(Slubene novine Federacije BiH, broj 40/10)

Na osnovu lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O PRAVIMA, OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA Proglaava se Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavnikog doma od 25. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine.

Broj 01-02-360/10 8. jula 2010. godine Sarajevo

Predsjednica Borjana Krito, s. r.

ZAKON
O PRAVIMA, OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA I. OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim se zakonom odreuju prava, obaveze i odgovornosti pacijenata prilikom koritenja zdravstvene zatite, nain koritenja tih prava, nain zatite i unapreenja tih prava, kao i druga pitanja u vezi sa pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata. Na prava, obaveze i odgovornosti iz stava 1. ovog lana shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zatiti i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Pacijentom, u smislu ovoga zakona, smatra se svako lice, bolesno ili zdravo, osigurano ili neosigurano lice, koje zatrai ili kojem se prua odreena mjera ili usluga u cilju ouvanja i unapreenja zdravlja, spreavanja bolesti, lijeenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije. lan 2. Svrha ovog zakona je da se pacijentima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) omogui jednaka, primjerena, kontinuirana, kvalitetna i bezbjedna zdravstvena zatita koja se zasniva na partnerskom odnosu pacijenata, kao primaoca zdravstvenih usluga i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika, kao davaoca zdravstvenih usluga. Partnerski odnos iz stava 1. ovog lana zasniva se na uzajamnom povjerenju i potivanju izmeu pacijenta i zdravstvene ustanove, privatne prakse odnosno zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika, na svim nivoima zdravstvene zatite, te pravima, obavezama i odgovornostima partnera u ovom odnosu.

lan 3. Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na osnovu rase, boje koe, pola, polne orijentacije, genetskog nasljea, jezika, religije ili vjerovanja, politikih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, prilikom obavljanja radnji na osnovu ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona. lan 4. Ovaj zakon i na osnovu njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba pola, bez obzira na gramatiki rod u kom su u ovom zakonu navedena lica koja mogu biti oba pola. II. PRINCIPI lan 5. Koritenje zdravstvene zatite, u skladu sa ovim zakonom, bazira se na sljedeim principima: pravu pacijenta na najvee objektivno mogue ouvanje i zatitu njegovog zdravlja, lijeenjem i mjerama prevencije bolesti, potivanju ljudskog dostojanstva pacijenta, potovanju prava na fiziki i mentalni integritet pacijenta i linu bezbjednost, potovanju zatite linosti pacijenta ukljuujui potivanje njegove privatnosti, svjetonazora, te moralnih i vjerskih uvjerenja. III. PRAVA PACIJENATA lan 6. Ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, svakom pacijentu garantuju se prava: na dostupnost zdravstvene zatite, ukljuujui i pravo na hitnu medicinsku pomo, na informacije, na obavijetenost i uestvovanje u postupku lijeenja, na slobodan izbor, na samoodluivanje i pristanak, ukljuujui i zatitu prava pacijenta koji nije sposoban dati pristanak, na povjerljivost informacija i privatnost, na tajnost podataka, na lino dostojanstvo, na spreavanje i olakavanje patnji i bola, na potovanje pacijentovog vremena, na uvid u medicinsku dokumentaciju, na samovoljno naputanje zdravstvene ustanove, pacijenta nad kojim se vri medicinsko istraivanje na preventivne mjere i informisanje o ouvanju zdravlja, na prigovor, na naknadu tete, na prehranu u skladu sa svjetonazorom, na odravanje linih kontakata, na obavljanje vjerskih obreda. Prava iz stava 1. ovog lana pacijent ostvaruje na osnovu savremene medicinske doktrine, strunih standarda i normi, te u skladu sa mogunostima zdravstvenog sistema u Federaciji i uz uslov da prethodno ispunjava svoje obaveze i odgovornosti utvrene ovim zakonom.

Pravo na dostupnost zdravstvene zatite lan 7. Svaki pacijent ima pravo na dostupnu zdravstvenu zatitu u skladu sa zdravstvenim stanjem i linim potrebama, zakonom i u granicama materijalnih mogunosti sistema zdravstvene zatite. Pravo iz stava 1. ovog lana obuhvata i pravo pacijenta na hitnu medicinsku pomo koju nije mogue uslovljavati statusom zdravstvenog osiguranja. U postupku ostvarivanja zdravstvene zatite pacijent ima pravo na jednak pristup zdravstvenoj zatiti bez diskriminacija navedenih u lanu 3. ovog zakona i bez diskriminacija u odnosu na vrstu oboljenja. Pacijent koji je rtva nasilja u porodici ili je pacijent dijete koje je rtva nasilja, saglasno propisima o zatiti od nasilja u porodici, ostvaruje pravo na zdravstvenu zatitu u smislu stava 1. ovog lana koja ukljuuje i zbrinjavanje i lijeenje posljedica nasilja na fiziko, mentalno i reproduktivno zdravlje. Pravo na informacije lan 8. Svaki pacijent ima pravo na sve vrste informacija o svom zdravlju, svojim pravima i obavezama i nainu kako ih koristi. Svaki pacijent ima pravo i na informacije o zdravstvenim uslugama koje mu se mogu obezbijediti u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi. lan 9. Informacije iz lana 8. ovog zakona mogu biti saoptene pacijentu usmeno ili pisano, na razumljivom jeziku za pacijenta, a ako je u pitanju strani dravljanin, u pravilu, na njegovom maternjem jeziku ili uz prisustvo ovlatenog prevodioca, odnosno tumaa znakovnog jezika, ako je u pitanju pacijent sa onesposobljenjem. Ako su informacije iz stava 1. ovog lana saoptene pacijentu pisano, iste moraju biti itko i jasno napisane. Razumljivi rjenik iz stava 1. ovog lana podrazumijeva davanje informacija koje su prilagoene obrazovnom nivou, fizikom, psihikom i emocionalnom stanju lica kojem se daje savjet odnosno informacija (u daljnjem tekstu : razumljiv rjenik). Informacije iz stava 1. ovog lana, koje su zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici duni obezbijediti pacijentima obuhvataju: a) opte informacije koje se odnose na zdravstvenu ustanovu, i to: vodi za pacijente o zdravstvenoj ustanovi i kunom redu sa svim kontakt telefonima, zakonskim pravima i obavezama pacijenata, te druge informacije utvrene optim aktom zdravstvene ustanove. b) posebne informacije koje se odnose na: ostvarivanje prava na prigovor pacijenta u vezi postupanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u odnosu na bezbjednost i kvalitet zdravstvene usluge, kao i postupku i rokovima za izraavanje ovog prigovora, informacije o anketiranju pacijenata u vezi s njihovim zadovoljstvom zdravstvenim uslugama i o drugim mjerama u okviru sistema poboljanja kvaliteta u zdravstvenoj ustanovi,

informacije o provoenju nastave i medicinskih istraivanja i opcijama da se prihvati ili odbije uee u nastavi i medicinskim istraivanjima. c) pojedinane line informacije koje se odnose na: informacije o imenu i prezimenu, strunom nazivu, naunom nazivu, ako ga posjeduju, zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika koji uestvuju u lijeenju pacijenta i koje moraju biti vidno istaknute u ordinaciji, ambulanti ili na drugom mjestu, gdje se prua zdravstvena zatita, kao i na vidnom mjestu na radnoj odjei zdravstvenog radnika i zdravstvenog saradnika, te pravo da mu se isti lino predstave prije otpoinjanja postupka lijeenja, informacije o organizacijskim aspektima njegovog lijeenja, nainu zakazivanja pregleda, dijagnostikih i terapijskih procedura i jasno objanjenje u sluaju odgaanja ili odustajanja od medicinske mjere, informacije o razlozima za zamjenu zdravstvenog radnika i/ ili zdravstvenog saradnika postupku lijeenja, informacije o razlozima za premjetaj pacijenta u drugu organizacijsku jedinicu ustanove ili u drugu zdravstvenu ustanovu, informacije o listi ekanja za odreene vrste zdravstvenih usluga, nainu formiranja listi ekanja, vremenu ekanja, te pravo pacijenta na obavijetenost da je stavljen na listu ekanja, informacije o promociji zdravlja i prevenciji bolesti, pravima iz zdravstvenog osiguranja i postupcima za ostvarivanje tih prava. U informacije iz stava 4. taka c) ovog lana ukljuuje se i sadraj obavjetenja iz lana 11. ovog zakona. Pravo na obavjetenje i na uestvovanje u postupku lijeenja lan 10. Radi obezbjeenja prava na samostalno odluivanje o lijeenju i prava na uestvovanje u postupku lijeenja, pacijent ima pravo da od lijenika koji je odgovoran za njegovo lijeenje (u daljnjem tekstu: nadleni zdravstveni radnik) blagovremeno dobije obavjetenja koja su mu potrebna kako bi donio informiranu odluku da pristane ili ne pristane na predloenu medicinsku mjeru. Obavjetavanje pacijenta treba da je dovoljno obuhvatno, tano i blagovremeno. Obuhvatnost obavjetavanja cijeni se u svakom posebnom sluaju prema mogunosti da pacijent nadlenom zdravstvenom radniku moe postavljati pitanja nakon ili u toku obavjetavanja i na njih dobivati njemu razumljive odgovore. Tanost obavjetavanja zasniva se na spoznatim medicinskim i drugim injenicama tokom pregleda i lijeenja pacijenta. Blagovremenost obavjetenja definie se kao obavjetavanje pacijenta o klinikim nalazima i predloenim medicinskim mjerama, ostavljajui pacijentu najmanje 24 asa od davanja obavjetenja, da moe razmisliti o svojoj odluci, izuzev u hitnim sluajevima. lan 11. Obavjetenje iz lana 10. ovog zakona treba da obuhvati: 1) 2) 3) dijagnozu i prognozu bolesti; kratak opis, cilj i korist od predloene medicinske mjere, njezin termin izvoenja; vrstu i vjerovatnou moguih rizika, bolne i druge sporedne ili trajne posljedice;

4) za operativne i druge medicinske zahvate povezane sa veim rizikom ili veim optereenjem, pacijentu se daju usmena i pisana objanjenja na razumljiv nain, i to lijenik koji e obaviti zahvat, a ako to nije mogue drugi lijenik koji je osposobljen za taj zahvat; 5) mogue promjene pacijentovog stanja poslije preduzimanja predloene medicinske mjere, kao i mogue nune promjene u nainu ivota pacijenta; 6) alternativne metode lijeenja sa opisom koristi i rizika svake od alternativnih metoda, ukljuujui i efekt nelijeenja; 7) dejstvo lijekova i mogue nuspojave tog dejstva;

8) dalji tok pruanja zdravstvene zatite koji ukljuuje druge medicinske mjere i ostalim uslugama koje su na raspolaganju pacijentu, a ne pripadaju iskljuivo medicinskim mjerama; 9) pravo na odluivanje o preporuenoj medicinskoj mjeri;

10) informacije pri otpustu iz bolnice ili druge stacionarne zdravstvene ustanove to ukljuuje otpusno pismo sa dijagnozom, opisom naina lijeenja i zdravstvene njege, te uputama za dalje lijeenje i rehabilitaciju. lan 12. Obavjetenje iz lana 11. ovog zakona, pacijentu daje nadleni zdravstveni radnik, na razumljivom rjeniku za pacijenta. Ako je pacijent poslovno nesposobno lice odnosno lice sa duevnim smetnjama u smislu propisa o zatiti lica sa duevnim smetnjama, obavjetenje iz lana 11. ovog zakona daje se u skladu sa njegovom dobi, odnosno fizikim, mentalnim i psihikim stanjem. Ako pacijent ne poznaje jezik koji je u slubenoj upotrebi na podruju zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse, u pravilu, se obezbjeuje prevodilac u skladu sa propisima o slubenoj upotrebi jezika i pisma, a ako se radi o pacijentu sa onesposobljenjem, kojem se ne moe dati usmena informacija na uobiajeni nain, u pravilu, se obezbjeuje tuma znakovnog jezika ili ako je neophodna pisana informacija daje se na pismu razumljivom za to lice. Pacijent sa invaliditetom ima pravo dobiti obavijesti u njemu pristupanom obliku, prilagoene njegovom obrazovnom nivou, fizikom, kao i emocionalnom stanju. Odbijanje prijema obavjetenja lan 13. Obavjetenje iz l. 11. i 12. ovog zakona, nadleni zdravstveni radnik duan je dati i bez pacijentovog traenja, nakon upoznavanja pacijenta s njegovim pravom na odbijanje primanja obavjetenja u smislu lana 14. ovog zakona. Ako je pacijent dao pristanak, nadleni zdravstveni radnik moe obavijesti o njegovom zdravstvenom stanju dati i punoljetnom lanu ue porodice pacijenta kojeg odredi pacijent odnosno njegovom zakonskom zastupniku ili staratelju. Izuzetno od stava 1. ovog lana, pacijentu se mogu preutjeti podaci o njegovom zdravstvenom stanju, ako nadleni zdravstveni radnik ocijeni da bi s obzirom na okolnosti takva obavijest prouzrokovala ozbiljnu tetu po zdravlje pacijenta. U medicinsku dokumentaciju nadleni zdravstveni radnik unosi podatak da je pacijentu, odnosno lanu porodice dao obavjetenje o podacima iz st. 1. i 2. ovog lana ili razloge za preuivanje obavijesti iz stava 3. ovog lana.

lan 14. Pacijent koji je sposoban za rasuivanje, ima pravo pisanom i potpisanom izjavom odbiti prijem obavjetenja o prirodi svoga zdravstvenoga stanja i oekivanom ishodu predloenih i/ili preduzetih medicinskih postupaka i mjera. Izjava iz stava 1. ovog lana ostaje pohranjena u medicinskoj dokumentaciji pacijenta. lan 15. Pacijent koji je sposoban za rasuivanje ne moe se odrei prava na obavijetenost u sluajevima u kojima mora biti svjestan prirode svoje bolesti, ukoliko bi njegova neobavijetenost ugrozila ivot i zdravlje drugih ljudi. Pacijent iz stava 1. ovog lana ima pravo u pisanom obliku ili na bilo koji drugi vjerodostojan nain odrediti lice koje e umjesto njega biti obavijeteno. U sluaju kada pacijent nije odredio lice iz stava 2. ovog lana, nadleni zdravstveni radnik moe obavijestiti o zdravstvenom stanju pacijenta, punoljetnog lana ue porodice koji ivi sa pacijentom u zajednikom domainstvu, ako je saoptavanje podataka o zdravstvenom stanju pacijenta lanu porodice, neophodno radi izbjegavanja njihovog zdravstvenog rizika. Pacijent odnosno lice koje pacijent odredi ili lan ue porodice pacijenta, ima pravo biti obavijeten na nain predvien u st. 1., 2. i 3. ovog lana, ak i u sluajevima kad pacijentov pristanak nije uslov zapoinjanja terapije (u hitnim sluajevima). Pravo na slobodan izbor lan 16. Svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor doktora medicine, odnosno doktora stomatologije u skladu sa teritorijalnom organizacijom zdravstvene zatite. Izuzetno od stava 1. ovog lana, doktor medicine, odnosno doktor stomatologije kojeg pacijent izabere, moe pod uslovom da nije u pitanju hitna medicinska pomo, pacijentov izbor odbiti, i to samo u posebnim sluajevima kada: bi lijeenje imalo manje uspjeha ili bi bilo nemogue, izbor nije u skladu sa zakonom, doe do gubljenja povjerenja izmeu doktora medicine, odnosno doktora stomatologije i pacijenta. U sluajevima iz stava 2. ovog lana, doktor medicine odnosno doktor stomatologije duan je obrazloiti razlog ovog odbijanja i o istom informisati i direktora zdravstvene ustanove odnosno nosioca odobrenja za privatnu praksu kod kojeg je uposlen. Svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor predloenih medicinskih postupaka i mjera, u skladu sa zakonom, na osnovu odgovarajuih obavijesti o moguim rizicima i posljedicama po zdravlje pacijenta. Pravo na samoodluivanje i pristanak lan 17. Pacijent ima pravo da slobodno odluuje o svemu to se tie njegovog ivota i zdravlja, osim u sluajevima kada to direktno ugroava ivot i zdravlje drugih. Pravo iz stava 1. ovog lana ne podrazumijeva eutanaziju.

Bez pristanka pacijenta ne smije se, po pravilu, nad njim preduzeti nikakva medicinska mjera. Medicinska mjera protivno volji pacijenta, odnosno roditelja, staratelja ili zakonskog zastupnika poslovno nesposobnog pacijenta, moe se preduzeti samo u izuzetnim sluajevima koji su utvreni zakonom i koji su u skladu sa lijenikom etikom. Medicinska mjera protivno volji pacijenta, odnosno roditelja, staratelja ili zakonskog zastupnika poslovno nesposobnog pacijenta, moe se preduzeti i u sprovoenju tjelesnog pregleda i drugih radnji za potrebe krivinog postupka, odnosno obaveznog psihijatrijskog vjetaenja u sluaju sumnje da je iskljuena odnosno smanjena uraunljivost osumnjienog odnosno optuenog za krivino djelo, saglasno propisima o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. lan 18. Pacijent daje pristanak na predloenu odreenu medicinsku mjeru izriito, usmenim ili pisanim putem. Pisani pristanak pacijenta obavezan je za invazivne dijagnostike zahvate i operativne zahvate. Izuzetno od stava 1. ovog lana, pristanak moe biti dat i za vie medicinskih usluga, ako predstavljaju funkcionalnu cjelinu u okviru postupka lijeenja. Pristanak kome nije prethodilo potrebno obavjetenje u skladu sa l. 10., 11. i 12. ovog zakona ne obavezuje, a nadleni zdravstveni radnik koji preduzme medicinsku mjeru u tom sluaju snosi rizik za tetne posljedice. Pristanak na predloenu medicinsku mjeru pacijent moe usmeno opozvati sve dok ne zapone njeno izvoenje. Pacijent ima pravo da odredi lice koje e u njegovo ime dati pristanak, odnosno koje e biti obavijeteno umjesto pacijenta o preduzimanju medicinskih mjera, u sluaju da pacijent postane nesposoban da donese odluku o pristanku. lan 19. Pacijent ima pravo da predloenu medicinsku mjeru odbije, izuzev u sluaju kada se njome spaava ili odrava njegov ivot ili bi se nepreduzimanjem iste ugrozio ivot ili zdravlje drugih ljudi. Nadleni zdravstveni radnik duan je da pacijentu ukae na posljedice njegove odluke o odbijanju predloene medicinske mjere i da o tome od pacijenta zatrai pisanu izjavu koja se uva u medicinskoj dokumentaciji o lijeenju, a ako pacijent odbije davanje pisane izjave, o tome e se sainiti slubena zabiljeka. U medicinsku dokumentaciju nadleni zdravstveni radnik upisuje podatak o pristanku pacijenta na predloenu medicinsku mjeru, kao i o odbijanju te mjere. Pacijent u svako doba moe povui svoju izjavu o odbijanju medicinske mjere, ne trpei pritom ogranienja svojih prava. Obrazac saglasnosti odnosno pristanka pacijenta na predloenu medicinsku mjeru, te obrazac izjave o odbijanju pojedine medicinske mjere pravilnikom propisuje federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar). lan 20. Nad pacijentom koji je bez svijesti ili iz drugih razloga nije u stanju da saopti svoj pristanak, hitna medicinska mjera moe se preduzeti i bez njegove saglasnosti odnosno saglasnosti staratelja ili zakonskog zastupnika, ukoliko bi nepreduzimanje takve mjere dodatno ugrozilo ili otetilo zdravlje pacijenta odnosno ugrozilo njegov ivot.

Ako je pacijent bez svijesti ili iz drugih razloga nije u stanju da saopti svoj pristanak, a roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj nije dostupan, hitna medicinska mjera nad njim u zdravstvenoj ustanovi moe se preduzeti na osnovu konzilijarnog nalaza. Postupak i nain rada lijenikog konzilija utvruje se pravilnikom federalnog ministra. lan 21. Ako se tokom invanzivnog operativnog zahvata pojavi potreba za proirenjem operativnog zahvata koji se nije mogao pretpostaviti, u nedostatku pacijentovog pristanka odnosno pristanka roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja na obavljanje tog proirenog operativnog zahvata, proireni operativni zahvat se moe obaviti ako: to zahtjeva hitnost stanja pacijenta, bi njegovo neobavljanje dovelo do trajnog oteenja zdravlja odnosno znailo akutnu prijetnju ivotu pacijenta, bi njegovo neobavljanje na pacijentu imalo dalje mogue zdravstvene probleme kojima bi se pacijent mogao izvrgnuti, u sluaju nepreduzimanja neke za njega, u tom trenutku korisne medicinske procedure. U sluajevima iz stava 1. ovog lana ima se smatrati da je pribavljen pretpostavljeni pristanak na proirenje operativnog zahvata od pacijenta ili pretpostavljeni pristanak njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja. Zatita pacijenta koji nije sposoban dati pristanak lan 22. Ako je pacijent maloljetan ili je pacijent lice lieno poslovne sposobnosti, medicinska mjera nad njim moe se preduzeti uz obavjetenje i pristanak njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja. Maloljetni pacijent odnosno pacijent koji je lien poslovne sposobnosti, treba i sam da bude ukljuen u donoenje odluke o pristanku na predloenu medicinsku mjeru, u skladu sa njegovom zrelou i sposobnou za rasuivanje. Na zatitu prava pacijenta sa duevnim smetnjama shodno se primjenjuju propisi o zatiti lica sa duevnim smetnjama. Pacijent sa invaliditetom prihvaa medicinsku mjeru iskazivanjem pristanka u njemu pristupanom obliku, prilagoen njegovom obrazovnom nivou, fizikom i psihikom, kao i emocionalnom stanju. Dijete koje je navrilo 15. godinu ivota i koje je sposobno za rasuivanje moe samo dati pristanak na predloenu medicinsku mjeru, izuzev ako se radi o invanzivnim dijagnostikim i terapeutskim procedurama, operativnom zahvatu i prekidu trudnoe. Ukoliko se radi o operativnim zahvatima ili prekidu trudnoe dijete koje je navrilo 15. godinu ivota, mora biti konsultirano i zatraeno njegovo miljenje u skladu sa njegovom sposobnou i zrelou rasuivanja. Ako su interesi pacijenta iz st. 1. i 2. ovoga lana i njegovog roditelja, zakonskog zastupnika odnosno staratelja suprotstavljeni, nadleni zdravstveni radnik je duan odmah o tome obavijestiti nadleni centar za socijalni rad. lan 23. Pristanak pacijenta u pisanom obliku obavezan je za upotrebu bilo kojih njegovih, za ivota odstranjenih elija, tkiva, organa ili dijelova tijela u svrhu zahvata koji nije povezan sa pruanjem zdravstvene zatite njemu samome. Pacijentov pristanak nee biti traen za unitavanje ovih materijala na uobiajeni nain.

Na postupanje sa organima i tkivima pacijenta kao ivog davaoca, a u svrhu lijeenja drugog pacijenta, shodno se primjenjuju propisi o transplantaciji organa i tkiva u svrhu lijeenja. lan 24. Pacijent ima pravo da ne dozvoli bilo koji postupak s njegovim mrtvim tijelom koji se odnosi na obdukciju, a saglasno propisima o zdravstvenoj zatiti, izuzev u sluajevima kada je obdukcija obavezna, kao i u sluajevima predvienim propisima o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Pacijent ima pravo da ne dozvoli bilo koji postupak s njegovim mrtvim tijelom u svrhu istraivanja i edukacije, a saglasno propisima o zdravstvenoj zatiti. Na postupanje sa organima i tkivima pacijenta nakon njegove smrti, a u svrhu lijeenja drugog pacijenta, shodno se primjenjuju propisi o transplantaciji organa i tkiva u svrhu lijeenja. Pravo na povjerljivost informacija i privatnost lan 25. Svaki pacijent ima pravo na povjerljivost svih linih informacija koje je saoptio nadlenom zdravstvenom radniku, ukljuujui i one koje se odnose na njegovo stanje zdravlja i potencijalne dijagnostike i terapijske procedure, pa i nakon pacijentove smrti. Zabranjeno je da nadleni zdravstveni radnik saopti drugim licima line podatke o pacijentu iz stava 1. ovog lana, izuzev u sluajevima predvienim u lanu 36. ovog zakona. lan 26. Pacijent ima pravo na zatitu svoje privatnosti tokom provoenja dijagnostikih ispitivanja, posjeta doktoru medicine odnosno doktoru stomatologije ili specijalisti i medicinsko-hirurkom lijeenju u cjelini. Pregledu pacijenta i preduzimanju medicinskih mjera nad njim smiju prisustvovati samo zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici koji su ukljueni u njegov tretman. Izuzetno od stava 1. ovog lana, pacijent ima pravo zatraiti da pregledu i izvoenju medicinskih postupaka prisustvuju lanovi njegove porodice ili lica koja on odredi, dok pri pregledu djece do 15. godine ivota odnosno lica lienih poslovne sposobnosti, obavezno prisustvuje jedan od roditelja, a ako ih dijete nema obavezno prisustvuje zakonski zastupnik ili staratelj. Zdravstvene ustanove odnosno zdravstveni radnici trebaju obezbjediti zvunu i vizuelnu privatnost pacijenata prilikom pregleda i izvoenja medicinskih postupaka, osim u hitnim sluajevima. Pravo na tajnost podataka lan 27. Podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u line podatke o pacijentu i predstavljaju slubenu tajnu. U line podatke iz stava 1. ovog lana, spadaju svi identifikacijski i identificirajui podaci o njegovom zdravstvenom i medicinskom stanju, dijagnozi, prognozi i lijeenju, te podaci o ljudskim supstancama na osnovu kojih se moe utvrditi identitet lica, kao i doznake za bolovanje koje se uruuju poslodavcu u zatvorenoj koverti. lan 28. S ciljem zatite tajnosti podataka iz lana 27. ovog zakona, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i druga lica zaposlena u zdravstvenim ustanovama, privatnoj praksi, odnosno zavodu zdravstvenog osiguranja kod

kojeg je pacijent zdravstveno osiguran, a kojima su ti podaci dostupni i potrebni radi ostvarivanja zakonom utvrenih nadlenosti, kao i ovlateni ocjenjivai vanjske provjere kvaliteta u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi, koji obavljaju provjeru kvaliteta u postupku akreditacije saglasno propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, bezbjednosti i o akreditaciji u zdravstvu, obavezuju se da line podatke o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju uvaju kao slubenu tajnu. Dunost uvanja tajnosti podataka iz lana 27. ovog zakona, obaveza je i lica koja uestvuju u izradi i objavljivanju strunih i naunih radova, u marketinkim materijalima zdravstvenih ustanova, kao i lica koja uestvuju u nastavnom procesu u zdravstvenim ustanovama i tom prilikom dou u posjed linih podataka o pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju. Prilikom obrade linih podataka i posebnih kategorija podataka, zdravstvene ustanove, privatne prakse, pravna i fizika lica iz st. 1. i 2. ovog lana duna su primjenjivati propis o zatiti linih podataka. Dunosti uvanja tajnosti podataka, fizika lica iz st. 1. i 2. ovog lana, mogu biti osloboeni samo na osnovu pisanog ili drugog jasno i nedvosmisleno izreenog pristanka pacijenta ili u sluajevima predvienim propisima o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, kao i propisima o parninom postupku. lan 29. Pravo na tajnost linih podataka pacijenta proiruje se i na njegovo pravo da nakon svoje smrti ogranii koritenje takvih informacija samo na lica koja pacijent za ivota odredi, u smislu lana 36. ovog zakona. Ako pacijent svojom voljom to nije odredio, pravo na uvid u line podatke umrlog pacijenta imaju samo pacijentovi nasljednici u smislu propisa o nasljeivanju. Pacijentovi nasljednici iz stava 2. ovog lana ostvaruju pravo na uvid u line podatke umrlog pacijenta prema slijedeem iskljuivom redoslijedu: brani partner, vanbrani partner, punoljetna djeca, roditelji ili usvojitelji. Pravo na lino dostojanstvo lan 30. U svim okolnostima pruanja i koritenja zdravstvene zatite, svaki pacijent ima pravo na zatitu svog dostojanstva, te fizikog i psihikog integriteta, uz potivanje svoje linosti, intimnosti, svjetonazora, moralnih i vjerskih uvjerenja. Zdravstveni radnici trebaju tretirati pacijente s ljubaznou, potujui njihovo lino dostojanstvo. Pravo na spreavanje i olakavanje patnji i boli lan 31. Svaki pacijent ima pravo na najvii nivo olakavanja svoje patnje i boli saglasno opteprihvaenim strunim standardima i etikim principima, to podrazumijeva terapiju bola i humanu palijativnu zatitu u posljednjem stadiju bolesti. Pravo iz stava 1. ovog lana ne podrazumijeva eutanaziju.

Pravo na potovanje pacijentovog vremena lan 32. Pacijenta se moe staviti na liste ekanja za odreene vrste zdravstvenih usluga samo iz razumnih razloga i na razumno vrijeme. Liste ekanja iz stava 1. ovog lana utvruju se za odreene vrste zdravstvenih usluga koje nisu hitne, u zavisnosti od medicinskih indikacija i zdravstvenog stanja pacijenta, kao i datuma javljanja zdravstvenoj ustanovi, s tim da vrijeme ekanja ne moe biti takvo da ugrozi zdravlje ili ivot pacijenta. Zdravstvena ustanova odnosno nadleni zavod zdravstvenog osiguranja obavezni su pisano obavijestiti pacijenta da je stavljen na listu ekanja, na kojoj je rednoj poziciji na toj listi na dan prijema obavjetenja i na koji nain e o tome biti obavijeten. Pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju lan 33. Pacijent ima pravo uvida u svoju medicinsku dokumentaciju, te u pojedinane i ukupne trokove svog lijeenja. U sluaju kada je pacijent dijete ili je pacijent lice lieno poslovne sposobnosti, pravo uvida u medicinsku dokumentaciju imaju roditelji, zakonski zastupnik odnosno staratelj. lanovi ue porodice pacijenta koji ive u zajednikom domainstvu, imaju pravo uvida u medicinsku dokumentaciju svog lana porodice, ako su ti podaci od znaaja za njihovo lijeenje. Pravo iz st. 1. i 2. ovog lana ukljuuje i pravo pacijenta na odreene ispravke ili brisanje teksta koji ga pogreno ili subjektivno opisuju kao linost ili dio teksta koji materijalno nije taan ili nije bitan za njegu i lijeenje. Izuzetno, od stava 4. ovog lana, pogreni podaci o pruenoj zdravstvenoj zatiti ne smiju se brisati nego ih se ispravlja tako da je uvijek mogue rekonstruisati podatke koji su prvobitno bili uneseni. lan 34. Nadleni zdravstveni radnik duan je da tano, uredno i blagovremeno vodi medicinsku dokumentaciju, u skladu sa zakonom i da evidentira sve medicinske mjere koje su preduzete nad pacijentom, a posebno anamnezu, dijagnozu, dijagnostike mjere, terapiju i rezultat terapije, kao i savjete date pacijentu. Medicinskom dokumentacijom raspolae zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa, a pacijent ima pravo uvida u podatke koji se u njoj nalaze, te pravo dobiti prepis medicinske dokumentacije ukoliko je to zahtijevano u pisanoj formi. Medicinska dokumentacija i podaci iz nje se ne smiju koristiti u pacijentu nepoznate svrhe i/ili bez njegove saglasnosti, osim za sprovoenje i izvrenje statistikih istraivanja u oblasti zdravstva saglasno posebnim propisima o evidencijama u oblasti zdravstva. Izuzetno, od stava 3. ovog lana, nadleni zdravstveni radnik zaduen za dalje lijeenje i njegu pacijenta obavezan je zatraiti i biti obavijeten o podacima iz pacijentove medicinske dokumentacije, da nepoznavanje tih podataka ne bi dovelo do pogoranja zdravstvenog stanja pacijenta. lan 35. Podaci iz medicinske dokumentacije pacijenta, odnosno iz zdravstvene evidencije, mogu se dostavljati i bez pacijentove saglasnosti, na uvid, u obliku zapisa, odnosno izvoda iz medicinske dokumentacije, a na zahtjev suda, drugog organa kada je to propisano zakonom, kada to zahtijeva zatita ivota drugih ljudi, te fizika

bezbjednost i zdravlje drugih ljudi, kao i u drugim sluajevima predvienim propisima o zatiti linih podataka koji reguliu izuzetke obrade linih podataka odnosno posebne kategorije linih podataka, bez saglasnosti pacijenta. Podaci iz stava 1. ovog lana dostavljaju se kao slubena tajna. lan 36. U sluaju smrti pacijenta, pacijentovo pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju ostvaruju pacijentovi nasljednici, koji imaju pravo biti upoznati s podacima iz medicinske dokumentacije koji jesu ili mogu biti u vezi s uzrokom smrti i sa medicinskim postupcima prije nastupanja smrti. Uvid u medicinsku dokumentaciju pacijentovog nasljednika iz stava 1. ovog lana, ukljuuje pored prava na pristup medicinskoj dokumentaciji i pravo na dobivanje njezine kopije. Pacijentovi nasljednici iz stava 1. ovog lana ostvaruju pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju prema redoslijedu utvrenom u lanu 29. stav 3. ovog zakona. Pravo pacijenta na samovoljno naputanje zdravstvene ustanove lan 37. Pacijent ima pravo samovoljno napustiti stacionarnu zdravstvenu ustanovu, osim u sluajevima propisanim posebnim zakonima i u sluaju kada bi to moglo tetiti zdravlju i bezbjednosti drugih lica. O namjeri naputanja ustanove iz stava 1. ovog lana pacijent mora dati pisanu izjavu ili usmenu izjavu pred dva, istovremeno prisutna svjedoka, koji potpisuju izjavu o namjeri pacijenta da napusti ustanovu, uprkos opomeni nadlenog zdravstvenog radnika da time moe ugroziti svoje zdravlje. Pisane izjave iz stava 2. ovog lana prilau se u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Podatak o samovoljnom naputanju zdravstvene ustanove, bez najave, nadleni zdravstveni radnik duan je odmah upisati u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Ako to nalae zdravstveno stanje pacijenta, nadleni zdravstveni radnik duan je obavijestiti lice iz lana 13. stav 2. ovog zakona o naputanju zdravstvene ustanove bez najave, a nadlene organe, u sluajevima odreenim posebnim propisima. Ako je pacijent nesposoban za rasuivanje, odnosno maloljetan, nadleni zdravstveni radnik duan je obavijestiti o njegovom samovoljnom naputanju zdravstvene ustanove, njegovog roditelja, staratelja odnosno zakonskog zastupnika. Pravo pacijenta nad kojim se vri medicinsko istraivanje lan 38. Za medicinsko i nauno istraivanje nad pacijentom, kliniko ispitivanje lijekova i medicinskih sredstava na pacijentu, kao i njegovo ukljuivanje u medicinsku nastavu, nuan je izriit pristanak obavijetenog pacijenta. Pristanak iz stava 1. ovog lana daje se u pisanom obliku, na pismu razumljivom pacijentu, nakon to se pacijent saglasi da je dovoljno iscrpno, tano i blagovremeno obavijeten o smislu, cilju, postupcima, oekivanim rezultatima, moguim rizicima, kao i o neeljenim posljedicama medicinskog i naunog istraivanja, klinikog ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava, kao i medicinske nastave.

Za maloljetnog pacijenta odnosno poslovno nesposobnog pacijenta pristanak iz stava 1. ovog lana daje njegov roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj, pri emu se mora uzeti u obzir i miljenje maloljetnog odnosno poslovno nesposobnog pacijenta. Pacijent odnosno njegov roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj, mora biti posebno upozoren da je slobodan da istraivanje odnosno uestvovanje u nastavi iz stava 1. ovog lana, odbije i da dati pristanak opozove u svako vrijeme. Na prava pacijenta sa duevnim smetnjama nad kojim se vri istraivanje iz stava 1. ovog lana, shodno se primjenjuju propisi o zatiti lica sa duevnim smetnjama. Na prava pacijenta koji uestvuje u klinikim ispitivanjima lijekova i medicinskih sredstava shodno se primjenjuju propisi o lijekovima i medicinskim sredstvima. U sluaju anketiranja o rizinim ponaanjima koje moe biti praeno manjom medicinskom mjerom (uzimanje manje koliine krvi na uzorkovanje) dijete koje je navrilo 15. godinu ivota i koje je sposobno za rasuivanje moe samo dati pristanak na predloeno anketiranje i uzimanje krvi za uzorkovanje. lan 39. Pacijent koji zbog medicinskog i naunog istraivanja, odnosno klinikog ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava, kao i zbog uestvovanja u medicinskoj nastavi, pretrpi tetu na svom tijelu ili zdravlju ima pravo na naknadu tete od zdravstvene ustanove ili naruioca ovih istraivanja, ako je nastala teta posljedica tog istraivanja odnosno ispitivanja, kao i uestvovanja u nastavi u skladu sa zakonom. U sluaju smrti pacijenta iz stava 1. ovog lana, pravo na naknadu tete ostvaruju pacijentovi nasljednici. Pacijentovi nasljednici iz stava 2. ovog lana ostvaruju pravo na naknadu tete prema redoslijedu utvrenom u lanu 29. stav 3. ovog zakona. Pacijent ima pravo na naknadu koja mu pripada kao dobrovoljnom uesniku istraivanja i nastave iz stava 1. lana 38. ovog zakona. Pravo na preventivne mjere i informisanje o ouvanju zdravlja lan 40. Pacijent ima pravo na preventivne mjere i informacije koje su potrebne za ouvanje zdravlja i sticanje zdravih ivotnih navika, kao i informacije o rizinim ponaanjima i tetnim faktorima ivotne i radne okoline, koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje. Preventivne mjere i informacije iz stava 1. ovog lana ostvaruju se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zatite, saglasno propisima o zdravstvenoj zatiti. Pacijent ima pravo da bude obavijeten o zatiti svog zdravlja za sluaj izbijanja epidemija i prirodnih i drugih nesrea, kada se proglasi stanje prirodne i druge nesree od strane nadlenog organa. Informacije iz st. 1., 2. i 3. ovog lana duni su pruiti pacijentu zdravstveni radnici, zdravstvene ustanove, nadleni organi vlasti svih nivoa vlasti odgovorni za zdravstvo i postupanje u sluaju prirodnih i drugih nesrea, kada se proglasi stanje prirodne i druge nesree od strane nadlenog organa. Davanje informacija iz st. 1., 2. i 3. ovog lana, nije uslovljeno prethodnim zahtjevom pacijenta za ovim informacijama. Pacijent koji je rtva nasilja u porodici ili je pacijent dijete koje je rtva nasilja, saglasno propisima o zatiti od nasilja u porodici, ostvaruje pravo na preventivne mjere i informacije s ciljem ouvanja fizikog i psihikog zdravlja, saglasno posebnim propisima iz ove oblasti.

Pravo na prigovor lan 41. Pacijent kome je uskraeno pravo na zdravstvenu zatitu, odnosno pacijent koji nije zadovoljan pruenom zdravstvenom uslugom, odnosno postupkom zdravstvenog ili drugog radnika zdravstvene ustanove, moe podnijeti prigovor direktoru zdravstvene ustanove odnosno nosiocu odobrenja za privatnu praksu. Prigovor se podnosi neposredno ili pisanim putem. O podnijetom prigovoru pacijenta direktor bez odlaganja pribavlja izjanjenje komisije za prigovore pacijenta zdravstvene ustanove iz lana 62. ovog zakona, koja utvruje sve bitne okolnosti i injenice iznijete u prigovoru, i to najkasnije u roku od tri dana od dana podnijetog prigovora. Izjanjenje iz stava 3. ovog lana dostavlja se bez odlaganja direktoru zdravstvene ustanove. Direktor zdravstvene ustanove, odnosno nosilac odobrenja za privatnu praksu, najkasnije u roku sedam dana od dana podnoenja prigovora, donosi odluku. lan 42. Pacijent koji nije zadovoljan odlukom direktora zdravstvene ustanove, odnosno nosioca odobrenja za privatnu praksu, ima pravo zatitu svojih prava zatraiti kod nadlenog ministra zdravstva, u roku od 15 dana od dana prijema odluke. Ukoliko se prigovor iz stava 1. ovog lana ulae na odluku direktora zdravstvene ustanove iji je osniva odnosno suosniva Federacija, rjeavanje prigovora je u nadlenosti federalnog ministra, a ukoliko se prigovor ulae protiv odluke direktora zdravstvene ustanove iji je osniva kanton odnosno optina, ili direktora zdravstvene ustanove u privatnom odnosno mjeovitom vlasnitvu, kao nosioca odobrenja za privatnu praksu, rjeavanje prigovora je u nadlenosti kantonalnog ministra zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar). lan 43. Protiv konanog rjeenja nadlenog ministra zdravstva iz lana 42. stav 2. ovog zakona, pacijent moe traiti zatitu svojih prava kod nadlenog suda u skladu sa zakonom. Prije otpoinjanja sudskog postupka, odnosno u toku sudskog postupka iz stava 1. ovog lana, pacijent zatitu svojih prava moe ostvariti i u postupku medijacije, saglasno propisima o postupku medijacije. Pravo na naknadu tete lan 44. Pacijent koji zbog strune greke zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika, u ostvarivanju zdravstvene zatite pretrpi tetu na svom tijelu ili se strunom grekom prouzrokuje pogoranje njegovog zdravstvenog stanja, ima pravo na naknadu tete u skladu sa zakonom. U sluaju smrti pacijenta zbog dokazane strune greke zdravstvenog radnika odnosno zdravstvenog saradnika, pravo naknade tete ostvaruju pacijentovi nasljednici. Pacijentovi nasljednici iz stava 2. ovog lana ostvaruju pravo na naknadu tete prema redoslijedu utvrenom u lanu 29. stav 3. ovog zakona. Pravo na naknadu tete ne moe se unaprijed iskljuiti ili ograniiti.

Pravo na prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom lan 45. Pacijent za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ima pravo na prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom. Pravo na odravanje linih kontakata lan 46. Tokom boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi pacijent ima pravo primanja posjetioca saglasno kunom redu zdravstvene ustanove, te pravo zabraniti posjete odreenom licu ili licima. Pravo na obavljanje vjerskih obreda lan 47. Pacijent za vrijeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, u pravilu, moe ostvariti pravo na obavljanje vjerskih obreda, u za to predvienom prostoru, ukljuujui i pravo opremanja u mrtvanici u sluaju smrti, uz primjenu vjerskih obreda - odvojeno po konfesijama, saglasno prostornim mogunostima zdravstvene ustanove. IV. OBAVEZE I ODGOVORNOSTI PACIJENATA lan 48. Obaveze i odgovornosti pacijenta, u kontekstu odredbi ovog zakona, odnose se na: lino zdravlje, druge korisnike zdravstvenih usluga, zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike koji obezbjeuju i omoguuju zdravstvene usluge, iru drutvenu zajednicu. Na obaveze i odgovornosti pacijenta iz stava 1. ovog lana shodno se primjenjuju propisi o obligacijama. Odgovornost pacijenata za lino zdravlje lan 49. Pacijent je obavezan odgovorno se odnositi prema svom zdravlju, te aktivno uestvovati pri zatiti, ouvanju i unapreenju svoga zdravlja. Pacijent je obavezan pri ostvarivanju zdravstvene zatite pridravati se uputstava i preduzetih mjera propisane terapije od strane nadlenog zdravstvenog radnika. U obaveze pacijenta iz st. 1. i 2. ovog lana ukljuuje se i podvrgavanje posebnim mjerama za spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti u smislu propisa o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti. lan 50. U sluaju da pacijent zahtijeva prekid lijeenja i pored upozorenja nadlenog zdravstvenog radnika na mogue posljedice zbog ovakve odluke, o tome daje pisanu izjavu i treba biti svjestan svih posljedica svoje odluke. Ako odbije davanje pisane izjave, o tome e nadleni zdravstveni radnik sainiti slubenu zabiljeku koja se upisuje i uva u medicinskoj dokumentaciji pacijenta.

Odgovornost pacijenata prema drugim korisnicima zdravstvenih usluga lan 51. Svaki pacijent je obavezan potivati ljudska prava, te prava pacijenata odreena ovim zakonom, na nain da drugim pacijentima namjerno ne onemoguava koritenja istih prava. lan 52. Zabranjeno je ometanje zdravstvenih radnika odnosno zdravstvenih saradnika prilikom pruanja zdravstvene zatite drugom pacijentu. U sluaju iz stava 1. ovog lana, osoblje zdravstvene ustanove upozorit e pacijenta koji ometa zdravstvenog radnika odnosno zdravstvenog saradnika da u protivnom podlijee odgovornosti u skladu sa ovim zakonom lan 53. U sluaju krenja odredbi l. 51. i 52. ovog zakona, zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa nema pravo uskratiti dalje lijeenje pacijenta koji ugroava prava drugih pacijenata odnosno ometa zdravstvenog radnika odnosno zdravstvenog saradnika prilikom pruanja zdravstvene zatite drugom pacijentu. Zdravstvena ustanova i privatna praksa imaju pravo pokrenuti postupak kod nadlenog suda radi utvrivanja prekrajne odgovornosti pacijenta, u sluaju opravdane sumnje, da postoji krenje odredbi iz l. 51. i 52. ovog zakona. Odgovornost pacijenata prema zdravstvenim radnicima i drugim licima koja obezbjeuju i omoguuju zdravstvene usluge lan 54. Pacijent je obavezan u potpunosti informisati nadlenog zdravstvenog radnika i dati istinite podatke o svom zdravstvenom stanju, promjeni adrese i telefonskog broja. lan 55. Pacijent je obavezan informisati nadlenu zdravstvenu ustanovu odnosno privatnu praksu o otkazivanju termina za naruene preglede i medicinske postupke. lan 56. Pacijent je obavezan potivati kuni red zdravstvene ustanove regulisan optim aktima zdravstvene ustanove o uslovima boravka i ponaanja u njoj. lan 57. Pacijent je duan uvaavati obaveze zdravstvenog osoblja prema drugim pacijentima, tako da ne ometa njihov rad, izbjegavajui na taj nain da ih dovodi u situacije da poine profesionalnu greku za koju mogu odgovarati saglasno posebnom zakonu. lan 58. Pacijent je obavezan pri ostvarivanju zdravstvene zatite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, prihvatiti predloeni oblik medicinskog tretmana koji obezbjeuje zatitu zdravlja osoblja koje mu taj tretman prua. Odgovornost pacijenata prema iroj drutvenoj zajednici

lan 59. Ukoliko pacijent boluje od bolesti koja moe uticati na zdravlje i ivot drugih ljudi ne smije niti jednim svojim postupkom izazvati opasnost po zdravlje i ivot drugih ljudi u iroj drutvenoj zajednici. U sluaju da se radi o maloljetnom pacijentu ili poslovno nesposobnom pacijentu, za ponaanje pacijenta u skladu sa savjetima i preporukama nadlenog zdravstvenog radnika, odgovoran je roditelj, staratelj odnosno zakonski zastupnik. lan 60. Ako se pacijent ne pridrava obaveza iz l. 49., 51., 52., 54., 55., 56., 57., i 58. ovog zakona, nadleni zdravstveni radnik moe otkazati pruanje dalje zdravstvene zatite pacijentu, izuzev hitne medicinske pomoi, s tim da je duan u medicinsku dokumentaciju pacijenta unijeti razloge za odbijanje pruanja zdravstvene zatite, te o tome obavijestiti direktora zdravstvene ustanove, odnosno nosioca odobrenja privatne prakse. Nadleni zdravstveni radnik ne moe otkazati zdravstvenu zatitu pacijentu u sluaju pojave zarazne ili psihike bolesti kod pacijenta, ije bi nelijeenje moglo ugroziti zdravlje i ivot drugih ljudi, kao i iru drutvenu zajednicu. Ako se pacijent ne pridrava obaveza iz lana 59. ovog zakona, direktor zdravstvene ustanove, odnosno nosilac odobrenja privatne prakse duan je o tome obavijestiti ministarstvo unutranjih poslova, nadleno prema mjestu stanovanja pacijenta, saglasno posebnom zakonu. V. OBEZBJEENJE ZATITE PRAVA PACIJENATA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA ODNOSNO PRIVATNIM PRAKSAMA lan 61. Radi obezbjeenja primjene i praenja potivanja prava pacijenata, zdravstvene ustanove dune su formirati komisiju za prigovore pacijenata (u daljnjem tekstu: Komisija). Prilikom formiranja Komisije iz stava 1. ovog lana potovae se princip odraavanja ravnopravne zastupljenosti oba pola. Mandat, nain izbora, kao i nain finansiranja Komisije iz stava 1. ovog lana ureuje se statutom zdravstvene ustanove. Dvije ili vie zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedniku Komisiju iz stava 1. ovog lana. Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na privatnu praksu, tako da je ista obavezna obezbjediti u svom radu obavljanje poslova i zadataka Komisije iz stava 1. ovog lana. lan 62. Komisiju imenuje direktor zdravstvene ustanove. Djelokrug rada Komisije je: blagovremeno razmatra prigovore pacijenata i sainjava izjanjenja na izjavljene prigovore za direktora zdravstvene ustanove, vodi evidencije o vrstama i uestalosti prigovora po organizacionim jedinicama i na nivou cijele zdravstvene ustanove, analizira statistiku prigovora i izvlai pouke za praksu, prati aktivnosti na unapreenju zatite i potivanja prava pacijenata na nivou zdravstvene ustanove kao rezultat prigovora,

analizira pohvale i sugestije pacijenata, s ciljem da se postojea dobra praksa jo vie afirmie i razmjenjuje izmeu organizacionih jedinica zdravstvene ustanove, obavlja i druge poslove saglasno optem aktu zdravstvene ustanove. lan 63. Komisija za kvalitet i bezbjednost zdravstvenih usluga koja je imenovana u zdravstvenoj ustanovu saglasno propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, bezbjednosti i o akreditaciji u zdravstvu moe obavljati poslove i zadatke i u oblasti zatite prava pacijenata, a saglasno optim aktima zdravstvene ustanove. Komisija iz stava 1. ovog lana, u kontekstu odredbi ovog zakona, obavlja sljedee poslove: prati, razmatra i predlae mjere za unapreenje zatite prava pacijenata na osnovu unutranje provjere kvalitete i bezbjednosti zdravstvenih usluga koji su propisani odgovarajuim akreditacijskim standardima i kriterijima, analizira i ocjenjuje primjenu predloenih mjera, sarauje sa Komisijom za prigovore pacijenata, uvezuje podatke o prigovorima pacijenata sa podacima o incidentima (nepovoljnim dogaajima) i sudskim postupcima u cilju upravljanja klinikim i neklinikim rizicima. lan 64. Zdravstvene ustanove i privatne prakse obavezne su jednom u est mjeseci dostavljati nadlenom zdravstvenom savjetu jedinice lokalne samouprave, kao i nadlenom zdravstvenom savjetu kantonalnog ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), prema sjeditu zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse, izvjetaj o zaprimljenim i rijeenim prigovorima pacijenata, ukljuujui i uvezivanje podataka o prigovorima sa podacima o incidentima (nepovoljnim dogaajima) i sudskim postupcima. VI. ZDRAVSTVENI SAVJETI U JEDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE I MINISTARSTVIMA ZDRAVSTVA lan 65. U cilju ostvarivanja i unapreenja prava pacijenata osnivaju se zdravstveni savjeti jedinica lokalne samouprave, kantonalnog ministarstva i Federalnog ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo). lan 66. Na nivou lokalne samouprave osniva se zdravstveni savjet koji broji najmanje osam lanova iz reda zdravstvenih i nezdravstvenih struka. Prilikom osnivanja savjeta iz stava 1. ovog lana potovae se princip odraavanja ravnopravne zastupljenosti oba pola. Blie odreenje broja i sastava lanova zdravstvenog savjeta, mandat, nain izbora, kao i nain finansiranja zdravstvenog savjeta odreuje se statutom optine. Na osnovu javnog poziva, savjet iz stava 1. ovog lana imenuje optinski naelnik i to, u pravilu, predstavnika iz redova pacijenata, mladih, jedinice lokalne samouprave, komora iz oblasti zdravstva, strunih udruenja, udruenja za zatitu prava pacijenata, sindikata zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog krsta/kria s podruja jedinice lokalne samouprave.

lan 67. Zdravstveni savjet obavlja sljedee poslove: predlae i evaluira sprovoenje zdravstvene zatite na podruju jedinice lokalne samouprave, daje miljenje na planove i programe zdravstvene zatite za podruje lokalne samouprave, te predlae mjere za poboljanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zatite na svom podruju, prati primjenu propisa na podruju jedinice lokalne samouprave koji se odnose na zatitu prava i interesa pacijenata, organizuje obrazovne kurseve za graanstvo iz poznavanja materije o pravima pacijenata i postojee legislative, daje preporuke za organizaciju kurseva u zdravstvenim ustanovama radi upoznavanja rukovodstva i zdravstvenih radnika s konceptom prava pacijenata, legislativom i odgovarajuim nunim promjenama u zdravstvenim ustanovama, prati povrede pojedinanih prava pacijenata na podruju jedinice lokalne samouprave, predlae preduzimanje mjera za zatitu i unapreenje prava pacijenata na podruju jedinice lokalne samouprave, bez odgaanja obavjetava zdravstveni savjet u kantonalnom ministarstvu o sluajevima teih povreda prava pacijenata koje mogu ugroziti ivot ili zdravlje pacijenata, podnosi skuptini jedinice lokalne samouprave i kantonalnom ministarstvu godinji izvjetaj o svom radu, obavjetava javnost o povredama prava pacijenata, obavlja druge poslove odreene ovim zakonom. Zdravstveni savjet donosi poslovnik o svome radu kojim se poblie ureuje organizacija i nain rada. lan 68. lanovi zdravstvenog savjeta u svome radu obavezni su postupati tako da ne ugroze obavezu uvanja slubene tajne. lan 69. U obavljanju poslova iz svoga djelokruga rada, zdravstveni savjet je ovlaten upozoravati, predlagati i davati preporuke. Zdravstveni savjet je ovlaten nadlenim organima dravne uprave, organima lokalne samouprave, nadlenim ministarstvima zdravstva, zavodima zdravstvenog osiguranja, zdravstvenim ustanovama, privatnim praksama, komorama iz oblasti zdravstva predlagati preduzimanje mjera za spreavanje tetnih djelovanja koja ugroavaju prava i interese pacijenata i zahtijevati izvjetaj o preduzetim mjerama. lan 70. U ostvarivanju drutvene brige za zatitu prava pacijenata, u okviru prava i obaveza na podruju kantona, kantonalni ministar osniva i imenuje zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva. Savjet iz stava 1. ovoga lana ima najmanje osam lanova i to, u pravilu, predstavnike iz redova: pacijenata, mladih, kantonalnog ministarstva, komora iz oblasti zdravstva, strunih udruenja, udruenja za zatitu prava pacijenata, sindikata zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog krsta/kria s podruja kantona. Prilikom osnivanja savjeta iz stava 1. ovog lana potovae se princip odraavanja ravnopravne zastupljenosti oba pola. Blie odreenje broja i sastava lanova zdravstvenog savjeta iz stava 1. ovog lana, mandat, nain izbora, kao i nain finansiranja zdravstvenog savjeta odreuje se propisom kantonalnog ministra.

lan 71. Zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva obavlja sljedee poslove: prati sprovoenje ostvarivanja prava pacijenata saglasno ovome zakonu, prati sprovoenje obrazovnih aktivnosti u vezi sa pravima pacijenata, raspravlja o izvjetajima zdravstvenih savjeta jedinica podrune lokalne samouprave, daje miljenja, preporuke i prijedloge nadlenim organima o utvrenom stanju na podruju djelokruga rada zdravstvenih savjeta jedinica lokalne samouprave, predlae preduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sistema zatite i unapreenja prava pacijenata u kantonu odnosno Federaciji, daje inicijative za donoenje propisa kojima se unapreuju prava pacijenta, te miljenje na propise iz ove oblasti koje pripremaju nadleni organi vlasti na svim nivoima, sarauje sa organima i organizacijama iz oblasti zatite i unapreenja prava pacijenata u Federaciji, podnosi kantonalnom ministru zdravstva godinji izvjetaj o svom radu, obavjetava javnost o povredama prava pacijenata, obavlja i druge poslove koje mu dodijeli kantonalni ministar u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Zdravstveni savjet iz stava 1. ovoga lana donosi poslovnik o svome radu kojim se poblie ureuje organizacija i nain rada. lan 72. lanovi zdravstvenog savjeta kantonalnog ministarstva u svome radu obavezni su postupati tako da ne ugroze dunost uvanja slubene tajne. lan 73. U ostvarivanju drutvene brige za zatitu prava pacijenata, u okviru prava i obaveza na teritoriji Federacije, federalni ministar osniva i imenuje zdravstveni savjet Federalnog ministarstva. Savjet iz stava 1. ovoga lana ima najmanje osam lanova i to, u pravilu, predstavnike iz redova: pacijenata, mladih, Federalnog ministarstva, komora iz oblasti zdravstva, strunih udruenja, udruenja za zatitu prava pacijenata, sindikata zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog krsta/kria sa teritorije Federacije. Prilikom osnivanja savjeta iz stava 1. ovog lana potovae se princip odraavanja ravnopravne zastupljenosti oba pola. Blie odreenje broja i sastava lanova zdravstvenog savjeta iz stava 1. ovog lana, mandat, nain izbora, kao i nain finansiranja zdravstvenog savjeta odreuje se propisom federalnog ministra. lan 74. Zdravstveni savjet Federalnog ministarstva obavlja sljedee poslove i zadatke: prati sprovoenje ostvarivanja prava pacijenata saglasno ovome zakonu, koordinira sve aktivnosti u oblasti sprovoenja obrazovnih programa iz zatite prava pacijenata za graanstvo i zdravstvene ustanove, raspravlja o izvjetajima zdravstvenih savjeta kantonalnih ministarstava, daje miljenja, preporuke i prijedloge nadlenim organima o utvrenom stanju na podruju djelokruga rada zdravstvenih savjeta kantonalnih ministarstava,

predlae preduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sistema zatite i unapreenja prava pacijenata u Federaciji odnosno Bosni i Hercegovini, daje inicijative za donoenje propisa kojima se unapreuju prava pacijenta, te miljenje na propise iz ove oblasti koje pripremaju nadleni organi vlasti na svim nivoima, sarauje sa organima vlasti u Bosni i Hercegovini i domaim i meunarodnim organizacijama iz oblasti zatite i unapreenja prava pacijenata u Federaciji, Bosni i Hercegovini odnosno inostranstvu, podnosi federalnom ministru godinji izvjetaj o svom radu, obavjetava javnost o povredama prava pacijenata, obavlja i druge poslove koje mu dodijeli federalni ministar u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. lan 75. Obezbjeenje primjene i praenja potivanja prava pacijenata prati i nadlena zdravstvena inspekcija, zavodi zdravstvenog osiguranja, kao i institucija ombudsmena, te predlau mjere za unapreenja stanja u ovoj oblasti, kao i otklanjanje uoenih nedostataka, u smislu svojih nadlenosti utvrenih posebnim zakonima. VII. KAZNENE ODREDBE lan 76. Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznie se za prekraj zdravstvena ustanova ako: 1) 2) 3) uskrauje pravo pacijentu na dostupnost zdravstvene zatite (lan 7. ovog zakona); ne prui sve vrste informacija iz l. 8. i 9. ovog zakona; uskrati pravo pacijentu na obavjetenje iz l. 10., 11. i 12. ovog zakona;

4) prilikom odbijanja prijema obavjetenja od strane pacijenta postupi suprotno odredbi l. 13., 14. i 15. ovog zakona; 5) uskrati pravo pacijentu na slobodan izbor doktora medicine odnosno doktora stomatologije, kao i slobodan izbor predloenih medicinskih postupaka i mjera (lan 16. ovog zakona); 6) 7) uskrati pravo pacijentu na samoodluivanje i pristanak (l.17. do 22. ovog zakona); postupi suprotno volji pacijenta iz l. 23. i 24. ovog zakona;

8) povrijedi pravo pacijenta na povjerljivost informacija i privatnost iz l. 25. i 26. ovog zakona odnosno pravo na tajnost iz lana 27. ovog zakona; 9) 10) povrijedi lino dostojanstvo pacijenta iz lana 30. ovog zakona; povrijedi pravo pacijenta na spreavanje i olakavanje patnji (lan 31. ovog zakona);

11) stavi pacijenta na listu ekanja odreenih zdravstvenih usluga suprotno lanu 32. ovog zakona ili mu uskrati prethodno pismeno obavjetenje o stavljanju na listu ekanja, kao i informaciju o svojoj rednoj poziciji na toj listi (lan 32. ovog zakona); 12) ne omogui uvid u medicinsku dokumentaciju odnosno ispravke ili brisanje teksta koji pacijenta pogreno ili subjektivno opisuju kao linost ili dio teksta koji je materijalno netaan odnosno ne omogui uvid u medicinsku dokumentaciju nakon smrti pacijenta njegovim nasljednicima (l. 33. i 36. ovog zakona); 13) ne vodi uredno medicinsku dokumentaciju, ne omogui pacijentu pravo uvida u medicinsku dokumentaciju, ili raspolae sa medicinskom dokumentacijom suprotno odredbi lana 34. ovog zakona;

14) obavlja medicinska, nauna i druga istraivanja nad pacijentom, kao i uestvovanje u medicinskoj nastavi pacijenta suprotno odredbama l. 38. i 39. ovog zakona; 15) 16) pacijenta ne informie o preventivnim mjerama i ouvanju zdravlja iz lana 40. ovog zakona; ne rijei po prigovoru pacijenta na nain i u rokovima utvrenim lanom 41. ovog zakona;

17) pacijentu ne omogui prehranu u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi u skladu sa njegovim svjetonazorom, kao i odravanje linih kontakata (l. 45. i 46. ovog zakona). 18) ne izvjetava nadleni zdravstveni savjet jedinice lokalne samouprave, kao i nadleni zdravstveni savjet kantonalnog ministarstva zdravstva o podnijetim i rijeenim prigovorima pacijenata (lan 64. ovog zakona). Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se novanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 KM i odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi. Za prekraj iz stava 1. ta. 2), 3), 4), 5), 6), 7), 8), 10), 11),12), 13), 15), 16), i 18) ovoga lana kaznie se novanom kaznom u iznosu od 300,00 do 1.500,00 KM i nosilac odobrenja za privatnu praksu. Pored novane kazne, poiniocu prekraja iz stava 1. ovog lana moe se izrei zabrana obavljanja djelatnosti u periodu do est mjeseci, a s ciljem spreavanja budueg injenja prekraja. lan 77. Novanom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.500,00 KM kaznie se za prekraj zdravstveni radnik ako: 1) na zahtjev pacijenta uskrati informacije odnosno obavjetenje (l. 8., 9., 10., 11. i 12. ovog zakona),

2) prilikom odbijanja prijema obavjetenja od strane pacijenta postupi suprotno odredbi l. 13., 14. i 15. ovog zakona; 3) preduzme medicinsku mjeru nad pacijentom bez njegovog pristanka, osim u sluajevima kada bi nepreduzimanje medicinske mjere ugrozilo ivot i zdravlje pacijenta (l.17. i 18. ovog zakona); 4) postupi suprotno odredbama l. 20. do 24. ovoga zakona;

5) povrijedi pravo pacijenta na povjerljivost informacija i privatnost iz l. 25. i 26. ovog zakona , odnosno tajnost podataka iz l. 27, 28. i 29. ovog zakona, kao i pravo na lino dostojanstvo i privatnost iz lana 30. ovog zakona; 6) ne vodi uredno, tano i blagovremeno medicinsku dokumentaciju (lan 34. stav 1. ovog zakona);

7) u sluaju samovoljnog naputanja zdravstvene ustanove od strane pacijenta postupi suprotno lanu 37. ovog zakona; 8) 9) ne informie pacijenta o preventivnim mjerama i ouvanju njegova zdravlja (lan 40. ovog zakona); obavlja i druge radnje suprotno odredbama ovog zakona, kao i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. lan 78. Novanom kaznom u iznosu od 50,00 do 500,00 KM kaznie se za prekraj pacijent ako ne ispunjava svoje obaveze i odgovornosti utvrene l. 51., 52., 57., 58. i 59. ovog zakona.

VIII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 79. Optinski naelnik, kantonalni ministri i federalni ministar e u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona imenovati zdravstvene savjete. lan 80. Podzakonski akti iz lana 19. stav 5, lana 20. stav 3, lana 70. stav 4. i lana 73. stav 4. ovog zakona donijee se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lan 81. Zdravstvene ustanove dune su u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje opte akte i poslovanje sa odredbama ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, te imenovati komisiju iz lana 61. ovog zakona. lan 82. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredbi lana 26., lana 28. stav 5. i l. 29. do 34. Zakona o zdravstvenoj zatiti ("Slubene novine Federacije BiH", broj 29/97). lan 83. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajui Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krei, s. r.

Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi, s. r.