ZVJEZDANE

STAZE:
SLJEDECA ITERACIJA
Anarhija, povijest, beskonanost?---------------Povijest. Prostorno-vremenski kontinuum u kojemu postojimo, u kojemu se raamo i umiremo, u kojemu volimo. Ona je nedovrena pria koje su kraj, smisao ili pak znaenje uvijek odgoeni i izvjesno je da je nikada neemo moi obuhvatiti umom ba kao to nam nije mogue vidjeti prostor ispred i iza nas odjednom. Povijest obuhvaa osim prologa i sadanjega i ono to e tek biti, a upravo je to odgoeno, nespoznatljivo, budue, onaj dio naega zajednikoga ivota na zemlji kojim se najmanje bavimo. Budunost nije zadana, nije zapisana, postoji samo beskonanost mogunosti i naina na koji je moemo skrojiti i znaenja kojima emo to tkanje ispuniti. Ta je beskonanost mogunosti ono to ljudima najtee pada i ega se najvie boje te je upravo taj strah, strah od nepoznatoga, neizrecivoga, nemislivoga, ona valuta koja je dovela do toga da povijest bude povijest diktatura i klasnih sukoba, povijest razaranja i ratova, povijest liena 026.

ASPEKTI ANARHIZMA U ZVJEZDANIM STAZAMA

Dorian Salatic

ljubavi, a u njeno ime pisana. Anarhizam je jedan od skupova, unutar sebe izrazito heterogenih, pogleda i zamisli koje svoje ideje i ideale projicira u budunost. Vrijednosti koje programi podvedeni pod kiobran toga izraza promoviraju tiu se slobode, jednakosti i ljubavi.1 Utopija (ne-mjesto, mjesto koje ne postoji ve ga treba konstruirati) esto je bila tema fikcija u popularnoj kulturi, kako u knjievnosti, tako u novije vrijeme i na filmu. Jedan je od takvih uradaka i znanstveno- fantastini serijal Zvjezdane staze kojih je idejni tvorac Gene Roddenberry. U fokusu ovoga rada bit e iskljuivo drugo izdanje serijala, naslovljeno Sljedea generacija (The Next Generation). Smatram da postoje elementi koji bi mogli sugerirati da se radi o utopijskom projektu koji, makar to sam za sebe ne priznaje, sadri u sebi neke elemente anarhistike misli koji ga omoguavaju u njegovoj oitoj nemogunosti. Cilj rada nije tvrditi kako je svijet Zvjezdanih staza zamiljen kao anarhistiki niti da demonstrira anarhizam u praksi. Tek eljom mi je usporediti znaenjski kozmos Zvjezdanih staza s klasinim radovima anarhista ne bih li pronaao elemente koji sugeriraju drugaiji, u-raskidu-sa-prolou svijet koji radikalno drugaije, nego je to sluaj, danas uspostavlja ravnopravnosti du raznih okosnica identiteta, bilo da je rije o dobi, spolu, rasi, rodu, vrsti ili emu drugomu.

Dvije anarhije----------------------------------------U predgovoru svojega zbornika Antologija anarhizma, Vieslav Kirini (2003.) suprotstavlja dva izvoenja pojma anarhizam. Prema Kropotkinu, rije anarhizam izvodi se iz grkog an-arhos, gdje je arhos neto vrno, nadreeno (npr. vlast, iznad), a kada se unese u podruje politike teorije, an-arhos se prevodi kao pojmovna opreka autoritetu, njemu suprotna ideja. Tako izveden, anarhizam se tumai kao politiko naelo koje priziva ukidanje vlasti i bilo kakva oblika dominacije kao vrno naela drutvene organizacije. Kada bismo uzeli ovo tumaenje za temeljno anarhizmu, svijet zvjezdanih staza uistinu bi se pokazao kao totalitaran, no vidjet emo da oko ovoga tumaenja postoje neki problemi te da kroz njega i koncept revolucije postaje problematian. Drugo je izvoenje ono Daniela Guerina koji smatra da je pojam izveden iz rijei an i arhe, koje bi mogle oznaavati neto ne-prolosno, bez-oslonca-nanegdanje te time neto zasebne izvornosti, novosti, razliitosti i nespojivosti sa prethodnim (Kirini, 2003., 8.). Upravo je taj pristup anarhizmu onaj koji me ovdje vie zanima i na kojem u temeljiti svoju argumentaciju. Pria postaje jasnija kada se uvede pojam revolucije koji je neizostavan u miljenju radikalnih politikih teorija kakve su i anarhistike. Klasini anarhizam Kropotkina ili Bakunjina proputa, ini se, uvidjeti da vlast nije uvijek i unaprijed nametnuta, ve i izabrana na temelju povjerenja (pri emu ne aludiram na predstavniku demokraciju i sline parodije slobode), a s druge strane ukidanje ikakva sustava i velianje kaosa radi kaosa predstavlja povratak na radikalno stare prakse dezintegriranih zajednica, dok revolucija oznaava prijelaz u neto novo, neto to raskida s tradicijom te je kao takva sukladna Guerinovom izvoenju rijei gdje postaje strategija za ostvarenje novoga svijeta, neoptereenoga talozima binarizama i univerzalizacija pripadnih zapadnoj civilizaciji. Ovo drugo tumaenje, ono je koje Zvjezdanim stazama daje ansu da se artikuliraju2 kao anarho-utopijski projekt.3
Takoer, postoje i tzv. desni anarhizmi koji se tiu politike laissez faire odnosno neuplitanja drave u trite, no za ovaj rad bitni su popularno zvani lijevi ili utopijski anarhizmi.
1

Artikulacija ovdje ima znaenje kako uobliavanja ove fikcije kao anarhistike, tako i povezivanja ili uzglobljavanja iste s anarhistikom teorijom.
2

Nalazim da je bitno napomenuti da je veina klasinih anarhistikih radova pisana u 18. i 19. st. to sugerira da bi, da su danas ivi ti autori, bili prinueni revidirati neka od svojih stajalita s obzirom na injenicu da su se mnoge stvari promijenile, od politikih i ekonomskih do tehnolokih i kulturalnih uvjeta.
3

027.

Tri tehnoloka uda---------------------------------Mnoge su kritike upuene Zvjezdanim stazama usmjerene na koritenje spekulativne fizike i preskakanja barijera koje konvencionalna fizika postavlja. Tu su, kao to i prilii fikcijama smjetenima u budunost, zamiljene brojne naprave koje omoguuju i ujedno olakavaju ivot u budunosti, a za koje ne postoji garancija da e ikada biti napravljene4.

Prvo je takvo udo koje omoguava svijet Zvjezdanih staza teleportacija,

koncept osmiljen kako bi se utedjelo na izradi skupih animacija slijetanja na planete i povratka na Enterprise5. Radi se o momentalnom premjetanju ivih bia i/ili predmeta s jednoga mjesta na drugo na nain da se materija pretvara u energiju i zatim ponovo u materiju, dekonstrukcija i rekonstrukcija6. Unato problemima koji se javljaju u kontekstu teleportacije, elio bih istaknuti njenu utopijsku dimenziju kada bi bila mogua. Kada bi postojala mogunost teleportacije, to bi moglo znaiti prekid ratova za naftu, kao i kraj prometnih industrija na koje krajnji korisnici troe gomile novca (automobili, cestarine, javni prijevoz), no prije svega, zaustavio bi se trend ekolokoga propadanja planete uslijed zagaenja.7

Drugo udo tehnologije koje smatram kljunim za svijet Zvjezdanih staza je

warp pogon. Warp pogon se odnosi na putovanje nadsvjetlosnim brzinama8. Kada bi se takav oblik putovanja mogao ostvariti to bi praktino znailo dostupnost beskonanih koliina prirodnih sirovina razasutih diljem galaksija, a time bi zavrila era pretjerane eksploatacije Zemlje koja vodi unitenju ivota na planeti. Putovanja nadsvjetlosnim brzinama omoguila bi komunikaciju s mnogim eventualnim civilizacijama s obzirom da je, znamo, mala vjerojatnost da je ovaj na plavi planet jedina kolijevka ivota u svemiru. To je ureaj koji moe proizvesti bilo koji neivi predmet pa tako i hranu s vjernim okusom, mirisom, kao i hranjivim svojstvima. Time se u imaginarnom svijetu ove serije jednim ureajem rjeavaju dva vana problema dananjega svijeta. Prvo, rjeavaju se etiki problemi zatvaranja i masovnoga ubijanja organizama koji su ravnopravno s ljudima nosioci evolucije9. Slike i kratki filmovi koje aktivisti za prava ivotinja svakodnevno objavljuju pokazuju kako je specizam10 moda i najstraniji oblik podreivanja drugoga, potpuno opriroen i utkan u zdravi razum dominantnih kultura svijeta zbog ega veliki broj ljudi nema razvijenu osjetljivost za taj problem. Drugi je problem koji replikator uspjeno rjeava problem gladi. U dananjem svijetu, velika veina ljudi ivi na rubu egzistencije bez dovoljne koliine hrane,
Uslijed sve ubrzanijega razvoja prirodnih znanosti, teoretiari doputaju mogunost nekih od tih uda iako smatraju da su u praksi neizvediva zbog ogromnih koliina energije potrebnih za njihovo ostvarenje.
4 5 6

Trea je vana naprava izmiljena za potrebe svijeta budunosti replikator.

Svemirski brod na kojem se veina radnje odvija; svojevrstan grad s preko tisuu lanova posade.

Tijelo se razbija na milijarde kvanata energije koje superkompjuteri emitiraju na odreeno mjesto gdje se kasnije rekomponiraju u odnosu na skeniranu kartu tjelesnih molekula nekoga pojedinca. Da ta tehnologija ipak nije toliko nemogua, pokazuje injenica da su se fiziari, inspirirani upravo zvjezdanim stazama, poeli baviti teleportacijom te nedavno uspjeli teleportirati zraku svjetlosti to otvara vjerojatnost da e u budunosti biti mogu takav transport kemijski sloenijih struktura, pa na kraju, zato ne, i ivih organizama.
7

Fiziari se slau da je u praksi nemogue postii tako velike brzine kroz prostor, no ovdje se radi o savijanju prostora to se temelji na dokazima koji pokazuju da se svemir iri i uvija unutar samoga sebe.
8

S obzirom da se genetska karta ovjeka samo u malenom dijelu razlikuje od one npr. impanze, dovedena su u pitanje miljenja da su ljudi vrhovna bioloka karika na Zemlji kojoj je podreena sva priroda pa tako i ivi organizmi sposobni osjeati bol i patnju.
9 10

028.

Privilegiranje ljudske u odnosu na druge vrste.

vode pa i istoga zraka. Mnogi, a posebice oni u tzv. zemljama treega svijeta rade u izrabljivakim uvjetima, na koje moraju pristajati kako bi prehranili obitelji. U takvom kontekstu teko da se mogu posvetiti sebi i svojim unutarnjim potrebama i graditi ivot kakav prieljkuju. Istaknuo sam ova tri tehnoloka uda, iako ih ima jo, smatrajui da bi ona mogla osigurati egzistencijalni minimum svima, minimum koji ukida potrebu za novcem i omoguuje uspon drutva kakvo je prikazano u Zvjezdanim stazama. Napokon, zamisao tehnologije bila je smanjiti koliinu ljudskoga rada i poveati koliinu slobodnoga vremena, a znamo da ljudi danas rade vie nego ikad te da su im prihodi sve manji zbog ega na sve siromanije naine konzumiraju svoje slobodno vrijeme.

Distributivna pravda-------------------------------Svijet budunosti Zvjezdanih staza, svijet je lien novca koji je simbol, ali i inkarnacija materijalnih vrijednosti te vjeni izvor i sredstvo nesuglasica meu razliitim, nesvodivim kulturama. Istina, ne smijemo zanemariti injenicu da su Zvjezdane staze ipak trini proizvod, no na nivou dijegeze reprezentirani je svijet puno prije duhovan i intelektualan nego materijalan11. U tom svijetu, privatno vlasnitvo nije ukinuto u potpunosti, premda anarhistiki mislioci kao to je Pierre-Joseph Proudhon smatraju da je svaki oblik privatnoga vlasnitva pljaka. Svaki lan ili lanica posade posjeduje predmete koji podcrtavaju njihovu osobnost, predmete koji imaju i simboliku vrijednost, no nema govora o akumulaciji bogatstva, niti volji za stjecanjem radi isticanja. Takoer, svi pojedinci i kulture u Zvjezdanim stazama koje se fokusiraju na imovinu, redovito su prikazane kao smijene i nakaradne12. U tom idealistikom svijetu budunosti, postoji svijest o ogranienosti resursa te da svaka utrka za kontrolom nad resursima u kojoj se prednost stjee silom, nuno vodi do propasti svih strana ukljuenih u sukob. Temeljno je pitanje ima li itko pravo svojatati neto to je prirodno niije i u uporabnom smislu svaije.

Prva zapovijed/uputa----------------------------

Voltaire je svojega Candidea zavrio reenicom: Svatko bi trebao obraivati svoje dvorite. (Voltaire, 1961., 117.) Ta je misao u Zvjezdanim stazama uobliena kao Prva zapovijed/uputa (prime directive), utemeljujua maksima koja ima veu mo od bilo kojega metanarativa ili boanstva13. Ona podrazumijeva da se Federacija nee i ne smije mijeati u unutarnje funkcioniranje drugih kultura i civilizacija te da uope nee, ni na koji nain, ui u interakciju s kulturama koje su na predwarp razini. To je naelo u potpunosti u skladu sa slobodarskom misli, gdje ne postoji jedna totalizirajua misija povijesti ve multiplicitet glasova od kojih se svaki eli i mora moi uti ako postoji volja da se izgradi neko novo doba, radikalno drugaije, nego ovo u kojem smo se zatekli14.
to ne slui kao potvrda binarne opreke um tijelo u kojoj je tijelo nezgodni viak, materijalnost koja je zatvor umu, a koji bi imao biti univerzalan, ve samo da su predmeti svedeni na svoju uporabnu dimenziju, a ne predstavljaju fetie, kakav je sluaj danas.
11 12 13 14

Uzmimo za primjer carstvo Ferengija Premda i sama time upada u zamku mogunosti da se postavi kao metanarativ.

Iako Prva zapovijed u teoriji zvui jednostavna za sprovoenje, u praksi je likovi u prii esto kre, ponekad sluajno, a ponekad namjerno. U obranu, mogli bismo rei da kada djeluju voljno protivno Prvoj zapovijedi, ne ine to iz zlih pobuda ve iz osjeaja pravde (premda je i koncept pravde u najmanju ruku problematian s obzirom da se uvijek tie odreenoga sustava privilegija).

029.

U svojem djelu naslovljenom O revolucijama, William Godwin pie: Prema svakom ovjeku i skupini ljudi trebalo bi postupati na osnovi njihovih osobnih odlika i sposobnosti, a ne sukladno nekom propisu koji moe postojati iskljuivo u odnosu prema nama samima (Godwin, 2003., 33.). Smatram da je ova misao neposredno utemeljujua za Prvu zapovijed/uputu, a svoje logino proirenje doivljava u nagonu za spoznajom koji pokree protagoniste Zvjezdanih staza jer mudar ovjek nikada nije zadovoljan vlastitim postignuima pa ni vlastitim naelima i stavovima. On/a u njima stalno nalazi pogreke; neprestano sumnja, a provjerama i propitivanjima nema kraja (Godwin, 2003., 34.). Ova bi se dva citata mogla predstaviti kao klju za razumijevanje naela i uope misije Enterprisea koja je drugim rijeima iskazana u najavnoj pici serije u kojoj se kae kako je njegova (njihova) misija tragati za novim oblicima ivota i hrabro kroiti gdje jo nitko nije. Ograniene stvari moraju neprestano biti sposobne za napredovanje i razvoj; bilo bi, stoga, krajnja ludost zastati u bilo kojem trenutku razvoja i pretpostaviti da smo doli do kraja. (Godwin, 2003., 34.)

Jednakost i sloboda---------------------------------Vjerojatno nema osobe koja ne bi prihvatila kategorije jednakosti i slobode kao primarne za gradnju i napredak drutva kojemu pripadaju. Pa ipak, postoji jedan problem inherentan njihovu meuodnosu, diskrepanca koja omoguuje razliita tumaenja, a koja esto prijete uope dezintegracijom drutava. U anarhistikom je pogledu na svijet, o ovim dvjema kategorijama mogue govoriti samo u relativnim terminima. Postoji odreena napetost koja izbija kada se ta dva pojma suprotstave jer u apsolutnom smislu jedan pobija drugi. to znai apsolutna sloboda? Jedno bi tumaenje moglo biti da ivimo u potpunom skladu sa svojim osobnim eljama i potrebama to bi znailo da je svatko sam sebi mjerilo svih stvari. Time bi, jasno je, ivot u zajednici ili kulturi bio nemogu. Granice osobne slobode bile bi tako ocrtane neuplitanjem u tue ivote i/ili kulture bez njihove volje za prihvaanjem takva uplitanja. Jednakost bi s druge strane imala biti jednakost u pravima i osnovnim ivotnim potrebama15 budui da je svaki ovjek razliit s obzirom na svoje sposobnosti, inteligenciju ili svoje fizike atribute. Apsolutna jednakost znaila bi dakle drugu krajnost, ograniavanje sposobnijih ili pak prevelike zahtjeve od manje sposobnih to bi u svakom sluaju bilo teko odrivo na lenti vremena. Pitanje utopije je kako postii ravnoteu izmeu tih dvaju koncepata? Evolucijska je psihologija pokazala da su praoblici ponaanja ivih organizama sebini. Svaki organizam ima potrebu zadovoljiti svoj nagon za preivljavanjem, nerijetko inei to na tetu drugih organizama. No, istraivanja su pokazala da reciproni altruizam u kojem organizmi pristaju pomagati jedan drugome, donosi daleko vee koristi za oba organizma (Kardum, 2003., 21.). U tom smislu organizmi podiu razinu meusobne jednakosti nautrb apsolutne slobode. To je temelj na kojem su izgraene ljudske, ali i ivotinjske zajednice. Freud (1973.) je u svojem utjecajnom eseju Nelagodnost u kulturi objasnio kako funkcionira taj mehanizam; ljudi se, da bi ivjeli u kulturi, u zajednici, odriu dijela svojih sloboda kako bi uivali sigurnost. Problem mnogih anarhistikih teorija je taj to se esto pozivaju na prirodnu slobodu, na univerzalne pragove slobode ili potreba ime dolaze u opasnost da se pokau strukturalno identine teorijama koje pokuavaju svrgnuti.
15

030.

Koje su dodue podlone reinterpretaciji s obzirom na razinu blagostanja u kojoj se neka kultura ili drava nalazi.

Uniforma nasuprot uniformnosti----------------Mnogi kontrakulturni teoretiari smatraju da je uniforma prepreka postajanju i bivanju individuom. Premda su osobe ukljuene u fabule Zvjezdanih staza gotovo uvijek u uniformama, nema govora o tome kako su njihove individualnosti potisnute. Aktere Zvjezdanih staza ne zabrinjava injenica da veinu vremena provode u nelaskavim pidamama (Heath, Potter, 2006., 188.). To ni na koji nain ne sputava njihovu mogunost da se artikuliraju kao osobe, dapae, uniforma smanjuje utjecaj cool-a kao posebnoga oblika kulturnoga kapitala koji slui kao pogonsko gorivo konzumerizma. Upravo je potreba za razlikovanjem, za bivanjem drugaijima ona koja gura konzumeristiku kulturu (Heath, Potter, 2006). Prema njima, konzumerizam nije neka mistina ideologija koja kooptira sve razlike radi profita. Konzumerizam je ono to ljudi ine jedni drugima kada se ele isticati i razlikovati. Moda bismo se trebali usuditi biti isti, a ne razliiti ukoliko elimo zaustaviti kapitalizam. (Heath, Potter, 2006., 189.) To se, naravno, ne odnosi na promociju jednoumlja ve samo suspenziju frivolnih aspekata osobnosti kakav je na primjer odjea. S druge strane i kao suta suprotnost ljudima 23. st. postoji kultura Borga16. Njihova uniformiranost je ona, kako forme, tako i sadraja, i ne tie se slobode izbora niti njegove mogunosti. U tom je kljuna razlika izmeu uniforme na osobnoj razini i uniformiranosti kao svojevrsnoga totalizirajuega metanarativa.

No corpo-----------------------------------------------

Suvremeni je kapitalistiki svijet karakteriziran transnacionalnim poslovanjem, slobodnim tritem i globaliziranom ekonomijom17. Umjesto modernistikoga pripadanja naciji, dananji je trend postmoderno pripadanje sveprisutnim i sveproimajuim korporacijama (Abbott, Achbar, Bakan, 2003.). Superbrendovi su garancija kapitala, a injenica je da postoji velik broj ljudi koji su spremni platiti da bi postali reklamni panoi za velike kompanije pa tako kupuju markiranu robu ili si tetoviraju logotipe firmi kao to je Nike na vidljiva mjesta po tijelu (Klein, 1998.). Logo je simbol uspjenosti tvrtke, a brend je mo pa stoga ne udi kako su u globaliziranom drutvu sve ei sluajevi kupovanja skupe markirane odjee u potrazi za statusom, koji naravno uvijek izmie, unato injenici da obitelji nerijetko nemaju to jesti18. Mnoge su fikcije smjetene u budunost, istu vidjele kao korporativnu distopiju. Distopija je pojam suprotan, ali u jednom dijelu istoznaan utopiji. Distopija ne trai besklasno drutvo, ve totalitarno ureenje u kojemu samo mali broj odabranih19 uiva privilegije nautrb ostatka populacije. Ve su sada neke korporacije monije od nekih drava, s veim godinjim prihodima, a ekranizacije budunosti tipa Alien ili drugi uradci cyberpunk anra vide korporacije kao kljune, ako ne i jedine upravljake institucije budunosti. Upravo je to kljuna karakteristika po kojoj se svijet Zvjezdanih staza razlikuje od veine pesimistinih (iako bi neki rekli i realistinih) prognoza budunosti.
Borgovi su kultura koja dodaje tehnoloku izvrsnost organskoj, kultura kiborga povezanih u kolektivnu svijest gdje je individualnost ne samo nepoeljna ve i nemogua. Borg prosperira asimilacijom drugih kultura i integriranjem njihovih posebnosti u svoj totalitet. To je svojevrsni klimaks superega u kojemu ne postoji ja.
16 17 18

Granice, znamo, za ljude nisu nita propusnije, dapae jo su rigidnije nego prije 20-30 godina.

Princip 4+2=1; bake, djedovi i roditelji skapavaju od gladi kako bi njihova djeca/unuci imala novi model nikeica i time pripadala globalnoj mladei (Klein, 1998.).
19

Partija kod Orwella ili korporativni direktori u Blade runneru.

031.

U Zvjezdanim stazama nema korporacija, hrana je hrana, a predmeti su predmeti ija se vrijednost derivira iz njihovih intrinzinih svojstava, a ne kroz logotip. Filozof i psihoanalitiar Slavoj iek smatra da je utopijsko proces postizanja nemoguega. Utoliko je budunost koju prikazuju Zvjezdane staze (budunost bez korporativne moi, brendova i logotipova) upravo utopijska s obzirom da svi markeri sadanjosti nisu usmjereni ka takvom raspletu. Mislim da je to jo jedan dokaz smjelosti koju pokazuje Roddenberry kada se odluuje misliti i proizvesti svijet tako bitno drugaiji od dananjega. Smrt korporacije kao kljune institucije ovoga svijeta nadaje se tako kao projekt vrijedan anarhistikoga priznanja s obzirom da je korporativna (anti)etika nasilnika i zagaivaka te je svako nastojanje da se takvo bezobzirno ponaanje sankcionira i iskorijeni vrijedno istraivanja. Prednosti koje se stjeu u svakom stupnju neometanog i nenasilnog razvoja, prednosti su koje su u najveem interesu zajednice. (Godwin, 2003., 42.)

Heteroglosija-----------------------------------------Jedan od kljunih zahtjeva raznih slobodarskih teorija kakvi su npr. feminizmi, postkolonijalna teorija ili poststrukturalizam, kao i starijih meu kojima je i anarhistika misao, ticao se glasa i vidljivosti. Pobrojane su teorije ukazale na injenicu da svijet nije monolitan te da modernistiki projekt jednoobraznoga progresa izbacuje itave kulture iz svoga prirodnoga habitusa. Manjak uviajnosti i razumijevanja proizveo je svu silu mitova i binarnih opreka koje se eljelo prikazati kao prirodne. Tako su proizvedeni razni drugi bez mogunosti da priaju sami o sebi, ega su posljedica diskriminacije po raznim identitetskim pravcima. Postmoderna i kulturalno-studijska kritika usredotoile su se na otvaranje mogunosti da se razni podinjeni drugi oglase i ukau na zablude zapadnih metanaracija. Postmoderna, gledana kao povijesno razdoblje, odlikuje se nesigurnou i neodreenou, otporom prema zauvijek zadanom i konanom. Ona dokida totalizirajue prie moderne i predmoderne, znakovi gube stabilnost te postaju stvar konteksta i perspektive. U tom smislu umetnuti su u lanac u kojem referiraju jedni na druge kroz sustavnu igru razlika uvijek kroz odgodu (diffrance) konanoga znaenja. (Derrida, 1973.) U Zvjezdanim stazama nailazimo na promociju ravnopravnosti i ustrajnu borbu protiv predrasuda, bez obzira na boju koe, spol, rod, seksualno opredjeljenje itd. To je vieglasje ona karakteristika u kojoj je utopijski potencijal Zvjezdanih staza moda i najrazvijeniji20. Anarhizam kao skup vieglasnih napora poiva na individualizmu i obrani slobode. Svijet Zvjezdanih staza sukladan je anarhistikoj utopiji s obzirom da su oboje lieni svakog sredita pa u tom smislu otvoreni za propitivanje svih opcija i za poglede u svim smjerovima (Kirini, 2003., 31).

032.

Bitno je napomenuti i da su prve Zvjezdane staze, s kapetanom Kirkom i Vulkancem Spockom nastale sredinom 60-ih godina prologa stoljea u vrijeme velikih kulturalnih borbi za prava ena, afro-amerike populacije, homoseksualaca i velikih antiratnih prosvjeda. Svaki je od tih identiteta naao svoju reprezentaciju u priama Zvjezdanih staza to ih osnauje kao politiki iskaz, slobodarskoga nadahnua.
20

Ipak diktatura?--------------------------------------Ve je spomenuto kako je rije anarhizam fantazmatian pojam s obzirom da nastoji predstavljati neto to ne moe. Spomenuta heteroglosija zahtijeva da se o anarhistikoj misli govori u mnoini te da se uzmu u obzir i ideje suprotne od, uvjetno reeno, kanonskih. Kako sam ve napomenuo u uvodu, Zvjezdane staze nisu promocija anarhizma, ve samo sadre elemente istoga na koje mi je bilo eljom ukazati. Mislioci kao to su Mihail Bakunjin, Peter Kropotkin ili recimo Emma Goldman anarhizam vide kao savreno drutvo bez transgresija, gdje svatko po sebi i u sebi pronalazi spokoj posredstvom upitne kategorije prirodnoga zakona. Tamo su sve sjene zabranjene; postoji samo svjetlo; utopija tei potvrivanju homogenog, tipskog, ponavljanja i ortodoksije (Cioran, 2003., 396.). Upravo su postmoderne teorije pokazale kako je opasno kada se odreenu ideju oprirouje, a itanjem Kropotkinove Anarhije ne moe se ne povui paralela izmeu nje i kranskoga raja, s razlikom da se bog pretvara u drutvo samo. Unato naporima, nigdje nije temeljito opisan proces preobrazbe, a optimizam ponekad ulazi u domenu kominoga. Uzmemo li u obzir Freudova i Lacanova uenja o idu i represiji, postavlja se pitanje koji je to deus ex machina u stanju prosvijetliti ovjeanstvo u jednom dahu? Za Emila Ciorana, utopija je mjeavina djetinjastog racionalizma i sekulariziranog anelizma, a utopijske prie, htjeli mi to ili ne, stavljaju svoje uloge u budunost, pretvarajui je u panaceu (Cioran, 2003., 397., 399.). Prema Emmi Goldman, u svome tvrdokornom ustrajanju na tradiciji staro nikada nije oklijevalo u koritenju najokrutnijih sredstava za spreavanje dolaska novog to se u kulturnom materijalizmu proiruje u napetost izmeu dominantnoga, rezidualnoga i emergentnoga (Goldman, 2003., 295.; Williams, 1976.). Kada doe do zasienja starim vrijednostima, ljudi se nuno okreu ideologiji koja ih porie. Utopija zavodi upravo tom snagom poricanja, a ne toliko svojim pozitivnim sadrajem (Cioran, 2003., 403.). Parafrazirajui Cioranov pogled na komunizam, anarhizam se opasno ziba izmeu hipostazirane iluzije i prijetnje da ona preraste u nametnutu iluziju, obavezni optimizam. Stoga mi se ini da je projekt Zvjezdanih staza unato svojoj nemogunosti vjerojatniji s obzirom da se u njemu proimaju i meusobno upotpunjuju utopijska i apokaliptina predvianja. Anarhija i/ili utopija kao ostvarenje nemoguega ne mogu biti proizvod trenutka, moment prosvjetljenja, ve ustrajnoga politikog i filozofsko-teoretskog aktivizma. Anarhizam se zalae za osloboenje ljudskog uma od vlasti religije, osloboenje ljudskog tijela od vlasti vlasnitva (imovine op.a), osloboenje od okova i nadzora vlasti (Goldman, 2003., 293.). Na tom ispitu svijet Zvjezdanih staza prolazi bez greke.

Bog pod povealom---------------------------------Kroz cjelokupni korpus anarhistikih radova protee se ideja poricanja boanskoga bia, kreacionizma i okova religije. Freud smatra da bog ili bolje reeno strah od boga nastaje pounutrenjem autoriteta oca. Vjerske su institucije uz dodatak oceanskoga osjeanja povezanosti svih ivih bia iskoristile taj prostor uvoenjem vrhovnoga nadautoriteta kojemu se ljudi moraju pokoravati. (Freud, 1987.) Napretkom znanosti, neke, nekada boanske manifestacije objanjene su zakonima fizike (gromovi, munje, gorui grmovi). Koncept boga slui kao deurno objanjenje svega neobjanjivoga i nedokuivoga. Zvjezdane staze ne iskljuuju mogunost postojanja razliitih, uvjetno 033.

reeno, viih inteligencija ili bia nadljudskih sposobnosti21, no ne obavijaju ih mistikom kao to to ine religijski sustavi. U jednoj epizodi, posada Enterprise-a susree se sa predwarp civilizacijom koja ivi otprilike na razini 16. st. na Zemlji. Spletom nesretnih okolnosti, pripadnici toga drutva susreu se sa zemaljskim tehnolokim udima 23. st. i logino, pretpostave da su ljudi bogovi. Kako bi ih razuvjerio (to se na kraju pokae kao nemogua misija) kapetan Picard dovodi jednu predstavnicu na Enterprise i objanjava joj da se radi samo o razliitom nivou tehnoloke razvijenosti te ukazuje na vjerojatnost da bi i preci toga drutva, kada bi se mogli susresti sa svojim dalekim potomcima za njih vjerovali da su boanska bia. Pouka je ta, kao to je Y-330 rekla D-503 u Zamjatinovom Mi, da nema zadnje revolucije, kao to nema ni zadnjega broja. Konanost je, bilo boanska ili neka druga, mit potreban djeci (mladoj i odrasloj) kako bi mogla spavati po noi. Kako to objanjava Richard Dawkins u svom dokumentarcu Korijen svog zla, sama injenica da se ne moe dokazati da neto (u ovom sluaju bog) ne postoji, ne slui kao potvrda postojanja toga nepoznatoga neega. (Dawkins, 2006.)

Autoritet bez autoritarnosti-----------------------Filozofija razlikuje ova dva pojma s obzirom na prihvaanje ili neprihvaanje onih nad kojima se autoritet vri. Autoritarnost se tie nametnutoga, jednosmjerne komunikacije od vrha prema dnu, dok se autoritet tie osobnoga izbora, dakle pristajanje i dvosmjernu komunikaciju izmeu vie i nie rangiranih pojedinaca. Iako je kapetan svemirskoga broda Enterprise, Jean-Luc Picard nije autoritaran u svom nastupanju. Njegova posada sudjeluje u svim operacijama i odluivanju, s iznimkom ratnih situacija u kojima inae slobodna atmosfera istraivakoga broda prelazi u vojnu hijerarhiju, ime, premda je to nunost i preduvjet za efikasno funkcioniranje u sukobu, svijet Zvjezdanih staza izlazi iz sfere utopijskog anarhizma22. Prema grupi mislioca, poznatih pod nazivom Novi Lacanovci, dananji stvarni svijet odlikuje se autoritarnou bez autoriteta, odnosno bezakonjem unutar zakona. Osim naelnoga pristajanja zbog prijetnje silom i liavanjem slobode, danas nema povjerenja pojedinaca u drutvene institucije: drave, suda, religije pa sve do obitelji i braka. Tim vie je obrat koji fiktivni svijet Zvjezdanih staza postie u odnosu tih dvaju oprenih koncepata utopijski to ne suspendira u potpunosti autoritet, ve ga integrira u zajednicu posredstvom slobode izbora. U takvom drutvu, gdje se svaije miljenje cijeni, nemogue je donositi odluke u ime veine, a unato njoj i time se projekt Zvjezdane staze ponovo sidri u nau utopijsku luku.

Pogled u bolju budunost--------------------------Premda svijet Zvjezdanih staza nije zamiljen kao anarhistiki, pokuao sam istaknuti momente u kojima mi se on takvim ini. Postoji zasigurno puno prostora za suprotne analize koje bi predstavile ovu fikciju u suprotnom svjetlu. Kulturni relativizam Zvjezdanih staza sigurno nije nekakav univerzalni lijek, no ipak smatram da pokazuje, kao rijetko koja pria ili skup pria, jednu bolju i
Dapae, postoje bia, kontinuum Q-ova koja prelaze kako prostorna, tako i vremenska ogranienja koja ljude sputavaju, no to je jednostavno drugaiji evolucijski proces, a reena bia u principu ne interveniraju u unutarnje logike niih organizama, kao da i oni imaju svoju Prvu zapovijed.
21 22

034.

Iako i anarhisti u vrijeme rata preuzimaju strukturu ratne hijerarhije.

drugaiju budunost, budunost ravnopravnosti i znanstvenoga napretka koji se temelje na slobodi i toleranciji. Ili e budunost e biti utopijska ili je nee biti, a jednu takvu u-raskidu-sa-prolou budunost predouju nam upravo Zvjezdane staze. (iek, 2004.) Nau stvarnost strukturiraju fikcije, a moja je nada da e ova fikcija, ili neka koja s njom dijeli temeljne vrijednosti, pronai za sebe mjesta da se iz mogunosti prometne u aktualnost. Moda je u pravu Cioran kada kae da je veliki napredak uinjen, kada su ljudi shvatili da se, u svrhu uinkovitijeg meusobnog zlostavljanja, moraju okupiti i ustrojiti drutvo, no smatram da zajednici ipak treba dati ansu, a meu mnotvom utopijskih pria, nalazim da nam upravo Zvjezdane staze daju potrebnu koliinu optimizma. (Cioran, 2003., 401.) Do te daleke budunosti izvjesna je samo ustrajna meuigra ivota i smrti, erosa i thanatosa, a jedini je svjedok, koji e, izvjesno je, nadivjeti sve nas i biti tu da ispria nae prie, naravno povijest.

Bibliografija Abbott, Jennifer; Achbar Mark; Bakan Joel: The Corporation, Big picture media, Kanada, 2003. Bakunjin, Mihail: "Bog i drava". Antologija anarhizma, ur. V. Kirini. Zagreb: Naklada MD, 2003. Barthes, Roland: "Smrt autora". Prev. M. Beker. Suvremene knjievne teorije, ur. M. Beker. Zagreb: Matica hrvatska, 1999. Bey, Hakim: The temporary autonomous zone. New York: Autonomedia Anti-copyright, 1991. Hermetic library, preuzeto 21.12. 2009. Biti, Vladimir: "Pasmaterna". Republika, asopis za knjievnost, umjetnost i drutvo. br. 7-8, 1992. Biti, Vladimir: Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska, 2000. Cioran, Emil: "Mehanizam utopije". Antologija anarhizma, ur. V. Kirini. Zagreb: Naklada MD, 2003. Dawkins, Richard: The Root of All Evil, Channel 4, Velika Britanija, 2006. Dawkins, Richard: Sebini gen. Zagreb: Izvori, 1997. Derrida, Jacques: Speech and phenomena. Chicago: North Western University Press, 1973. Freud, Sigmund: Nelagodnost u kulturi. Beograd: Matica srpska, 1973. Godwin, William: "O revolucijama". Antologija anarhizma, ur. V. Kirini. Zagreb: Naklada MD, 2003. Goldman Emma: "Anarhizam za to se stvarno zalae". Antologija anarhizma, ur. V. Kirini. Zagreb: Naklada MD, 2003. Hall, Stuart: "Kodiranje/dekodiranje". Politika teorije, ur. D. Duda. Zagreb, Disput 2006. Heath, Joseph; Potter, Andrew: The rebel sell. West Sussex: Capstone publishing ltd., 2006. Kardum, Igor: Evolucija i ljudsko ponaanje. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2003. Kirini, Vieslav: "Predgovor". Antologija anarhizma, ur. V. Kirini. Zagreb: Naklada MD, 2003. Kropotkin, Peter: "Anarhija". Antologija anarhizma, ur. V. Kirini. Zagreb: Naklada MD, 2003. Lyotard, Jean-Francois: Postmoderno stanje. Zagreb: Ibis grafika, 2005. Proudhon, Pierre-Joseph: "Opa ideja revolucije u 19. stoljeu". Antologija anarhizma, ur. V. Kirini. Zagreb: Naklada MD, 2003. Spivak, Gayatri Chakraworty: "Can the subaltern speak?". The Post-Colonial Studies Reader, ur. B. Ashcroft et al. London: Routledge, 2006. Vojkovi, Saa: Skripta za kolegij medijska kultura, Rijeka 2007. Voltaire: Candide ili optimizam. Beograd: Izdavako poduzee Rad, 1961. Williams, Raymond: "Analiza kulture2". Politika teorije, ur. D. Duda. Zagreb, Disput 2006. Zamjatin, Jevgenij: Mi. Beograd: Izdavaki zavod Jugoslavija, 1978. iek, Slavoj: The Perverts Guide to Cinema, Velika Britanija, 2006. iek, Slavoj: The Reality of the Virtual, Velika Britanija 2004.

035.