Korupcija

Pod pojmom korupcija podrazumijeva se zloupotreba javne službe

radi osobne koristi.

Klasično shvaćanje korupcije u političkoj znanosti polazi od ideje o

tome da je korupcija izraz kvarenja moralnih vrijednosti
društva(Aristotel,Machiavelli,Montesquie). Korupcija je patološka
pojava, sustavna aberacija u kojoj vladajuća politička klasa osobni
interes stavlja iznad interesa političke zajednice.
Ona se ne smatra samo moralno štetnom,već jednim od uzroka
neučinkovitosti države. Korupcija je dakle ponašanje koje je
devijacija od normalnog obavljanja javne dužnosti radi osobne
koristi,ona je kršenje normi radi ostvarenja osobnog interesa. To
uključuje djelatnosti kao što su podmićivanje,nepotizam, te
zloupotreba položaja za osobnu korist.
U pravnom smislu korupcija se definira na različite načine i kao
različita kaznena djela. Standardno određenje zasad je
odredba prema kojoj je korupcija

a) Traženje ili primanje izravno ili neizravno javnog

dužnosnika ili osobe koja obavlja javnu funkciju , bilo
kakve novčane vrijednosti, ili druge povlastice,kao što je
dar,usluga,obećanje ili pogodovanje za njega ili neku drugu
osobu ili jedinicu,u razmjenu za neki akt ili propust u
obavljanju javne službe

b) Ponuda ili jamčenje, neposredno ili posredno javnom

dužnosniku ili osobi koja obavlja javnu funkciju,bilo kakve
novčane vrijednosti ili druge povlastice,kao što je
dar,usluga,obećanje ili pogodovanje za njega ili neku drugu
osobu ili jedinicu,u razmjenu za neki akt ili propust u
obavljanju javne službe

c) Akt ili propust u obavljanje svojih dužnosti od strane

javnog dužnosnika ili osobe koja vrši javnu funkciju u svrhu
dobivanja nezakonite pogodnosti za njega ili treću stranu
d) Zloupotreba ili pridobivanje imovine koja se izvodi iz nekog akta,
kojeg brani ovaj članak:

E) Sudjelovanje kao pokretač, supokretač, podskretač, suučesnik ili

pomagač ili prikrivač nakon počinjenog djela, ili bilo koji način,
u zamjenu za uzvrat ili u očekivanju uzvrata,za svake suradnje
ili zavjere da bi se počinilo neko djelo kojeg brani ovaj članak.
 U novije vrijeme osobito se naglašava ekonomska analiza fenomena
i posljedica korupcije. U tom smislu korupcijom se smatra nastojanje
da se radi osobne koristi maksimizira prihod od službe, što onda za
posljedicu ima poremećaj u uvjetima tržišne utakmice i ukupnu
racionalnost ekonomskog ponašanja.

Korupcija je ozbiljan gospodarski i politički problem za zemlje u

razvoju i zemlje u tranziciji. U pojedinim zemljama tradicija
podmićivanja postoji stoljećima. Manji ili veći iznos za mito smatraju
se dijelovima normalnog ponašanja.
Nema društva koje moralno ili zakonski prihvatljivom drži
zloupotrebu položaja.
Korupcija je društveni nedostatak, manjak pretpostavki,društvenih
normi i vrijednosti koje su potrebne za normalno djelovanje slobodne
tržišne privrede.
Korupcija je suprotna temeljnim moralnim postulatima kapitalizma
koji bogaćenje opravdavaju radom i iskušenjima životnog poziva,
vlasništvo smatraju svetinjom i zaštitom privatne sfere, ali otuda i
vršenje javnih službi nečim što ne pripada pojedincu kao osobi već
nositelju funkcije u ime svih drugih.
Korupcija je neprihvatljiva u normalnom tržišnom nadmetanju i treba
je eliminirati.

Borba protiv korupcije u međunarodnom poslovanju započinje

ponovno donošenjem Zakona o sprječavanju korupcije u
inozemstvu,1977. Taj akt zabranjuje američkim kompanijama da
ponude, plate ili obećaju platiti nekom stranom dužnosniku ili
činovniku, političkoj stranci, političaru za uslugu utjecaja,
dobivanja ili zadržavanja nekog posla ili poslovnog interesa
Ujedinjeni narodi prihvatili su rezoluciju protiv korupcije i mita te
deklaraciju o zabrani mita u međunarodnim poslovnim
transakcijama.
I organizacija za međunarodnu suradnju i razvoj (OECD) prihvatila
je1994. Preporuku državama članicama da “poduzmu učinkovite
mjere odvraćanja,prevencije i borbe protiv podmićivanja stranih
javnih dužnosnika u vezi s međunarodnim poslovnim
transakcijama. Osim toga pripremljena je na sastanku ministara u
svibnju 1996.,zatim sastanku G7 u srpnju – Konvencija za borbu
protiv potkupljivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom
poslovanju,koja je usvojena na sastanku OECD-a 18. do 21.
studenog 1997. godine,Konvencija obavezuje države na
prihvaćanje mjera sprečavanja korupcije.
Opći ili specijalni ekonomski interes ili posljedice ne mogu biti isprika ili
oslobađati od postupka ili kazne. Dobitak i imovina stečena
korupcijom trebaju se konfiscirati.
Uvodi se i stalan nadzor nad primjenom konvencije. Konvencija
zahtijeva kriminalizaciju aktivnosti kao što su podmićivanje,
oduzimanje vlasništva bez pravične naknade, otvorenu ili prikrivenu
preferenciju za lokalne dobavljače,regulativu koja zabranjuje
zapošljavanje stranaca, diskriminativnu kontrolu zaštite okoline i
drugo.
Svjetska banka jedan je od glavnih pobornika svjetskog pokreta za
suzbijanje korupcije.
Banka nastoji aktivno sudjelovati na suzbijanju korupcije aktivnom
ekonomskom politikom,poticanjem institucionalnih reformi,nadzora
korištenja sredstava i podupiranjem međunarodnih inicijativa nastoji
se na racionalizaciji administrativnih postupaka,reformi poreznog
sustava, uklanjanju administrativne kontrole cijena, poticanje
privatizacije državnih poduzeća, te ponudom programa u kojima se
ona pojavljuje i kao organizator reformi gospodarskih oblasti u kojima
je korupcija uhvatila maha. Banka pomaže programe modernizacije
proračunskih planova,upravljanju financijama,računovodstva i
revizije. Također pomaže reforme uprave i pravosuđa, te slobodu
medija. Vodi osobitu brigu o etičkim standardima svojih službenika
Vijeće Europe je nakon sastanaka ministara pravodsuđa na Malti
1994. godine, upravo u okvirima Vijeća Europe, formiralo
Multidisciplinarnu grupu za borbu protiv korupcije koja je
pripremila niz kaznenopravnih, građanskih i upravnih mjera za
suzbijanje korupcije.

Čak je i Sveta Stolica u svojim aktima proglasila korupciju grijehom i

zlom.
Korupcija prilikom zapošljavanja

Koliko je u Hrvatskoj vrijedi posao i koliko je teško doći do njega,

najbolje govori podatak da bi čak 30% ispitanika pristalo na
plaćanje mita u zamjenu za zaposlenje – pokazalo je istraživanje
“Platiti za posao” Internetskog portala Posao.hr kojime se željelo
saznati u kojoj je mjeri u Hrvatskoj izražena korupcija prilikom
zapošljavanja.

Istraživanjem portala željelo se ispitati koliko je građana bilo u

situaciji da su ih budući poslodavci ili nadređeni tražili mito kako bi
dobili posao i koliko je posloprimaca spremno platiti za posao. U
istraživanju je sudjelovalo 854 ispitanika(59% žena i 41%
muškaraca) u najvećem broju(61%) u dobi od 25-34 godine.
Prema indeksu koji mjeri percepciju korumpiranosti, Hrvatska je
između 146 zemalja u svijetu zauzima 67. mjesto, a pod pojmom
korupcije smatra se svaki oblik zlouporabe ovlasti radi osobne ili
skupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru,te
nuđenju odnosno traženje mita.
Uz 30% ispitanika koji bi pristali platiti mito u zamjenu za posao,njih
45% to ne bi učinilo,a samo 25% bi prijavilo korumpiranost
poslodavca/nadređenog. Prema saznanjima posloprimaca koji su
sudjelovali u istraživanju internetskog portala Posao.hr pokazalo
se da se za posao u Hrvatskoj plaća iznos veći od 10
000kn(54%), 20% ispitanika je mišljenja da se novčani iznos
kreće između 5 i 10 000kn,a 15% je mišljenja da se iznos mita
kreće od 1000-5000kn. Iako je kaznenim zakonom Republike
Hrvatske za davanje mita predviđena novčana kazna ili kazna do
jedne godine zatvora, čak 28% ispitanika je izjavilo kako su barem
jednom platili nekome kako bi dobili posao. S druge strane, od
29% ispitanika traženo je mito odnosno određena financijska
sredstva kako bi poslodavci zaposlili baš njih.
Podmićivanje za dobivanje posla u Hrvatskoj je postalo gotovo
normalno i društveno tolerirano, najčešće zbog velikog broja
konkretnih slučaja korupcije za koju posloprimci saznaju iz
vlastitog iskustva ili iskustva njima bliskih ljudi. Kao djelatnosti u
kojima je korupcija prilikom zapošljavanja najviše izražena,
sudionici istraživanja naveli su državnu službu i
upravu(38%),ekonomiju i financije(14%),administrativne
djelatnosti(11%),menadžment i upravljanje(7%) i zdravstvo(6%).
Hrvatska se bori da suzbije korupciju

Sveprisutna korupcija i dalje je najveći izazov s kojim se Hrvatska

suočava dok nastoji ući u EU.
Pregovarači EU u proljeće si postupak screeninga za sektor
pravosuđa stavili na čekanje zbog nezadovoljstva napretkom
reformi. Unija je objavila kako će se proces pregovora za poglavlja
pravosuđa i ljudskih prava nastaviti u jesen. Prema vladi,proces je
obustavljen zbog “tehničkih poteškoća”,ali prema brojnim
nevladinim organizacijama u Hrvatskoj, stvaran je problem
predstavljala korupcija u kojoj je sektor ogrezao. Premda se
reforme provode,postoje ogromni zaostaci u rješavanju sudskih
slučajeva- većinom su potrebne godine kako bi se zaključili.
Pomoć bi mogla pružiti ministrica pravosuđa Ana Lovrin. Ona je
uvela mjere kojima se nastoji ubrzati reforme i olakšati rad
sudstva. Uvažavajući činjenicu kako je proces borbe protiv
korupcije osjetljiv,spor i kompliciran, EU je odobrila znatnu
financijsku pomoć . Transparency International Hrvatska je u
sklopu Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije otvorio
“protukorupcijski” telefon na koji građani mogu zvati i prijaviti
slučajeve korupcije. Više od 40% poziva vezano je za korupciju u
pravosuđu. Sektor zdravstva bio je drugi s 10%,dok je treće
mjesto pripadalo privatnom poslovnom sektoru.
Prema novijim istraživanjima javnog mišljenja Transparency
International Hrvatska,više od 80% Hrvata smatra korupciju u
zdravstvu najvećim društvenim i javnim problemom.
Premda zemlja nastoji usmjeriti više resursa u borbu protiv
korupcije,predstoji joj dug i težak put. Borba će zahtjevati
sudjelovanje ne samo vlade i nevladinih organizacija, već i same
javnosti,koja će imati najviše koristi od ovog trenda.

Igor Peršin & Ozren Rapa