UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

TEMA:GLOBALIZACIJA U SPORTU
- SEMINARSKI RAD -

SARAJEVO, april 2012. godine

S AD R AJ

1. UVOD....................................................................................................................3
2. GLOBALIZACIJA U SPORTU............................................................................4
3. ZAKLJUAK......................................................................................................13
4. LITERATURA....................................................................................................14

1. U V O D
Teorija globalizacije zapljusnula je post-hladnoratovski vrli novi svijet kao odgovor
na neuspjehe zemalja tzv. Treeg svijeta te kao odgovor na kontraverze kapitalizma
iznjedrenog iz imperijalizma pojedinih samoprozvanih super-nacija. Pojam
globalizacija odnosi se na rastue meupovezanosti razliitih dijelova svijeta, to kao
posljedicu ima stvaranje kompleksnih oblika interakcije i meuovisnosti. Anelko
Milardovi teorju globalizacije uobliuje prenosei vienje Ronalda Robertsona kako
je zapravo rije o analitikoj shemi na temelju koje se mogu misliti i opisati pojave
koje imaju nadnacionalno (univerzalno svjetsko) znaenje1. Milardovi istie kako
je rije o gotovo novoj paradigmi. To potvruje i opirna literatura na temu, no
veina autora suglasna je, a s ime se valja sloiti, da je globalizacija proces
gospodarskog, socijalnog, kulturnog i politikog djelovanja koje nadmauje granice
nacionalnih drava2. Jasno je pritomu kako su osnovne poluge moi, kao produeci
sloenih i snanih ekonomskih i politikih globalnih djelovanja, upravo
transnacionalne medijske organizacije. Smjerokaz za kretanje globalizacijom
najzornije je prikazao Urlich Beck. Njegova je pretpostavka kako globalizacija ima 8
obiljeja.3 Prvo obiljeje je gospodarsko-zemljopisne karakteristike, a odnosi se na
djelovanje transnacionalnih korporacija, trgovinu i kolanje informacijskog kapitala.
Drugi je informatiko-tehnoloki, doim se trei odnosi na univerzalne vrijednosi
poput ljudskih prava i demokracije. etvrti sugerira razvoj kulturne industrije i sve
njezine kontraverze, a peti naglaava policentrinost svjetske politike u kojoj djeluju
transnacionalni akteri. Svjetsko osiromaenje esto je obiljeje globalizacije kao
trenda, a sedmo upozorava na razaranje i unitavanje okolia. Osmo i konano
obiljeje globalizacije prema Becku bavi se transkulturnim konfliktom koji je svoju
surovu realizaciju doivio u nedavno buknulim teroristikim ratovima izmeu
Islama, prikazanog kroz lik i djelo Osame bin Ladena i njegove teroristike mree Al
Quaide s jedne, te Georgea Busha Juniora, amerikog predsjednika i konzervativca,
iznjedrenog na leima industrije elika SAD-a, s druge strane.

A. Milardovi, Globalizacija, str. 9.

A. Milardovi, Globalizacija, str. 10.
3
A. Milardovi, Globalizacija, str. 10.
2

2. GLOBALIZACIJA U SPORTU
Globalizacija oznaava dinaminoekonomski, politiki i kulturni proces koji je
omoguen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je esto voen
eljom velikih korporacija za osvajanjem novih trita. Globalizacija je kontroverzan
proces.
Ekonomska globalizacija oznaava u prvom redu stvaranje i utvrivanje pravila
jedinstvenog svjetskog trita sa slobodnim podstie konkurenciju i razvoj. Protivnici sa
druge strane tvrde da velike multinacionalne korporacije koriste ve zaraeni kapital da
onemogue stvaranje konkurenata sa kojima bi morali dijeliti trite.
Politika globalizacija je tijesno vezana uz ekonomsku globalizaciju. Postojanje
jedinstvenog svjetskog trita smanjuje mogunost nacionalnih drava da direktno
podstiu razvoj vlastite ekonomije postavljanjem pravila koja daju prednost vlastitim
firmama. Mjesto donoenja odluka se prenosi iz dravnih u meunarodne institucije
ime se smanjuje mogunost ljudi da direktnim izborima predstavnika vlasti utiu na
vlastiti razvoj.
Kulturna globalizacija je susret razliitih svjetskih kultura i obiaja. Protok robe,
kapitala i ljudi preko dravnih granica nosi sa sobom i protok navika, obiaja i kultura.
Ovaj proces kod razliitih ljudi esto izaziva razliite reakcije. Neki smatraju uticaj
nove kulture pozitivnim razvojem koji obogauje postojeu kulturu dok drugi u novoj
kulturi vide prijetnju utvrenim vrijednostima i pravilima.
Globalizacija se karakterise kroz:
-Intenziviranje drutvenih veza irom svijeta, i to tako da veoma udaljena mjesta
bivaju povezana u toj mjeri da dogaaji u jednom mjestu mogu biti uzrokom ili
posljedicom dogaaja u nekom drugom, koje je stotinama kilometara udaljeno, i
obrnuto.
-Najvea ekonomska i drutvena promjena jo od industrijske revolucije.
-Proces porasta veza izmeu drutava i problema.
-Proces kojim se intenzivira konkurentnost na tritu.
4

-Pokretanje snaga svjetskog trita i ekonomsko slabljenje drava.

Nacionalne drave su premale za velike i prevelike za male probleme.Erozija
nacionalne drave, npr. Evropska Unija ; drave Unije su svoje nadlenosti prenijele
nadnacionalnim organizacijama pa je tako stvoren euro koji je postao simobl monetarne
unije i novac koji se koristi u svim zemljama Evrope.Drutveni otpad, npr. radnici u
Indiji zarauju manje nego u Evropi, njihova je plaa mala (jeftina radna snaga), tada
poduzea prijete sindikatima preseljenjem u zemlje jeftine radne snage to moe biti i
pogrena odluka jer cilj nije da se samo proizvodi, ve da proizvodi budu to blie
tritu.Globalizacija stvara jaz izmeu bogatih i siromanih tako to se velike i mone
privatne firme spajaju i ire, dok se mala poduzea gube i nestaju u globaliziranju
poslova koje rade.
Na isti taj nain stvaraju se milioneri koje je teko kontrolisati jer zbog svog ulaganja
kapitala ele jo vie, trae, kupuju, prodaju.
Unitavanje okolia postojalo je kao i nepravedna raspodjela i prije globalizacije, ali je
globalizacija zaotrila ove probleme pa danas postoji globalno zagenje vazduha,
unitavanje prirodnih ljepota (npr. brane na Neretvi)
Krize danas pogaaju gospodarske subjekte, politike i dravne institucije, kao i
razliite druge organizacije, ali i ovjeka kao osobu. Neke krize uzrokuju velike i
nepopravljive tete, a iz nekih se moe izii s boljim kredibilitetom (kriza kao
pogodnost). Zbog velike vanosti kriza, danas se u suvremenom menadmentu pridaje
velika pozornost kriznom komuniciranju. Krize imaju, ili bi trebale imati, strateko
mjesto u ivotu organizacija. Kriza i krizna komunikacija mogu se razumjeti kroz
uporabu strategija kao odgovor na krizu.Sa ovom dubokom krizom mi ulazimo na
nepoznati teritorij posljedice financijske krize e biti drastine, ljudi su ubaeni u
osjeaj duboke krize; bijeda i tekoe e se poveati za mnoge siromane ljude u svim
krajevima. Ne smijemo prepustiti ovaj trenutak faistima, desnim populistima,
ksenofobnim grupama, koje e se sigurno pokuati okoristiti strahom i bijesom ljudi za
svoje reakcionarne ciljeve.Pokreti protiv neoliberalizma su stvarani i jaali tijekom
desetljea, i nastavit ce jaati sa svijeu ljudi koji su bijesni kada vide kako se javnim
novcem plaaju problemi za ije stvaranje oni nisu odgovorni, a koji su ve zabrinuti

utjecajem na okoli i rastom cijena, posebno hrane i energije. Ti e pokreti rasti kad se
recesija bude poela osjeati i kad ekonomija pone tonuti u krizu.
U ovome trenutku vea je otvorenost prema alternativama, ali da bi osvojile panju i
podrku, one moraju biti praktine i neposredno primjenjive. Mi imamo uvjerljive
alternative koje su ve u procesu primjenjivanja, a u prolosti smo ve pokuali
primjeniti puno dobrih ideja, ali bezuspjeno. Nae alternative stavljaju dobrobit ljudi i
planeta u sredite, zbog toga je neophodna demokratska kontrola nad financijskim I
ekonomskim institucijama. To je crvena linija koja povezuje nae prijedloge koje
slijede.Proizvodnja u svijetu mjerena domaim bruto proizvodom, BDP-om, opada.
Stope rasta BDP-a znatno se smanjuju. U najnovijem polugodinjem izvjeu Meunarodnoga monetarnog fonda (MMF) iz listopada 2008. stope rasta BDP-a u svijetu
prepolovljene su u odnosu na ionako male stope predviene u tom izvjeu od prije est
mjeseci. Kad se smanjuje BDP, smanjuje se angairanje proizvodnih faktora, prije svega
rada. Zato nezaposlenost raste. Proces smanjenja proizvodnje i porasta nezaposlenosti
zovemo recesija. Recesija se u svijetu produbljuje. Tanka je granica izmeu recesije i
krize, kao vrlo duboke recesije koju karakterizira visoka nezaposlenost. Cesto je to stvar
osobne percepcije (kad moj susjed izgubi posao, to je recesija, a kad ja izgubim posao,
to je kriza). Porast nezaposlenosti znai smanjivanje dohotka, a ono pak znai
smanjivanje potronje, prije svega za obinog ovjeka. Smanjivanje potronje rezultira
manjim stupnjem zadovoljenja potreba i porastom siromatva, s mnogim negativnim
posljedicama.
Dananja recesija zapoela je u SAD-u. U globaliziranom svijetu recesija se iz jedne
zemlje lako prenosi u drugu. Intenzitet njezina prenoenja ovisi o ekonomskoj snazi
zemlje u kojoj je prvobitno nastala. Poto je SAD jo uvijek ekonomski najsnanija
zemlja svijeta, njezin je utjecaj na svjetsku privredu najvei. Kae se: Kad SAD kihne,
svijet dobije upalu plua. Iz SAD-a recesija se proirila na Europu i na Aziju.
Kriza koja je nastala na amerikom tritu osjetila seu cijelom svijetu. to vrijeme vie
odmie, vidnija je prava dimenizja i veliina ove krize . I pored toga to je kriza izbila
na tritima SAD-a za kratko vrijeme je pokazala svoj utjecaj i na trita u cijelom
svijetu. Ovo stanje pokazuje koliko su trita svijeta meusobno povezana. Tako s kriza
ne zadrava samo kao lokalni dogaaj ve poprima globalno stanje. Zemlje zahvaene

krizom poele su poduzimati mjere ali se pokazala potreba da sve zemlje svijeta trebaju
skupa poduzeti potrebne mjere.
Teorija globalne meuzavisnosti polazi od povezanosti svijeta uz pomo razliitih
komunikacijskih sredstava i visokosofisticiranih tehnologija. Intenziviranje globalne
komunikacije proizilazi iz nove paradigme i sveta pojmljenog kao globalna
egzistencijalna mrea (umreeno drutvo). Doba globalizma i globalizacije karakterie
dominacija znanja i munjevit prenos informacija s jednoga na drugi kraj sveta, pomou
internet - tehnologije. 4
Globalizacija je, u stvari, saznanje da odreene institucije i organizacije treba da imaju
meunarodnu a ne lokalnu perspektivu. Globalizacija saima svet u vremenu i prostoru i
ini uslovnim sve postojee teritorijalne granice. Globalizacija je historijski proces
preobraanja sveta u jedan sistem koji postaje meuzavistan. Novi sistem globalizacije
karakterie:

elektronska sredstva komunikacije koja saimaju do minimuma podjelu ljudi u

vremenu i prostoru;

tehnoloke promene koje omoguavaju rasprostiranje po cijelom svijetu

proizvodnju najraznovrsnijih roba i usluga;

formiranje globalnih ideologija(npr. ekoloka ideologija ili ideologija Ijudskih

prava).

Realni rezultati procesa globalizacije mogu se vidjeti u tome to granice postaju sve
propustljivije za ekonomske kulturne, politike, sportske i druge djelatnosti.
Translokalne i transnacionalne mree-industrijski monopoli, internet, razmjena
studenata i strunjaka, sfera usluga, organizacija "zelenih" i pokret za zatitu prava
ovjeka- omoguavaju stvaranje globalnog kulturnog i ekonomskog sistema.
Zahvaljujui tim procesima nestaje tradicionalna geopolitika podjela koja se zasnivala
na teritorijalnim kulturnim i ideolokim kriterijumima. Globalizacija sa sobom donosi
formiranje nove geopolitike i novo vienje svijeta koji sve vie postaje umreen.

Malacko, J., Rao, I.: ''Tehnologija sporta i sportskog treninga'', Fakultet sporta i tjelesnog odgoja,

Sarajevo, 2004.

Globalizaciju koja funkcionie u obliku transnacionalnih korporacija ne treba

predstavljati kao neto savreno iako ona donosi neko sutinsko jedinstvo u obliku
globalnog i socijalno-politikog ivota. Odnosi izmeu lokalnih i globalnih snaga, ivih
lokalnih i virtuelnih zajednica rijetko postaju takvi da bi procesi globalizacije olako
prevladali. Procesi globalizacije imaju razliite oblike koji se nekada naslanjaju jedni na
druge, a nekada postaju i nespojivi. Prvi od takvih oblika ini posmatranje svijeta kao
jedinstvenog sistema potreba koji je sadran u takozvanoj "Mekdonalds"ideologiji i u
MTV mrei; drugi oblik ini svijet u kome su odnosi izmedu lokalnih i globalnih
procesa tako struktuisani kao da su u slubi svakodnevnog naina ivota lokalnog
stanovnitva.
Na nivou primarnih znaenja mi poimamo globalni svijet kao presijecanje lokalnih
mogunosti sa globalnim; trei oblik - predstavlja svijet kulturnih hibrida, svijet u kome
pojedinac u znaajnoj mjeri gubi mogunost kulturne i nacionalne identifikacije.
Globalna svjest moe kod odreenih Ijudi poprimiti pozitivne aspekte a kod drugih
negativne koji se ispoljavaju u snazi protesta. Protivljenje globalizaciji u obliku
tehnologije i multimedija ili prosto sekularne kulture, esto poprima anti-ameriku ili
anti-zapadnu kritiku kulturnog imperijalizma. Drugi se suprostavljaju globalizaciji zbog
beskonane akumulacije kapitala i ostvarivanje profita na tudim teritorijama.
Protivljenje globalizaciji moe biti uslovljeno i oseanjem da globalna "obiajnost hibridna" kultura potiskuje ili diskredituje tradicionalna vjerovanja i na taj nain se
najbolje pokazuje da ne postoji jedinstveno shvatanje globalizma i globalizacije.
Globalizacija stvara raznovrsne tipove veza, globalnu ekumenu, koja je u potpunosti
liena granica. Jedinstvo takvih globalnih procesa predstavlja rezultat povezivanja
lokalnih subjekata sa globalnim strukturama. Od globalizacije se prosto ne moe
pobjei. Globalni procesi vre svoj uticaj na lokalne sisteme i bez obzira na oigledno
protivljenje svi se postepeno poinju identifikovati sa globalnim procesima. Ono to se
danas naziva globalizacijom nije mogue svesti samo na ekonomske procese i procese
neoliberalizma. Savremeni globalni procesi se neograniavaju samo na razvoj
medunarodnog trita. Oni podrazumevaju tehnoloke inovacije i globalne veze na
nivou menadmenta.

Dok jedni u globalizaciji vide otjelotvorenje gvozdene historijske nunosti, za druge je

ona samo jedan veliki mit -stepen medusobne povezanosti zemalja ispod je nivoa koji je
osvojen prije Prvog svjetskog rata. Ako je globalizacija za jedne objektivan i spontan
planetarni proces, za druge ona je islkjuivo projekat dominacije Zapada,
amerikanizacije svijeta. Dok za jednu struju ona oznaava konvergenciju i integraciju
svijeta, stvaranje globalne ekonomije i kosmopolitske kulture, za druge ona neizbjeno
izaziva fragmentaciju, sve dublji socijalrii jaz izmedu svjetova i sukob civilizacija.
Pripadnici jednog teorijskog tabora obznanie da globalizacija neizbjeno donosi smrt
nacionalne drave i kulture, drugi e pak isticati da ona donosi proliferaciju i poveanu
vanost nacionalnih drava, revitalizaciju nacionalnih identiteta i kultura. (Peulji,
2002.)
Danas se govori o postnovinarstvu koje samo prenosi ili rerciklira tue informacije.
Novinari ne moraju da se udaljavaju od svog radnog stola to ima za posljedicu da se
odustaje od aktivne istraivake i produbljene interpretativne uloge. Postmoderno doba
je pokazalo da mnogobrojnost medija ne znai garanciju za interpetativno bogatstvo.
Primjetno je da informacije na radiju, televiziji i novinama pokazuju saglasnost u izboru
i obradi vijesti koja proizvodi opti utisak jedinstva. Ipak, ne treba zaboraviti da
pluralizam medija demokratizuje drutveni ivot jer oni daju mogunost da odreene
informacije ne ostanu ispod praga javnosti.
Danas su prisutna stanovita da su nove tehnologije i masovni mediji sredstva za
prenoenje slobode. Zahvaljujui aktuelnoj informatikoj revoluciji zastarjeva i sam
pojam mas-medija, "jer postoje velike mogunosti personalizovane i interaktivne
komunikacije koja otvara put ka novoj fazi pluralistike demokratije u pristupu
informacijama i potronji vijesti u znaku neke kune vrste izrade novinskog proizvoda
koji ponitava standardizovani karakter masovne kulture." (Gocini, 2001)
Umreeno drutvo iznedrilo je "telematsko novinarstvo" koje je sa sobom donijelo neke
novine u savremenom urnalizmu. Prva je neprestano auriranje vijesti koje se mogu u
svakom trenutku doraivati i menjati bez tekoa i gubljenja informacija. Mnogi
smatraju da je to izuzetna prednost elektronskih novina u odnosu na tampane ali jo
jedan razlog "za jo veu grevitost i mahnitost novinarske profesije.Blagovremeno se,
medu novinarima na Mrei, ve odreduje minutima, pri emu najvie izostaje briljiva

provjera izvora vijesti. Postaje ak problematino zadrati standardnu definiciju

novinskog proizvoda za lanke koji su u opticaju na Mrei, budui da ona predvia
nepromenljivost i zatienost autorskim pravima.
Druga velika novina novinarstva na mrei jeste interaktivnost: proces personalizacije
vesti razvija dvosmjerne informativrie kanale izmeu novinara i litalaca. Tako nastaje
mogui lijek za drutvenu neprozirnost stvorenu preobiljem novinske ponude,
ostavljanjem ire slobode izvora korisnicima, ali i odricanjem novinarstav od sopstvene
istorijske uloge vodia i orijentacije. Novine rizikuju da se prilagode formuli
supermarketa, aranirajui sve bogatije izloge, ali izbegavajui mogunost izbora.
(Gocini, 2001) Novi mediji vie nisu masovni u tradicionalnom smislu odailjanja
ogranienog broja poruka homogenoj masovnoj publici.
Zbog viestrukosti poruka i izvora, publika je postala izbirljivija. Ciljna publika odabira
svoje poruke i tako produbljuje svoju specifinost i interesovanja, pojaavajui lini
odnos izmedu poiljaoca i primaoca. injenica da niko u isto vrijeme ne gleda istu stvar
i da svaka kultura i drutvena grupa ima lian odnos prema medijskom sadraju, ini
temeljnu razliku u odnosu prema staroj strukturi standardizovanih masovnih medija.
Tome treba dodati i injenicu da raireni obiaji "surfmga (istovremenog gledanja
nekoliko programa) dovodi do toga da publika stvara sopstveni virtuelni mozaik.
"Mediji su postali doista globalno povezani, jer programi i poruke teku svtskom
mreom i mi ne ivimo u globalnom selu nego u prilagoenim kolibama koje se
proizvode globalno a distribuiraju lokalno." (Castells, 1998)
Osvrui se na Makluanovu ideju o globalnom selu, Manuel Kastels zakljuuje:
Makluanova galaksija bilaje svijet jednostavne komunikacije a ne interakcije. Ona je
bila i jo uvijek je nastavak masovne proizvodnje- industrijska logika u podruju
znakova i, uprkos Makluanovom geniju nije uspela izraziti kulturu informatikog doba.
To zato to obrada informacija ide znatno dalje od jednosmjerne komunikacije.
Televiziji je trebao raunar da se oslobodi ekrana. No njihovo spajanje, s velikim
moguim posljedicama na cjelokupno drutvo, dogodilo se nakon to su raunarim
proli veliki zaobilazni put da bi mogli razgovarati s televizijom, najprije su morali
nauiti razgovarati meusobno.

10

Tek nakon toga je mogla progovoriti publika. (Castells, 1998) Pobornici ouvanja
lokalnih kultura, bijesni su to su najuticajniji uitelji mladih generacija holivudski
filmski studiji i globalne reklamne agencije. Nasrtljiva tehnologija i komercijalizacija
elektronskih medija - sve vie oteavaju porodicama i uiteljima da se nadmeu sa
globalnim medijima u pridobijanju panje buduih generacija.5
Globalizacija svjetskog drutva proces je koji sve vie uzima maha u modernoj
civilizaciji. Naravno, ove promjene nee zaobii ni sport.
Fudbal, kao najpopularniji sport na planeti, sve vie prati trendove globalizacije.
Klasian primjer toga je UEFA-ina Liga prvaka, koja je, poslije svjetskog prvenstva,
najzanimljivije i najpraenije fudbalsko takmienje na zemlji.
Liga prvaka polako, ali sigurno, otima primat nacionalnim fudbalskim prvenstvima,
pogotovo onim fudbalskih slabijih zemalja. Danas naslov prvaka zemlje znai igranje
barem kvalifikacija za Ligu prvaka, to veini klubova vie znai od samog naslova
prvaka drave.
Razlog ovome je sasvim jednostavan - novac. Igranje u grupnoj fazi Lige prvaka donosi
daleko veu finansijsku dobit, nego naslov prvaka drave, a o nacionalnim kupovima da
i ne priamo. Upravo su nacionalna kup takmienja veine evropskih drava odavno
pala u sjenu meunarodnih takmienja. Zato i ne treba uditi kada se treneri ekipa
odlue u kup utakmicama na teren poslati B ekipu, jer prvu ekipu ele sauvati za
(finansijski) vanije utakmice.
UEFA se za sada protivi ujedinjavanju nacionalnih liga u regionalne, kao to je to ve
odavno sluaj u koarci. Meutim, ni elnici krovne evropske kue fudbala nee se
moi dugo opirati trendovima. Svakako da je u interesu veine klubova da tokom
sezone ima to vie jakih utakmica, to samim tim znai i veu finanijsku dobit.
Ovdje bi najvie mogli profitirati klubovi iz "malih" fudbalskih zemalja, kao to je to i
Bosna i Hercegovina, jer bi umjesto nezanimljivih i nekvalitetnih utakmica domaih
prvenstava dobilo regionalno takmienje, koje bi bilo znatno kvalitetnije i isplatnije.

Malacko, J.: ''Osnove sportskog treninga'', FFK, Beograd, 2000.

11

kotski klubovi iz Glasgowa, Celtic i Rangers, ve godinama kuju planove kako se

prikljuiti engleskoj Premier ligi, jer u domaoj kotskoj nemaju prostora za napredak, a
i takmienje je dugi niz godina prilino nezanimljivo jer se ova dva kluba konstantno
izmjenjuju na vrhu tabele.
Naravno i veliki klubovi iz Liga petice mogli bi imati velikog interesa, iako oni ve iz
sezone u sezonu stalno igraju jedni protiv drugih u okviru Lige prvaka. Slikovit je
primjer Liverpoola, koji je ove sezone ispao ve u prvoj fazi takmienja, a male su
anse da e kroz Premier ligu izboriti plasman u Ligu prvaka i naredne sezone, pa su na
Anfieldu ve u panici u strahu od toga ta ih eka naredne sezone. Bez Lige prvaka
nema ni novca, a bez novca e Redsi jako teko sauvati svoje glavne zvijezde. Dakle,
interes je jasan a on se zove Liga prvaka i meunarodna takmienja.

3. ZAKLJUAK

12

U radu se pokuava pronai adekvatan teorijski pristup odnosu lokalnog i globalnog

unutar sportskog polja. Pritom se kree od ideje da se lokalno i globalno u suvremenom
svijetu ponajprije sueljavaju u okvirima kapitalizma i potronje te se kao referentne
toke rasprave odabiru nacija i globalizacija, odnosno kultura zajednice i popularna
kultura. U tu svrhu se problematiziraju pojedini pogledi na kategoriju nacije te odreena
prepoznavanja uinaka globalizacije, ne bi li se eventualno uvidjelo kakav je konaan
rezultat sraza globalizacije i nacije na podruju suvremenog sporta.
Tomu se pridodaje ispitivanje pomaka od kulture zajednice prema popularnoj kulturi
kao vane pretpostavke za shvaanje globalno-lokalnog neksusa u sportu.
Supostavljanje ovih dviju istraivakih paradigmi podrazumijeva interdisciplinarna
nastojanja oko povezivanja historiografskih koncepata nacije, sociolokih interpretacija
globalizacije i kulturnostudijskih tumaenja kategorija kulture i zajednice. Na koncu se
ukazuje na specifinost sporta kao drutvenog fenomena, koja bi trebala utjecati na
oblikovanje teorijskih i empirijskih modela njegova istraivanja u kontekstu lokalnog i
globalnog.

4. LITERATURA

13

1. Malacko, J., Rao, I.: ''Tehnologija sporta i sportskog treninga'', Fakultet

sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo, 2004.
2. Malacko, J.: ''Osnove sportskog treninga'', FFK, Beograd, 2000.

14