7) Radniko vijee se moe protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz
ili ako nije proveden postupak otkazivanja predvien ovim Zakonom.
(8) Radniko vijee mora obrazloiti svoje protivljenje odluci poslodavca.
(9) Ako se radniko vijee protivi izvanrednom otkazu, a radnik u sudskom sporu osporava
doputenost otkaza i trai od poslodavca da ga zadri na radu, poslodavac je duan radnika
vratiti na rad u roku od osam dana od dana dostave obavijesti i dokaza o podnoenju tube i
zadrati ga na radu do okonanja sudskog spora.
(10) U sluaju iz stavka 9. ovoga lanka, ako poslodavac izvanredno otkazuje ugovor o radu,
moe radnika privremeno udaljiti s posla do okonanja sudskog spora o doputenosti otkaza,
uz obvezu isplate mjesene naknade plae u visini polovice prosjene plae isplaene tom
radniku u prethodna tri mjeseca.
(11) Ako je protivljenje radnikog vijea izvanrednom otkazu oito neutemeljeno, odnosno
protivno odredbama ovoga Zakona, poslodavac moe od suda traiti da ga privremeno, do
okonanja sudskog spora, oslobodi obveze vraanja radnika na rad i isplate naknade plae.
(12) Odluka poslodavca donesena protivno odredbama ovoga Zakona o obvezi savjetovanja s
radnikim vijeem nitetna je.
Suodluivanje
lanak 151.
(1) Poslodavac moe samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea donijeti odluku o:
1) otkazu lanu radnikog vijea
2) otkazu kandidatu za lana radnikog vijea koji nije izabran, u razdoblju od tri mjeseca
nakon utvrenih konanih rezultata izbora
64

3) otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti dolo do
smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne
sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s
invaliditetom
4) otkazu radniku starijem od ezdeset godina
5) otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca
6) uvrtavanju osoba iz lanka 34. stavka 1. ovoga Zakona u kolektivni viak radnika, osim u
sluaju kada je poslodavac u skladu s posebnim propisom pokrenuo, odnosno provodi
postupak likvidacije
7) prikupljanju, obraivanju, koritenju i dostavljanju treim osobama podataka o radniku
8) imenovanju osobe koja je ovlatena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju,
obrauju, koriste i dostavljaju treim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Poslodavac iznimno moe, bez prethodne suglasnosti radnikog vijea, donijeti odluku iz
stavka 1. toaka 1. do 6. ovoga lanka ako se odlukom rjeava o pravima radnika koji je
ujedno i sindikalni povjerenik koji uiva zatitu iz lanka 188. ovoga Zakona.
(3) Ako se radniko vijee u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti,
smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca.
(4) Ako radniko vijee uskrati suglasnost, uskrata mora biti pisano obrazloena, a
poslodavac moe u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti traiti
da tu suglasnost nadomjesti arbitrana odluka.
(5) Arbitrau iz stavka 4. ovoga lanka provodi arbitar kojeg s liste koju utvruje
Gospodarsko-socijalno vijee odaberu strane u sporu, odnosno koju odrede sporazumno.
(6) Listu arbitara utvruje i vodi Gospodarsko-socijalno vijee.
(7) Ministar, uz prethodno miljenje Gospodarsko-socijalnog vijea, pravilnikom ureuje
nain izbora arbitara, arbitrani postupak te nain obavljanja administrativnih poslova za taj
postupak.
(8) Ministar odlukom, uz prethodno miljenje Gospodarsko-

-socijalnog vijea i miljenja ministra nadlenog za financije, utvruje visinu i nain isplate
naknade trokova arbitranog postupka te nagrade arbitra.
(9) Sporazumom poslodavca s radnikim vijeem mogu se utvrditi i druga pitanja o kojima
poslodavac moe donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea.
Obveza obavjeivanja radnika
lanak 152.
65

Radniko vijee je obvezno redovito obavjeivati radnike i sindikat o svome radu te primati
njihove poticaje i prijedloge.
Odnos sa sindikatom
lanak 153.
(1) Radniko vijee, u svrhu zatite i promicanja prava i interesa radnika, u punom povjerenju
surauje sa svim sindikatima koji imaju svoje lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca.
(2) lan radnikog vijea moe nesmetano nastaviti rad u sindikatu.
(3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, sindikalni povjerenik preuzima sva
prava i obveze radnikog vijea propisane ovim Zakonom, osim prava iz lanka 164. stavka 2.
ovoga Zakona na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca iz lanka 164. stavka
1. ovoga Zakona.
(4) Ako kod poslodavca djeluje vie sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom
povjereniku, odnosno povjerenicima koji e imati prava i obveze iz stavka 3. ovoga lanka, a
o postignutom sporazumu sindikati su duni pisano obavijestiti poslodavca.
Rad radnikog vijea
lanak 154.
(1) Ako radniko vijee ima tri ili vie lana, radi na sjednicama.
(2) Radniko vijee donosi poslovnik o svom radu.
(3) Na sjednicama radnikog vijea mogu biti nazoni predstavnici sindikata koji imaju
lanove zaposlene kod poslodavca, bez prava sudjelovanja u odluivanju.
(4) Radniko vijee moe zatraiti miljenje strunjaka o pitanjima iz svog djelokruga.
(5) Trokovi strunog savjetovanja iz stavka 4. ovoga lanka terete poslodavca u skladu sa
sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i radnikog vijea.
Nastupanje pred sudom
lanak 155.
(1) Radniko vijee moe tuiti ili biti tueno samo na temelju ovlatenja, odnosno obveza
utvrenih ovim ili drugim zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom.
(2) Radniko vijee ne moe imati vlastitu imovinu.
(3) Radniko vijee, a ni njegovi lanovi, ne odgovaraju graanskopravno za odluke koje ono
donosi.
Uvjeti za rad radnikog vijea
66

lanak 156.
(1) Radniko vijee zasjeda i na drugi nain obavlja svoje poslove u radno vrijeme.
(2) Za rad u radnikom vijeu svaki lan ima pravo na naknadu plae za est radnih sati
tjedno.
(3) lanovi radnikog vijea mogu jedan drugome ustupati radne sate iz stavka 2. ovoga
lanka.
(4) Ako broj raspoloivih radnih sati to doputa, poslovi predsjednika ili lana radnikog
vijea mogu se obavljati u punom radnom vremenu.
(5) Poslodavac mora radnikom vijeu osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge
uvjete za rad.
(6) Poslodavac mora lanovima radnikog vijea omoguiti osposobljavanje za rad u
radnikom vijeu.
(7) Poslodavac snosi i druge trokove koji u skladu s ovim Zakonom, drugim propisom ili
kolektivnim ugovorom nastanu djelatnou radnikog vijea.
(8) Predsjednik ili lan radnikog vijea koji je poslove za radniko vijee obavljao u punom
radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova ima pravo povratka na poslove na
kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac
mu je duan ponuditi obavljanje drugih odgovarajuih poslova.
(9) Sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i radnikog vijea poblie se ureuju uvjeti
za rad radnikog vijea.
(10) Odnos radnikog vijea i poslodavca temelji se na povjerenju i meusobnoj suradnji.
Zabrana nejednakog postupanja prema lanovima radnikog vijea
lanak 157.
Poslodavac ne smije lanove radnikog vijea povlaivati, a niti stavljati u nepovoljniji
poloaj od drugih radnika.
Zabrana nejednakog postupanja radnikog vijea prema radnicima
lanak 158.
U svom djelovanju radniko vijee ne smije radnika ili odreenu skupinu radnika
povlaivati, a niti stavljati u nepovoljniji poloaj od drugih radnika.
uvanje poslovne tajne
lanak 159.
67

(1) lan radnikog vijea duan je uvati poslovnu tajnu koju je saznao u obavljanju
ovlatenja danih mu ovim Zakonom.
(2) Poslovnu tajnu iz stavka 1. ovoga lanka predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna
odreeni zakonom, drugim propisom ili opim aktom trgovakog drutva, ustanove ili druge
pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraivakog ili konstrukcijskog
rada te druge podatke zbog ijeg bi priopavanja neovlatenoj osobi mogle nastupiti tetne
posljedice za njezine gospodarske interese.
(3) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka postoji i nakon isteka izbornoga razdoblja.
Sporazum radnikog vijea s poslodavcem
lanak 160.
(1) Radniko vijee moe s poslodavcem sklopiti pisani sporazum koji moe sadravati
pravna pravila kojima se ureuju pitanja iz radnog odnosa.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se neposredno i obvezno na sve radnike
zaposlene kod poslodavca koji je sklopio sporazum.
(3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju se urediti pitanja plaa, trajanja radnog
vremena te druga pitanja koja se redovito ureuju kolektivnim ugovorom, osim ako stranke
kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke toga sporazuma.
Poveanje broja lanova i ovlatenja radnikog vijea
lanak 161.
(1) Sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca moe se poveati broj
lanova radnikog vijea preko broja odreenog ovim Zakonom, a moe se poveati i opseg
osloboenja lanova radnikog vijea od obveze rada, uz naknadu plae.
(2) Sporazumom radnikog vijea s poslodavcem ili kolektivnim ugovorom mogu se proiriti
ovlatenja radnikog vijea.
Ponitenje izbora, rasputanje radnikog vijea i iskljuenje njegova lana
lanak 162.
(1) Radniko vijee, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje lanove zaposlene
kod odreenog poslodavca ili kandidat za radniko vijee, mogu u roku od devedeset dana od
dana objave konanih rezultata izbora, od nadlenog suda zahtijevati da u sluaju teke
povrede obveze iz ovoga Zakona o provoenju izbora za radniko vijee, koja je utjecala na
rezultate izbora, poniti provedene izbore.
(2) Ako radniko vijee ili neki njegov lan teko povrijedi obveze dane mu ovim Zakonom,
drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, ili ako za vrijeme izbornog razdoblja, u odnosu
na nekog lana nastupe zapreke za njegovo lanstvo u radnikom vijeu, sindikati koji imaju
svoje lanove zaposlene kod odreenoga poslodavca, mogu zatraiti od nadlenog suda da
68

raspusti radniko vijee ili da iskljui odreenoga lana, a isto moe zatraiti i najmanje
dvadeset pet posto radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavac.
(3) Ako pri izboru lanova radnikog vijea nije osigurana primjena odredbe lanka 142.
stavka 3. ovoga Zakona, rasputanje radnikog vijea moe zatraiti najmanje dvadeset pet
posto svih radnika zaposlenih kod poslodavca.
(4) Sudska nadlenost i rokovi za donoenje odluke o ponitenju izbora, rasputanju
radnikog vijea i iskljuenju njegova lana utvruju se odgovarajuom primjenom odredbi
lanka 219. ovoga Zakona.
2. SKUPOVI RADNIKA
Skupovi radnika
lanak 163.
(1) Radi sveobuhvatnog obavjeivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca te o radu
radnikog vijea moraju se dva puta godinje, u podjednakim vremenskim razmacima, odrati
skupovi radnika zaposlenih kod odreenoga poslodavca.
(2) Ako veliina poslodavca ili druge posebnosti to zahtijevaju, skupovi iz stavka 1. ovoga
lanka mogu se odrati po odjelima ili drugim organizacijskim jedinicama.
(3) Skup radnika iz stavka 1. ovoga lanka saziva radniko vijee, uz prethodno savjetovanje
s poslodavcem, vodei pri tome rauna da se odabirom vremena i mjesta odravanja skupa
radnika ne teti poslovanju poslodavca.
(4) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, skup radnika iz stavka 1. ovoga
lanka duan je sazvati poslodavac.
(5) Ne dirajui u pravo radnikog vijea da saziva skup radnika iz stavka 1. ovoga lanka,
poslodavac moe, ako ocijeni da je to potrebno, sazvati skup radnika vodei pri tome rauna
da se time ne ogranie ovlasti radnikog vijea utvrene ovim Zakonom.
(6) O sazivanju skupa iz stavka 5. ovoga lanka poslodavac se mora savjetovati s radnikim
vijeem.
3. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU POSLODAVCA
Predstavnik radnika u organu poslodavca
lanak 164.
(1) U trgovakom drutvu ili zadruzi, u kojima se u skladu s posebnim propisom utemeljuje
organ koji nadzire voenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo
odgovarajue tijelo) te u javnoj ustanovi, jedan lan organa drutva ili zadruge koji nadzire
voenje poslova, odnosno jedan lan organa javne ustanove (upravno vijee, odnosno drugo
odgovarajue tijelo) mora biti predstavnik radnika.
69

(2) Predstavnika radnika u organ iz stavka 1. ovoga lanka imenuje i opoziva radni ko vijee.
(3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, predstavnika radnika u organ iz
stavka 1. ovoga lanka, izmeu radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici
na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim ovim
Zakonom za izbor radnikog vijea koje ima jednog lana.
(4) lan organa iz stavka 1. ovoga lanka imenovan na nain propisan stavkom 2., odnosno
izabran na nain propisan stavkom 3. ovoga lanka, ima isti pravni poloaj kao i drugi
imenovani lanovi toga organa.
GLAVA IV.

KOLEKTIVNI RADNI ODNOSI
1. UDRUGE RADNIKA I POSLODAVACA
Pravo na udruivanje
lanak 165.
(1) Radnici imaju pravo, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega
ulaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata.
(2) Poslodavci imaju pravo, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti udrugu poslodavaca te se
u nju ulaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima te udruge.
(3) Udruge iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka (u daljnjem tekstu: udruge) mogu se osnovati bez
bilo kakvoga prethodnog odobrenja.
Dobrovoljnost lanstva u udruzi
lanak 166.
(1) Radnik, odnosno poslodavac slobodno odluuje o svojem pristupanju udruzi i istupanju iz
udruge.
(2) Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva u udruzi, odnosno
sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge.
(3) Postupanje protivno stavcima 1. i 2. ovoga lanka predstavlja diskriminaciju u smislu
posebnog zakona.
Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom izvrne vlasti
lanak 167.
Djelatnost udruge ne moe se privremeno zabraniti niti se udruga moe raspustiti odlukom
izvrne vlasti.
70

Udruge vie razine
lanak 168.
(1) Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge oblike udruivanja u kojima se njihovi
interesi povezuju na vioj razini (udruge vie razine).
(2) Udruge vie razine uivaju sva prava i slobode zajamene udrugama.
(3) Udruge i udruge vie razine imaju pravo slobodno se udruivati i suraivati s
meunarodnim organizacijama utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa.
Ovlatenja udruge
lanak 169.
(1) Udruga moe biti stranka kolektivnog ugovora samo ako je utemeljena i registrirana u
skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Udruga moe u radnim sporovima kod poslodavca, pred sudom, u mirenju i arbitrai te
pred dravnim tijelima zastupati svoje lanove.
Utemeljenje drugih pravnih osoba
lanak 170.
Udruge mogu, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka predvienih statutom ili pravilima,
utemeljiti druge pravne osobe u skladu s posebnim propisima.
2. UTEMELJENJE I REGISTRACIJA UDRUGA
Utemeljenje udruge
lanak 171.
(1) Sindikat moe utemeljiti najmanje deset punoljetnih poslovno sposobnih fizikih osoba.
(2) Udrugu poslodavaca mogu utemeljiti tri pravne osobe ili punoljetne poslovno sposobne
fizike osobe.
(3) Udrugu vie razine mogu utemeljiti najmanje dvije udruge iz stavaka 1. ili 2. ovoga
lanka.
(4) Naziv udruge, odnosno udruge vie razine, mora se jasno razlikovati od naziva ve
registriranih udruga, odnosno udruga vie razine.
Statut udruge
lanak 172.
71

(1) Udruga, odnosno udruga vie razine, mora imati statut utemeljen i donesen na naelima
demokratskog zastupanja i demokratskog oitovanja volje lanova.
(2) Statutom udruge utvruje se svrha udruge, naziv, sjedite, naznaka djeluje li u jednoj ili
vie upanija, odnosno na teritoriju Republike Hrvatske, znak, tijela udruge, nain izbora i
opoziva tih tijela, ovlatenja tijela udruge, postupak ulanjivanja i prestanak lanstva, nain
donoenja i izmjene statuta, pravila i drugih opih akata te prestanak djelovanja udruge.
(3) Statut udruge mora sadravati odredbe o tijelima ovlatenima za sklapanje kolektivnog
ugovora te uvjetima i postupku organiziranja industrijskih akcija.
(4) Statutom odreena svrha udruge mora biti sklapanje kolektivnih ugovora.
Pravna osobnost udruge
lanak 173.
(1) Udruga i udruga vie razine stjee pravnu osobnost danom upisa u registar udruga.
(2) Statutom udruge odreuje se ima li udruga podrunice ili druge oblike unutarnjeg
organiziranja te koja ovlatenja podrunice ili drugi oblici unutarnjeg organiziranja imaju u
pravnom prometu.
(3) Podrunica ili drugi oblik unutarnjeg organiziranja stjee ovlatenja u pravnom prometu iz
stavka 2. ovoga lanka danom utvrenim odlukom o njezinu osnivanju u skladu sa statutom
udruge.
Registar udruga
lanak 174.
(1) Udruge i udruge vie razine koje djeluju samo u jednoj upaniji upisuju se u registar
udruga koji se vodi u uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba
nadlenom za poslove rada.
(2) Udruge i udruge vie razine koje djeluju na teritoriju Republike Hrvatske ili u dvije ili vie
upanija upisuju se u registar udruga koji se vodi u ministarstvu.
(3) U registar se upisuje: dan utemeljenja, naziv, sjedite, naznaka djeluje li udruga u jednoj
ili vie upanija, odnosno na teritoriju Republike Hrvatske, naziv izvrnog tijela, imena osoba
ovlatenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge, odnosno udruge vie razine.
(4) Ministar pravilnikom propisuje sadraj i nain voenja registra udruga.
Zahtjev za upis u registar udruga
lanak 175.
(1) Na zahtjev utemeljitelja udruga se upisuje u registar.
72

(2) Zahtjevu za upis mora se priloiti: odluka o utemeljenju, zapisnik skuptine utemeljitelja,
statut, popis utemeljitelja i lanova izvrnog tijela, ime i prezime osobe ili osoba ovlatenih za
zastupanje.
(3) Utemeljitelji su duni zahtjev za upis u registar udruga podnijeti u roku od trideset dana od
dana odravanja skuptine.
(4) Tijelo nadleno za registraciju duno je izdati potvrdu o zaprimanju zahtjeva za upis u
registar udruga.
(5) Na postupak upisa u registar udruga primjenjuje se propis o opem upravnom postupku.
Rjeenje o zahtjevu za upis u registar udruga
lanak 176.
(1) O zahtjevu za upis udruge u registar donosi se rjeenje.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka obvezno sadri: broj pod kojim se udruga upisuje,
naziv udruge, sjedite, podatak o tome djeluje li udruga u jednoj ili vie upanija, odnosno na
teritoriju Republike Hrvatske te ime i prezime osobe ili osoba ovlatenih za zastupanje.
Otklanjanje nedostataka u statutu ili postupku utemeljenja
lanak 177.
(1) Ako tijelo ovlateno za registraciju utvrdi da priloeni statut nije u skladu s ovim
Zakonom ili da podneseni zahtjev ne sadri dokaze o ispunjenju uvjeta predvienih ovim
Zakonom za utemeljenje udruge, pozvat e podnositelje zahtjeva da usklade statut s ovim
Zakonom ili podnesu odgovarajue dokaze te im za to odrediti rok koji ne moe biti krai od
osam niti dui od petnaest dana.
(2) Ako u roku iz stavka 1. ovoga lanka podnositelji zahtjeva ne otklone nedostatke u statutu
ili ne podnesu dokaze o ispunjenju uvjeta propisanih ovim Zakonom za utemeljenje udruge,
tijelo ovlateno za registraciju e rjeenjem odbaciti podnesen zahtjev ili odbiti zahtjev za upis
u registar udruga.
Rok za donoenje rjeenja o zahtjevu za upis u registar udruga
lanak 178.
(1) Tijelo ovlateno za registraciju duno je donijeti rjeenje o zahtjevu za upis u registar
udruga najkasnije u roku od trideset dana od dana predaje urednog zahtjeva.
(2) Ako ovlateno tijelo ne donese rjeenje u roku iz stavka 1. ovoga lanka, smatrat e se da
je udruga registrirana iduega dana od isteka toga roka.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, tijelo ovlateno za registraciju duno je u roku od
sedam dana od isteka roka za donoenje rjeenja izdati potvrdu o registraciji udruge sa
sadrajem propisanim lankom 176. stavkom 2. ovoga Zakona.
73

Odbijanje zahtjeva za upis
lanak 179.
(1) Tijelo ovlateno za registraciju donijet e rjeenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar
udruga ako udruga nije utemeljena u skladu s lancima 171. i 172. ovoga Zakona.
(2) Rjeenje kojim se odbija zahtjev za upis mora biti obrazloeno.
(3) O albi protiv rjeenja ureda dravne uprave u upaniji, odnosno Grada Zagreba
nadlenog za poslove rada odluuje ministarstvo.
(4) Ako ministarstvo donosi rjeenje u prvom stupnju, ono je izvrno i protiv njega se moe
pokrenuti upravni spor.
Prijava promjene podataka
lanak 180.
(1) U registar udruga mora se prijaviti svaka promjena naziva udruge, sjedita, podatak o
djelovanju u jednoj ili vie upanija, odnosno na teritoriju Republike Hrvatske, naziva tijela,
osoba ovlatenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge.
(2) Osoba ovlatena za zastupanje udruge duna je promjene iz stavka 1. ovoga lanka
prijaviti tijelu koje vodi registar udruga u roku od trideset dana od dana nastale promjene.
(3) Na upis promjene podataka iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga
Zakona o upisu udruga u registar.
3. IMOVINA UDRUGA
Prikupljanje i zatita imovine od prisilnog izvrenja
lanak 181.
(1) Udruge mogu prikupljanjem upisnina i lanarina te kupnjom, darovanjem ili na drugi
zakonit nain stjecati imovinu bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja.
(2) Prisilno izvrenje ne moe se provesti na nepokretnoj i pokretnoj imovini udruga nunoj
za odravanje sastanaka i provoenje obrazovnih djelatnosti te na knjinicama udruga.
Podjela imovine udruge
lanak 182.
(1) Ako se udruga razdijeli ili se znatniji dio lanstva izdvoji u novu udrugu, imovina udruge
dijeli se meu udrugama, razmjerno broju lanova, ako statutom udruge, ugovorom ili drugim
sporazumom nije drukije odreeno.
74

(2) Ako udruga prestane djelovati, imovinom udruge postupa se na nain propisan statutom
udruge.
(3) Ako udruga prestane djelovati, imovina udruge ne moe se podijeliti lanovima udruge.
4. DJELOVANJE UDRUGA
Zabrana nadzora
lanak 183.
(1) Poslodavci i njihove udruge ne smiju nadzirati utemeljenje i djelovanje sindikata, odnosno
njihovih udruga vie razine, niti radi ostvarenja takvoga nadzora smiju financirati ili na drugi
nain podupirati sindikate, odnosno njihove udruge vie razine.
(2) Zabrana nadzora iz stavka 1. ovoga lanka, primjenjuje se i na odnos sindikata, odnosno
njihovih udruga vie razine prema poslodavcima i njihovim udrugama.
Sudska zatita lanskih prava
lanak 184.
lan udruge moe traiti sudsku zatitu u sluaju povrede svojih prava utvrenih statutom ili
drugim pravilima udruge.
Sudska zatita prava na udruivanje
lanak 185.
(1) Udruga ili udruga vie razine moe zahtijevati od suda da zabrani djelatnost koja je
protivna pravu na slobodno udruivanje radnika, odnosno poslodavaca.
(2) Udruga ili udruga vie razine moe zahtijevati naknadu tete koju je pretrpjela zbog
djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka.
Zabrana nejednakog postupanja zbog sindikalnoga lanstva ili djelatnosti
lanak 186.
(1) Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih radnika zbog lanstva u
sindikatu, a osobito nije doputeno:
1) ugovor o radu s odreenim radnikom sklopiti pod uvjetom da on ne stupi u sindikat,
odnosno pod uvjetom da istupi iz sindikata
2) otkazati ugovor o radu ili na drugi nain staviti radnika u nepovoljniji poloaj od ostalih
radnika zbog njegova lanstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan
radnoga vremena, a uz suglasnost poslodavca i za vrijeme radnoga vremena.
75

(2) lanstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na
kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik
obavlja, odnosno mjesta rada, strunom obrazovanju, napredovanju, plaanju, socijalnim
davanjima i prestanku ugovora o radu.
(3) Poslodavac, direktor ili neko drugo tijelo te zastupnik poslodavca ne smiju se koristiti
prisilom u korist ili protiv bilo kojega sindikata.
Sindikalni povjerenik i predstavnik
lanak 187.
(1) Sindikati samostalno odluuju o nainu njihova zastupanja kod poslodavca.
(2) Sindikati koji imaju najmanje pet zaposlenih kod odreenog poslodavca mogu imenovati
ili izabrati jednog ili vie sindikalnih povjerenika.
(3) Sindikati koji imaju lanove kod odreenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog
ili vie sindikalnih predstavnika.
(4) Sindikalni povjerenik je radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca.
(5) Sindikalni povjerenici, odnosno sindikalni predstavnici imaju pravo kod poslodavca tititi
i promicati prava i interese lanova sindikata.
(6) Poslodavac je duan sindikalnom povjereniku, odnosno sindikalnom predstavniku
omoguiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava iz stavka 5. ovoga lanka te pristup
podacima vanim za ostvarenje toga prava.
(7) Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik pravo iz stavka 5. ovoga lanka
mora ostvarivati na nain koji ne teti poslovanju poslodavca.
(8) Sindikat mora pisano obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog povjerenika,
odnosno sindikalnog predstavnika.
(9) Sindikalni predstavnik ima sva prava i obveze sindikalnog povjerenika utvrene ovim
Zakonom, osim prava i obveza koje sindikalni povjerenik ima iz radnog odnosa ili u vezi s
radnim odnosom, te prava iz lanka 153. stavka 3. ovoga Zakona.
Zatita sindikalnih povjerenika
lanak 188.
(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dunosti i est mjeseci nakon prestanka
te dunosti, a bez suglasnosti sindikata nije mogue:
1) otkazati ugovor o radu ili
2) na drugi nain staviti ga u nepovoljniji poloaj u odnosu na njegove dotadanje uvjete rada
i u odnosu na ostale radnike.
76

(2) Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se
da je suglasan s odlukom poslodavca.
(3) Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, uskrata mora biti pisano obrazloena, a
poslodavac moe u roku od petnaest dana od dana dostave oitovanja sindikata zatraiti da
suglasnost nadomjesti arbitrana odluka.
(4) Na arbitrau iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje odredba
lanka 151. stavaka 4. do 8. ovoga Zakona.
(5) Zatitu iz stavka 1. ovoga lanka uiva najmanje jedan sindikalni povjerenik, a najvei
broj sindikalnih povjerenika koji kod odreenog poslodavca uivaju zatitu odreuje se
odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona o broju lanova radnikog vijea u odnosu
na broj sindikalno organiziranih radnika kod toga poslodavca.
Sindikalna lanarina
lanak 189.
Na zahtjev i u skladu s uputama sindikata, a uz prethodnu pisanu suglasnost radnika koji je
lan sindikata, poslodavac je duan obraunavati i iz plae radnika ustezati sindikalnu
lanarinu te je redovito uplaivati na raun sindikata.
5. PRESTANAK DJELOVANJA UDRUGE
Naini prestanka djelovanja udruge
lanak 190.
(1) Udruga prestaje djelovati:
1) ako tako odlui tijelo udruge koje je statutom ovlateno da odluuje o prestanku djelovanja
udruge
2) ako je od odravanja sjednice najvieg tijela udruge proteklo dvostruko due vrijeme od
vremena za koje je statutom odreeno da se takva sjednica mora odrati
3) ako sud zabrani djelovanje udruge.
(2) Udruga je duna, nakon odravanja sjednice najvieg tijela udruge, tijelu nadlenom za
registraciju dostaviti izvjee o odravanju sjednice najvieg tijela udruge i podatak o
ukupnom broju lanova udruge.
(3) Ako iz izvjea iz stavka 2. ovoga lanka proizlazi da se broj lanova udruge smanjio
ispod broja lanova odreenog ovim Zakonom za utemeljenje udruge, tijelo nadleno za
registraciju brisat e udrugu iz registra.
(4) O brisanju udruge iz stavka 3. ovoga lanka tijelo nadleno za registraciju donijet e
rjeenje.
77

(5) Odluku o prestanku djelovanja udruge u sluajevima iz stavka 1. toaka 2. i 3. ovoga
lanka donosi nadleni sud, a tijelo nadleno za voenje registra brisat e udrugu iz registra
na temelju pravomone sudske odluke.
Zabrana djelovanja udruge
lanak 191.
(1) Djelovanje udruge zabranit e se presudom upanijskog suda nadlenog prema sjeditu
udruge ako je njezina djelatnost protivna Ustavu Republike Hrvatske i zakonu.
(2) Postupak za zabranu djelovanja udruge pokree se na zahtjev tijela ovlatenog za
registraciju ili ovlatenoga dravnog odvjetnika.
(3) U obrazloenju presude o zabrani djelovanja udruge moraju se oznaiti djelatnosti zbog
kojih je djelovanje udruge zabranjeno.
(4) Presudom kojom zabranjuje djelovanje udruge sud mora odluiti o imovini udruge u
skladu sa statutom udruge.
(5) Izrijeka pravomone presude o zabrani djelovanja udruge objavit e se u Narodnim
novinama.
6. KOLEKTIVNI UGOVORI
Predmet kolektivnog ugovora
lanak 192.
(1) Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a
moe sadravati i pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnih
odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim
odnosom.
(2) Pravna pravila sadrana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na
sve osobe na koje se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje kolektivni ugovor.
(3) Kolektivni ugovor moe sadravati i pravila o sastavu i nainu postupanja tijela ovlatenih
za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova.
Obveza kolektivnog pregovaranja u dobroj vjeri
lanak 193.
Osobe koje u skladu s posebnim propisom mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dune su u
dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora, u vezi s pitanjima koja u skladu s
ovim Zakonom mogu biti predmet kolektivnog ugovora.
Osobe koje obvezuje kolektivni ugovor
78

lanak 194.
(1) Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme
sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale lanovi udruge koja je sklopila
kolektivni ugovor.
(2) U kolektivnom ugovoru mora se naznaiti razina njegove primjene.
Oblik kolektivnog ugovora
lanak 195.
Kolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku.
Dunost ispunjavanja obveza iz kolektivnog ugovora u dobroj vjeri
lanak 196.
(1) Stranke kolektivnog ugovora i osobe na koje se on primjenjuje dune su u dobroj vjeri
ispunjavati njegove odredbe.
(2) Zbog povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oteena stranka ili osoba na koju se on
primjenjuje, moe traiti naknadu pretrpljene tete.
Punomo za pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora
lanak 197.
(1) Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora moraju imati pisanu punomo za
kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora.
(2) Ako je stranka kolektivnog ugovora pravna osoba, punomo iz stavka 1. ovoga lanka
mora biti izdana u skladu sa statutom te pravne osobe.
(3) Ako je jedna od strana kolektivnog ugovora udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca
vie razine, osobe koje zastupaju tu udrugu, uz pisanu punomo iz stavka 1. ovoga lanka,
moraju drugoj strani dostaviti popis poslodavaca lanova udruge u ije ime pregovaraju,
odnosno sklapaju kolektivni ugovor.
Vrijeme na koje se sklapa kolektivni ugovor
lanak 198.
(1) Kolektivni ugovor moe se sklopiti na odreeno ili na neodreeno vrijeme.
(2) Kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme ne smije se sklopiti za razdoblje due od
pet godina.
Produena primjena pravnih pravila sadranih u kolektivnom ugovoru
79

lanak 199.
(1) Nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadrana pravna pravila
kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju kao dio
prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju
od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca
od isteka otkaznog roka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kolektivnim ugovorom moe se ugovoriti i due
razdoblje produene primjene pravnih pravila sadranih u kolektivnom ugovoru.
Otkaz kolektivnog ugovora
lanak 200.
(1) Kolektivni ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme moe se otkazati.
(2) Kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme moe se otkazati samo ako je mogunost
otkazivanja predviena ugovorom.
(3) Kolektivni ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme i kolektivni ugovor sklopljen na
odreeno vrijeme, u kojem je predviena mogunost otkazivanja, moraju sadravati sastojke o
otkaznim razlozima i rokovima.
(4) Ako se kolektivni ugovor moe otkazati, a ne sadri podatak o otkaznom razlogu, na
otkazni razlog se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe obveznog prava o izmjeni ili
raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnosti.
(5) Ako se kolektivni ugovor moe otkazati, a ne sadri podatak o otkaznom roku, otkazni rok
je tri mjeseca.
(6) Otkaz se mora dostaviti svim strankama kolektivnog ugovora.
(7) Kolektivni ugovor mora sadravati odredbe o postupku izmjene i obnove kolektivnog
ugovora.
Dostava kolektivnog ugovora nadlenom tijelu
lanak 201.
(1) Svaki kolektivni ugovor, te svaka promjena (izmjena, dopuna ili otkaz) kolektivnog
ugovora mora se dostaviti, ovisno o razini primjene, ministarstvu ili uredu dravne uprave u
upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada.
(2) Ministarstvu se dostavlja kolektivni ugovor ili promjena kolektivnog ugovora koji se
primjenjuje na teritoriju Republike Hrvatske ili u dvije ili vie upanija, a svi ostali kolektivni
ugovori ili nove promjene, dostavljaju se uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu
Grada Zagreba nadlenom za poslove rada.
80

(3) Kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora nadlenom tijelu dostavlja stranka
koja je prva navedena u tom ugovoru, odnosno stranka koja otkazuje kolektivni ugovor.
(4) Udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine duna je nadlenom tijelu dostaviti
popis poslodavaca koje obvezuje kolektivni ugovor sklopljen od strane udruge poslodavaca ili
udruge poslodavaca vie razine te sve promjene u lanstvu udruge nastale za vrijeme vaenja
kolektivnog ugovora.
(5) Ministar pravilnikom propisuje postupak dostave kolektivnih ugovora ili njihovih
promjena nadlenom dravnom tijelu te nain voenja evidencije o dostavljenim kolektivnim
ugovorima i njihovim promjenama.
Objava kolektivnog ugovora
lanak 202.
(1) Kolektivni ugovor se mora javno objaviti.
(2) Ministar pravilnikom propisuje nain objave kolektivnih ugovora iz stavka 1. ovoga
lanka.
(3) Propust poslodavca da objavi kolektivni ugovor koji ga obvezuje ne utjee na izvrenje
njegovih obveza iz toga kolektivnog ugovora.
Proirenje primjene kolektivnog ugovora
lanak 203.
(1) Ministar moe na prijedlog svih stranaka kolektivnog ugovora proiriti primjenu
kolektivnog ugovora, sklopljenog s udrugom poslodavaca ili udrugom poslodavaca vie
razine, na poslodavca koji nije lan udruge poslodavca ili udruge poslodavca vie razine koja
je potpisnica toga kolektivnog ugovora.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga lanka, ministar e donijeti ako postoji javni interes za
proirenje kolektivnog ugovora i ako su kolektivni ugovor zakljuili sindikati koji imaju
najvei broj lanova i udruga poslodavaca koja ima najvei broj radnika, na razini za koju se
isti proiruje.
(3) Ministar e, na temelju podataka o broju i strukturi poslodavaca na koje e se proiriti
kolektivni ugovor, na temelju podataka o broju kod njih zaposlenih radnika i razine
materijalnih prava radnika te nakon savjetovanja s predstavnicima poslodavaca na koje e se
proiriti kolektivni ugovor, utvrditi postoji li javni interes iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) U odluci iz stavka 2. ovoga lanka ministar je duan naznaiti podruje primjene
kolektivnog ugovora ija se primjena proiruje.
(5) Proirena primjena kolektivnog ugovora iz stavka 4. ovoga lanka prestaje nakon isteka
otkaznog roka kolektivnog ugovora koji je otkazan, odnosno isteka roka na koji je kolektivni
ugovor bio sklopljen, u kojem sluaju se pravna pravila toga kolektivnog ugovora nee
primjenjivati u skladu s lankom 199. ovoga Zakona.
81

(6) Ministar moe opozvati odluku o proirenju kolektivnog ugovora, a ako je primjena
kolektivnog ugovora proirena, a nakon proirenja je dolo do njegove izmjene, dopune ili
obnove, a za koju nije podnesen prijedlog za proirenje u roku od trideset dana od dana
dostave izmjene, dopune ili obnove nadlenom tijelu, ministar e donijeti odluku o opozivu
odluke o proirenju kolektivnog ugovora koji je izmijenjen, dopunjen ili obnovljen.
(7) Odluka o proirenju primjene kolektivnog ugovora i kolektivni ugovor koji se proiruje,
odnosno odluka o opozivu proirene primjene kolektivnog ugovora, moraju se objaviti u
Narodnim novinama.
(8) Kada je poslodavac obvezan primjenjivati dva ili vie proirenih kolektivnih ugovora, u
sluaju spora o primjeni kolektivnog ugovora primijenit e se onaj kolektivni ugovor koji se
primjenjuje u djelatnosti u koju je, prema slubenoj statistikoj klasifikaciji, razvrstan
poslodavac.
Sudska zatita prava iz kolektivnog ugovora
lanak 204.
(1) Stranka kolektivnog ugovora moe tubom pred nadlenim sudom zahtijevati zatitu prava
iz kolektivnog ugovora.
(2) U sluaju spora zbog otkaza kolektivnog ugovora na odgovarajui se nain primjenjuje
odredba lanka 219. ovoga Zakona.
7. TRAJK I RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
trajk i trajk solidarnosti
lanak 205.
(1) Sindikati imaju pravo pozvati na trajk i provesti ga u svrhu zatite i promicanja
gospodarskih i socijalnih interesa svojih lanova te zbog neisplate plae, dijela plae, odnosno
naknade plae, ako nisu isplaene do dana dospijea.
(2) U sluaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na
trajk i provesti ga imaju sindikati kojima je u skladu s posebnim propisom utvrena
reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su
pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora.
(3) trajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a
trajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj trajk organizira.
(4) trajk se ne smije zapoeti prije okonanja postupka mirenja kada je takav postupak
predvien ovim Zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja
spora o kojem su se stranke sporazumjele.
(5) trajk solidarnosti se smije zapoeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka
roka od dva dana od dana poetka trajka u iju se potporu organizira.
82

(6) U pismu kojim se najavljuje trajk moraju se naznaiti razlozi za trajk, mjesto, dan i
vrijeme poetka trajka te nain njegova provoenja.
Sporovi u kojima je obvezno mirenje
lanak 206.
(1) U sluaju spora koji moe dovesti do trajka ili drugog oblika industrijske akcije, mora se
provesti postupak mirenja propisan ovim Zakonom, ako stranke spora nisu dogovorile neki
drugi nain njegova mirnog rjeavanja.
(2) Mirenje iz stavka 1. ovoga lanka provodi miritelj kojeg stranke u sporu izaberu s liste
koju utvruje Gospodarsko-socijalno vijee ili koju sporazumno odrede.
Lista miritelja
lanak 207.
(1) Lista miritelja koju utvruje Gospodarsko-socijalno vijee vodi se pri Gospodarsko-
socijalnom vijeu.
(2) Odluku o visini naknade trokova rada miritelja donosi ministar, uz prethodno miljenje
Gospodarsko-socijalnog vijea i uz suglasnost ministra nadlenog za poslove financija.
(3) Ministar, uz prethodno miljenje Gospodarsko-socijalnog vijea, donosi pravilnik kojim se
ureuje nain izbora miritelja, provoenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih
poslova za potrebe toga postupka.
Rok za okonanje postupka mirenja
lanak 208.
Ako se stranke u sporu drukije ne sporazumiju, mirenje predvieno ovim Zakonom mora se
dovriti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeu
ili uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove
rada.
Sporazum stranaka i njegovi uinci
lanak 209.
(1) Stranke mogu okonati postupak mirenja sporazumom.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka postignut u sluaju spora o sklapanju, izmjeni ili
obnovi kolektivnog ugovora ima pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora.
(3) Sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka postignutim u sluaju spora zbog plae, dijela
plae, odnosno naknade plae ako nisu isplaene do dana dospijea, moe se ugovoriti nain i
dinamika njihove isplate.
83

Arbitrano rjeavanje spora
lanak 210.
(1) Stranke spora mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitrai.
(2) Imenovanje arbitra ili arbitranoga vijea te druga pitanja arbitranog postupka, mogu se
urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora.
Pitanje o kojem odluuje arbitraa
lanak 211.
(1) U sporazumu o iznoenju spora pred arbitrau stranke spora e odrediti pitanje koje iznose
pred arbitrau.
(2) Arbitraa moe odluiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora.
Arbitrana odluka
lanak 212.
(1) Ako se radi o sporu o primjeni zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraa
e temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru.
(2) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraa e
temeljiti svoju odluku na pravinosti.
(3) Ako stranke spora u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznoenju spora pred arbitrau
ne odrede drukije, arbitrana odluka mora biti obrazloena.
(4) Protiv arbitrane odluke nije doputena alba.
(5) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitrana odluka
ima pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora.
Iskljuenje s rada (lockout)
lanak 213.
(1) Poslodavci mogu iskljuiti radnike s rada samo u odgovoru na ve zapoeti trajk.
(2) Iskljuenje s rada ne smije zapoeti prije isteka roka od osam dana od dana poetka
trajka.
(3) Broj radnika iskljuenih s rada ne smije biti vei od polovice broja radnika u trajku.
(4) Za radnike iskljuene s rada poslodavac je duan uplatiti doprinose na najniu osnovicu
utvrenu posebnim propisom.
84

(5) Odredbe ovoga Zakona o trajku na odgovarajui se nain primjenjuju i na pravo
poslodavaca da u kolektivnom radnom sporu iskljue radnike.
Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati
lanak 214.
(1) Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrauju i donose pravila o
proizvodno-odravajuim i nunim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka ili
iskljuenja s rada.
(2) Pravila iz stavka 1. ovoga lanka sadre osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji
e ih obavljati za vrijeme trajka ili iskljuenja s rada, a radi omoguivanja obnavljanja rada
neposredno nakon zavretka trajka (proizvodno-odravajui poslovi), odnosno u svrhu
obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi sprjeavanja ugroavanja ivota, zdravlja ili
osobne sigurnosti puanstva (nuni poslovi).
(3) Odreivanjem poslova iz stavka 1. ovoga lanka ne smije se onemoguiti ili bitno
ograniiti pravo na trajk.
(4) Ako sindikat i poslodavac ne postignu sporazum o odreivanju poslova iz stavka 1. ovoga
lanka u roku od petnaest dana od dana dostave prijedloga poslodavca, poslodavac, odnosno
sindikat moe u roku od daljnjih petnaest dana traiti da o tim poslovima odlui arbitraa.
(5) Arbitraa iz stavka 4. ovoga lanka sastoji se od jednog predstavnika si ndikata i jednog
predstavnika poslodavca te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno odreuju sindikat i
poslodavac.
(6) Ako se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumjeti o imenovanju predsjednika
arbitranog vijea, a ta pitanja nisu drukije ureena kolektivnim ugovorom ili sporazumom
stranaka, njega e imenovati predsjednik suda, ija se nadlenost odreuje u skladu s
odredbama ovoga Zakona o odreivanju nadlenosti u prvom stupnju za zabranu trajka ili
iskljuenja s rada.
(7) Ako jedna stranka odbija sudjelovati u arbitranom postupku utvrivanja poslova koji se
ne smiju prekidati, postupak e se provesti bez njezina sudjelovanja, a odluku o poslovima iz
stavka 1. ovoga lanka donosi predsjednik arbitranog vijea.
(8) Odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga lanka, arbitraa mora donijeti u roku od petnaest
dana od dana pokretanja arbitranog postupka.
(9) Ako poslodavac nije predloio utvrivanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka do dana
okonanja postupka mirenja, postupak utvrivanja tih poslova ne moe se pokrenuti do dana
okonanja trajka.
Posljedice organiziranja ili sudjelovanja u trajku
lanak 215.
85

(1) Organiziranje ili sudjelovanje u trajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona,
kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.
(2) Radnik zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku, organiziranom u skladu s odredbama
zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne smije biti stavljen u nepovoljniji
poloaj od drugih radnika.
(3) Radniku se moe otkazati ugovor o radu samo ako je organizirao ili sudjelovao u trajku
koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata ili
ako za vrijeme trajka poini neku drugu teku povredu obveza iz radnog odnosa.
(4) Radnik ne smije ni na koji nain biti prisiljen sudjelovati u trajku.
Razmjerno umanjenje plae i dodataka na plau
lanak 216.
Radniku koji je sudjelovao u trajku, plaa i dodaci na plau, mogu se umanjiti razmjerno
vremenu sudjelovanja u trajku.
Sudska zabrana nezakonitoga trajka i naknada tete
lanak 217.
(1) Poslodavac, odnosno udruga poslodavaca moe zahtijevati od nadlenog suda da zabrani
organiziranje i poduzimanje trajka protivno odredbama zakona.
(2) Poslodavac moe zahtijevati naknadu tete koju je pretrpio zbog trajka koji nije
organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona.
Sudska zabrana nezakonitog iskljuenja s rada i naknada tete
lanak 218.
(1) Sindikat moe zahtijevati od nadlenog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje
iskljuenja s rada protivnog odredbama zakona.
(2) Sindikat moe zahtijevati naknadu tete koju su on ili radnici pretrpjeli zbog iskljuenja s
rada koje nije organizirano i poduzeto u skladu s odredbama zakona.
Sudska nadlenost za zabranu trajka i iskljuenja s rada
lanak 219.
(1) Ako trajk, odnosno iskljuenje s rada obuhvaa podruje samo jedne upanije, o zabrani
trajka, odnosno iskljuenja s rada u prvom stupnju odluuje nadleni upanijski sud u vijeu
sastavljenom od tri suca.
86

(2) Ako trajk, odnosno iskljuenje s rada obuhvaa podruje dviju ili vie upanija, o zabrani
trajka, odnosno iskljuenja s rada u prvom stupnju odluuje upanijski sud u Zagrebu u
vijeu sastavljenom od tri suca.
(3) O albi protiv odluke donesene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga lanka odluuje Vrhovni
sud Republike Hrvatske.
(4) Odluka o zahtjevu za zabranu trajka, odnosno iskljuenja s rada mora se u prvom stupnju
donijeti u roku od etiri dana od dana podnoenja zahtjeva.
(5) Odluka o albi iz stavka 3. ovoga lanka mora se donijeti u roku od pet dana od dana
dostave prvostupanjskog predmeta.
trajk u Oruanim snagama, policiji, dravnoj upravi i javnim slubama
lanak 220.
trajk u Oruanim snagama, policiji, dravnoj upravi i javnim slubama ureuje se posebnim
zakonom.
8. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEE
Ovlatenja Gospodarsko-socijalnog vijea
lanak 221.
(1) Radi utvrivanja i ostvarivanja usklaenih djelatnosti u svrhu zatite i promicanja
gospodarskih i socijalnih prava, odnosno interesa radnika i poslodavaca, voenja usklaene
gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora
te njihova usklaivanja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike, moe se
osnovati Gospodarsko-socijalno vijee na nacionalnoj razini.
(2) Djelatnost Gospodarsko-socijalnog vijea temelji se na trostranoj suradnji Vlade
Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), sindikata i udruga poslodavaca, kojima je
reprezentativnost utvrena na nacionalnoj razini, na rjeavanju gospodarskih i socijalnih
pitanja i problema.
(3) Gospodarsko-socijalno vijee na nacionalnoj razini:
1) prati, izuava i ocjenjuje utjecaj gospodarske politike i mjera gospodarske politike na
socijalnu stabilnost i razvoj
2) prati, izuava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na gospodarsku
stabilnost i razvoj
3) prati, izuava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaa na gospodarsku stabilnost i razvoj
4) daje obrazloeno miljenje ministru o svim problemima vezanim uz sklapanje i primjenu
kolektivnih ugovora
87

5) predlae Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno njihovim udrugama i udrugama vie
razine voenje usklaene politike cijena i plaa
6) utvruje listu miritelja
7) daje miljenje na pravilnik o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja
8) daje miljenje na pravilnik o nainu izbora arbitra i provoenju postupka arbitrae
9) potie mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova
10) daje miljenje o prijedlozima zakona iz podruja rada i socijalne sigurnosti
11) promie ideju trostrane suradnje Vlade, reprezentativnih sindikata i reprezentativnih
udruga poslodavaca na rjeavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema
12) daje miljenje i prijedloge ministru u vezi s drugim pitanjima ureenima posebnim
zakonom.
(4) Gospodarsko-socijalno vijee osniva se sporazumom Vlade, sindikata i udruga
poslodavaca vie razine.
(5) Sporazumom iz stavka 4. ovoga lanka poblie se odreuju sastav i ovlatenja
Gospodarsko-socijalnog vijea.
(6) Gospodarsko-socijalno vijee moe osnovati povjerenstva za pojedina pitanja iz svoga
djelokruga.
(7) Gospodarsko-socijalno vijee donosi poslovnik kojim e urediti nain donoenja odluka iz
svojeg djelokruga.
(8) Svaki lan Gospodarsko-socijalnog vijea moe podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja,
odnosno za donoenje odluke iz nadlenosti Gospodarsko-socijalnog vijea.
(9) Ako Gospodarsko-socijalno vijee nije osnovano ili je prestalo s radom, te zbog tih
razloga ne utvrdi listu miritelja, listu arbitara, odnosno lanova arbitranog vijea i li ako zbog
tih razloga nije dalo miljenje na pravilnik o nainu izbora miritelja i postupku mirenja iz
lanka 207. stavka 3. ovoga Zakona i na pravilnik o nainu izbora arbitara i postupka arbitrae
iz lanka 151. stavka 7. ovoga Zakona, ova pitanja ureuje ministar.
(10) Ako Gospodarsko-socijalno vijee nije osnovano ili je prestalo s radom, ministar, u
skladu s pravilnicima iz stavka 9. ovoga lanka, donosi odluku o imenovanju miritelja u
kolektivnom radnom sporu, odnosno arbitra u postupku arbitrae.
GLAVA V.

NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU
Upravni nadzor
88

lanak 222.
Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te drugih
zakona i propisa koji ureuju odnose izmeu poslodavaca i radnika, obavlja sredinje tijelo
dravne uprave nadleno za poslove rada, ako drugim zakonom nije drukije odreeno.
Inspekcijski nadzor
lanak 223.
(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te
drugih zakona i propisa koji ureuju odnose izmeu poslodavaca i radnika, obavlja sredinje
tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada, ako drugim zakonom nije drukije
propisano.
(2) U provoenju nadzora inspektor rada ima ovlatenja utvrena zakonom ili na temelju
zakona donesenim propisom.
(3) Radnik, radniko vijee, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada
provoenje inspekcijskog nadzora.
GLAVA VI.

POSEBNE ODREDBE
Vrenje dunosti i prava dravljana u obrani i radni odnos
lanak 224.
(1) Za vrijeme obavljanja dunosti i prava dravljana u obrani u skladu s posebnim propisom,
radniku prava i obveze iz radnog odnosa miruju.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, zaposleni priuvnici za vrijeme odsutnosti s rada zbog
vojne obveze ili sluenja u ugovornoj priuvi ostvaruju prava iz radnog odnosa kao da rade.
(3) Trokove naknade plae i drugih materijalnih prava priuvnika iz stavka 2. ovoga lanka,
poslodavcu na pisani zahtjev nadoknauje ministarstvo nadleno za poslove obrane.
(4) Radnik koji nakon zavretka vojne obveze, odnosno sluenja u ugovornoj priuvi eli
nastaviti raditi kod istoga poslodavca, duan je, im sazna dan kada e mu prestati vojna
obveza, odnosno sluenje u ugovornoj priuvi, a najkasnije u roku od trideset dana od dana
prestanka vojne obveze, odnosno sluenja u ugovornoj priuvi, o svojoj namjeri obavijestiti
poslodavca.
(5) Radnika koji je dao izjavu u smislu stavka 4. ovoga lanka, poslodavac je duan vratiti na
poslove na kojima je radio prije stupanja u vojnu obvezu, odnosno sluenje u ugovornoj
priuvi, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi
sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova.
89

(6) Ako u sluaju iz stavka 5. ovoga lanka poslodavac ne moe vratiti radnika na rad, duan
mu je isplatiti naknadu plae za razdoblje propisanoga ili ugovorenoga otkaznog roka te, ako
su za to ispunjeni uvjeti, i pripadajuu otpremninu.
(7) Poslodavac je duan vratiti radnika iz stavka 1. ovoga lanka na rad u roku od trideset
dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca, a ako ga nije
mogue vratiti na rad, radnik ima tijekom godine dana od dana prestanka obavljanja dunosti i
prava dravljana u obrani prednost pri zapoljavanju kod istoga poslodavca.
(8) Obavljanje dunosti i prava dravljana u obrani nije doputeni razlog za otkaz ugovora o
radu i u to vrijeme poslodavac ne moe radniku redovito otkazati ugovor o radu, a ako
poslodavac otkae ugovor o radu protivno odredbama ovoga lanka, radnik ima sva prava
koja su ovim Zakonom predviena za sluaj nedoputenoga otkaza.
(9) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se i na radnike koji su na
dragovoljnom vojnom osposobljavanju u smislu posebnog propisa o obrani.
Prava kandidata za predsjednika Republike Hrvatske, zastupnike, lanove skuptina ili vijea,
upane, gradonaelnike i naelnike opina i njihove zamjenike
lanak 225.
(1) Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske ima za vrijeme predizborne promidbe
pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie dvadeset radnih dana.
(2) Kandidat za zastupnika u Hrvatski sabor ima za vrijeme predizborne promidbe pravo na
neplaeni dopust u trajanju do najvie petnaest radnih dana.
(3) Kandidat za lana upanijske skuptine ili upana i njegovih zamjenika ima za vrijeme
predizborne promidbe, pravo na neplaeni dopust u trajanju do najvie deset radnih dana.
(4) Kandidat za lana gradskog ili opinskog vijea, gradonaelnika ili naelnika opine i
njihove zamjenike ima za vrijeme predizborne promidbe, pravo na neplaeni dopust u
trajanju do najvie pet radnih dana.
(5) O koritenju dopusta iz stavaka 1. do 4. ovoga lanka, radnik mora obavijestiti poslodavca
najmanje dvadeset etiri sata prije.
(6) Dopust iz stavaka 1. do 4. ovoga lanka radnik ne moe koristiti u razdobljima kraim od
jednog radnoga dana.
(7) Na zahtjev radnika, umjesto dopusta iz stavaka 1. do 4. ovoga lanka, radnik moe pod
istim uvjetima koristiti godinji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvoga dana
glasovanja.
(8) Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim
poslodavcem, razdoblja neplaenoga dopusta iz stavaka 1. do 4. ovoga lanka izjednauju se s
vremenom provedenim na radu i ubrajaju u sta potreban za ostvarivanje odreenih prava iz
radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.
90

GLAVA VII.

UPRAVNE MJERE
lanak 226.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju rada, inspektor e usmenim rjeenjem u
zapisniku poslodavcu narediti da u ostavljenom roku:
1) tijelu nadlenom za voenje podataka o osiguranicima prema posebnom propisu o
mirovinskom osiguranju, na nain, u sadraju i u roku, u elektroniku bazu dostavi podatke o
radniku ili promjene do kojih je dolo tijekom trajanja radnog odnosa (lanak 6. stavak 2.)
2) radniku omogui upoznavanje s propisima o radnim odnosima, odnosno s organizacijom
rada i zatitom zdravlja i sigurnosti na radu (lanak 8. stavak 2.)
3) propise o sigurnosti i zatiti zdravlja na radu te kolektivni ugovor i pravilnik o radu uini na
prikladan nain dostupnima radnicima (lanak 8. stavak 3.)
4) pri uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove
rada registrira ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima (lanak
14. stavak 6.)
5) radniku s kojim je sklopio ugovor o radu koji ne sadri sve sastojke propisane ovim
Zakonom, ponudi izmjenu ugovora koji e sadravati nedostajue sastojke, odnosno da
dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadri sastojke propisane ovim
Zakonom (lanak 15.)
6) radniku s kojim je sklopio ugovor o radu za stalne sezonske poslove koji ne sadri sve
sastojke propisane ovim Zakonom, ponudi izmjenu ugovora koji e sadravati nedostajue
sastojke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu koja ne sadri sve
sastojke propisane ovim Zakonom (lanak 16.)
7) radniku s kojim je sklopio ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada koji ne sadri sve
sastojke propisane ovim Zakonom, ponudi izmjenu ugovora koji e sadravati nedostajue
sastojke propisane ovim Zakonom, (lanak 17. stavak 1.)
8) radniku s kojim je sklopio ugovor ili mu je izdao potvrdu o privremenom upuivanju na rad
u inozemstvo, a koji ne sadri sve sastojke propisane ovim Zakonom, ponudi izmjenu ugovora
koji e sadravati nedostajue sastojke, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom
ugovoru o radu koja ne sadri sve sastojke propisane ovim Zakonom, ili ako radniku ne urui
primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje prije upuivanja na rad u inozemstvo,
ako ga je na to osiguranje duan osigurati (lanak 18. stavci 1. i 3.)
9) maloljetnika uputi na pregled ovlatenom lijeniku, ako su maloljetnik, njegov roditelj,
odnosno skrbnik, radniko vijee ili sindikat posumnjali da poslovi koje obavlja, ugroavaju
njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj i podnijeli zahtjev poslodavcu da ovlateni
lijenik pregleda maloljetnika te da u nalazu i miljenju ocijeni ugroavaju li poslovi koje
maloljetnik obavlja njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj (lanak 22. stavak 1.)
91

10) maloljetniku ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova
kada je to duan uiniti na temelju nalaza i miljenja ovlatenoga lijenika (lanak 22. stavak
3.)
11) donese i objavi pravilnik o radu, ili da pravilnikom uredi pitanja koja pravilnikom moraju
biti ureena (lanak 26. stavak 1.)
12) u propisanom sadraju, nainu i roku, ministarstvu dostavi statistike podatke o
obavljanju poslova ustupanja radnika (lanak 44. stavak 7.)
13) korisnik i agencija koji su sklopili ugovor o ustupanju radnika, koji ne sadri sve sastojke
propisane ovim Zakonom, izmijene ugovor koji e sadravati nedostajue sastojke (lanak 45.
stavak 2.)
14) radniku s kojim je sklopio ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, koji ne sadri
sve podatke propisane ovim Zakonom, ponudi izmjenu ugovora koji e sadravati nedostajue
sastojke propisane ovim Zakonom (lanak 46. stavci 2. i 4.)
15) uputnicu ustupljenog radnika koja ne sadri podatke propisane ovim Zakonom, dopuni
nedostajuim podacima (lanak 49. stavak 1.)
16) radniko vijee obavijesti o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, ili da
ustupljene radnike obavijesti o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete (lanak
50. stavak 3.)
17) utvrdi raspored koritenja godinjeg odmora u skladu s ovim Zakonom ili radnika
obavijesti o trajanju i razdoblju koritenja godinjeg odmora (lanak 85.)
18) dostavi radniku obraun iz kojeg je vidljivo kako je utvren iznos plae, naknade plae ili
otpremnine, ili obraun s propisanim sadrajem (lanak 93. stavci 1. i 4.)
19) dostavi radniku obraun dugovane, a neisplaene plae, naknade plae ili otpremnine, ili
obraun s propisanim sadrajem (lanak 93. stavci 2. i 4.)
20) radniku, na njegov zahtjev, izda potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog
odnosa (lanak 130. stavak 1.)
21) radniku nakon prestanka radnog odnosa vrati sve njegove isprave i primjerak odjave s
obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ili mu izda potvrdu o vrsti poslova koje je
obavljao i trajanju radnog odnosa (stavak 130. stavak 2.)
22) imenuje osobu koja je osim njega ovlatena primati i rjeavati pritube vezane za zatitu
dostojanstva radnika (lanak 134. stavak 2.)
23) pisano i potpuno obavijesti radniko vijee ili sve radnike koji su prijenosom obuhvaeni
o prijenosu poduzea, dijela poduzea, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske
djelatnosti na novog poslodavca (lanak 137. stavci 6. i 7.)
24) kolektivni ugovor objavi na propisani nain (lanak 202. stavci 1. i 2.).
92

(2) U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju rada, inspektor e usmenim rjeenjem u
zapisniku zabraniti:
1) rad osobe mlae od petnaest godina ili osobe s petnaest i starije od petnaest, a mlae od
osamnaest godina koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje (lanak 19.)
2) rad maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili
razvoj (lanak 21. stavak 1.)
3) rad maloljetnika na poslovima na kojima moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja
zdravstvene sposobnosti, ako mu ta sposobnost nije prethodno utvrena (lanak 21. stavak 3.)
4) obavljanje poslova maloljetnika ako iz nalaza i miljenja ovlatenog lijenika proizlazi da
poslovi koje maloljetnik obavlja ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj
(lanak 22. stavak 1.)
5) agenciji obavljanje poslova ustupanja radnika korisnicima, ako nije registrirana prema
posebnom propisu, odnosno upisana u evidenciju ministarstva nadlenog za rad (lanak 44.
stavak 3.)
6) rad radnika na poslovima na kojima uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu
nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, a koji je dui od skraenoga radnoga vremena
7) prekovremeni rad maloljetnika (lanak 65. stavak 5.)
8) prekovremeni rad trudnice, roditelja s djetetom do tri godine ivota ili samohranog roditelja
s djetetom do est godina ivota ili radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod vie
poslodavaca, te radnika iz lanka 61. stavka 3. i lanka 62. stavka 3. ovoga Zakona, ako
poslodavcu nisu dostavili pisani pristanak na takav rad (lanak 65. stavak 6.)
9) rad maloljetnika koji traje due od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset etiri sata
10) rad radnika koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili vie poslodavca, trudnice,
roditelja s djetetom do tri godine ivota ili samohranog roditelja s djetetom do est godina
ivota, u nejednakom rasporedu radnog vremena, ako poslodavcu nisu dostavili pisani
pristanak na takav rad (lanak 68. stavak 2.)
11) rad nonog radnika koji obavlja noni rad, ako tijekom razdoblja od etiri mjeseca noni
rad traje due od prosjeno osam sati tijekom svakih dvadeset etiri sata (lanak 69. stavak 6.)
12) nonom radniku, koji je temeljem procjene opasnosti u radu izloen osobitoj opasnosti ili
tekom fizikom ili mentalnom naporu, noni rad dui od osam sati u razdoblju od dvadeset
etiri sata (lanak 69. stavak 7.)
13) noni rad maloljetnika ako je protivan odredbama ovoga Zakona, ili nije osigurano da se
takav rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe (lanak 70.)
93

14) noni rad radnika kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, koje
ukljuuju i noni rad, a koji radi u nonoj smjeni uzastopce due od jednog tjedna (lanak 71.
stavak 3.).
(3) alba izjavljena protiv rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne odgaa njegovo
izvrenje.
GLAVA VIII.

PREKRAJNE ODREDBE
Laki prekraji poslodavca
lanak 227.
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj poslodavac
pravna osoba:
1) ako sklopi ugovor o radu u kojemu je probni rad ugovoren u trajanju duem od Zakonom
doputenoga (lanak 53. stavak 2.)
2) ako sklopi ugovor o radu u kojem je pripravniki sta ugovoren u trajanju duem od
Zakonom propisanoga (lanak 57.).
(2) Novanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka
kaznit e se poslodavac fizika osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
(3) Ako je prekraj iz stavka 1. ovoga lanka poinjen u odnosu na maloljetnika, iznos
novane kazne uveava se dvostruko.
Tei prekraji poslodavca
lanak 228.
pravna osoba:
1) ako s istim radnikom sklopi uzastopni ugovor o radu na odreeno vrijeme za koji ne postoji
objektivan razlog, ili ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne
navede objektivan razlog, ili ako trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na
odreeno vrijeme, ukljuujui i prvi ugovor o radu, traje neprekinuto due od tri godine, osim
ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazonog radnika ili je zbog nekog drugog
objektivnog razloga doputeno zakonom ili kolektivnim ugovorom (lanak 12. stavci 2. i 3.)
2) ako sklopi ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje
radnog odnosa propisanim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu (lanak 23.)
94

3) ako prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje
i slino) i sklapanja ugovora o radu, od radnika trai podatke koji nisu u neposrednoj vezi s
radnim odnosom (lanak 25. stavak 1.)
4) ako prikuplja, obrauje, koristi i dostavlja treim osobama osobne podatke radnika
protivno odredbama ovoga Zakona, ili ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlatena
nadzirati prikupljanje, obradu, koritenje i dostavljanje tih podataka treim osobama (lanak
29. stavci 1. i 6.)
5) ako trai podatke o trudnoi ili uputi drugu osobu da trai takve podatke, osim ako radnica
osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite
trudnica (lanak 30. stavak 2.)
6) ako radnika nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi
skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do tree godine
ivota djeteta u skladu s posebnim propisom, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ne
vrati na poslove na kojima je radio prije koritenja tih prava, ili mu ne ponudi sklapanje
ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, ili ako ga u sluaju prestanka
koritenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana obavijesti o prestanku koritenja prava,
ne vrati na poslove na kojima je radio prije njihova koritenja (lanak 36. stavci 1. i 2.)
7) ako radnika koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu,
bolesti ili profesionalne bolesti ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio, ili mu ne
ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova (lanak 40.)
8) ako radniku kod kojeg postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost,
smanjenje radne sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost
od nastanka smanjenja radne sposobnosti, u pisanom obliku ne ponudi sklapanje ugovora o
radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, a u mogunosti je radniku osigurati obavljanje
takvih poslova (lanak 41.)
9) ako korisniku ustupi istog radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje
due od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazonog radnika ili
je zbog nekih drugih objektivnih razloga doputeno kolektivnim ugovorom (lanak 48.)
10) ako u pravnom prometu, poslovnim ispravama, na svakom dopisu ili ugovoru ne navede
broj pod kojim je agencija upisana u evidenciju ministarstva (lanak 52. stavak 4.)
11) ako s osobom koja se struno osposobljava za rad ne sklopi ugovor u pisanom obliku
12) ako radniku ne omogui koritenje stanke na nain i pod uvjetima propisanim ovim
Zakonom (lanak 73.)
13) ako radniku ne omogui koritenje dnevnog odmora na nain i pod uvjetima propisanim
ovim Zakonom (lanak 74.)
14) ako radniku ne omogui koritenje tjednog odmora na nain i pod uvjetima propisanim
95

15) ako radniku ne omogui koritenje godinjeg odmora na nain i pod uvjetima propisanim
ovim Zakonom, osim u sluaju prestanka ugovora o radu (lanci 77., 78., 83., 84. i lanak 85.
stavak 2.)
16) ako radniku ne omogui koritenje plaenog dopusta na nain i pod uvjetima propisanim
17) ako bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku naplati uskratom isplate
plae ili nekog njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plae ili dijela naknade plae
18) ako prije isteka roka od est mjeseci na istim poslovima zaposli drugog radnika, a nije
ponudio sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga
(lanak 115. stavci 5. i 6.)
19) ako s podacima utvrenim u postupku zatite dostojanstva radnika ne postupa kao s
tajnima (lanak 134. stavak 8.)
20) ako onemogui radnike u izboru radnikog vijea (lanak 141.)
21) ako ne dostavi podatak o utemeljenju radnikog vijea, ili ga ne dostavi u propisanom
roku i na propisani nain (lanak 146. stavak 3.)
22) ako ne obavijesti radniko vijee o pitanjima o kojima ga je duan obavijestiti na nain
propisan ovim Zakonom (lanak 149.)
23) ako se s radnikim vijeem ne savjetuje o pitanjima o kojima je duan savjetovati se na
nain propisan ovim Zakonom (lanak 150.)
24) ako bez prethodne suglasnosti radnikog vijea donese odluku koju moe donijeti samo
uz suglasnost radnikog vijea (lanak 151. stavak 1.)
25) ako ne osigura uvjete za rad radnikog vijea (lanak 156.)
26) ako ne omogui imenovanom, odnosno izabranom predstavniku radnika lanstvo u
organu poslodavca, odnosno drugom odgovarajuem tijelu trgovakog drutva, zadruge ili
javne ustanove (lanak 164.)
27) ako pokua ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem
sindikata ili udruge sindikata vie razine (lanak 183. stavak 1.)
28) ako ne obrauna, ne ustegne ili ne uplati sindikalnu lanarinu (lanak 189.)
29) ako, u sluaju kada je to duan uiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu
kolektivnog ugovora nadlenom tijelu (lanak 201. stavci 1. i 3.)
30) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predvienim ovim Zakonom (lanak 206.
stavak 1.)
96

31) ako radnika koji je organizirao ili sudjelovao u trajku organiziranom u skladu s
odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, stavi u nepovoljniji poloaj od
drugih radnika (lanak 215. stavak 2.).
(2) Novanom kaznom od 4000,00 do 6000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka
(4) Za prekraje iz stavka 1. toke 27. ovoga lanka, poslodavac pravna osoba odgovara i u
sluaju ako ne postoji prekrajna odgovornost odgovorne osobe.
Najtei prekraji poslodavca
lanak 229.
pravna osoba:
1) ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan nain, ili
ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (lanak 5.)
2) ako svog radnika privremeno ustupi u drutvo koje s njim nije povezano u smislu posebnog
propisa o trgovakim drutvima ili ga ustupi u trajanju duem od neprekidno est mjeseci, ili
ga ustupi bez sklopljenog sporazuma (lanak 10. stavak 3.)
3) ako u sluaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije poetka rada ne
izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, ili ako radniku ne dostavi primjerak
prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (lanak 14. stavci
3. i 5.)
4) ako sklopi ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada za poslove za koje ga ne smije sklopiti
5) ako svog radnika uputi u inozemstvo u drutvo koje s njim nije povezano u smislu
posebnog propisa o trgovakim drutvima ili koje nema poslovni nastan u zemlji u koju se
radnik upuuje, ili ga uputi u trajanju duem od dvije godine, ili ga uputi bez sklopljenog
sporazuma (lanak 18. stavak 4.)
6) ako zaposli osobu mlau od petnaest godina ili osobu s petnaest i stariju od petnaest, a
mlau od osamnaest godina koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje, ili ako zaposli
maloljetnika bez ovlatenja njegova zakonskog zastupnika ili odobrenja tijela nadlenog za
poslove socijalne skrbi (lanak 19. i lanak 20. stavci 1. i 2.)
7) ako zaposli maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje,
udoree ili razvoj (lanak 21. stavak 1.)
97

8) ako zbog trudnoe odbije zaposliti enu ili joj, protivno odredbama ovoga Zakona, zbog
trudnoe, roenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa ponudi sklapanje izmijenjenog
ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima (lanak 30. stavak 1.)
9) ako za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s
polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege
djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete te dopusta ili rada u skraenom radnom
vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest
dana od dana prestanka trudnoe ili prestanka koritenja tih prava otkae ugovor o radu
trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od tih prava (lanak 34. stavak 1.)
10) ako radniku koji je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti privremeno nesposoban
za rad, zbog lijeenja ili oporavka otkae ugovor o radu u razdoblju te nesposobnosti (lanak
38. stavak 1.)
11) ako obavlja poslove ustupanja radnika korisniku prije upisa u odgovarajuu evidenciju
ministarstva, ili pri obavljanju poslova ustupanja radniku naplati naknadu za njegovo
ustupanje korisniku, odnosno naknadu u sluaju sklapanja ugovora o radu izmeu ustupljenog
radnika i korisnika (lanak 44. stavci 5. i 6.)
12) ako ustupi radnika bez sklopljenog ugovora o ustupanju, ili ga sklopi u sluajevima kada
ga ne moe sklopiti (lanak 45. stavci 1. i 4.)
13) ako sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme radnika ugovoreno u trajanju
duem od zakonom doputenog (lanak 61. stavak 1.)
14) ako s radnikom koji radi u punom radnom vremenu sklopi ugovor o radu u trajanju duem
od osam sati tjedno ili duem od sto osamdeset sati godinje, ili ga sklopi bez da za takav rad
radnik ima pisanu suglasnost svoga poslodavca, odnosno poslodavaca (lanak 61. stavak 3. i
lanak 62. stavak 3.)
15) ako od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima uz primjenu mjera zatite zdravlja i
sigurnosti na radu nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radi due od skraenoga
radnoga vremena (lanak 64. stavak 3.)
16) ako rad radnika koji radi prekovremeno, traje ukupno due od pedeset sati tjedno, ili ako
prekovremeni rad pojedinog radnika traje due od sto osamdeset sati godinje, ili ako traje
due od dvjesto pedeset sati godinje kada je prekovremeni rad dui od sto osamdeset sati
godinje ugovoren kolektivnim ugovorom (lanak 65. stavci 3. i 4.)
17) ako naredi prekovremeni rad maloljetnika (lanak 65. stavak 5.)
18) ako trudnici, roditelju s djetetom do tri godine ivota ili samohranom roditelju s djetetom
do est godina ivota ili radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod vie poslodavaca,
radniku iz lanka 61. stavka 3. i lanka 62. stavka 3. ovoga Zakona bez njegova pisanog
pristanka naredi prekovremeni rad, osim u sluaju vie sile (lanak 65. stavak 6.),
19) ako u sluaju nejednakog rasporeda radnog vremena utvrdi rad radnika dui od pedeset
sati u tjednu, ukljuujui i prekovremeni rad, ili utvrdi rad radnika dui od ezdeset sati u
tjednu, ukljuujui i prekovremeni rad kada je to ugovoreno kolektivnim ugovorom, ili u
98

razdoblju od etiri uzastopna mjeseca, odnosno est mjeseci, ako je to ugovoreno kolektivnim
ugovorom, utvrdi rad radnika dui od prosjeno etrdeset osam sati tjedno, ukljuujui i
prekovremeni rad (lanak 66. stavci 6., 7. i 8.)
20) ako radnika ne obavijesti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje
tjedan dana unaprijed, osim u sluaju prijeke potrebe za radom radnika (lanak 66. stavak 15.)
21) ako u sluaju kada preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i ureena kolektivnim
ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, ne
utvrdi plan preraspodijeljenog radnog vremena s propisanim sadrajem, ili ako takav plan
preraspodjele prethodno ne dostavi inspektoru rada (lanak 67. stavak 2.)
22) ako rad radnika u preraspodijeljenom radnom vremenu traje due od Zakonom
doputenog (lanak 67. stavci 4., 5. i 8.)
23) ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi popis radnika koji su dali pisanu izjavu o
dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom radnom vremenu (lanak 67. stavak 7.)
24) ako maloljetniku utvrdi raspored radnog vremena due od osam sati tijekom razdoblja od
dvadeset etiri sata (lanak 68. stavak 1.)
25) ako radniku koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili vie poslodavca, trudnici,
roditelju s djetetom do tri godine ivota ili samohranom roditelju s djetetom do est godina
ivota, bez njegova pisanog pristanka, naredi rad u preraspodijeljenom punom ili nepunom
radnom vremenu (lanak 68. stavak 2.)
26) ako nonom radniku koji obavlja noni rad, utvrdi tijekom razdoblja od etiri mjeseca rad
dui od prosjeno osam sati tijekom svakih dvadeset etiri sata (lanak 69. stavak 6.)
27) ako nonom radniku koji je temeljem procjene opasnosti u radu izloen osobitoj opasnosti
ili tekom fizikom ili mentalnom naporu, ne utvrdi raspored radnog vremena tako da ne radi
vie od osam sati u razdoblju od dvadeset etiri sata u kojem radi nou (lanak 69. stavak 7.)
28) ako protivno odredbama ovoga Zakona maloljetniku naredi noni rad, ili ne osigura da se
noni rad maloljetnika obavlja pod nadzorom punoljetne osobe (lanak 70. stavak 1. i 2.)
29) ako u sluaju kada je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni rad, ne osigura
izmjenu smjena tako da radnik u nonoj smjeni radi uzastopce najdue jedan tjedan (lanak
71. stavak 3.)
30) ako nonom radniku prije poetka ili redovito tijekom trajanja toga rada, ne omogui
zdravstveni pregled u skladu s posebnim propisom (lanak 72. stavak 3.)
31) ako nonom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije poetka toga
rada ili redovitim pregledom tijekom njegova trajanja, utvreno da zbog takvog rada ima
zdravstvenih problema, rasporedom radnog vremena ne osigura obavljanje istih poslova izvan
nonog rada (lanak 72. stavak 6.)
32) ako nonom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije poetka toga
rada ili redovitim pregledom tijekom njegova trajanja, utvreno da zbog takvog rada ima
99

zdravstvenih problema, a rasporedom radnog vremena ne moe osigurati obavljanje istih
poslova izvan nonog rada, ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan
nonog rada za koje je sposoban, a koji to je vie mogue odgovaraju poslovima na kojima je
radnik prethodno radio (lanak 72. stavak 7.)
33) ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o
isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora (lanak 80.)
34) ako radniku ne dostavi obraun dugovane, a neisplaene plae, naknade plae ili
otpremnine, ili ako obraun nema propisani sadraj (lanak 93. stavci 2. i 4.)
35) ako otkaz nije u pisanom obliku, nije obrazloen, ili ako nije dostavljen radniku (lanak
120.)
36) ako u potvrdi o zaposlenju, osim podataka o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa,
naznai neto to bi radniku otealo sklapanje novog ugovora o radu (lanak 130. stavak 3.)
37) ako u sluaju prenoenja ugovora o radu na novog poslodavca, potpuno i istinito, pisano
ne izvijesti novog poslodavca o pravima radnika iji se ugovori o radu prenose (lanak 137.
stavak 4.).
(2) Novanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka
(3) Novanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. toke 1.
ovoga lanka kaznit e se korisnik pravna osoba koji je ugovorom o ustupanju radnika
preuzeo obvezu voenja evidencije radnog vremena za ustupljene radnike (lanak 45. stavak
5.).
(4) Novanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se korisnik fizika osoba koji
je ugovorom o ustupanju radnika preuzeo obvezu voenja evidencije radnog vremena za
ustupljene radnike za razdoblje u kojim su mu ustupljeni i odgovorna osoba pravne osobe
(lanak 45. stavak 5.).
(5) Novanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se korisnik pravna osoba,
ako pri sklapanju ugovora iz lanka 45. ovoga Zakona, agenciju potpuno i istinito, pisano ne
izvijesti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima koje e obavljati
ustupljeni radnik (lanak 50. stavak 2.).
(6) Novanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna, kaznit e se korisnik fizika osoba,
ako pri sklapanju ugovora iz lanka 45. ovoga Zakona, agenciju potpuno i istinito, pisano ne
izvijesti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima koje e obavljati
ustupljeni radnik i odgovorna osoba pravne osobe (lanak 50. stavak 2.).
Prekraji sindikata i udruga sindikata vie razine
lanak 230.
100

Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj sindikat ili udruga
sindikata vie razine:
1) ako u roku od trideset dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu statuta, osoba
ovlatenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge (lanak 180. stavak 2.)
2) ako svake etiri godine ne dostavi tijelu nadlenom za registraciju izvjee o odravanju
sjednice najvieg tijela udruge ili podatak o ukupnom broju lanova udruge (lanak 190.
stavak 2.)
3) ako u sluaju, kada je to duan uiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu
kolektivnog ugovora ministarstvu ili uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada
Zagreba nadlenom za poslove rada (lanak 201. stavak 1.)
4) ako ne najavi trajk (lanak 205. stavak 3.)
5) ako zapone trajk prije provoenja postupka mirenja kada je takav postupak predvien
ovim Zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnoga rjeavanja spora o kojem
su se stranke sporazumjele (lanak 205. stavak 4.)
6) ako u pismu kojim se trajk najavljuje, ne naznai razloge za trajk ili mjesto ili dan ili
vrijeme poetka trajka te nain njegova provoenja (lanak 205. stavak 6.)
7) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predvienim ovim Zakonom (lanak 206.).
Prekraji udruga poslodavaca i udruga poslodavaca vie razine
lanak 231.
Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj udruga
poslodavaca ili udruga poslodavaca vie razine:
1) ako u roku od trideset dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu statuta, osoba
ovlatenih za zastupanje, te prestanak djelovanja udruge (lanak 180. stavak 2.)
2) ako svake etiri godine ne dostavi tijelu nadlenom za registraciju izvjee o odravanju
sjednice najvieg tijela udruge ili podatak o ukupnom broju lanova udruge (lanak 190.
stavak 2.)
3) ako u sluaju kada je to duna uiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu
kolektivnog ugovora ministarstvu ili uredu dravne uprave u upaniji, odnosno uredu Grada
Zagreba nadlenom za poslove rada (lanak 201. stavak 1.)
4) ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani nain (lanak 202. stavci 1. i 2.)
5) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predvienim ovim Zakonom (lanak 206.)
6) ako organizira ili poduzme iskljuenje s rada koje nije odgovor na ve zapoeti trajk
101

7) ako iskljuenje radnika s rada zapone prije roka propisanog ovim Zakonom (lanak 213.
stavak 2.)
8) ako iskljui s rada radnike u broju veem od doputenog ovim Zakonom (lanak 213.
stavak 3.)
9) ako iskljui radnike s rada protivno odredbama ovoga Zakona (lanak 213. stavak 5.)
10) ako za vrijeme iskljuenja s rada onemogui radnicima obavljanje poslova koji se ne
smiju prekidati (lanak 214.).
GLAVA IX.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 232.
(1) Postupci ostvarivanja i zatite prava radnika zapoeti prije stupanja na snagu ovoga
Zakona, dovrit e se po odredbama Zakona o radu (Narodne novine, br. 149/09., 61/11.,
82/12. i 73/13.).
(2) Odredbe ovoga Zakona o zastari potraivanja, nee se primjenjivati na potraivanja iz
radnog odnosa radnika, kojima je rok zastare od tri godine istekao prije stupanja na snagu
ovoga Zakona.
(3) Na postupke nadomjetanja suglasnosti radnikog vijea o otkazu ugovora o radu radniku,
odnosno nadomjetanja suglasnosti sindikata o otkazu ugovora o radu sindikalnom
povjereniku, zapoete nakon donoenja ovoga Zakona, a do donoenja provedbenih propisa iz
lanaka 151. i 188. ovoga Zakona, primjenjivat e se odredbe Zakona o radu (Narodne
novine, br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.).
(4) Postupci izbora radnikih vijea pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, provest
e se i dovriti po odredbama Zakona o radu (Narodne novine, br. 149/09., 61/11., 82/12. i
73/13.), a mandat lanova radnikih vijea izabranih prije stupanja na snagu ovoga Zakona,
trajat e do njegova isteka.
(5) Pravna pravila iz kolektivnih ugovora kojima je istekao rok na koji su bili sklopljeni ili su
otkazani prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koja se produeno primjenjuju kao dio
prethodno sklopljenih ugovora o radu, prestat e se produeno primjenjivati istekom razdoblja
od tri mjeseca od dana prestanka vaenja kolektivnog ugovora.
(6) Odluke o proirenju kolektivnih ugovora donesenih do dana stupanja na snagu ovoga
Zakona, prestat e vaiti istekom roka od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
lanak 233.
(1) Poslodavci su duni uskladiti pravilnike o radu s odredbama ovoga Zakona, u roku od est
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
102

(2) Ministar e, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti
pravilnike iz lanka 5. stavka 4., lanka 6. stavka 3., lanka 14. stavka 7., lanka 21. stavaka
2. i 4., lanka 27. stavka 5., lanka 37. stavka 4., lanka 44. stavka 8., lanka 69. stavka 4.,
lanka 72. stavka 8., lanka 88. stavka 2., lanka 93. stavka 4., lanka 146. stavka 3., lanka
151. stavka 7., lanka 174. stavka 4., lanka 201. stavka 5., lanka 202. stavka 2. i lanka 207.
stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 2. ovoga lanka, ostaju na snazi
sljedei provedbeni propisi, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, i
to:
1) Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (Narodne novine, br.
62/10.)
2) Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik moe raditi i o aktivnostima u kojima smije
sudjelovati (Narodne novine, br. 62/10.)
3) Pravilnik o nainu objave pravilnika o radu (Narodne novine, br. 67/10.)
4) Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom (Narodne novine, br. 67/10.)
5) Pravilnik o poslovima na kojima radnik moe raditi samo nakon prethodnog i redovnog
utvrivanja zdravstvene sposobnosti (Narodne novine, br. 70/10.)
6) Pravilnik o postupku registracije i sadraju registra ugovora o radu pomorca i radnika na
pomorskim ribarskim plovilima (Narodne novine, br. 70/10.)
7) Pravilnik o postupku dostave i nainu voenja evidencije kolektivnih ugovora (Narodne
novine, br. 70/10.)
8) Pravilnik o nainu objave kolektivnih ugovora (Narodne novine, br. 70/10.)
9) Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra udruga (Narodne novine, broj 70/10.)
10) Pravilnik o sadraju i nainu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad
(Narodne novine, br. 74/10.)
11) Pravilnik o postupku izbora radnikog vijea (Narodne novine, br. 81/10.)
12) Pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim
plovilima (Narodne novine, br. 82/10.)
13) Pravilnik o sadraju i nainu voenja evidencije o radnicima (Narodne novine, br.
37/11.)
14) Pravilnik o sadraju obrauna plae, naknade plae ili otpremnine (Narodne novine, br.
120/12.)
15) Pravilnik o elektronikom zapisu podataka iz podruja radnih odnosa (Narodne novine,
br. 79/13.)
103

16) Pravilnik o sadraju, nainu i rokovima zdravstvenih pregleda nonih radnika (Narodne
novine, br. 122/13.)
17) Pravilnik o sadraju, nainu i roku dostave statistikih podataka o privremenom
obavljanju poslova (Narodne novine, br. 122/13.)
18) Pravilnik o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja u kolektivnim radnim
sporovima (Narodne novine, br. 122/10. i 56/11.)
19) Odluka kojom se utvruje lista miritelja Gospodarsko-socijalnog vijea za kolektivne
radne sporove (Narodne novine, br. 146/11.).
lanak 234.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti sve odredbe Zakona o radu (Narodne
novine, br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.) osim lanaka 222., 223., 224. i 225.
lanak 235.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 022-03/14-01/13
Zagreb, 15. srpnja 2014.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.
Stari Zakon l. lanaka 222., 223., 224. i 225 (Vaei lanci iz ovog Zakona)

7. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU KOD PREKOGRANINOG
PRIPAJANJA ILI SPAJANJA POSLODAVACA

Pravo radnika na sudjelovanje u odluivanju
lanak 222.
Radnici zaposleni u drutvu nastalom prekograninim pripajanjem ili spajanjem,
odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca
tog drutva, koje e imati ili ima sjedite u dravi lanici Europske unije, odnosno dravi
koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu:
104

drava lanica), imaju pravo sudjelovati u odluivanju u poslovima drutva nastalog
prekograninim pripajanjem ili spajanjem.

Pojam poslodavca nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem
lanak 223.
(1) Poslodavac nastao prekograninim pripajanjem ili spajanjem je, u smislu poglavlja
7. ove glave Zakona, drutvo osnovano sukladno posebnom zakonu.
(2) Poslodavac sudionik je, u smislu poglavlja 7. ove glave Zakona, drutvo koje
sudjeluje u prekograninom pripajanju ili spajanju.
(3) Ovisni poslodavac je, u smislu poglavlja 7. ove glave Zakona, drutvo nad kojim
drutvo sudionik ima vladajui utjecaj iz lanka 168. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Zainteresirani poslodavac je, u smislu poglavlja 7. ove glave Zakona, ovisno drutvo
ili podrunica poslodavca sudionika za koji se predlae da postane ovisno drutvo ili
podrunica drutva nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem.

Primjena glave XVII. poglavlja 7. ovoga Zakona
lanak 224.
(1) Odredbe poglavlja 7. ove glave Zakona primjenjuju se na drutvo nastalo
prekograninim pripajanjem ili spajanjem, koje ima ili e imati sjedite u Republici
Hrvatskoj.
(2) Odredbe poglavlja 7. ove glave Zakona primjenjivat e se, bez obzira na sjedite
drutva nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem, na radnike tog drutva koji
su u Republici Hrvatskoj zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili
zainteresiranog poslodavca, koji ima ili e imati sjedite u drugoj dravi lanici.

Primjena odredbi o sudjelovanju radnika u odluivanju
lanak 225.
(1) Na sudjelovanje radnika u odluivanju kod poslodavca nastalog prekograninim
pripajanjem ili spajanjem primjenjuju se odredbe poglavlja 1. do 3. ove glave Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, na sudjelovanje radnika u odluivanju kod
poslodavca nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem, primjenjuju se odredbe
poglavlja 5. ove glave Zakona ako je kod najmanje jednog poslodavca koji sudjeluje u
prekograninom pripajanju ili spajanju, sudjelovanje radnika bilo ureeno na nain
105

predvien poglavljem 5. ove glave Zakona, a koji je, u razdoblju od est mjeseci koji
prethodi objavi zajednikog plana pripajanja sukladno posebnom zakonu, zapoljavao u
prosjeku vie od petsto radnika.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, na sudjelovanje radnika u odluivanju kod
poslodavca nastalog prekograninim pripajanjem ili spajanjem, na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe poglavlja 5. ove glave Zakona ako:
1) je razina sudjelovanja radnika u odluivanju, primjenom odredbi poglavlja 1. do 3.
ove glave Zakona, s obzirom na udio predstavnika radnika u organima koja nadziru
voenje poslova drutva, manja od razine sudjelovanja radnika na koja su oni
prethodno imali pravo kod pojedinih poslodavaca koji su sudjelovali u prekograninom
pripajanju ili spajanju, ili
2) bi razina sudjelovanja radnika koji rade u poduzeu ili dijelu poduzea koje u naravi
predstavlja pojedine prethodne poslodavce, a koji su sudjelovali u prekograninom
pripajanju ili spajanju, u odluivanju primjenom odredbi poglavlja 1. do 3. ove glave
Zakona bila manja od razine prava radnika zaposlenih u Republici Hrvatskoj na
sudjelovanje u odluivanju.

Zakon o Radu (NN RH 2014-093)

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Radu (NN RH 2014-093)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zakon o radu NN RH 93/2014

You might also like