SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ, TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: II GODINA

GLOBALNA EKONOMSKA KRIZA I NJEN UTICAJ NA BIH

SEMINARSKI RAD

Travnik, 19.11.2013. godine

SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ, TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUSA; II GODINA

GLOBALNA EKONOMSKA KRIZA I NJEN UTICAJ NA BIH

SEMINARSKI RAD

IZJAVA:
Ja, Nikolina Babi, student Sveuilita/Univerziteta Vitez Vitez, Indeks broj :
0226-12/ VE odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam
ovaj rad izradila potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo
mentora.
.
Potpis studenta:
___________________

STUDENT: Nikolina Babi

PREDMET: Makroekonomija
PROFESOR: prof.dr. Kadrija Hodi
ASISTENT: mr. Bakir Muji

SADRAJ:

1
UVOD....................................................................................................................................................
1.1.PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA..................................................................1
1.2.SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA.........................................................................2
1.3.KORITENE METODE...............................................................................................2
1.4.STRUKTURA RADA...................................................................................................2
1.5.RADNA HIPOTEZA....................................................................................................2
2.POJAM KRIZE.................................................................................................................................
3.GOSPODARSKA KRIZA I DEPRESIJA.......................................................................................
3.1.GOSPODARSKA KRIZA.............................................................................................4
3.2.GOSPODARSKA DEPRESIJA....................................................................................5
4.UTICAJ KRIZE NA BANKARSKI SEKTOR BIH.......................................................................
5.MJERE ZA UBLAAVANJE KRIZE............................................................................................
6.IRENJE EKONOMSKE KRIZE.................................................................................................
7.RAZVOJ KRIZE OD POSLIJERATNOG PERIODA DO DANAS...........................................
8.UTICAJ SIROMATVA NA KRIZU.............................................................................................
9.RASPODJELA JAVNIH PRIHODA.............................................................................................
10.ANALIZA TRENUTNOG STANJA............................................................................................
ZAKLJUAK.....................................................................................................................................
LITERATURA....................................................................................................................................

1. UVOD

1.1.

PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA

Kriza predstavlja razdoblje gdje dolazi do pada proizvodnje, pada zaposlenosti,

potranje. To je veoma negativno razdoblje za svaku pojedinu dravu gdje moe
imati velike tekoe za ukupno stanovnitvo neke drave. Kroz rad u pokuati
objasniti ta predstavlja sam pojam kriza te prikazati sve njene negativne uticaje.

1.2.

SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Cilj ovog seminarskog rada je da se prikae kretanje neke pojave na cjelokupno

drutvo. Samim tim tema koju sam ja izabrala za izradu seminarskog rada je globalna
ekonomska kriza i njen uticaj na BiH te stoga u pokuati objasniti kako ta uloga
utie na drutveni ivot ljudi koje su pozitivne i negativne strane. Cilj ovog
seminarskog rada nije samo blagovremeno upoznavanje s ispitnim sadrajem nego i
poticanje rasprave izmeu studenata a samim tim i razumijevanje svega napisanog.

1.3.

KORITENE METODE

U ovom radu sam koristila istraivake metode kroz razne knjige ali i istraivanja
putem interneta kako globalna kriza

utjee na drutvo ali i samo poslovanje

kompanije kao i opstanak same drave.

1.4.

STRUKTURA RADA

Kroz sam rad prikazat u same poetke krize mjere koje se trebaju koristiti za njeno
suzbijanje.

1.5.

RADNA HIPOTEZA

Maximalno iskoritavati resurse, poticati domai razvoj,smanjene kamatnih stopa,

zadravanje postojee zaposlenosti su neki od ciljeva koje svaka drava mora da ima
da bi izala iz stanja krize

2. POJAM KRIZE

Razdoblje znaajnog negativnog razvoja u gospodarstvu je zapravo gospodarska

kriza u znanosti o narodnom gospodarstvu .Osim toga gospodarskom krizom se
naziva i postojanje negativnog razvoja i drugih makroekonomskih pokazatelja npr.
razina cijena , zaposlenost, tokovi kapitala. Gospodarska kriza moe zahvatiti jednu
gospodarsku granu irom svijeta, gospodarstvo vie drava ili cjelokupno svjetsko
gospodarstvo. Narodno gospodarstvo koje pogodi gospodarska kriza trpi najvie
zbog posljedica nezaposlenosti i osiromaenja irokih slojeva stanovnitva to moe
dovesti do socijalnih nemira. Obzirom na gospodarsku konjukturu postoje tri
nepoeljna oblika:

Stagnacija
4

Recesija

Depresija

Stagnacijom se naziva razdoblje u kojem gospodarstvo ne raste to znai da izlazne

vrijednosti (output) gospodarstva unutar nekog razdoblja ostaju jednake. Nema
jedinstvenog stava o pitanju moe li se postojee razdoblje stagnacije ve smatrati
gospodarskom krizom ili ne. Prema ope prihvaenoj definiciji recesijom se smatra
kad se izlazne vrijednosti narodnog gospodarstva smanjuju tijekom dva uzastopna
kvartala. Depresija nastupa kad ovo smanjenje outputa traje due od samog
navedenog razdoblja od dva uzastopna kvartala. Razlozi gospodarske krize su vrlo
razliiti. S jedne strane to moe biti nesklad izmeu ponude i potranje unutar jedne
narodne privrede i to u samom pravilu kad potranja padne ispod razine ponude roba,
pa jedan dio roba ostaje neprodan, odnosno ne nae put do kupca. Ovo moe biti
posljedica potroaevog nepovjerenja u budui gospodarski razvoj( izgledi za
gospodarski rast, sigurnost vlastitog radnog mjesta itd) 1. Negativni uinci mogu imati
vee prirodne katastrofe, ratna opasnost, ili terotistiki napadi i slino. Jednako tako
nedostatak sirovina( npr. U obliku oka od cijene nafte) moe izazvati suzdravanje
konzumenata od kupovine. Prema pristaama teorije John Maynard Keynes potranja
drave za robama ima veliki utjecaj na ukupna gospodarska kretanja; ako drava
smanji svoje izdatke, ili povisi poreze i to preko svog multiplikacijskog efekta
dovodi do smanjena ukupne potranje i moe izazvati ili pojaati gospodarsku krizu.

3. GOSPODARSKA KRIZA I DEPRESIJA

3.1.

GOSPODARSKA KRIZA

1 Slobodan amilovi , zbornik radova ,Otvoreni univerzitet Apeiron

Travnik 2009, str. 11
5

Godine 1929 izbila je velika gospodarska kriza. Uzrok joj je bila pretjerana
hiperprodukcija. Proizvodilo se vie nego to se moglo prodati i roba se
nagomilavala u skladitima. Cijena dionica se drastino mijenjala i ljudi su izgubili
povjerenje u banke. U tri godine je bankrotiralo 5.000 banaka. Trgovina je propala i
milijuni ljudi se ostali bez posla i gladni tj ostali bez ikakvih primanja potrebnih za
normalan ivot. Kriza je zaustavila poslijeratni prosperitet ( koji su zemlje
ekonomske periferije poput tadanje Jugoslavije ionako slabo osjetile), dovela je do
propasti mnogih kapitalista i bitno pogorala uvjete ivota radnika i seljaka.2
Marksisti vie nisu morali uvjeravati kako kapitalistika privreda nuno dovodi do
kriza, kriza je bila tu , svima vidljiva , strahovito duboka i dugotrajna. Tada se znatno
zaotravala politika borba, liberalna demokracija izgleda kao sve manje upotrebljiv
model. Faistike i monarhofaistike diktature ili vrlo ograniene demokracije ,
sline onoj u Jugoslaviji, uspostavljene su i u susjednim zemljama ( Maarska
,Rumunjska, Bugarska, Austrija) , a 1933 Adolf Hitler dolazi na vlast u Njemaku.
Istovremeno u SSSR-u Staljin zaotrava klasnu borbu stravinim obraunom sa
seljacima( kulacima) i poetkom intenzivnih istki u partiji koje e preko
kominterne pogoditi sve komunistike partije u svijetu. Sve one djeluju kao sekcije
Komintrne pod strogom kontrolom iz Moskve , to ima negativne posljedice za
njihovu uinkovitost kako u tadanjoj Jugoslaviji tako i drugdje.

3.2.

GOSPODARSKA DEPRESIJA

Velika gospodarska kriza ( 1929-1933) ili velika gospodarska depresija nazivi su

tekog sloma nacionalnih gospodarstava u svim vanijim industrijskim dravama
koja je poela 1929, a oitavala se izmeu ostalog slomom cijelog niza privrednih
subjekata, masivnom nezaposlenou i deflacijom. Istovremenost pojavljivanja krize
u raznim podrujima nacionalne ekonomije bila je pospjeena naraslom
2Arsen Bai, politika ekonomija,Pravni fakultet u Splitu,Domovinskog rata 8Split1996 str. 308

meusobnom prepletenou pojedinih dijelova gospodarstava kao i ekonomija raznih

drava te povezanou finanacijskih tokova odnosno naraslom pokretljivou
kapitala ali i nepostojanjem odreenih elemenata reguliranja trita koji se danas
podrazumjevaju. Svjetska ekonomska kriza prekinula je takozvane zlatne godine.
U poetku lagani pad rasta svjetski vodeeg gospodarstva SAD-a doveo je
spekulativno precijenjeno trite akcija u oktobru 1929.
John Maynard Keynes upozoravao je da je vrijeme mehanizma laissez feire prolo i
da treba potraiti drugi. On ga je uvidio u dravi koja treba uzeti aktivno
sudjelovanje u odvijanju gospodarskog procesa3. Kriza je poela padom berze
29.10.1929. godine (Crni utorak, kada su dionice padale i do 51 %). Bankarska kriza
se prenijela i na realni sektor i

rezultirala je drastinim padom proizvodnje i

investicija, padom kupovne moi, alarmantnom nezaposlenou...

U SAD i evropskim zemljama 50 miliona ljudi je ostalo bez posla, nezaposlenosti je
iznosila 25-33 %, GDp se gotovo prepolovio..
Keynesove ideje su prvo inspirirale amerikog predsjednika Roosevelta u realizaciji
velikog programa New Deala (Novi plan ili Novo poslovanje), kojim su pokrenuti
masovni javni radovi i poveala proizvodnja. To je dovelo do okretanja tokova
kapitala. Kapital koji je u godinama prije toga bio investiran u druge nacionalne
ekonomije na brzinu je povuen. U Europi, ali i u drugim zemljama u ostatku svijeta
je povlaenje kapitala izazvalo najtee oblike krize u njihovima ionako slabim
ekonomijama. U cijelom lancu dogaanja dolo je do masivnog otputanja radnika i
ogromnog pada razmjene.
U raznim dravama se na izazove reagiralo razliito. Polazei od Skandinavije, a
naroito vedske , demokracije koje su funkcionirale poele su prelazei u socijalne
drave s intervencijama u trina dogaanja. Najpoznatija mjera je bilo financiranje
javnih radova kao mjere za pokretanje investicija, poveanim zaduivanjem drave
( kasnije pod nazivom deficitno financiranje)4. Mnoge drave npr. Velika Britanija
3 ibidem str.309 Ibidem 11

4 Slobodan amilovi , zbornik radova ,Otvoreni univerzitet Apeiron

Travnik 2009, str. 13http://www.fes.ba/publikacije/2010-Kriza-i-Siva7

tada odustaju od povezivanja vrijednosti svojih valuta uz zlato to je do tada bilo

pravilo kako bi barem sauvali svoje valutne rezerve. Druge drave npr ( Njemaki
Reich) su pokuale jaanjem vrijednosti svojih valuta dovesti pod kontrolu raspad
ekonomije to je imalo za posljedicu katastrofalni pad standarda i do ogromne
socijalne krize. To je opet otvorilo put radikaliziranju politike i u Njemakoj
pogodovalo usponu nacionalsocijalizma.
Posljedice su u SAD-u gdje je sve i poelo bile veoma velike. Nakon sloma itave
ekonomije , svaki etvrti Amerikanac ostao bez posla tako da je oko 15 miliona ljudi
bilo nezaposleno. Prosjene nadnice su pale za 60 % , a prihod od poljoprivrede za
50 %. Kako je do tada ekonomija SAD-a bila vodea i u neku ruku pokreta razvoja
svjetske privrede, tako se kriza i iz Amerike prelila u cijeli svijet. Posljedice su se
osjetile u svim zemljama svijeta a najtee je bilo industrijski razvijenim zemljama.
Svjetska ekonomija kroz posljednje desetljee poveanjem samog procesa
globalizacije dolo je do ukljanjanja raznih barijera koje su se nalazile u poslovanju.
Te samim tim moe se rei da je dolo do intenzivinijeg poslovanja i saradnje meu
zemljama. Pri samom procesu zvanom globalizacija smatralo se da e odreene koje
su razvijenije ostvariti veu tednju od samih investicija koje e direktno plasirati na
razne projekte u zemljama koje su u razvoju tj. Zemljama u tranziciji. U samom
poetku ovog procesa razvijene zemlje su ostvarivale veoma velike suficite sve zbog
vee kvaliete usluga, proizvoda dok su a razliku u zemljama u razvoju ostvarivale
veoma niske zarade po radniku. Sama kriza je nastalo padom kamatne stope u SADU te je tada dolo do boom-a trita nekretnina.
Zbog jeftinog priliva novca iz inostranih zemalja dolazi do stvaraja vika izvora
sredstava banaka u SAD-u, te samim tim banke moraju da plasiraju slobodna
novana sredstva kako bi bile u mogunosti da ostvare odreene profite. Trite
hipoteka u SAD-u se u to doba smatralo jako sigurnim ali i dosta razvijenim te je
ono imalo garanciju sigurne zarade uz mali ili nepostojei rizik. Na tritu se tada
javlja dve vrste hipotekarnih kredita:

ekonomija-u-BIH.pdf

Prime hipotekarni kredit

Sub prime hipotekarni kredit

Prime hipotekarni kredit su bili oni koji su se odobravali povjeriocima koji su

kreditno sposobni da otplate kredit koji su uzeli, dok sub-prima hipotekarni kredit
predstavlja vrstu kredita koja se odobravala povjeriocima koji nisu ispunjavali
navedene uslove za dobivanje ovakvog kredita, ali su banke unato tome bile veoma
lagodne kod odobravanja ove vrste kredita budui da je rast cijena nekretnina u
SAD-u uveavao vrijednost collaterata te bi poslije izvjesnog vremena vrijednost te
iste hipoteke poveala se od iznosa uzetog kredita. Budui da je veoma veliki broj
povjerioca mogao da dobije hipotekarni kredit od banaka dolo je do rasta tranje za
nekretninama, ali zbog ponude koja je bila ograniena dolo je odmah i do rasta
nekretnina u SAD-u5. Problem je nastao onda kada je veliki broj povjerioca nije bio
u mogunosti da otplauje svoje rate. Usljed poveanja ponude hipoteka i smanjena
tranje dolo je do pada cijena nekretnina. Samim tim dolo je do poetaka krize te
samim tim dolazi i do vjerovatnoe od nesolventnosti banaka to istu krizu polako
produbljuje. Zbog samog poveanja rizika dolo je i do smanjena i ronosti
meubankarskih pozajmica. Kriza se tada polako poela iriti od direktno pogoenog
exsposura do ostalih hipoteka te dolazi do irenja krize iz SAD-a do Europe, ali i ka
svim ostalim kontinentima gdje su najvie pogoene zemlje u razvoju. Najpogoeniji
su sami stanovnici i preduzea kojima su se kroz postojee budue pozajmice zbog
poveanih kamatnih stopa i smanjenja iznosa kreditiranja. Naravno usprkos
neuspjenoj intervenciji svih centralnih banaka

postalo je jasno da problem ne

predstavljaju likvidnost na hipotekarnom dijeli trita te se sa sigurnou moe rei

da se kriza proirila na sve financijske sektore.
Kriza se javila u financijskoj sferi ali se ona znatno smanjila zbog uticaja razvijenih
zemalja, ali dolazi do prelijevanja na realni sektor. Pojavni oblici krize su se esto
mjenjali no jedan od najvanijih razloga koji je se danas i smatra uzrokom krize je
elja za velikom zaradom. Takoer su osamdesetih

godina prolog stoljea

izvoritem velikog kapitala bili petrodolari akumulari koji su digli cijene nafte. U to
doba su u amerikim bankama bile milijarde petrodolara te iste milijarde je bilo
potrebno negdje uloiti. Taj novac iz banaka SAD-a se ulogao u tranzicijske zemlje
5http://www.fes.ba/publikacije/2010-Kriza-i-Siva-ekonomija-u-BIH.pdf
9

kojima su krediti bili potrebni zbog loeg stanja u kojima su se nalazile jer je bilo
potrebno podmiriti sve trokove i deficite i da u nekoj mjeri zatite potronju svog
stanovnitva.
Neke od tih zemalja su bile zemlje Latinske Amerike te u tu istu grupu spadala je i
zemlja Bosna i hercegovina kao dotadanja lanica SFRJ. Naravno zemlje koje su se
zaduile nisu vie mogle da prate uvjete koje im je diktirao SAD te tada dolazi do
velike dunike krize godine 1983.
Na trite SAD-a pojavili su se i institucionalni investitori koji su doli na samo
trite s jednim i jedinim ciljem, a on je poveanje vrijednosti akcijskog kapitala.
Dakle neki od ovih investitora su banke, investicijski fondovi, hed fondovi... koji su
bili pod pritiskom raznih akcionara da poveaju same vrijednosti akcija. To je bilo
ostvarivo samo putem pronalaska novog trita budui da bi tada bili u mogunosti
poveati mare i ostvariti tako veu dobit. Svi ti loi hipotekarni krediti su se nali na
tritu zahvaljujui procesu sekjutarizacije koja predstavlja proces kreiranja hartija
od vrijednosti od aktiva, koje nisu hartije od vrijednosti. To je predstavljalo proces
odvajanja manje likvidnih sredstava u hartije od vrijednosti. Jedna takva aktiva bili
su i poznati hipotekarni krediti koji su se samim procesom sekjutarizacije pretvorili u
hartije u vrijednost. Krediti su se odobravali od strane amerike vlade 1992 godine
(Affordable housing) licima koji nisu imali kreditnu povijest i bez visokog kreditnog
rizika. Kredite su odobravale dravne agencije Fannie Mae i Freddie Mac. One su
od drugih depozitno-kreditnih institucija otkupljivale hipotekarne kredite koji su
imali garancije amerikog trezora (conforming loans) i prepakivale ih u hipotekarne
hartije od vrijednosti, da bi ih zatim prodavali na sekundarnom tritu. Naravno
dravne su agencije davale garanciju da e investitori dobiti pripadajuu glavnicu i
kamatu u ugovorenom vremenskom roku. Takoe, Fannie Mae i Freddie Mac su u
svom portfoliju zadravale hipotekarne hartije od vrednosti, ali su samim tim i
bankama osiguravali svje novac koji su banke plasirale u nove kredite.

4. UTICAJ KRIZE NA BANKARSKI SEKTOR BIH

injenica je da su uzroci krize eksterni okovi koji su se pojavili na amerikom

tritu zbog agresivne kreditne aktivnosti, te elje

za profitom, pohlepe
10

komercijalnih banaka, zatim neadekvatnog nadzora i neodgovornosti kreditnih

agencija6. Kreditne agencije jesu privatne agencije i davale su vrlo visoke rejtinge
odreenim institucijama i odreenim proizvodima. Sa amerikog trita kriza se
prenjela na europsko trite , zatim na azijsko i zahvatila cijeli svijet. Ovdje je dakle
veoma vana uloga drave jer ne postoji ekonomija na koju ne utjee drava. Drava
ima svoj stav prema privredi i treba da stvori takav ambijent da pokua da pomogne
onima koji se bave ekonomskom aktivnou.
Greke iz prolosti se ponavljaju jer je pomo drava u ovoj krizi namjenjena za
isplatu kreditora, a ne za odravanje privrede u stanju pune zaposlenosti. Takoer
prisustvo krize u jaim ekonomijama govori da je BiH izloena uticajima krize. Neki
su tvrdili da e nas kriza moda ak i zaobii, ali injenica jeste da iako nismo jo u
EU, globalizacija ini svoje i ne moemo ostati izolovani od okova kao to je ovaj
koje je trenutno prisutan u cijelom svijetu. Bosna i Hercegovina i njen financijski
sistem ve osjeaju uticaj krize. Primjetno je da su banke reducirale svoje kreditne
aktivnosti, iako nisu prestale da kreditiraju. Potencijalna sredstva za nove kredite su
uglavnom ono to banke prikupe od depozita na domaem tritu i to prikupe od
financiranja ili vraanja preuzetih kredita. Postoje obeanja da e se otvoriti neke
kreditne linije a zabiljeen je i blagi porast kamatnih stopa.
Mada se apeluje da se izvri blagi pritisak na komercijalne banke da je doli vrijeme
da banke reduciraju kamatne stope takoer je u odreenom periodu Europska
centralna banka smanjila kamatnu stopu na 1.25 i iz ovog se moe zakljuiti da euro
nikada nije bio manji, oito je da nae komercijalne banke nemaju izvora i ule su u
drugu krajnost to je da su pasivne kamatne stope u BiH od 6 do 7 % ali se danas
plasiraju i po veim kamatnim stopama. Formiranje kamatnih stopa u BiH je
slobodno i ne postoje instrumenti da se to ogranii.
Kratkorone posljedice po bankarski sektor u BiH je to su se banke bavile
tradicionalnim bankarstvom i nisu ulazile u investiranje na irem internacionalnom
prostoru jer uglavnom su to regionalne banke tako da s te strane nismo imali
gubitaka. Isto tako sve to se ini u zemljama zapadne europe ima implicitni efekt na
banke BiH to je takoer dobro. Naravno uticaj drave mora biti vei jer i u jaim
6 Slobodan amilovi zbornik radova,otvoreni univerzitet Apeiron, Travnik
2009 str.14
11

ekonomijama vlade maksimalno ulau napore i bore se s tim da izau na kraj s

krizom. Oni koji stvaraju biznis i oni koji stvaraju vrijednost su najvaniji u BiH.
Jedan od uzroka ove krize je i slaba supervizija komercijalnih banaka. Razmatra se
model da je cijela EU ima jednog supervizora dok mi imamo dok mi imamo dvije
entitetske agencije za 7superviziju to je neracionalno i skupo. Kriza je za neke ansa
jer e neki vei sudionici izgubiti svoje pozicije na tritima, a neki manji sudionici
e ih zamjeniti. Kratkorone posljedice za BiH jesu da je berzanska vrijednost
dionica bh. Firmi pala za 65% u 2008 godini. Strane direktne investicije u poreenju
s prolim godinama su se se upola smanjile, a mogu se jo i vie smanjiti to je
problem. Jedan od potencijalnih rizika za BiH je spoljnotrgovinski deficit BiH.
Otputanje radnika se ve deava ali e se to i u daljem periodu deavati. Dananja
nezaposlenost je dosta velika i statistiki je jako teko to procjeniti jer se situacija
mijenja svaki dan. Taj socijalni teret nezaposlenosti se u velikoj mjeri prenio u
firme , a o firmama se ne vodi previe rauna.

5. MJERE ZA UBLAAVANJE KRIZE

Nakon to je postalo jasno da e globalna kriza imati snaan utjecaj na realni sektor
ekonomije irom svijeta , vlade veine zemalja su kreirale mjere za ublaavanje
posljedica krize kojim bi se ubrizgao fiskalni stimulans u privatni sektor putem
vladinih infrastrukturnih projekata, poveala likvidnost financijskog sektora i
zatitile socijalno najugroenije kategorije. MMF procjenjuje da su u zemljama grupe
G-20, a 2009 godinu usvojeni fiskalni stimulansi u iznosu od oko 1,5% BDP-a.

7 Ibidem str. 15,16

12

Uzimajui u obzir projicirani uticaj na prihode i trokove interencija vlada u

financijski sektor8.
I susjedne zemlje su usvojile mjere iji glavni elementi su slini i ukljuuju:

Poveanje

zaduenja
Zamrzavanje ili kontrola rasta plaa u javnom sektoru uz ograniavanje

menaderskih plaa u javnim poduzeima

Mobiliranje sredstava iz EU fondova, osiguranje povoljnih podsticajnih

kredita putem razvojnih banaka

Smanjenje proraunskih materijalnih trokova, poveanje garancija za tednju
Poboljanje ciljanja socijalno najugroenijih kategorija
Smanjenje svih obveza koje privreda plaa u mjeri i kojoj to fiskalna

likvidnosti

privatnog sektora kroz garancije za bankarska

ogranienja dozvoljavaju

6. IRENJE EKONOMSKE KRIZE

irenje svjetske ekonomske krize na Bosnu i Hercegovinu (BiH) nije

praeno

reagiranjem vlasti, poslovne zajednice, sindikata i udruenja graana na nain kako

sline grupacije reaguju u drugim zemljama9. Naalost, razliiti oblici krize i njenog
razliitog intenziteta ovdje su prisutni godinama. Stanovnitvo je ovdje naviknuto
na teak ivot,

neizvjesnost, na nizak standard, na izolovanost, na politiku

nestabilnost, na lo kvalitet javnih usluga, na lou infrastrukturu, na korupciju,

neefikasnost pravne drave, krenje prava, ograniavanje sloboda, gubitak imovine,
8ibidem str.19
9http://www.fes.ba/publikacije/2010-Kriza-i-Siva-ekonomija-u-BIH.pdf
13

gubitak posla... Pod dugogodinjim dejstvom tih faktora, motivacija obinih ljudi
bitno je modificirana u odnosu na motivaciju ljudi u razvijenim zapadnim zemljama
koje je zahvatila recesija. Zbog toga, ovdje su i reakcije na irenje krize slabijeg
intenziteta. Slabiji intenzitet reagiranja na manifestacije krize pokazuju i graani i
institucije.
Kriza je u BiH postala ambijent u kome se ivi, ambijent koji kreira pogled na svijet,
na reforme, na budunost... Naalost, iznevjerena oekivanja, politike obmane,
nesankcionirani kriminal, devastacija sistema vrijednosti, bijedan materijalni i
duhovni ivot svakodnevno u ovoj zemlji ubijaju nadu u bolju budunost. Iako je u
poslijeratnom periodu BiH ostvarila znaajan napredak u svim oblastima, ona je ipak
blie ocjeni o stanju kontinuirane ope krize i izloena je snanom riziku pogoranja
stanja pod uticajem globalne finansijske, ekonomske i socijalne krize. Opa kriza u
BiH ima vie uzronika.

7. RAZVOJ KRIZE OD POSLIJERATNOG PERIODA DO

DANAS

U itavom poslijeratnom periodu BiH je zadrala relativno visok stepen politike

nestabilnosti10. Proces demokratskog odluivanja, usaglaavanja i koordinacije teko
je

funkcionirao. Efikasnost uspostavljenih institucija je niska. Temeljna pitanja

10http://www.fes.ba/publikacije/2010-Kriza-i-Siva-ekonomija-u-BIH.pdf
14

ustrojstva BiH esto se dovode u pitanje, demokratske institucije su prilino krhke,

nacionalna homogenizacija je daleko

snanija od graanske. Sukobljavanje

unitaristikih i separatistikih koncepcija je svakodnevno i esto optereuje sve

aspekte reformi. Da bi se integrisalo podijeljeno drutvo, potreban je dijalog glavnih
partnera u BiH. Odluujua uloga meunarodne zajednice u svim vanim
dogaajima u BiH stvara prostor za politike manipulacije u pregovaranju,
odluivanju i stratekom pozicioniranju kljunih partnera u BiH. Politika stabilnost
predstavlja teko ostvariv cilj u BiH.
Ekonomija BiH je optereena ozbiljnim

strukturnim problemima u privredi,

odsustvom strategije i politike koritenja resursa, to se direktno manifestuje u

stvaranju malog drutvenog proizvoda, vrlo niskoj efikasnosti upotrebe resursa i
neekonomskom valorizovanju doprinosa resursa stvaranju drutvenog proizvoda.
Neto cijena rada je niska, ali je relativno visokim stopama poreza i doprinosa na
platu vjetaki dignuta na vii nivo u odnosu na ponudu i tranju rada na tritu.
Nezaposlenost je velika.

Plate, iako niske, rastu bre od produktivnosti rada.

Kamatne stope su vee nego u nizu zemalja u okruenju, osiguranja kredita su esto
rigoroznija, procedure zaduivanja su takoe esto kompliciranije. Cijene i trokovi
poslovanja u BiH bre rastu nego u euro zoni, mada je konvertibilna marka fiksno
vezana za euro. Liberalizacija trgovine, bez primjene odgovarajue regulative i
podsticaja domaoj proizvodnji, koje liberalizacija podrazumijeva, dodatno je
unitila domau proizvodnju i obezvrijedila raspoloive resurse. Uvoz robe je postao
uvjet egzistencije stanovnitva. Deficit trgovinskog bilansa iz godine u godinu raste,
ime socijalna i ekonomska odrivost postaje sve vie zavisna od uvoza. Deficit
tekueg rauna platnog bilansa je veliki. Stopa siromatva je jedna od najviih u
regionu. Javna potronja ima visoko uee u drutvenom proizvodu.

8. UTICAJ SIROMATVA NA KRIZU

Iako je siromatvo jedno od socijalno, ekonomski i politiki najteih obiljeja BiH,

ne vre se sistematina istraivanja siromatva11. Gotovo treina stanovnitva BiH je
11http://www.fes.ba/publikacije/2010-Kriza-i-Siva-ekonomija-u-BIH.pdf
15

siromana, ili je na ivici siromatva. Siromanih ima i u najbogatijim zemljama

svijeta, ali biti siromaan u BiH mnogo je tee jer su anse za izlazak iz siromatva
vrlo male. Dugotrajno siromatvo deformie motivaciju ljudi, svodei je na tenju ka
biolokom preivljavanju. Siromani ljudi nisu nosioci velikih razvojnih ideja.
Njihova kupovna mo nije pokreta domae privrede. Oni su savjest svake vlasti i
bogatog sloja drutva. Vlasti formalno podravaju borbu protiv siromatva, ali je
malo dobrih programa kojima se ono rjeava.
Najefikasniji metod borbe protiv siromatva je obezbjeivanje zapoljavanja
stanovnitvu, a da bi dolo do otvaranja novih radnih mjesta, do rasta produktivnosti
i plata potrebno je provesti mnoge reforme u ekonomskom sistemu. Naravno,
potrebno je i mnogo vie odlunosti za pravedniju raspodjelu postojeeg drutvenog
proizvoda. U BiH nema dovoljno iskrene i odlune volje za djelovanjem u oba
pravca. Navedeni faktori djeluju simultano i kontinuirano u itavom poslijeratnom
periodu u BiH. Nema aspekta ekonomskog, politikog i socijalnog ivota u BiH na
koji ovi faktori ne vre lo uticaj 12. Time nema ni jedne oblasti drutvenog ivota u
BiH u kojoj ne postoje ozbiljni problemi, koja normalno funkcionie, koja nije u
nekom obliku krize. Zbog toga, prisustvo i intenzitet manifestovanja navedenih
faktora dovoljni su za zakljuak o opoj krizi u BiH.
Globalna financijska i ekonomska kriza dolazi kao prijetnja krhkoj ekonomiji i
socijalnoj sigurnosti BiH. Bosna i Hercegovina nije na bilo koji nain uticala na
razvoj finansijske i ekonomske krize ali e, kao i mnoge zemlje svijeta, morati da se
suoi sa njihovim posljedicama. Neosporno je da pojava krize bitno mijenja ope
okolnosti razvoja BiH, utie na odnose unutar nje, na procese koordinacije i
usaglaavanja, kao i na promjenu ponaanja poslovnih partnera i poveava
neizvjesnost ostvarivanja zacrtanih ciljeva. Svijet se jo nije suoio sa ovakvim
tipom financijske i ekonomske krize. Njene razmjere i posljedice jo uvijek se ne
mogu sagledati. Ne postoje iskustva u borbi protiv posljedica ovakvog tipa krize, a ni
ekonomska nauka nema jo uvijek odgovore na sva pitanja koja se postavljaju.Nad
malim, nerazvijenim i uvozno zavisnim zemljama, kakva je BiH, ekonomska kriza se
nadvija kao via sila, prijetei njihovoj ekonomskoj i politikoj odrivosti.Jo uvijek

12Nikola Fabris, Makroekonomija Ekonomski fakultet univerziteta Beograd 2012 str.213

16

se sa sigurnou ne moe tvrditi koje e razmjere imati i kakve e posljedice

ostaviti globalna ekonomska kriza na BiH.
Vlasti BiH nemaju jedinstvene ocjene o pravcima ispoljavanja uticaja globalne
ekonomske krize, nemaju procjene o moguim efektima, nemaju usaglaen sistem
mjera za reagovanje, niti usaglaenu strategiju ublaavanja posljedica krize. Vlasti
entiteta nastoje da preventivno djeluju, da mobiliu vlastite institucije i da motiviu
sve relevantne subjekte kako bi ublaili uticaj krize. Iza takvih akcija esto stoje
politiki motivi vladajue strukture. Meutim, razloga za usaglaavanje mjera i
koordinaciju njihovog provoenja ima mnogo. Zajedniko djelovanje na spreavanju
loih posljedica krize ne mora biti pretvoreno u centralizaciju, u stvaranje novih
dravnih institucija i prenos nadlenosti niih na vie nivoe vlasti. Jednostavno, kriza
je pojava koja ne poznaje politike, nacionalne, vjerske, regionalne i bilo koje druge
granice. Ona se iri ekonomskim kanalima, oteavajui djelatnost i irei siromatvo.
Suprotstavljanje njenom razornom djelovanju, u saradnji sa drugima, jeste pitanje
politike zrelosti, politike mudrosti, ekonomske obrazovanosti i socijalne
odgovornosti.
Nagovjetaji ozbiljnih uticaja globalne ekonomske krize na BiH ve su prisutni,
mada to neki ne ele da prihvate. Ovdje su berze ve doivjele krah. Mnogi
investitori na berzama pretrpjeli su velike gubitke. I onako visoke, kamatne stope su
poveane. Poveane su kamate i na ranije uzete kredite. Pritisak na dunike jaa iz
bankarskog sektora. Dolo je do pada cijena akcija, neodlunosti za investiranje,
neodlunosti za zaduivanje, neizvjesnosti ouvanja realne vrijednosti imovine,
smanjenja priliva novca u zemlju, promjene strukture tranje za kreditima (smanjuje
se tranja za potroakim kreditima, a poveava tranja za kreditima za odravanje
likvidnosti). Takoe, dolo je do umjerenog irenje nepovjerenja prema financijskim
institucijama, dezorijentiranosti potroaa i tedia, suzdravanja od potronje,
djeliminog povlaenja novca iz banaka, rasta kamatnih stopa.
Reagiranjem vlasti i banaka sprijeeno je nekontrolirano irenje panike i negativni
poremeaji su zaustavljeni. Meutim, zbog povezanosti ekonomskog sistema,
jednom nastali poremeaj se multiplicira i iz jednog sektora prenosi u druge sektore.
Na to utiu i loe prognoze o razvoju u budunosti koje dolaze iz najrazvijenijih
zemalja svijeta i najuticajnijih meunarodnih institucija. Zbog toga, i u narednim
17

mjesecima moemo oekivati nestabilno stanje na financijskom tritu, odravanje

visokih kamatnih stopa i manju ponudu inostranih investicija. Destabilizacija realnog
sektora ogleda se kroz smanjenje tranje za dugoronim potronim dobrima
(automobili, stanovi, kuanski aparati, namjetaj...), usporavanje rasta proizvodnje
zbog neizvjesnosti odrivosti potronje, smanjenje inostranih porudbi robe,
smanjenje

interesa

za

investiranje

zbog

rasta

rizika,

usporavanje

rasta

vanjskotrgovinske razmjene, stagniranje tranje za radnom snagom, rast trokova

servisiranja kamata, rast zaliha gotove robe, pad vrijednosti akcija kompanija,
kratkorono usporavanje rasta cijena.
Meutim, irenje recesije u najrazvijenijim zemljama svijeta nee se na BiH odraziti
samo kao kratkoroni poremeaj ili destabilizacija odreenog sektora, nego e,
postepenim irenjem, prerasti u ekonomsku krizu sa dugoronim posljedicama po
ekonomiju BiH. Pod uticajem tog procesa u BiH moemo oekivati gubitak
konjunkturnog izvoza, to e smanjiti poslove u tekstilnoj, koarskoj, obuarskoj
industriji.
Takoe, moemo oekivati dugoroniji pad tranje i cijena sirovina na globalnom
tritu, zbog ega e doi do smanjenja izvoza iz BiH rude eljeza, boksita, zatim
drveta, graevinskog materijala, metalnih proizvoda, ali i drugih izvoznih proizvoda.
Ovakve tendencije u izvoznom sektoru mogu ugroziti mnoga radna mjesta i
egzistenciju velikog broja porodica. To se, dalje, na domaem tritu, moe
manifestirati kao rast nezaposlenosti, smanjenje plata i smanjenje potronje, sa svim
loim efektima na javnu potronju. Pod uticajem globalne ekonomske krize u BiH
e zbog pada tranje, koja se uglavnom generira iz kredita, doi do smanjenja
prometa nekretninama, prodaje automobila, bijele tehnike, namjetaja. To e se
odraziti na smanjenje proizvodnje, zaposlenosti i plata u graevinarstvu, sa slinim
posljedica u industriji graevinskog materijala i nizu uslunih djelatnosti vezanih za
graevinarstvo. Opadanje vanjskotrgovinskog prometa moe dovesti do smanjenja
tranje u uslunom sektoru kao to je pedicija, meunarodni transport, turizam,
prevoz putnika i robe, osiguranje.
Pad tranje i prometa uticati e na promjenu relativnih odnosa cijena i relativnog
poloaja djelatnosti, to e vriti pritisak na uspostavljanje novih strukturnih odnosa
u privredi. Sa aspekta sadanjeg razvoja krize u svijetu i njenih uticaja na BiH
18

ekonomiju i drutvo, moe se pretpostaviti da e zaotravanje ope krize u BiH biti

generirano iz sljedeih pravaca:

Pad ekonomske aktivnosti.

Prethodno je pokazano da se ve registriraju ozbiljni poremeaji u funkcioniranju

ekonomije i da je neizvjesno koliko dugo i kojim intenzitetom e opadati ekonomski
pokazatelji. Meutim, izvjesno je da je ekonomija BiH zabiljeila u 2009. godini
usporavanje rasta drutvenog proizvoda, smanjenje obima vanskotrgovinske
razmjene, rast nezaposlenosti, smanjenje investicija, irenje siromatva, smanjenje
budetskih prihoda, rast zaduenosti (drave, preduzea, stanovnitva). Takve pojave
su praene irenjem korupcije, kriminala i sive ekonomije. Zbog toga, mnoga, makar
i blaga poboljanja u nizu sektora, koja su uinjena provoenjem reformi proteklih
godina, bie eliminirana ili umanjeno njihovo pozitivno dejstvo. Sporo provoene
reforme. Kriza e usporiti ili potpuno zaustaviti reforme u nizu oblasti. Mogunosti
drutva da financira trokove provoenja reformi e se smanjiti, a bez reformi BiH
ne moe osigurati potrebni nivo politike stabilnosti i ne moe se ekonomski
razvijati.

Politarizacija drave

Ekonomska kriza irom svijeta je ojaala ulogu drave i djelimino ograniila

slobodno preduzetnitvo. Nisu rijetke i sumnje u ispravnost koncepta liberalnog
trita. U takvom miljeu, postepeno se diferencira doktrina nove ekonomske uloge
drave, ali i nova koncepcija ekonomskog federalizma izmeu razliitih nivoa vlasti.
Takav razvoj dogaaja u svijetu ohrabriti e pristalice centralizma u BiH da pojaaju
zahtjeve za jaanje centralne vlasti i prenos nadlenosti sa entiteta na dravu.
Naravno, pristalice decentralizacije i federativnog ureenja BiH nee to prihvatiti.
Produbljavanje politike krize u BiH bie izvjesno.

19

9. RASPODJELA JAVNIH PRIHODA

Zaotravanje pitanja raspodjele javnih prihoda. Masa javnih prihoda u BiH se

smanjila tokom 2009. godine. U uvjetima smanjenja javnih prihoda brzo e se
postaviti pitanje ko vie snosi posljedice uticaja svjetske ekonomske krize. Ovaj
problem e biti prisutan na svim linijama raspodjele javnih prihoda: izmeu opina i
entiteta; entiteta i drave; drave i fondova13.
Ve su se pojavili zahtjevi za promjenu poreznih stopa, akciza i stopa doprinosa. to
bude bio vei pritisak krize na javne prihode, to e sve vie biti zahtjeva za promjenu
odnosa u raspodjeli javnih prihoda, ali e i rijeenost za ouvanje zateenih pozicija
biti jaa. Kriza e ugroziti likvidnost privrede, banaka i domainstava, ali i budeta.
Na drugoj strani, potreba za socijalnim transverima iz budeta e rasti, ali e novca
za intervencije biti manje. Vlast koja ima ogranienje korupcije, kriminala i sive
ekonomije. Zbog toga, mnoga, makar i blaga poboljanja u nizu sektora, koja su
uinjena provoenjem reformi proteklih godina, bie eliminirana ili umanjeno
njihovo pozitivno dejstvo.

10. ANALIZA TRENUTNOG STANJA

Evidentno je da je svjetska kriza zahvatila i BiH. Kriza je tu i sada to je neminovnost

koju da svi moramo porhvatiti. Izazvana je smanjivanjem svih oblika potronje.
13http://www.fes.ba/publikacije/2010-Kriza-i-Siva-ekonomija-uBIH.pdfKotler, Philip, Principi marketingaIzdavaka kua MATE Zagreb 2008 str.249

20

Miljenje strunjaka jeste da se prvenstveno mora pronai nain kako dodatno

stimulirati potranju. Trgovaki sektor je posebno pogoen padom potronje krajnjih
kupaca. Ovo je naroito izraeno u trgovini vanprehrambenim artiklima. Posljedica
smanjenje potronje stanovnitva uzrokuje pad prometa svih poduzea pa i trgovaca.
Economic d.o.o Vitez je poduzee koje dominantno pripada trgovakom sektoru ,
mada u posljednih nekoliko godina razvija i vlastitu proizvodnju. Dobar dio trgovaca
u BiH je spreman dio svog kapitala u proizvodnju. Mnogi o ve i jesu. Navodim
nekoliko preduzea iz neposrednog okruenja koji to pokuavaju i koji su uspjeli u
nekoj mjeri a neki od njih su : Fis , Ecos , Kristal iz Viteza.
Meutim, sva ta poduzea ne samo da nisu dobila pomo od dravnih institucija, ve
se suoavaju s mnotvom problema. Iz svijeta se uvozi sve i svata upitne kvalitete.
Ne postoje mjerodavne institucije koje e se baviti zatitom domaih proizvoaa ,
koje e provoditi obvezna ispitivanja kvaliteta proizvoda i koje e davati certifikate o
provedenim istraivanjima. Osim toga trgovina kakva je primjerice Economic je
izravno vezana za graevinsku industriju. Poznato je da je poslije autoindustrije
graevinska industrija druga industrija koja je najvie pogoena krizom. Prema
podacima Federalnog zavoda za statistiku u veljai vrijednost izvrenih graevinskih
radova za 2010 godinu je za 56.4 manja od prosjenih vrijednosti u proloj godini,
dok je u odnosu na veljau 2009 smanjena za 26,6%. Smanjenje obima gradnje i
stanogradnje kao i izgradnje infrastrukture direktno se odraava na trgovce u ovom
sektoru. Smanjen je plasman, a time i trgovina svih vrsta graevinskih materijala
posebno onih grubih. Prema internim podacima i procjenama koje Economic skuplja
u kontaktu sa svojim kupcima i dobavljaima , promet trgovine graevinskim i
instalicijskim materijalima u prva tri mjeseca je nii za 15- 25 % u odnosu na isti
period prole godine (2010). Posebno je zabrinjavajue da su trendovi negativni ve i
da je prisutna odreena stagnacija. Posebno je i naglasiti da su zimski periodu
pasivni za ovu branu. Drugim rijeima sadanji trendovi u trgovini instalacijskim i
graevinskim materijalom su jako nepovoljni i uope se ne vidi buenje graevinske
sezone. Veliki problem trenutno stvaraju i banke koje podiu kamate ne samo
fizikim ve i poduzeima. Obrtna sredstva su sve vrijedniji resurs jer izostaje
upravo podrka banaka. U elji da prevaziu rizik prisiljavaju izmeu ostalog i
trgovce i graevince da prihvataju izuzetno nepovoljne ne samo kamate ve i druge
elemente prilikom odobranja kredita. Trenutna likvidnost ovog poduzea ovisi od
21

potranje za robom. U ovakvoj situaciji ope nelikvidnosti te smanjenja

infrastrukturnih i graevinskih projekata, trgovci poput Economica moraju povlaiti
radikalnije poteze. Kao jedan od rijetkih jos u januaru 2008 godine menadment
Economica je naslutio ili pogodio ovakav scenario i 2009- u godinu proglasio
godinu konsolidacije . U svojim planovima predvidjeli su da 2009-tu godinu rade i
bez dodatnog profit, a sa ciljem ouvanja radnih mjesta i pozicije na tritu. Vrijedi
istai da je Economic uprkos krizi od poetka 2011 godine uposlio 10-ak novih
radnika. Prema miljenju menadmenta Economica domai trgovaki sektor u
vrijeme krize ne smije biti zanemaren, imajui i vidu nekoliko stvari:

koliko je radnika zaposleno

koliki se prihod drave generira iz ovog sektora
dobit domaih trgovaca u pravilu ostaje u BiH

Neophodno je donijeti itav splet mjera koje e dugorono rijeiti najvee probleme
trgovakog sektora posebno onog dijela vezanog za graevinsku proizvodnju.

11.ZAKLJUAK

Iz svega navedenog evidentno je da se i dalje nalazimo u razdoblju recesije. Da bi se

u nekoj mjeri ista smanjila bitno je izvriti dodatni pritisak na banke da ne podiu
kamatne stope jer to obeshrabruje poduzea, ali i samu potronju. To direktno
smanjuje obim poslovanja i direktno utie da se kriza jo vie razvija. Drava mora
da pristupi razvijanju vlastitih necarinskih barijera kako bi zatitila domau
proizvodnju posebno u granama industrije gdje ima strateki interes za razvoj tih
grana industrije. Trgovci predstavljaju integrirajuu komponentu u BiH drutvu . Za
razliku od raznih politikih podjela, ekonomija, a posebno trgovina BiH stvaraju
jedinstven ekonomski prostor, a to je preduvjet dugoronog razvoja ove drave.
Stimuliranjem trgovine od strane drave formiraju se jake poslovne veze izmeu
razliitih dijelova BiH koje nadilaze bilo kakve politike podjele. Da bi se kriza
donekle smanjila ili sprijeilo njeno daljne irenje bitno je sprovesti neke ciljeve:
22

unaprijediti poslovni ambijent, da stopa rasta zaposlenosti ne bude manja od 2%, da

stopa GDP-a ne bude manja od 4,5... ovo su neki od ciljeva koji se moraju sprovesti.
Vlada mora da pomogne kompanijama da razvijaju nove proizvode koji e biti
konkurentni i da osigura financijska sredstva i subvencije.

LITERATURA

KNJIGE :
1. Bai, A.: Politika ekonomija, Pravni fakultet Split, Split 1996

23

2. amilovi,S.,Zbornik

radova,

Otvoreni

univerzitet

Apeiron

Travnik,Travnik 2009
3. Fabris,N. Makroekonomija, Ekonomski fakultet univerzitet Beograd,
Beograd 2012
4. Kotler, Philip, Princip imarketinga, Izdavaka kua Mate Zagreb,Zagreb 2008
INTERNET :
http://economic.ba/bih/index.php?uid=1277142649&t=m (18.11.2013)

http://www.fes.ba/publikacije/2010-Kriza-i-Siva-ekonomija-u-BIH.pdf( 18.11.2013 )

24