Mobing ili zlostavljanje na radnom mjestu sve ei je problem u Bosni i Hercegovini.

Sluajevi rijetko dospijevaju na sud, a zbog nedostatka zakonskih normi oteano je

razlikovanje izmeu mobinga i lanog optuivanja.
Mobing u Bosni i Hercegovini postoji i uvijek je postojao. U to nema sumnje. Svako od nas je
uo poneku priu o efu koji uznemirava svoje radnike i ne da im da normalno obavljaju svoj
posao. Prepriavamo te prie i nadamo da se isto nama nee dogoditi, a u medijima
povremeno ispliva neka informacija o sluaju mobinga koja se velikom brzinom zaboravi i
koja nikada ne bude do kraja razjanjena.
Sluaj 1.

Nedavno je na Osnovnom sudu u Prijedoru Mile Meed, bivi ef Teritorijalne vatrogasne

jedinice u Prijedoru, proglaen odgovornim i novano kanjen zbog optube koju je protiv
njega podnio vatrogasac-voza Mario Radinovi za uznemiravanje na radnom mjestu.
Optueni Mile Meed najavljuje albu i naziva optubu 'potpuno lanom' a postupak
'neprofesionalnim'. Mario Radinovi kae da je prijavio sluaj nakon to mu nita drugo nije
preostalo, i da je pobjeda na sudu prvenstveno moralna satisfakcija za njega. Donoenje
presude u ovom ionako veoma osjetljivom sluaju gdje obe strane odrino negiraju krivicu,
dodatno oteava nepostojanje zakona koji regulie ovakva pitanja.1
Nedostatak zakonske prakse
Da zakonska praksa nije dovoljno dobro izgraena po pitanju mobinga potvruju i iz Saveza
sindikata RS : Jedan od najveih problema je to je u Zakonu o radu u samo dva lana
ureeno pitanje mobinga. Iz tog razloga radnici ne prepoznaju mobing kao nezakonito
ponaanje poslodavaca. Zato i nemamo mnogo sudskih sporova, kae u razgovoru za Doje
vele Velka Odakovi, generalni sekretar Saveza sindikata RS. Mi trenutno vodimo dvije
tube to se tie naih radnika. Sigurno ima jo veliki broj neprijavljenih sluajeva, ali radnici
su spremni trpiti sve samo da im poslodavci na kraju isplate njihove plate.
Porast broja prijava za mobing u BiH

1 Preuzeto 29.03.2016 sa sitehttp://www.otisak.ba/index.php?

option=com_content&view=article&id=12531:mobing-u-bih-izmeu-zakona-istvarnosti&catid=31:bih&Itemid=46

Iz Institucije ombudsmena Bosne i Hercegovine navode kako je evidentan porast broja prijava
za mobing u BiH. Tako je u 2009. godini bilo 18 prijavljenih sluajeva mobinga, u 2010.
godini 35 sluajeva a u protekloj godini 41 sluaj. Smatraju da je stvarni broj mnogo vei, ali
da ovo ipak pokazuje pozitivan pomak u smislu da se ljudi sve vie opredjeljuju za zatitu
svojih prava pred nadlenim institucijama i da koriste mehanizme koje im zakon omoguava.
Neki se sjeaju sluaja Zahide Selak koja je prva u Bosni i Hercegovini progovorila o
uznemiravanju koje je doivjela na svom radnom mjestu, u Arhivu BiH. Ovo je jedan od
rijetkih primjera da je neko otvoreno istupio pred medijima i ispriao svoju priu o onome to
mu se dogaalo na radnom mjestu. Ovde su mediji odigrali vanu ulogu i bili su zasluni za to
da javnost sazna o njenom sluaju. Sve ukazuje na potrebu za jednom veom medijskom
kampanjom na nivou itave Bosne i Hercegovine putem koje bi graani dobili informacije o
pravim nainima da se zatite od mobinga i kako mogu da ga prijave.
Zanimljiv je i podatak da su prema istraivanjima koji je sproveo Savez sindikata RS
mobingu jednako izloeni radnici i u javnom i u privatnom sektoru. Prema ovim podacima
najugroeniji su radnici u bankama, zatim u medijima i oni koji su zaposleni u javnoj slubi.
Ovo je dokaz da ne postoji pravilo kada se radi o mobingu i da se moe javiti na svakom
mjestu i u svako vrijeme.

ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE

lan 1.
Ovim Zakonom osigurava se zatita, promoviranje ljudskih prava i sloboda, stvaraju uslovi za
ostvarivanje jednakih prava i mogunosti i ureuje sistem zatite od diskriminacije na osnovu
rase, etnike pripadnosti, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja,
nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, lanstva u sindikatu ili drugom
udruenju, obrazovanja, drutvenog poloaja, branog ili porodinog statusa, trudnoe i
materinstva, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljea, veze s nacionalnom
manjinom, rodnog identiteta, izraavanja ili spolne orijentacije kao i nekom drugom osnovu. 2

2 Zakon o zabrani diskriminacije u BiH ( 2008 )

STBIH uputio zahtjev parlamentu FBIH

Kao logian slijed aktivnosti planiranih u sklopu Kampanje STOP nasilju nad enama u
trgovini, STBIH je na dananjoj Pres konferenciji najavio upuivanje Prijedloga Zakona o
spreavanju mobinga stranakim klubovima u Parlamentu FBIH. Na konferenciji uprilienoj
u zgradi Doma sindikata prezentiran je ovaj prijedlog kao i sam proces koji za svoj cilj ima
konano usvajanje ovog bitnog orua u borbi protiv mobinga.
Sekciji ena i STBIH na konferenciji se pridruila Besima Bori, predsjednica Sindikalnog
foruma u SDP koja je u ime svog kluba obeala da e obavezati delegate stranke da zduno
podre ovaj Zakon. "Ovim dananjim inom STBIH pokazuje da je unaprijedio i
modernizovao svoj rad,zapravo uvodi novu praksu kojom pokazuje da nije dovoljno samo
prepoznati problem nego ga istzraiti, ponuditi rjeenje i ostvariti punu saradnju sa svim
subjektima koji mogu dovesti do rjeenja problema" rekla je ga. Bori u svom osvrtu na
kampanju Sekcije ena STBIH.
Kao logian slijed aktivnosti planiranih u sklopu Kampanje STOP nasilju nad enama u
trgovini, STBIH je na dananjoj Pres konferenciji najavio upuivanje Prijedloga Zakona o
spreavanju mobinga stranakim klubovima u Parlamentu FBIH. Na konferenciji uprilienoj
u zgradi Doma sindikata prezentiran je ovaj prijedlog kao i sam proces koji za svoj cilj ima
konano usvajanje ovog bitnog orua u borbi protiv mobinga.
Sekciji ena i STBIH na konferenciji se pridruila Besima Bori, predsjednica Sindikalnog
foruma u SDP koja je u ime svog kluba obeala da e obavezati delegate stranke da zduno
podre ovaj Zakon. "Ovim dananjim inom STBIH pokazuje da je unaprijedio i
modernizovao svoj rad,zapravo uvodi novu praksu kojom pokazuje da nije dovoljno samo
prepoznati problem nego ga istzraiti, ponuditi rjeenje i ostvariti punu saradnju sa svim
subjektima koji mogu dovesti do rjeenja problema" rekla je ga. Bori u svom osvrtu na
kampanju Sekcije ena STBIH.
Izvod iz prijedloga zakona moete nai u prilogu.

3 Preuzeto 29.03.2016 sa site

http://www.solidarnost.com.ba/content/view/136/1/lang,bs/ ( Prijedlog zakona o
mobingu )

Prijedlog Zakonom o sprijeavanju mobinga na radnom mjestu odnosi se na poslodavce i

zaposlenike kod pravnih i fizikih lica u javnom i privatnom sektoru, na lica koja trae
zaposlenje, lica koja su na strunom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa
/volontere/ i uenike i studente koji su kod poslodavca na praktinoj obuci.
Ovim Zakonom utvreni su oblici mobinga na radnom mjestu kao i definicija mobinga kojom
je opisano sistematino uznemiravanje, maltretiranje ili vrenje psiholokog pritiska, terora ili
zlostavljanja radnika kojim se ugroava ljudsko dostojanstvo, ugled i integritet, posredno ili
neposredno od strane poslodavca, neposrednog rukovodioca ili radnih kolega pa ak i od
treih lica sa kojima radnik dolazi u kontakt u svakodnevnom obavljanju poslova.
Prijedlogom Zakona utvrene su obaveze poslodavca da na vlastiti troak a u cilju
prepoznavanja, prevencije i sprijeavanja mobinga na radnom mjestu provodi mjere
informisanja i osposobljavanja kako rukovodnih lica tako i radnika i njihovih predstavnika. S
obzirom na specifinosti svakog poslodavca isti je obavezan pitanje sprijeavanja mobinga na
radnom mjestu posebno regulisati svojim aktom, odnosno pravilnikom o radu.
Svaki poslodavac koji zapoljava vie od 15 radnika po ovom prijedlogu Zakona obavezan je
imenovati ovlatenu osobu, i obezbjediti joj potrebne uslove rada, koja e primati i rjeavati
prijave vezane za mobing na radu.
Prijedlogom Zakona o sprijeavanju mobinga na radnom mjestu utvrena je procedura zatite
od mobinga na nain da radnik koji je izloen mobingu ima pravo da podnese prijavu i da na
istu mora u narednom roku od 15 dana dobiti odgovarajui odgovor odnosno zatitu. Takoe,
ovim prijedlogom Zakona ostavljena je mogunost da se oteena osoba, ukoliko nije
zadovoljna odgovorom ili ukoliko smatra da se po prijavi nee preduzeti odgovarajue radnje
i donijeti odgovarajue mjere zatitu trai putem suda i u tom sluaju ima pravo po
podnoenju tube prekinuti rad i

zadrava pravo naknade plae kao da je radio.

Nadzor nad primjenom ovog zakona obavljala bi inspekcija rada.

Ovim zakonom su predviene kaznene odredbe koje ne mogu biti manje od kazni predvienih
zakonom o radu i to u sluajevima kada nije imenovana ovlatena osoba za prijem i rjeavanje
prijava o mobingu, ako je ista osoba imenovana bez saglasnosti vjea zaposlenika i sindikata,
ako podaci iz prijave zaposlenika postanu javni i ako se otkae ugovor o radu zaposleniku
koji

koristi

pravo

prekida

rada

dok

mu

se

ne

osigura

adekvatna

zatita.

Novanom kaznom e se kazniti poslodavac kao pravno lice i fiziko lice te odgovorno lice
kod pravnog lica.