PROBLEM KORUPCIJE

Korupcija podrazumijeva traženje, nuđenje, davanje ili primanje, posredno ili neposredno

mita ili bilo koje druge nezakonite koristi. Moguće je identifikovati nekoliko vrsta korupcije.

Korupcija koja omogućava primjenu zakona, kršenje zakona i korupcija koja dovodi do

promjene, odnosno usvajanje novog zakona

POSLJEDICE KORUPCIJE

Korupcija narušava temeljne vrijednosti društvenih odnosa svakog društva, jer ugrožava

vladavinu prava, povjerenje u javne institucije i državu, a time i pravednost, poštenje,

ravnopravnost i sigurnost građana. Korupcijom moralno nestabilni pojedinci omalovažavaju

vrijednost strpljivog rada, štednje i poštenja koji predstavlja temelj društvenih vrijednosti.

Zbog takvih djelovanja korupcija sputava uspostavljanje poduzetničke klime i političke

kulture, ugrožava moral i tradicionalne vrijednosti kao temelj svakog stabilnog društva i vodi

društvo u siromaštvo i propadanje, jer se stiče dojam da se ništa ne isplati pošteno raditi. Kao

posljedica svega prethodno navedenog, nastao je sistem „četverostruke štete“: korupcija

uzrokuje štetu za društvo u cjelini, nekažnjavanje korupcije potiče druge na slična nedjela,

korupcija postaje prihvaćeno, pa čak i „normalno“ društveno ponašanje.

UZROCI KORUPCIJE

Uzroci korupcije mogu biti historijski koji uzrokuju cikličnu i čestu pojavu ratova koji ruše

moral, sistem društvenih vrijednosti, institucije države, profesionalizam i dovode do

siromaštva, bijede, apatije i sveopćeg haosa. Politički uzroci su neizvjestan državnopravni

status, način funkcionisanja i financiranja političkih stranaka, postojanje neformalnih centara

moći, nerad inspekcijskih službi, raspoređivanje velikog dijela GDP-ja od strane države i

nepostojanje mehanizama odgovornosti. Pravni uzroci leže u odsustvu adekvatnog ili

potpunog funkcioniranja sektora pravde i objektivnog mjerenja i nadzora njihovog rada te

nekonzistentnost zakonskih propisa. Institucionalni uzroci korupcije su u nekompetentnosti

institucija koje su sačinjene od neadekvatnih i deprofesionaliziranih javnih službi u kojima se

zapošljavanje obavlja još uvijek po kriteriju nepotizma, podobnosti, oslušnosti i stranačke

pripadnosti, umjesto po kriterijumu profesionalizma. Ekonomski uzroci za pojavu korupcije u

prvom redu leže u netransparentnoj transformaciji vlasništva, u pretjeranoj, neadekvatnoj i

nedobronamjernoj intervenciji države u ekonomiji, nepoštovanju tržišnih zakonitosti i sl.

STATISTIČKI PODACI

Oko 30% građana sklono je davanju mita za razne javne usluge, a korupcija je najviše

prisutna u zdravstvu, kazao je Nebojša Kovač, moderator konferencije „Korupcija u

zdravstvenom sistemu – potencijalni rizici mjere i njihovo prevladavanje“. Što se tiče

podataka o prijavljenim slučajevima korupcije i koliko ih je do danas sankcionirano, Kovač je

istaknuo kako nažalost takvi podaci ne postoje, no da je jedan ogranak Antikorupcijske mreže

ACCOUNT poslao takav upit pravosuđu te da bi takve podatke trebali imati u dogledno

vrijeme. Podaci Komisije za borbu protiv korupcije Skupštine TK govore da je najviše

korupcije u obrazovanju, ali je zabilježeno postojanje i u drugim oblastima, poput zdravstva.

Prema riječima predsjednika komisije Sabida Zekana, najviše prijava se odnosi na

neregularonst prilikom zapošljavanja u obrazovnim ustanovama u Tuzlanskom kantonu.

STAVOVI KOMPETENTNIH OSOBA

Punu podršku u realizaciji i prijedlozima riješenja problema korupcije u BiH dobili smo od

Predstavnice Parlamentarne skupštine BiH, Mirjane Marinković-Lepić.

Zakonski propisi koji se odnose na ovaj problem su: Krivični zakon BiH, Zakon o

Agenciji za prevenciju korupcije i koordinacciju borbe protiv korupcije, Zakon o zaštiti lica

koja prijavljuju korupciju.

Nivo vlasti nadležan za ovaj problem: državni, entitetski, kantonalni, lokalni.