FILOZOFSKI FAKULTET

ODSEK ZA SOCIOLOGIJU
UNIVERZITET U NOVOM SADU

SMILJKA MIHAJLOVIC

TEMA : KORUPCIJA

PROFESOR : RADIVOJ STEPANOV

NOVI SAD , JANUAR 2011-01-09

SADRAZAJ :

-STA JE KORUPCIJA ...........................3

-VRSTE KORUPCIJE............................3
-NEPOITZAM.........................................4
- KRONIZAM..........................................4
-KONFLIKT INTERESA........................4
-DODATNI POSAO..................................5
-KRIVICNA DELA KORUPCIJE...........5
-KAKO PROTIV KORUPCIJE................9
- LITERATURA..........................................11

2
STA JE KORUPCIJA

Sta je korupcija ?

Korupcija označava zloupotrebu službenog položaja radi ostvarivanja

lične koristi. Korupcija izaziva krupne i negativne
posljedice u društvu i stvara sistem u kojem su privilegovani
oni sa “dubljim džepom” ili dobrim vezama. Mada su prema
zakonu svi građani jednaki, prisustvo korupcije to pravo suštinski
negira. Jedan od pravnih pokazatelja korupcije u društvu
je visok nivo nepovjerenja građana u državnu upravu što može
dovesti do destabilizacije drustva .

VRSTE KORUPCIJE

Bela korupcija - davanje privilegija na osnovu rođačkih i

prijateljskih veza, bez očekivanja protivusluge. Primjer: rođak
zaposlen u domu zdravlja svaki put te preko reda uvede kod
doktora. Slučajevi bijele korupcije često ne predstavljaju krivična
djela sama po sebi, već bi eventualno mogli da se podvedu
pod disciplinsku odgovornost koju bi poslodavac trebalo
da sankcioniše. Pravni sistem ne može da pokrije baš
svaku radnju koja nije moralna i ispravna, što ne znači da se
protiv tih pojava ne treba boriti.

Siva korupcija - davanje privilegija po principu “usluga za

uslugu”. Primjer: u policiji radi čovjek koji ti “pocjepa” prijavu
za saobraćajni prekršaj, a onda ti jednog dana pomene kako
mu ćerka ima jedinicu iz matematike koju joj predaje tvoja
majka.

Crna korupcija - davanje privilegija uz direktnu novčanu nagradu.

Primjer: čekaš na operaciju krajnika i nikako da dođeš
na red kod “dobrog ljekara”. Jedan prijatelj koji radi u bolnici
ponudi ti da doktoru “gurneš” izvjesnu sumu u džep kako bi
te operisao preko reda.

3
Centralizovana korupcija - odvija se samo u državnom vrhu
radi ostvarivanja lične koristi i povećanja bogatstva (npr. uzimanje
procenata za obezbjeđivanje unosnih poslova), dok
decentralizovanu korupciju sprovode državni činovnici .
NEPOTIZAM
Nepotizam je posebna vrsta sukoba interesa. Mada izraz ima
širu upotrebu, njegovo značenje se vezuje za situaciju u kojoj
neko upotrebljava svoja ovlašćenja kako bi ostvario neku prednost
za člana svoje porodice (npr. ujak koristi položaj da bi
zaposlio sestrića).
Svrha zabrane nepotizma nije da se onemogući da članovi iste
porodice rade zajedno već da se spriječi mogućnost da javni
službenik favorizuje svoje rođake, iako ima obavezu da zaposli
kvalifikovano osoblje u javnim službama.

KRONIZAM
Kronizam je širi pojam od nepotizma i obuhvata situacije u
kojima se prednost daje prijateljima i kolegama. Na primjer,
u Velikoj Britaniji se kronizam označava izrazima “stare školske
veze” ili “momci iz starog kluba”.

KONFLIKT INTERESA
Konflikt interesa je situacija kada, radi sticanja materijalne
koristi, javni funkcioner stavlja privatni ispred javnog interesa.
To su situacije kada javni funkcioner “namjesti” unosan
posao firmi u kojoj je zaposlen ili u njoj ima akcije. Da bi se
spriječio taj vid korupcije, javni funkcioneri obavezni su da, 15
dana nakon stupanja na funkciju, dostave izvještaj o prihodima
i imovini, za sebe, bračnog ili vanbračnog druga i djecu.
Javni funkcioneri moraju dostavljati izvještaje svake godine,
a prihodi koje steknu tokom mandata a ne prijave ih,
smatraju se nezakonitim.
U tom slučaju Komisija za utvrđivanje konflikta interesa (>
Kontakti) obavještava državnog tužioca. Tokom mandata, funkcioner/
ka mora prijaviti komisiji svaki vrijedan poklon koji
dobije, a pokloni veće vrijednosti postaju državna imovina.
Za tačnost podataka garantuju lično, a ukoliko je izvještaj

4
nepotpun ili nepravilno popunjen komisija im ga vraća. U tom
slučaju novi izvještaj moraju dostaviti u roku od osam dana.
Funkcioneri mogu biti članovi nevladinih, sportskih, kulturnih
ili naučnih organizacija, ali za to ne smiju primati
nadokandu.

DODATNI POSAO
Dok su na javnoj funkciji, državni funkcioneri ne smiju primati
novac od druge države, međunarodne organizacije ili institucije,
osim naknade za putne i druge troškove. Oni ne
mogu biti članovi organa privrednih društva (npr. upravni
odbor, bord direktora...), osim skupštine akcionara. Oni mogu
raditi drugi posao, ako Komisija ocijeni da se time ne prouzrokuje
konflikt interesa.
U tom slučaju obavezni su da Komisiji prijave prihode stečene
na tom poslu.

KRIVICNA DELA KORUPCIJE

ZLOUPOTREBA
SLUŽBENOG POLOŽAJA

Službeno lice ima određena ovlašćenja koja bi trebalo da koristi

radi zaštite interesa svih građana. To su situacije kada te
profesor za određenu sumu upiše na fakultet ili da prelaznu
ocjenu, ili od studenata zahtjeva da kupe njegovu knjigu, kako
bi mogli da polažu ispit. Za zloupotrebu službenog položaja
prijeti kazna od šest mjeseci do pet godina. U slučaju da je
materijalna korist veća od 3.000 eura, predviđena je zatvorska
kazna od jedne od osam godina. Ako vrijednost pribavljene
koristi prelazi 30.000 eura, kazna je od dvije do 10 godina.

DAVANJE MITA

Davanje i primanje mita jedan je od najrasprostranjenjih oblika

korupcije. Osnovni element tog krivičnog djela je da se

5
novcem ili pokolonima službeno lice motiviše da, u okviru
svojih ovlašćenja, uradi nešto što ne bi smjelo (npr. profesor
ti traži određenu svotu novca kako bi ti dao prelaznu ocjenu).
Mito se daje i prima da službeno lice ne bi uradilo nešto što,
u oviru svojih ovlašćenja, mora da učini (npr. policajcu daješ
novac kako ti ne bi napisao kaznu).

Svaki poklon čija vrijednost prelazi 50 eura, smatra se mitom.

Dužnost zaposlenih u državnoj službi je da pružaju usluge
svim građanima. Primanje novca ili poklona za te usluge je
krivično djelo. Može se reći da podmićivanje prožima cio sistem,
te da je rasprostranjeno u policiji, zdravstvu, sudstvu i
javnim službama. Za primanje mita predviđene su kazne od
dvije do 12 godina zatvora. Ukoliko se otkrije da si nekom dao/
la mito prijeti ti zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
Možeš biti oslobođen/a kazne ako si morao/la dati mito i
slučaj prijaviš nadležnim službama.

Slučajevi podmićivanje teško se otkrivaju, jer se najčešće

sve završava u četiri oka i bez dokaza.

NESAVESTAN
RAD U SLUŽBI
Neki ljudi koriste položaj i ovlašćenja da bi nezakonito prisvojili
novac ili druge vrijednosti koje su im povjerene na radnom
mjestu. To su nezakonita naplata i isplata, prevara u službi,
pronevjera, posredovanje i odavanje službene tajne.

ODAVANJE SLUŽBENE TAJNE

Odavanje službene tajne je jedan od oblika nesavjesnog rada
u službi. To je situacija, kada, radi sticanja koristi, nekom daš
na uvid dokumenta ili podatke koji mogu prouzrokovati posljedice
po firmu ili organizaciju u kojoj radiš. Za odavanje
službene tajne predviđena je zatvorska kazna od tri mjeseca
do pet godina. Ako su u pitanju naročito povjerljivi podaci ili
se predaju stranim državljanima kazna je do osam godina
Za odavanje službene tajne iz nehata predviđena je kazna do
tri godine. Kazne važe i za osobe koje tajnu odaju nakon što
napuste to radno mjesto.

6
PREVARA U SLUŽBI
Pojedini službenici zloupotrebljajvaju službeni položaj tako
što podnošenjem lažnih računa naplaćuju novac od državnih
službi, stičući tako materijalnu korist. Najčešći primjer prevare
u službi je naplata lažnih hotelskih računa, dnevnica ili
računa za gorivo. Za prevaru u službi predviđene su zatvorske
kazne od šest mjeseci do pet godina. Ako je isplaćena
suma veća od tri hiljade eura, kazna je od jedne do osam
godina.

PRONEVERA
Najčešća je u situacijama kada pojedinci na radnom mjestu
raspolažu materijalnim vrijednostima. U slučaju pronevjere,
koristeći službena ovlašćenja, pojedinci prisvajaju nešto od
materijalnih vrijednosti koje su im povjerene. Pronevjera je
npr. kada službenik u pošti dio tuđeg novca umjesto na račune
vlasnika uplaćuje na svoj račun. Za pronevjeru je predviđena
zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Ako je pronevjerena
suma veća od tri hiljade eura, kazna je do osam

POSLUGA
Krivičnim djelom posluge smatra se kada se službenik/ca
naovlašćeno posluži novcem, hartijom od vrijednosti ili drugim
pokretnim stvarima koje su mu povjerene u službi. Na
primjer, službenik/ca uzme novac iz blagajne i vrati ga nakon
dva mjeseca. Za krivično djelo posluge predviđena je kazna
zatvora od tri mjeseca do tri godina. Razlika između posluge i
pronevjere je što se kod posluge novac samo privremeno koristi,
dok se kod pronevjere on trajno prisvaja.

POSREDOVANJE

Nezkonito posredovanje je situacija kada, u zamjenu za novac,

službenik zloupotrebi svoj položaj i društveni uticaj kako
bi posredovao u nekom službenom poslu. Primjera za tu
vrstu korupcije ima na pretek, od dobijanja dokumenata i
dozvola do rada raznih inspekcija. Podmićivanje inspektora

7
koji kontrolišu poštovanje higijenskih, ekoloških i drugih standarda
skoro da je praksa u radu malih preduzeća. Za to krivično
djelo predviđena je kazna od tri mjeseca do tri godine
zatvora. Ako pri tom posreduje u zabranjenoj službenoj radnji,
rizikuje kaznu do pet godina zatvora.

Osobama koje službeniku ponude novac za posredovanje

prijeti kazna do tri godine zatvora.

PRANJE NOVCA
Pranje novca je prikrivanje nezakonitog porijekla novca ili imovine
stečene na nedozvoljen način. Tada se “prljavi novac”,
nizom transakcija sa jednog na drugo mjesto, na kraju predstavlja
kao zakonito stečen.

Pranje novca je proces koji prevazilazi nacionalne granice,

pa i mehanizmi borbe protiv ovog oblika kriminala moraju
imati međunarodni karakter.

Po zakonu državni organi obavezni su da registruju svaku

transakciju novca ili imovine čija je vrijednost preko 15 hiljada
eura. Ako postoji sumnja da je u pitanju pranje novca, transakcija
se provjerava. Zahtjev za provjeru može podnijeti sud,
dražavni tužilac, Centralna banka Crne Gore, Komisija za
hartije od vrijednosti, policija ili poreski organ.

Osobama koje bankarskim, finansijskim ili drugim privrednim

poslovanjem peru novac prijeti zatvorska kazna od šest
mjeseci do pet godina.

Saučesnicima u pranju novca prijeti kazna od jedne do osam

godina zatvora. Ako je u tansakcijama “oprano” više od 40
hiljada eura, kazna je od jedne do dest godina. Osobama koje
se udruže radi pranja novca prijete kazne i do 12 godina zatvora.

PRANJE NOVCA PREKO

INTERNETA

Dok surfuješ internetom nikad ne ostavljaj svoje podatke

8
(puno ime i prezime, broj lične karte, matični broj…), jer će oni
u većini slučajeva biti zloupotrijebljeni. Zahvaljujući tim podacima,
moguće je čak da neko na tvoje ime osnuje i privatno
preduzeće koje će se baviti nedozvoljenim poslovima i preko
koga će se prati novac.
Nemoj nasjesti ni kada na tvoj mail stignu razne ponude za
saradnju ili pomoć. U njima se najčešće traži broj tvog računa
kako bi se preko njega prebacile velike sume novca, a za uzvrat
ti obećavaju određeni procenat te sume. Najčešće su u
pitanju klasične prevare, kojim neko pokušava da legalizuje
kapital stečen na nedozvoljen način AKO PROTIV

KAKO PROTIV KORUPCIJE

Korupcija se teško otkriva i kažnjava zbog specifičnog odnosa

njenih počinilaca (ljekar-pacijent, profesor-student). Dodatni
problem je što korupcija u cijelosti prožima društvo, pa borba
protiv nje znači borbu “na svim frontovima”. Praksa je pokazala
da se korupciji najbolje suprotstavljaju zemlje koje su,
pored usvajanja odgovarajućih zakona, uključile i pripadnike
civilnog društva u borbu protiv te pojave.

Najbolji mehanizam za borbu protiv korupcije je jačanje

sistema javne uprave, kroz donošenje zakona i procedura.

ŠTA DRŽAVA RADI?

Vlada Crne Gore donijela je 2006.godine Akcioni plan za sprovođenje
programa borbe protiv korupcije i organizovanog
kriminala. Tim dokumentom utvrđene su obaveze svih institucija,
pa i onih koje su zbog toga osnovane. Planom njihovog
ojačavanja i osposobljavanja predviđeno je formiranje odjeljenja
za pritužbe građana, uspostavljanje telefonskih linija za
prijavu korupcije, rotacija zaposlenih u određenim institucija
ma kako bi se izbjegla njihova korumpiranost. Predviđeno je
unapređenje i promovisanje procedure za zaštitu identiteta
osoba koja prijavljuju korupciju, kao i praćenje davanja i primanja
poklona zvaničnicima i službenicima kroz jačanje sistema

9
interne kontrole. Iako je plan donesen prije godinu, ključne
mjere koje se odnose na efikasno krivično gonjenje u
cilju suzbijanja korupcije i organizovanog kriminala nijesu
sprovedene.

ŠTA MOŽEŠ DA UČINIŠ?

Osnovna stvar u borbi protiv korupcije je da o njoj slobodno i
bez straha pričaš. To je preduslov da, u svojstvu svjedoka ili
žrtve korupcije, ispuniš građansku obavezu i nadležnim organima
prijaviš slučaj ili podneseš prijavu sa podacima o krivičnom
djelu, počiniocu i eventualnim dokazima.

PRIJAVA
Pri prijavi korupcije veoma je važno da pružiš što više dokaza
o svojim tvrdnjama, po mogućnosti u pisanoj formi. To se
najviše odnosi na način na koji je izvršeno krivično djelo korupcije
- kako, gdje, kada, kojim sredstvima, da li je bilo posrednika
ili svjedoka koji bi potvrdili tvoju tvrdnju. Korupciju
možeš prijaviti Upravi za antikorupcijsku inicijativu, nekim
NVO koje se bave tim problemom ili direktno podnijeti prijavu
tužilaštvu (> Kontakti). Nevladinim organizacijama koje
se bave borbom protiv korupcije možeš se obratiti ako želiš
da prijaviš krivično djelo ili potražiš savjet. Tamo će ti dati
sva detaljna objašnjenja i uputiti te koje korake treba da preduzmeš
da bi ostvario svoja prava.
KORUPCIJA U PRAKSI

ZAŠTITA SVJEDOKA
Program zaštite svjedoka primjenjuje se samo ako bez iskaza
svjedoka ne može biti dokazano krivično djelo ili bi njegovo
dokazivanje na drugi način bilo znatno otežano. Zaštita svjedoka
primjenjuje se kada se dokazuje organizovani kriminal
i korupcija, kao i kod teških djela za koje se po zakonu može
izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teža kazna. Odluku
o primjeni, prekidu, ili produženju primjene programa
donosi Komisija za primjenu Programa zaštite svjedoka.

PROCEDURA

10
Krivično djelo korupcije možeš da prijaviš Upravi za antikorupcijsku
inicijativu lično, telefonom ili e-mailom. U upravi radi
službenik čiji je zadatak da te sasluša i sačini službenu zabilješku.
Nakon toga prijava se dostavlja Upravi policije zaduženoj
za borbu protiv organizovanog kriminala. Tamo se radi
maksimalno povjerljivo tako da se službena zabilješka u policiju
dostavlja direktno “na ruke” nadležnom službeniku. Ako
ima osnova za tužbu, slučaj se predaje sudskim organima,
a od tebe uzimaju podatke kako bi policija mogla da ostvari
dalju saradnju s tobom, direktno ili preko uprave.

U slučaju anonimnih prijava teže je krivično procesuiranje,

ali i takve slučajeve agencija prosljeđuje ukoliko podnosilac
prijave pruži dokaze za svoje tvrdnje

LITERATURA:
INTERNET :

-WWW.ZID.ORG.ME/UPRAVU SI/KNJIGA/KORUPCIJA.PDF

KNJIGA :

-Slobodan Vukovic PRAVO MORAL I KORUPCIJA 

LITELKYKIYUYJTYHJJYR

11