PRIRUNIK ZA NOVINARE I MEDIJSKE UPOSLENIKE

100 prvih pitanja

o pravima medijskih uposlenika u BiH

Udruenje/udruga BH novinari
Decembar 2010.

Potovane kolege i kolegice,

Ovaj prirunik, koji su BH novinari pripremili u saradnji sa sindikalnim aktivistima i

medijskim ekspertima, namijenjen je novinarima, ali i drugim medijskim uposlenicima.
Kreiran je kao odgovor na jednostavna pitanja, a radi lakeg rjeavanja svakodnevnih
problema koji se odnose na profesionalno obavljanje zadataka, zatitu slobode
izraavanja i radno-pravnog statusa medijskih uposlenika.
Prirunikom ne pretendujemo na rjeavanje problema sa kojima se suoavate. Taj put je
dug i mukotrpan, a esto i skup. Prirunik nudi osnovna uputstva ta treba uraditi u
sluajevima radno-pravnih sporova, ugroavanja slobode izraavanja, primjene zakona o
slobodi pristupa informacijama, te zakona o kleveti. On upuuje novinare i ostale
medijske uposlenike na institucije i organizacije kojima se mogu obratiti prije, tokom i
nakon zahtjeva za sudskom zatitom.
U priruniku smo odgovorili na najee postavljana pitanja, uvjereni da ih ima mnogo
vie od 100. Odgovori mogu posluiti kao polazna osnova da se nadlenim institucijama
i organizacijama postavi jo 1000 novih pitanja, jer vi na to imate pravo.
BH novinari e nastaviti tragati za odgovorima nadlenih na ve postavljena i neka nova
pitanja, zahtjevajui utvrivanje odgovornosti vlasnika medija, njihovih upravljakih
struktura i direktora, ali i dravnih institucija zbog nepotivanja vaih prava, krenja i/ili
ignorisanja vaeih zakona.

Borka Rudi, generalna tajnica BH novinari

PRISTUP INFORMACIJAMA
1. Jesu li zakoni o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini vani za
novinare/ke i zato?
U Bosni i Hercegovini postoje tri zakona o slobodi pristupa informacijama (svi zakoni se
mogu nai na http://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?jezik=Bos&URL=22).
Meu ovim zakonima nema bitnih razlika. U njima se novinari/ke i mediji ne pominju
nijednom rijeju. To su zakoni koji svima graanima ove zemlje, kao i strancima,
domaim i stranim pravnim licima i organizacijama daju pravo na pristup
informacijama u posjedu javne vlasti na svim nivoima. Dakako, uz ogranienja koja su u
zakonima
precizno
odreena
(lanovi
5.
do
8.
sva
tri
zakona,
http://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?jezik=Bos&URL=22).
Novinari/ke i mediji, dakle, nemaju nikakve prednosti kad se pozivaju na prava iz ovih
zakona, jer je pravo na pristup informacijama autentino ljudsko pravo zagarantovano za
sve ljude u Evropskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava (lan 10.).
2. Znai li to da ovi zakoni nisu vani novinarima?
Naravno, ne znai. Za javnost i za novinare/ke ovi su zakoni bitni jer obavezuju vlast na
svim nivoima na potpunu transparentnost u radu. Za svakodnevno dobijanje informacija
novinari/ke ne treba da upuuju pisani zahtjev i da se pozivaju na ove zakone. Ali, ovi
zakoni novinarima/kama omoguavaju da trae i da dobiju podatke i informacije u
pripremi istraivakih tema do kojih na uobiajeni nain nisu mogli/e doi.
Dobijanje autentinih dokumenata i esto vrlo skrivanih informacija na ovaj nain
doprinosi uvjerljivosti objavljenih priloga, podie ugled medija i titi novinare/ke i
urednike/ce od tubi i suenja za klevetu.
3. Kako novinari/ke mogu znati i provjeriti koje informacije su u posjedu nekog
javnog organa?
Svi su javni organi vlasti obavezni da donesu i da objave indeks/registar informacija u
njihovom posjedu. Taj indeks, naravno, ne donosi sve pojedinane informacije ve samo
popis informacija po odreenoj klasifikaciji i po svim oblastima. Taj indeks/registar mora
biti dostupan javnosti i, ukoliko javni organ posjeduje svoj site, takoer postavljen na
internet.
4. ta ako odgovorna osoba i javni organ odbiju dati traenu informaciju?

Javni organi su obavezni da donesu odgovarajue rjeenje u sluaju da odbiju pristup

informacijama i da daju pravnu pouku o mogunosti podnoenja albe viem javnom
organu u zakonskom roku. Ovo je obaveza svih javnih organa na nivou drave BiH i
javnih organa u Federaciji BiH. Ukoliko novinar/ka ne bude zadovoljan(na) rjeenjem
njegove/njene albe, mogue je pokrenuti upravni postupak tubom pred nadlenim
sudom.
Javni organi u Republici Srpskoj, na alost, po Zakonu RS-a nisu obavezni donijeti
rjeenje ve samo pisanu obavijest. Pisana obavijest, meutim, nije upravni akt i na
osnovu nje ne postoji mogunost ulaganja albe.
KADA POSTOJI I KADA NEMA KLEVETE?
5. U emu je specifinost naih zakona o zatiti od klevete u odnosu na sline zakone
u Evropi i u svijetu?
U Bosni i Hercegovini postoje dva zakona o zatiti od klevete u dva entiteta
(http://www.vzs.ba/ba/?ID=71 i http://www.vzs.ba/ba/?ID=114) i meu njima nema
bitnijih razlika. Oni su na snazi od 2001. godine u Republici Srpskoj i od 2002. godine u
Federaciji BiH.
Oba ova zakona potpuno su dekriminalizirala klevetu i po tome je BiH bila prva u
Evropi. Zakoni su napravljeni na temelju preporuka Vijea Evrope i standarda Evropskog
suda za zatitu ljudskih prava.
Potpuna dekriminalizacija klevete znai da su potpuno iskljueni krivini sudski postupci
za klevetu i mogunost izricanja novanih ili zatvorskih kazni za novinare/ke i
urednike/ce, odnosno vlasnike medija na osnovu krivinog zakonodavstva.
6. Ako je iskljuen krivini postupak, ta je onda ostalo?
U Bosni i Hercegovini na osnovu zakona o zatiti od klevete mogue je voditi iskljuivo
parnini (graanski) postupak u sluajevima tubi za klevetu i dobiti novano
obeteenje. U parninom postupku nema kazni, postoji samo mogunost dobijanja
novanih obeteenja. Novane kazne se uvijek plaaju u budet, a novana obeteenja
iskljuivo osobama koje su trpjele tetu i tuile.
U veini evropskih zemalja i danas postoji mogunost pokretanja krivinih postupaka, ali
ona se veoma rijetko koristi, jer se kanjavanje novinara/ki novanim i zatvorskim
kaznama smatra nedemokratskim inom.

7. Da li zakoni o zatiti od klevete destimuliraju medije i iskljuivo tite privatnost i

ugled osoba o kojima mediji piu?
Ne. Oba zakona u Bosni i Hercegovini zapravo ohrabruju medijske slobode i
uspostavljaju vrlo bitan balans izmeu zatite prava na slobodu izraavanja i zatite
privatnosti i ugleda svake osobe.
Za razumijevanje ovog balansa bitan je lan 2. Zakona FBiH, odnosno lan 3. Zakona
RS-a. U njima se, naime, naglaava da pravo na slobodu izraavanja titi sadraj
izraavanja, kao i nain na koji je (on) iznesen i ne primjenjuje se samo na izraavanja
koja se smatraju pohvalnim ili neuvredljivim, nego i na izraavanja koja mogu uvrijediti,
ogoriti ili uznemiriti (u Zakonu RS-a pie: uvrijediti, uznemiriti ili okirati).
Citirani stav u naim zakonima preuzet je iz nekoliko presuda Evropskog suda, meu
kojima su najznaajnije presude u predmetima Handyside protiv UK (1991. godina),
Observer i Guardian protiv UK (1992.) i Oberschlick protiv Austrije (1995.). Evropski
sud pri tome naglaava da je ovo nuno zbog pluralizma, tolerancije i irokogrudosti
bez kojih nema demokratskog drutva (sve o primjeni lana 10. Evropske konvencije i
presudama Evropskog suda za zatitu ljudskih prava u Priruniku na siteu:
http://www.google.ba/#hl=bs&q=Observer+i+Guardian+protiv+UK+
%281991.+godina&fp=46dc445969af4068).
Istovremeno, zakoni o zatiti od klevete na vie naina tite privatnost i ugled kako
fizikih tako i pravnih lica.
8. ta je, u stvari, kleveta?
Zakon o zatiti od klevete FBiH daje formulaciju u lanu 4. u stavu (d) u kojem se istie
da je kleveta radnja nanoenja tete ugledu fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili
pronoenjem izraavanja neistinitih injenica identifikovanjem tog fizikog ili pravnog
lica treem licu. Zakon o zatiti od klevete RS-a tu definiciju pojma klevete sadri u
lanu 5. stav 1. (... svaka poslovno sposobna osoba koja prouzrokuje tetu ugledu
fizikog ili pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neeg neistinitog,
identificirajui tu osobu treem licu, odgovorna je za klevetu, ako je ta osoba
prouzrokovala tetu u svojstvu autora, urednika ili izdavaa izraavanja...).
Iako ova formulacija u oba zakona izgleda prilino zamreno, ipak se mogu izdvojiti
kljuni elementi koji ine klevetu. To su, dakle, teta, iznoenje ili pronoenje
izraavanja, neistinite injenice i trea lica.
9. Kada nema klevete?
Ne ulazei u raspravu o pojmu neistinita injenica, koja je na neki nain contradictio
in adjecto, zadrimo se na sutini. Sva etiri elementa moraju biti ispunjena da bi neto

bilo kleveta. Nema klevete ako nema tete, nema klevete ako nema neistinitih
injenica, nema klevete ako nema iznoenja ili pronoenja i, konano, nema klevete ako
ona nije saoptena treim licima.
Svi ovi elementi klevete moraju se dokazati pred sudom; osobe koje podnose tubu
moraju pruiti dokaze da su izneseni podaci neistiniti, da trpe tetu itd.
10. Ko moe biti tuen za klevetu?
Za klevetu u medijima odgovorni su autor/ka, odgovorni urednik/ca, izdava, kao i lice
koje je na drugi nain vrilo nadzor nad sadrajem tog izraavanja. To znai da svako
od njih moe biti tuen pojedinano, ali mogu biti tueni i svi zajedno.
Ali, za klevetu u medijima mogu biti tuene i osobe koje nisu profesionalni novinari/ke i
urednici/ce ve su autori/ke izjava i govora koji moe imati elemente klevete, koje su
prenesene/objavljene u medijima.
Novinar/ka, naravno, nije osloboen/a odgovornost kad sam/a pie o nekome to
eventualno sadri elemente klevete, ali nije osloboen/a odgovornosti ni kad prenosi
(pronosi, kako pie u zakonu) izjavu neke osobe ukoliko ta izjava takoe sadri elemente
klevete. Osim kad izvjetava iz parlamenta, vlade ili suda.
11. Kad su novinari/ke osloboeni/e odgovornosti za klevetu?
Novinar/ka je oslobaen/a odgovornosti svaki put ako je po zakonu obavezan/na da
iznosi ili pronosi izraavanja, ili je iznosio(la) odnosno pronosio(la) izraavanja u toku
zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka.
Znai, kad izvjetavaju sa sjednica vlade, parlamenta ili iz suda, novinari/ke nee
odgovarati za klevetu, iako taj sadraj moe sadravati elemente klevete. Zato? Zato to
poslanici, ministri, suci i drugi u tim tijelima uivaju zakonski imunitet koji se u ovim
sluajevima prenosi i na novinare/ke. Ova zatita je u interesu javnosti.
Novinari/ke nemaju apsolutnu zatitu po ovom zakonskom osnovu, jer zakoni obavezuju
sudove da u obzir uzmu i druge okolnosti (nain, oblik i vrijeme pronoenja itd). To bi se,
na primjer, moglo odnositi na izjave stare due vrijeme, koje su zasnovane na neistinama
i u kojima ima elemenata klevete. U takvim sluajevima sudovi najvjerovatnije nee
uvaiti pozivanje na ovu zakonsku odredbu, jer bi takvo preuzimanje neprovjerenih
izjava (koje su se pokazale netanim) moglo da se protumai kao neprofesionalno
postupanje.

SLOBODA MILJENJA I KLEVETA

12. Postoje li jo neki izuzeci od odgovornosti za klevetu?
Postoje. U oba zakona oslobaanje od odgovornosti je mogue ako je izraavanje u
sutini istinito, a netano samo u nebitnim elementima (Zakon RS-a: Ako se radi o
izraavanju miljenja, ili kada je izraavanje u sutini istinito); i ako je bilo razumno
(oba zakona). Zakoni navode da pri tome sud uzima u obzir sve okolnosti sluaja, a
naroito nain, oblik i vrijeme iznoenja ili pronoenja izraavanja, prirodu i stepen
prouzrokovane tete.... U nizu drugih okolnosti (o kojima e kasnije biti napisano neto
vie), dodaje se i da e sud cijeniti da li se izraavanje odnosi na pitanja iz privatnog
ivota oteenog ili na pitanja od politikog ili javnog znaaja.
Za ocjenu ta je od politikog ili javnog znaaja kljuan je koncept slobode tampe kakav
je definisao Evropski sud u vie predmeta, od kojih vrijedi citirati samo neke.
13. Koje su presude Evropskog suda vane u ovom kontekstu i zato?
U
predmetu
Observer
i
Guardian
protiv
UK
(1991.
godina,
http://www.google.ba/#hl=bs&q=Observer+i+Guardian+protiv+UK+
%281991.+godina&fp=46dc445969af4068), Evropski sud je zakljuio: Obaveza je
tampe, odnosno tampanih i audiovizuelnih medija, da prenose informacije i ideje sa
kojima javnost ima pravo da bude upoznata. U protivnom, tampa ne bi bila u
mogunosti da igra kljunu ulogu psa uvara.
U predmetu Haes Gijsels protiv Belgije (1977. godina), Evropski sud istie da
novinarske slobode sadre i mogunost pribjegavanja odreenom stepenu pretjerivanja,
ak i provociranja..., dok u predmetu Obeschlick protiv Austrije (1997. godina) kae:
Opti interes u javnoj raspravi koja ima ozbiljnu svrhu preteniji je od legitimne zatite
ugleda drugog, ak i ako se u toj raspravi koristi govor koji vrijea....
Presude Evropskog suda uspostavljaju pravne standarde za sudove u svim zemljama
Evrope, pa i u Bosni i Hercegovini, te ih zato nai sudovi povremeno navode ili citiraju
njihova obrazloenja.
14. Da li je svako miljenje zatieno od odgovornosti za klevetu?
I da, i ne! Pozitivni odgovor se odnosi na sadraj, drugi na formu. Svaki sadraj u kojem
se iznosi vrijednosni sud ( miljenje), u principu uiva tu zakonsku zatitu i tu ne moe
biti iznimki, osim, naravno, ako nisu u pitanju sadraji koji su zasnovani na neistinitim
injenicama.

Potvrdu ovome nalazimo u presudi Evropskog suda za zatitu ljudskih prava (predmet
Lingens protiv Austrije, 1986. godina) u kojoj Sud istie da je potrebno napraviti
paljivu distinkciju izmeu injenica i vrijednosnih procjena. Postojanje injenica je
mogue dokazati, dok istinu o vrijednosnim sudovima nije. Sud je primijetio da su
injenice na kojima je gospodin Lingens izgradio svoje vrijednosne procjene neporecive,
takoe kao i njegova dobra volja.
Da bi autor/ka, urednici/ce i izdavai mogli raunati na potpunu zatitu prava na
miljenje, onda je najbolje da objavljeni tekstovi i prilozi i po urnalistikoj formi budu
posebno oznaeni. Dakle, kao komentar, lini stav, kolumna, pogledi i miljenja i slino.
U novinama se za takve rubrike nekad izdvajaju cijele stranice, koje imaju posebne
oznake ili grafiki izgled, uobiajeno je i grafiko uokviravanje samo komentara i osvrta,
kao i radijsko i televizijsko izdvajanje takvih sadraja. Ovo je dobro i za publiku, jer bi
ona, u suprotnom, mogla biti u zabludi da li su u pitanju tek informacije ili stav
autora(ke).
15. ta ako je miljenje izneseno u informaciji?
Objavljivanje miljenja u samim informativnim sadrajima i u informativnim tekstovima
(izvjetaji) u principu ne moe uivati ovu vrstu zakonske zatite.
Nekada, meutim, ni po formi naglaeno izdvajanje miljenja nee biti dovoljno. U kojim
sluajevima je rije o iznoenju miljenja, a u kojim o kleveti ukoliko ima elemenata
klevete uvijek je faktiko pitanje koje zavisi od svih konkretnih okolnosti koje e
utvrivati i ocjenjivati sud.
16. Kada je ministar ili bilo koji drugi nosilac javnih funkcija idiot, sudija
pristrasan, direktor korumpiran ili ljekar nestruan?
Novinarska tvrdnja da je neko nestruan, neprofesionalan, pristrasan ili ak idiot ne mora
biti kleveta ve zakonom zatieno pravo na miljenje. Svaku takvu tvrdnju sud e
cijeniti prema objektivnim kriterijima, a ne samo prema subjektivnom osjeanju lica koje
se smatra oteenim.
Ovo je stanovite i Evropskog suda za zatitu ljudskih prava, koji takoer u obzir uzima i
neke druge elemente. Primjer: Evropski sud je ponitio presudu jednog austrijskog suda
koji je osudio na plaanje naknade tete politiaru J.H. zato to ga je novinar u svom
tekstu nazvao idiotom (predmet Oberschlick protiv Austrije, 1997. godina), jer se
uvreda odnosila primarno na sadraj govora, a ne na govornika lino.

NAJVEE GREKE I NAJBOLJA ODBRANA

17. Mogu li se novinari/ke odbraniti i kad objave neistinite injenice?
Mogu. Ali, ne treba se unaprijed radovati.
Da bi se mogli odbraniti, oni/one moraju dokazati svoju dobronamjernost i postupanje u
skladu sa opteprihvaenim profesionalnim standardima (lan 7. stav (2) Zakona FBiH i
lan 6. stav (c) Zakona RS-a), (oba zakona: http://www.vzs.ba/ba/?ID=71 i
http://www.vzs.ba/ba/?ID=114).
Zakon, znai, trai da se dokae dobronamjernost i postupanje u skladu sa
opteprihvaenim profesionalnim standardima. Zaklinjanje nee pomoi.
18. Kako se dokazuju dobronamjernost i profesionalnost?
Kako se odreuju kriteriji za dobronamjernost, a kako za postupanje po najviim
profesionalnim standardima - odgovor je u novinarskim kodeksima: u Kodeksu za
tampu i u Kodeksu Regulatorne agencije za komunikacije o emitovanju radio i
televizijskih programa, koji na ovaj nain dobijaju na znaaju. Sudovi u BiH su citirali
ove kodekse u svojim presudama u dijelu u kojem su procjenjivali dobronamjernost i
postupanje u skladu sa opteprihvaenim profesionalnim standardima novinara(ki).
Dobronamjernost i profesionalni postupak se cijene ne samo do objavljivanja spornih
priloga ve i nakon toga. Sud uvijek trai opipljive dokaze da je, recimo, u
kontroverznim priama pruena mogunost svim stranama da iznesu svoj stav, da je
autor/ka imao/la puno razloga da vjeruje u istinitost prikupljenih injenica, ili da je nakon
objavljivanja priloga data ispravka, izvinjenje ili nova informacija u sluaju kad su
naknadno otkrivene nove injenice.
19. Da li je pouzdana odbrana dokazivanjem uvjerenja o istinitosti objavljenih
podataka?
Kako dosad nema znaajnijih iskustava u primjeni ovakve odbrane pred sudovima u
Bosni i Hercegovini, moe se navesti praksa novinara i sudova u Velikoj Britaniji i u
Francuskoj.
Prema izvjetaju organizacije Article 19 (http://www.article19.org/), ovakva odbrana
zasnovana na solidnim dokazima dobro prolazi pred sudovima u Francuskoj, dok je prava
rijetkost da britanski sudovi uvae takvu odbranu. Zapravo, sve se svodi na dokazivanje
profesionalnog postupanja koje jedino moe predstavljati osnovu za ovakvu odbranu.
20. ta su najvee mogue greke novinara/ki?

Namjera i nepanja! Oba ponaanja, i namjera i nepanja, osnova su odgovornosti za

klevetu po ovim zakonima.
Novinar/ka, odgovorni urednik/ca i izdava e snositi odgovornost za klevetu kad je
znao/la (namjera) da su prikupljene injenice neistinite, ili je to mogao/la znati da se
rukovodio/la profesionalnim standardima (nepanja).
U sutini, ponovno smo na terenu Kodeksa za tampu i Kodeksa za emitovanje radio i
televizijskih programa. Dakle, profesionalno ponaanje zasnovano na potovanju i
primjeni oba kodeksa najbolja su garancija za zatitu i odbranu novinara/ke u sudskim
postupcima.
U nekoliko sluajeva sudovi u Bosni i Hercegovini su citirali odredbe oba ova kodeksa u
obrazloenju presuda u kojima se cijeni namjera i nepanja u postupcima novinara/ki,
odnosno profesionalnost njihova postupanja.
21. Moe li vas tuiti javna vlast (vlada, parlament, ministarstvo, sud ili javno
preduzee i ustanova)?
Zakonom u oba entiteta BiH izriito je zabranjeno da oni podnesu tubu za klevetu.
Smatra se da javna vlast na raspolaganju uvijek ima dovoljno legitimnih sredstava da
objavi tanu i provjerenu informaciju.
Javni slubenik (ministar, premijer, poslanik, sudija, predsjednik itd.) moe privatno i
iskljuivo u linom svojstvu podnijeti tubu i zahtjev za naknadu tete zbog klevete.
22. Imaju li novinari/ke neka posebna prava po zakonima o kleveti?
Da. Zakoni daju mogunost i pravo novinarima/kama, urednicima/cama i izdavaima,
kao i svim drugim licima koja sudjeluju u prikupljanju informacija (kamermani, fotografi
itd.) da ne otkriju identitet povjerljivog izvora.
23. U emu se sastoji to pravo?
To je pravo na neotkrivanje bilo kojih podataka koji se odnose na identitet povjerljivog
izvora (ime, bilo koji dokument, ili injenicu) a naroito usmeni, pismeni, audio,
vizuelni ili elektronski materijal.
Sud ne moe narediti novinarima/kama da u sudskom postupku za klevetu preda sudu
svoju biljenicu, CD ili DVD ili bilo kakav drugi dokumenat na osnovu kojeg bi se
mogao otkriti identitet povjerljivog izvora. Kao to to ne moe narediti novinaru/ki, sud

10

takav nalog ne moe dati ni uredniku/ci, izdavau ili drugim licima koja takav materijal
posjeduju.
24. Zato novinari/ke imaju ovu privilegiju?
Ustvari, ovo je ustupak novinarima/kama da bi mogli doi do informacija koje vlasti
posjeduju i koje esto kriju. Taj je ustupak napravljen u interesu javnosti, jer je to esto
jedini nain da se doe do takvih informacija.
Ne zaboravite, po nekim definicijama novinarstva - jedine su prave vijesti ono to vlasti
kriju, sve drugo su reklama i propaganda!
25. Jesu li novinari/ke osloboeni/e za klevetu u takvom sluaju?
Nisu. U sluaju zatite povjerljivog izvora, oni su osloboeni samo obaveze da otkriju
identitet svog izvora. I nita vie. Eventualna odgovornost za klevetu, ako je ima, uvijek
je na novinarima/kama, urednicima/cama, izdavau...

POSTUPCI I OBETEENJA ZA KLEVETU

26. Koliko iznose dosuene naknade tete?
Zakoni u BiH nisu odredili najmanji i najvei iznos obeteenja, ali su odredili dva
uslova o kojima sud mora voditi rauna da (1) obeteenje treba biti u srazmjeri sa
nanesenom tetom ugledu oteenog i odreuje se iskljuivo radi naknade tete i
dodatno obavezuje sud da u obzir uzme (2) injenicu da li bi iznos dodijeljene tete
mogao dovesti do velikih materijalnih potekoa ili steaja tetnika (lan 10. Zakona
FBiH http://www.vzs.ba/ba/?ID=71 i lan 11. Zakona RS-a http://www.vzs.ba/ba/?
ID=114).
Veina dosuenih naknada tete po tubama za klevetu u BiH kree se u iznosima od
jedne do pet hiljada KM. Najvei dosueni iznosi u iznimnim sluajevima iznosili su
20.000 KM.
27. Imaju li tuitelji/ke ikakve obaveze po ovim zakonima?
Da. Po oba entitetska zakona tuitelj/ka je duan da preduzme sve da ublai tetu
prouzrokovanu izraavanjem neistinite injenice, a naroito da podnese zahtjev za
ispravku tog izraavanja.

11

Po oba zakona ispravka je ak uslov za podnoenje tube. U sudskoj praksi u BiH,

meutim, nema puno sluajeva da su tube odbijene zbog toga to prethodno nije traena
ispravka.
Mediji nisu uvijek obavezni da objave ispravku ukoliko imaju argumente i dokaze za ono
to su objavili. Ukoliko objave ili ne objave traenu ispravku ili izvinjenje, sud e takav
potez cijeniti i o tome e zavisiti kakvu e presudu donijeti i koliki e biti iznos
eventualno presuene naknade tete.
Tuitelj/ka je u principu duan/na predoiti dokaze za svoju tubu i dokazati da su o
njemu/njoj objavljene neistinite tvrdnje i da su mu/joj nanijele tetu. Novinar/ka i mediji
mogu dokaziti objavljene tvrdnje, pogotovo kad imaju dokumente, ali najbolju odbranu
pruie im dokazi o dobronamjernom i profesionalnom postupanju (u skladu sa oba
kodeksa).
28. ta novinar/ka ili urednik/ca trebaju preduzeti kad dobiju tubu za klevetu?
Tubu, ma kakva bila i ma ko je podnio, treba shvatiti ozbiljno. Pri tome treba imati na
umu da su skraeni rokovi sudskih postupaka za klevetu i da u stvari postoje samo dva
roita pred sudom pripremno (kad svaka strana nudi svoje dokaze) i glavno roite kad
se predoavaju dokazi. Poto je rije o parninom postupku, sud ne utvruje po slubenoj
dunosti ve samo validnost dokaza svake strane i svoju presudu temelji na tome.
Prvi korak nakon dobijanja tube traite pomo advokata. Ukoliko je tubu podnio/jela
politiar/ka ili nositelj/ka javnih funkcija, obratite se Liniji za pomo novinarima/kama i
ona e vam obezbijediti advokata koji e preuzeti predmet u vae ime.
Linija za pomo novinarima/kama i advokatski tim zadravaju pravo da ne snose
trokove sudskog postupka i nadoknade tete ukoliko su novinar/ka i medij prekrili
profesionalne norme (Kodeks).

ZATITA PRAVA NA SLOBODU IZRAAVANJA

29. ta novinari/ke mogu preduzeti u sluaju fizikih i verbalnih napada i prijetnji?
Najvanije je traiti zatitu od poslodavca/menadmenta medija u kojem radite. Sluaj
treba prijaviti policiji i Liniji za pomo novinarima. Mada nije oblik direktne zatite,
izuzetno je vano da organizacije poput Udruenja BH novinari o tome izvijeste
meunarodne asocijacije koje se bave zatitom prava novinara. Aktivnosti domaih i
meunarodnih asocijacija, njihove javne reakcije, kao i upozorenja na fizike napade na
novinare pomau prevenciji takvih sluajeva i/ili potiu adekvatne reakcije nadlenih
policijskih i sudskih organa.

12

Na web stranici Linije za pomo novinarima (http://www.bhnovinari.ba/linija) nalazi se

upitnik za prijavu napada, treba ga popuniti i dati u proceduru za obavjetavanje javnosti,
profesionalnih medijskih asocijacija i meunarodnih institucija za zatitu prava
novinara/ki i slobode izraavanja.
30. ta je interes javnosti u skladu s Kodeksom za tampu Bosne i Hercegovine i
pravilima i kodeksima RAK-a?
Interes javnosti, u znaenju ovog Kodeksa, definisan je kao - postupak i/ili informacija
kojima je namjera pomoi javnosti u donoenju linog miljenja i odluka o pitanjima i
dogaajima, ukljuujui i napore otkrivanja krivinog djela ili prekraja, te sprijeiti
zavoenje javnosti nekom izjavom ili postupkom pojedinca ili organizacije. Jedan od
najznaajnijih primjera potivanja interesa javnosti je objavljivanje snimka u kojem
tadanji ombudsman za ljudska prava BiH Vitomir Popovi prijeti novinaru Federalne
televizije Damiru Kaletoviu metkom u elo.
31. Kako odluiti ta je u javnom interesu?
Najjednostavniji test moe napraviti svaki novinar/ka ako odgovori na sljedea tri pitanja:
da li su informacije bitne za javnu raspravu?
da li one govore o nezakonitosti i o nepravdi?
mogu li doprinijeti odgovornosti i transparentnosti u drutvu?
Osnovna ideja je da je u javnom interesu uvijek neto to predstavlja zajedniku dobrobit
i koristi za opte blagostanje!
32. Kakve su sankcije za medije koji podstiu diskriminaciju i netoleranciju?
Podsticanje
na
diskriminaciju
i
netoleranciju
su
krivina
djela.
(http://www.sudbih.gov.ba/files/docs/zakoni/ba/Krivicni_zakon_BiH__precisceni,_nezvanicni_tekst.pdf,
http://www.tuzilastvobih.gov.ba/,
http://www.ombudsmen.gov.ba/materijali/ZakonozabranidiskriminacijeSlGlasnikBiHbroj
2059-09.pdf ).
Osim krivine odgovornosti, kad je rije o printanim medijima, na osnovu prijave, Vijee
za tampu duno je reagovati upozorenjem, a Regulatorna agencija za komunikacije, kad
je rije o elektronskim medijima, ima mogunost da mediju izrekne sankciju - od
upozorenja, finansijske kazne do oduzimanja frekvencije (http://rak.ba/bih/index.php,
http://www.vzs.ba).
33. Kakva je obaveza novinara/ke prema osobama koje su informacije dale u
povjerenju?

13

Kad god je to mogue, novinari/ke se trebaju oslanjati na otvorene, identifikovane izvore

informacija. Ovakvi izvori treba da budu pretpostavljeni anonimnim izvorima, ije
potenje
i
tanost
javnost
ne
moe
da
ocijeni.
Novinari/ke, meutim, imaju obavezu da tite identitet onih koji daju informacije u
povjerenju, bez obzira na to da li su, ili ne, te linosti izriito zahtijevale povjerljivost.
Novinari/ke imaju obavezu da tite povjerljive izvore informacija i ukoliko budu predmet
policijskog ispitivanja. Novinari/ke, kao i graani, imaju pravo angaovati advokata
tokom policijskog ispitivanja. (http://rak.ba/bih/index.php, http://www.vzs.ba).
34. Da li novinar/ka ima obavezu da na zahtjev policije preda snimljeni materijal na
uvid?
Ne, osim ako policija nema posebno sudsko ovlatenje za to.Ukoliko policija posjeduje
ovlatenje, tada moe privremeno oduzeti materijale kao dokaz u krivinom postupku.
Ovi materijali se moraju predati sudu na uvanje, ili uvanje na neki dugi nain, o emu
odluku donosi sud. U svakom sluaju, taj materijal se ne bi trebao upotrebljavati za
izvjetavanje dok se ne dobije pravno miljenje.
U sluaju tubi za klevetu ni sud ne moe narediti novinaru/ki, niti mediju, da otkriju
povjerljivi izvor, to ga/nju ne oslobaa odgovornosti za eventualno uinjenu klevetu.
35. Pod kojim uslovima novinari/ke mogu otkriti identitet poinilaca ili rtava
krivinog djela u medijskoj prezentaciji?
Identitet osoba starosne dobi ispod 18 godina, bile to rtve ili poinioci krivinog djela,
treba se uvati dok policija ne otkrije imena. Identitet rtava silovanja i drugih oblika
seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja se ne smije otkriti bez rtvinog doputenja.
Identitet preminulih rtava se smije otkriti uz odobrenje ue porodice ili nakon formalne
identifikacije.
36. Kada se moe otkriti identitet maloljetne rtve krivinog djela?
U tretiranju djece i maloljetnika novinari/ke su duni krajnje obazrivo postupati,
potujui dobre obiaje i Konvenciju o pravima djeteta, polazei od interesa djeteta.
Novinari/ke su duni zatititi identitet djeteta u postupcima u kojima je inae iskljuena
javnost. Novinari/ke oprezno i s odgovornou smiju identifikovati djecu mlau od 15
godina
u
sluajevima
kada
su
rtve
krivinih
djela.

14

Novinari/ke ne smiju ni pod kakvim okolnostima identifikovati djecu mlau od 15 godina

koja su umijeana u kriminalne sluajeve kao svjedoci ili optueni.
37. Kakve su obaveze novinara/ke u slubenom kontaktu s policijom?
Novinari/ke trebaju biti spremni da otkriju svoj identitet u slubenom kontaktu s
policijom.
Profesionalna kartica koja sadri ime, fotografiju, kao i naziv, adresu, logo i slubeni
peat medija je dovoljna da se utvrdi profesionalni identitet.
Novinari/ke imaju pravo da fotografiu, snimaju, prave biljeke, posmatraju, rade
intervjue i/ili prave izvjetaje a da pri tome ne moraju traiti dozvolu od vlasti ili policije.
Policija moe od novinara zahtijevati da otkrije samo svoju novinarsku karticu kada trai
pristup mjestima ili dogaajima koji su otvoreni za novinare, ali zatvoreni za javnost. To
praktino znai da novinari/ke mogu prilaziti mjestima zloina koja su legitimno i jasno
ograena ili obiljeena kako bi obavili svoje profesionalne zadatke. Meutim, novinar/ka
ili foto-reporter/ka ne smiju svojim profesionalnim djelovanjem ometati rad policije
(ulaziti u prostor oznaen utom trakom, ruiti dostojanstvo rtve ili njene porodice....)
Policija se ne moe mijeati ili kazniti novinara/ku tokom obavljanja njihovih
profesionalnih zadataka, niti im smije oduzimati opremu ili materijal osim ako nije rije o
sudskom nalogu ili naredbi. Materijali koji se konfiskuju pod Krivinim zakonom ili koji
mogu posluiti u sudskom pocesu se mogu privremeno oduzeti i predati sudu na uvanje.
(iri pregled uputa policiji u radu sa novinarima i obaveze novinara u kontaktu s
policijom nalaze se na web stranici www.bhnovinari.ba )

KAKO POSTUPATI SA ISPRAVKAMA

38. Kakve su obaveze medija nakon to dobiju ispravku?
Pravo na odgovor je regulisano lanom 19. Kodeksa o emitovanju RTV programa, te
Smjernicama u vezi prava na odgovor Regulatorne agencije za komunikacije BiH, kao i
l.5 Kodeksa za tampu BiH. (www.rak.ba ; www.vzs.ba)
Radio i televizijske stanice e omoguiti pravo na odgovor kada emitiraju program koji
stavlja neku osobu u nepovoljnu poziciju, ili pod drugim okolnostima, ukoliko tako
zahtijevaju principi pravednosti i nepristrasnosti.
Ukoliko je ikako mogue, na raspolaganje e biti stavljena mogunost neposrednog
odgovora u izdanju publikacije u kojem je objavljena optuba i/ili netano navedene

15

informacije, u duini ne veoj od integralno objavljenog teksta, navodi se u Kodeksu za

tampu BiH.

39. Da li su obavezni u cijelosti objaviti ispravku?

Ne. Ispravka/odgovor e biti ograniena na ispravljanje injenica koje se dovode u
pitanje. Ukoliko medijska kua odbije da objavi odgovor, javno e navesti razloge takve
odluke.
Odgovor nee biti popraen protivodgovorom ili dodatnim komentarom stanice,
pogotovo ako je rije o informativno-politikim programima. Ovo ogranienje se ne
odnosi na pripremu i emitovanje dodatnih informacija u vezi sa temom na koju se
odgovor odnosi, s tim da te informacije ne smiju ugroziti samu svrhu emitovanog
odgovora.
U printanim medijima, ukoliko je ispravka previe opirna, prelazi duinu teksta na koji
se odnosi ili nije u direktnoj vezi sa onim o emu je medij izvjetavao, urednik ima pravo
odbiti objaviti tu ispravku ili je ima pravo skratiti prema vlastitoj procjeni.
40. ta uraditi sa ispravkom koja se odnosi na izjave sagovornika u prilozima?
Sve sluajeve, kad je rije o elektronskim medijima (radio i TV stanicama) Regulatorna
agencija za komunikacije zasebno ocjenjuje, ali kao primjer moemo navesti da, ako je
vie osoba davalo odvojene izjave za prilog, nezadovoljna strana moe traiti ispravku,
ali nije sigurno da bi bila prihvaena, jer je rije o praenju jedne prie iz vie uglova,
tako da su suprotstavljena miljenja oekivana.
lanom 7. Kodeksa za tampu BiH predvieno je da pravo na odgovor moe biti
proireno na relevantne osobe ukoliko publikacija, koja je u pitanju, procijeni da takav
korak doprinosi tanosti i nepristranosti izvjetavanja (www.vzs.ba)
41. U kojem roku ispravka mora biti objavljen kad je rije o elektronskim
medijima?
Osoba ili organizacija koja trai pravo na demanti duna je poslati odgovor u razumnom
vremenu. Radio-televizijska stanica e odgovor objaviti u prvom narednom izdanju
programa u kojem je emitovana informacija na koju se daje odgovor, a ukoliko to nije
mogue, odgovor e biti objavljen u terminu u kojem je najvjerovatnije da e dosei istu
publiku kojoj je bio namijenjen i program koji se demantuje. Za dnevne novine, rok za
objavljivanje demantija je 7 dana od dana kada je ispravka upuena, a za periodine su to
dva naredna izdanja, u zavisnosti od toga da li je u pitanju sedmina ili petnaestodnevna
novina.
42. Nakon to se stranka (pojedinac ili pravno lice) obrati RAK-u i Vijeu za tampu
BiH traei da reaguje u sluajevima za koje stranka smatra da je odreeni medij

16

povrijedio neki od kodeksa i pravila RAK-a, ta Agencija odnosno Vijee mogu

preduzeti?
Ukoliko ocijeni da je prigovor iz njene nadlenosti, Agencija ga prosljeuje stanici na
izjanjenje uz zahtjev za dostavljanje snimaka spornog programa. Nakon analize spornog
programa, ocjenjuje se da li postoje osnovi za dalje voenje postupka - ukoliko ne,
Agencija se obraa podnosiocu prigovora sa obavjetenjem u kojem se ukratko navode
razlozi takve odluke. Ukoliko smatra da postoje elementi za dalje voenje postupka,
stanici alje dopis u kojem se navodi da je Agencija preliminarno zakljuila da je dolo
do povrede kodeksa, uz navoenje konkretnih odredbi, te se od stanice trai izjanjenje
na navode o moguem krenju. Nakon prijema odgovora, cijeli se sluaj ponovo ispituje ukoliko se utvrdi krenje, donosi se rjeenje o sankciji, ukoliko ne, postupak se obustavlja
zakljukom. O ishodu se obavjetava i podnosilac prigovora.
Kad je rije o printanim medijima, stranka se moe obratiti Vijeu za tampu BiH, ali
samo pod uslovom da je demanti, odnosno reakciju, uputila i mediju na koji se ali.
Vijee za tampu analizira svaki pojedini sluaj i utvruje da li je uinjena povreda
Kodeksa za tampu. Ako utvrdi povrede Kodeksa, Vijee za tampu donijee odluku koju
e uiniti javnom objavljivanjem na svom web-siteu, te e odluku o povredi uputiti
mediju iji je novinar izvrio povredu. Medij je obavezan objaviti ovu odluku, mada u
sluaju neobjavljivanja ne postoje sankcije, osim to povrijeena stranka moe svoja
prava traiti u sudskom postupku.
43. Kakve su obaveze novinara/ke, odnosno odgovornog lica u mediju u sluajevima
albe zbog povrede kodeksa i pravila Regulatorne agencije za komunikacije i koji su
rokovi?
Novinar/ka nije odgovorno lice prema Agenciji i Vijeu za tampu BiH. Sva
korespondencija u postupku se obavlja sa osobom koja je ovlatena za zastupanje - to je
najee direktor medija, mada ima sluajeva kada se druge osobe posebnim ovlatenjem
odrede kao zastupnici u sluajevima pred Agencijom.
44. Koje sankcije moe izrei RAK?
Agencija je ovlatena da primjenjuje izvrne mjere srazmjerno prekrajima i to su:
usmena ili pismena upozorenja;
inspekcijski pregled sredstava za koje je izdata dozvola;
konkretan zahtjev za preduzimanje odreene radnje ili obustavu, koji se mora
ispotovati u okviru zadatog roka;
novana kazna do 150.000 KM ovisno od teine prekraja; u sluaju da se
povrede ponove, izreena novana kazna ne smije biti vea od 300.000 KM;
nalog za obustavu emitiranja ili pruanja javnih telekomunikacionih usluga na
period ne dui od tri mjeseca;
oduzimanje dozvole.
17

Na zahtjev Agencije, sve institucije za provoenje zakona u Bosni i Hercegovini pruaju

pomo u izvrenju odluka Agencije. (www.rak.ba)
45. Da li se sankcije izriu mediju ili novinaru/ki koji je prekrio/la kodekse ili
pravila Agencije?
RAK uvijek sankcije izrie samo mediju, nikada novinarima/kama, niti urednicima/ama
unutar medija.
46. U kojim situacijama RAK reaguje po slubenoj dunosti?
Pravilnik propisuje da Agencija moe pokrenuti postupak po slubenoj dunosti kada
utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba radi zatite javnog
interesa pokrenuti postupak. Dakle, RAK e pokrenuti postupak po slubenoj dunosti
uvijek kada ima saznanja da je moda dolo do krenja pravila.
Potrebno je posebno napomenuti da Agencija i po prijemu prigovora dalji postupak vodi
po slubenoj dunosti, dakle u cilju zatite javnog interesa, a ne pojedinanog. Podnosilac
prigovora moe zahtijevati da bude tretiran kao stranka u postupku, u tom sluaju mora
dostaviti dokaze o postojanju pravnog interesa.
Dosad je RAK u oblasti emitovanja imao zahtjeva, gdje su podnosioci prigovora smatrali
da su negativnim izvjetavanjem o njima stekli pravo da budu stranke u postupku,
meutim, Agencija nije prihvatila takve zahtjeve jer principi nepristrasnosti, prema
pravilima i nadlenosti Agencije, nemaju cilj zatite pojedinca, nego zatitu javnog
interesa. Pojedinani interesi u takvim sluajevima se mogu ostvarivati putem suda,
podnoenjem tubi za klevetu.

OSNOVNA RADNA PRAVA MEDIJSKIH UPOSLENIKA

47. su osnovna radna prava novinara/ki i drugih uposlenika/ca u medijima?
U skladu sa zakonima o radu i kolektivnim ugovorima, osim prava na rad, redovnu platu,
uplatu doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje, uposlenici/e u medijima imaju
pravo na regres za godinji odmor, pravo na naknadu za javni prevoz, pravo na dnevni,
sedmini i godinji odmor, pravo na slobodu sindikalnog organizovanja i kolektivno
pregovaranje i socijalni dijalog sa poslodavcem uz posredovanje izabranih predstavnika sindikata, udruenja novinara, te pravo na trajk i druge zakonom propisane oblike
izraavanja radnikog nezadovoljstva.

18

48. Da li su ista prava novinara/ki i ostalih uposlenika/ca u privatnim i javnim

medijima?
U skladu s meunarodnim konvencijama i domaim zakonodavstvom, prava
uposlenika/ca, neovisno od toga da li rade u privatnom ili javnom mediju, izjednaena su.
49. Koje meunarodne institucije i kojim aktima tite radno pravo u BiH?
Radno pravo u Bosni i Hercegovini titi Meunarodna organizacija rada (International
Labour Organization). Naa zemlja je prihvatila 14 meunarodnih konvencija koje su
sastavni
dio
Ustava
BiH,
ustava
entiteta,
te
zakona
o
radu.
(www.fuzip.gov.ba/doc/zakoni/zakonoradufederacije.pdf,
www.narodnaskupstinars.net/cir/zakoni/zakon.php)
50. Koja je radno-zakonodavna regulativa i koji zakoni u funkciji zatite radnopravnog statusa uposlenika/ce u printanim i elektronskim medijima u BiH?
Zakoni i akti koji reguliu zatitu prava u BiH su:
zakoni o radu sa ratificiranim meunarodnim konvencijama,
opi kolektivni ugovori ili granski kolektivni ugovori,
zakoni o vijeu uposlenika /savjetu zaposlenih RS-a,
zakoni o trajku,
krivini zakoni,
statut firme,
pravilnik firme o radu, sa sistematizacijom.
Set zakona iz ove oblasti moete pronai na www.bhnovinari.ba.

PRIMJENA UGOVORA U MEDIJIMA

51. ta je ugovor o radu?
Ugovor o radu je pravni osnov za zasnivanje radnog odnosa. Zakljuuje se u pisanoj
formi i moe biti zakljuen na odreeno ili neodreeno vrijeme. Ugovor o radu
novinara/ke na odreeno vrijeme ne moe se zakljuiti na period dui od dvije godine.
Protokom roka od dvije godine ugovor na odreeno vrijeme prerasta i smatra se
ugovorom na neodreeno vrijeme pod uslovom da kolektivnim ugovorom nije drugaije
odreeno.

19

Novinar/ka moe da se obrati i nadlenoj inspekciji rada. Ugovor o radu na odreeno

vrijeme moe se zakljuiti u sluajevima:
izvravanje posla koji traje do 6 mjeseci,
privremeno poveanje obima posla,
zamjena odsutnog radnika do godinu dana,
obavljanje posla ije je trajanje unaprijed odreeno prirodom i vrstom posla.
Radni odnos zasnovan na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme prestaje istekom
odreenog roka ako se radnik i poslodavac drugaije ne sporazumiju.
52. ta je ugovor o autorskom djelu?
Ugovorom o autorskom djelu medijski uposlenik/ca se obavezuje da e obaviti odreeni
posao, dok se poslodavac (naruilac posla) obavezuje da e platiti naknadu za obavljeni
posao. Ugovorom se utvruje obim i kvalitet posla, a trajanje ugovora nije vremenski
ogranieno.
Medijski uposlenici/ce treba da paljivo proitaju ugovor prije nego to ga potpiu kako
ne bi prihvatili poslove pod uslovima koji nisu u skladu sa potivanjem osnovnih prava
uposlenika/ca i profesionalnih medijskih standarda.
53. ta je ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova?
Ovim ugovorom jasno se definie koje poslove angaovani honorarni saradnik treba da
obavlja u odreenoj medijskoj kui, a ti poslovi ne mogu da traju due od 60 dana u toku
jedne godine. Ugovor se zakljuuje na poslove koji nisu obuhvaeni ugovorom o radu na
odreeno ili neodreeno vrijeme. Honorarni saradnik za svoj rad prima honorar iju
visinu odreuje poslodavac. Poslovi koje obavljaju honorarni saradnici najee nisu
obuhvaeni pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta u medijskoj kui.
Prilikom potpisivanja ugovora o povremenim i privremenim poslovima medijski
uposlenici treba da budu veoma paljivi, budui da poslodavci esto kre zakonom
propisano vrijeme trajanja ovog ugovora, odnosno, ovakva vrsta ugovora postaje izgovor
za izbjegavanje trajnog zapoljavanja medijskih uposlenika, posebno novinara/ki.
54. ta je volonterski rad i ta je pripravniki status u medijima?
Zaposleni u medijima mogu da rade kao volonteri na odreenim poslovima. Volonterski
rad je dobrovoljan i obino besplatan rad, izuzev ako ga poslodavac drugaije ne definie.
Novinari mogu raditi i kao pripravnici. Pripravnik je onaj ko prvi put zasniva radni odnos
u odreenom zanimanju, za koje se kolovao, radi strunog osposobljavanja za
samostalan rad. Pripravnici potpisuju ugovor s poslodavcem na odreeno vrijeme i u
trajanju od godinu dana.

20

55. Moe li se ugovor o radu sklopiti sa nepunim radnim vremenom?

Zaposlenik/ca moe sklopiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, ali pritom
moe sklopiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno vrijeme.
Zaposlenik/ca sa nepunim radnim vremenom ostvaruje prava iz radnog odnosa jednako
kao zaposlenici sa punim radnim vremenom, osim prava koja ovise o duini radnog
vremena (plaa, naknada i sl.).
56. Jesu li sva prava koja zakon garantuje zaposlenicima/ama jednaka za one u
stalnom radnom odnosu i za one koji nemaju taj status?
Prava zaposlenika/ca u radnom odnosu na odreeno vrijeme trebala bi biti ista kao prava
stalno uposlenih. Zakoni ipak u nekim stvarima reduciraju prava onih koji nemaju stalni
radni odnos. Naprimjer, neke kategorije uposlenika/ica (poput onih koji su primljeni u
radni odnos na odreeno vrijeme) koji nemaju taj status i po zakonu tokom trajka mogu
dobiti otkaz.
57. Moe li i u kojim sluajevima poslodavac traiti od zaposlenika/ica da radi due
nego to je predvieno njegovim/njenim radnim vremenom?
U izvanrednim situacijama, kao to su elementarne nepogode, poari itd. ili zbog
posebnog poveanja obima posla zaposlenik/ica je, na zahtjev poslodavca, duan raditi
prekovremeno i to najvie do deset sati nedjeljno. Ukoliko taj prekovremeni rad traje
due od tri sedmice neprekidno, ili vie od deset sedmica tokom kalendarske godine,
poslodavac je obavezan izvijestiti organ inspekciju rada. Trudnice, majke, odnosno
usvojilac s djecom do tri godine i samohrani roditelj, odnosno usvojilac sa djetetom do 6
godina moe raditi prekovremeno samo ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku.
Uposlenik/ica ne treba pristati na prekovremeni rad bez pisanog naloga poslodavca, bez
obzira na situaciju i okolnosti.
58. Postoji li zakonski okvir za preraspodjelu radnog vremena?
Ako narav posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tokom
jednog razdoblja traje due, a tokom drugog razdoblja krae od punog radnog vremena, s
tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 52 sata sedmino, a za sezonske
poslove najdue 60 sati sedmino. Treba rei kako se prerasporeeno radno vrijeme ne
smatra prekovremenim radom. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno
radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odreenog kolektivnim
ugovorom ne moe biti due od 40 sati sedmino.
59. Kako je zakonom regulisano pitanje prekovremenog rada?

21

U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanja obima posla, kao i u
drugim slinim sluajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca,
obavezan je da radi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad ), a najvie do 10
sati sedmino.
Prekovremeni rad se plaa vie nego rad ostvaren u redovnom radnom vremenu.
Prekovremeni rad nedjeljom i dravnim praznicima takoer se plaa vie u odnosu na
redovan rad.
Ako prekovremeni rad zaposlenika traje due od tri sedmice neprekidno ili vie od 10
sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac je duan
obavijestiti organ nadlean za poslove inspekcije rada.
60. Zato je u kontekstu ispunjavanja prava uposlenika/ica na platu vana presuda
Vrhovnog suda FBiH broj: Rev-794/04 od 06.09.2005.g. u ostvarivanju prava
uposlenika/ice-novinara/ke?
Poslodavac ne moe izbjei obaveze iz Zakona o radu l. 69 i l. 111 u vezi sa isplatom
plata, dodacima na platu i drugim primanjima zbog teke finansijske situacije.
U presudi Vrhovnog suda FBiH se navodi: Kolektivni ugovori su neposredni izvori
radnog prava u naem pravnom sustavu, kako to nedvojbeno proistie iz odredbe l. 11
Zakona o radu i u odnosu na individualne ugovore o radu djeluju kao Zakon. To znai,
poslodavac ne moe samoinicijativno uskratiti nijedno pravo uposlenika/ice zbog bilo
kojih okolnosti nastalih unutar firme. Ovo pravo, koje proistie iz presude Vrhovnog suda
FBiH, imaju samo uposlenici/ice u Federaciji BiH.

PRAVA NA BOLOVANJU/PORODILJSKOM ODSUSTVU

61. Kakva prava ima uposlenik/ca u vrijeme bolovanja/porodiljskog odsustva?
Ova prava radnika regulisana su zakonima o radu i zakonima o zdravstvenom osiguranju
(http://www.fuzip.gov.ba/doc/zakoni/zakon%20o%20radu%20federacija.pdf,
http://www.svos.org.rs/pdfs/zakon_o_radu.pdf,
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/1997/zakoni/o%20zdr%20osig(bh).html,
http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mirl/DJEL/Documents/Zakon
%20o%20zdravstvenom%20osiguranju.pdf.
Za vrijeme trudnoe, poroda i njege djeteta ena ima pravo na porodiljski dopust od jedne
godine neprekidno, a za blizance, tree i svako sljedee dijete ena ima pravo na
porodiljski dopust od 18 mjeseci neprekidno.

22

Otac djeteta, odnosno posvojitelj, moe koristiti ova prava u sluaju smrti majke, ako
majka napusti dijete, ili ako je iz opravdanih razloga sprijeena koristiti to prava.
Prelaznim odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (lan 125. stav 4.) utvreno je
da e se sredstva za naknadu plae po osnovu porodiljskog odsustva osigurati u budetu
kantona i isplaivati u visini i na nain koji odredi zakonodavno tijelo kantona. Pravo na
novanu naknadu u vrijeme porodiljskog odsustva u Republici Srpskoj regulisano je
Zakonom o radu i drugim pravnim aktima, koji predviaju da porodilje imaju pravo na
naknadu u visini prosjene plate u RS-u u tri protekla mjeseca.
62. Moe li poslodavac otkazati ugovor o radu zbog trudnoe?
Poslodavac ne moe odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe, ili joj zbog tog stanja
otkazati ugovor o radu . ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti
rasporeena na druge poslove samo ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje
je utvrdio nadleni lijenik.
63. ta treba da radi novinarka ako je dobila otkaz za vrijeme trudnoe ili
porodiljskog odsustva?
Trudnoa ene ne smije biti razlog za otkaz i to je protuzakonit akt. Ukoliko poslodavac
zbog trudnoe odbije da zaposli enu, otkae joj ugovor o radu ili joj onemogui da
koristi poroajno odsustvo, poinio je prekraj. Osoba koja je za vrijeme porodiljskog
odsustva dobila otkaz, a da pri tome nije povrijedila nijednu od taaka ugovora o radu,
moe se obratiti nadlenoj inspekciji rada, sindikatu ili podnijeti tubu nadlenom sudu
radi zatite svojih prava.

NAJEI PRIMJERI KRENJA RADNIH PRAVA U MEDIJIMA

64. Koji su najei primjeri krenja radnih prava medijskih uposlenika u BiH?
Najei primjeri krenja prava iz radno-pravnog odnosa su:
rad na crno,
neplaeni prekovremeni rad,
zloupotreba ugovora o radu na odreeno vrijeme, te o privremenim-povremenim
poslovima, autorskih ugovora, ugovora o djelu, volonterskih i pripravnikih ugovora,
(http://www.fuzip.gov.ba/doc/zakoni/zakon%20o%20radu%20federacija.pdf,
http://www.svos.org.rs/pdfs/zakon_o_radu.pdf, http://www.bhnovinari.ba/)
Ukoliko poslodavac ne provodi zakone iz radno-pravne oblasti i kolektivne ugovore i na
bilo koji nain kri prava iz rada novinara/ki, novinari/ke se za zatitu svojih prava
trebaju obratiti sindikatu i Liniji za pomo novinarima, koji e angaovati institucije i
organizacije za zatitu prava.

23

65. Kako poslodavci generiu rad na crno i izbjegavanje zakonskih obaveza?

Poslodavci ne prijavljuju poreze i doprinose koje razliitim fondovima treba da uplauju
za uposlenike/ice i na taj nain ostvaruju profit od neplaenih doprinosa, a po osnovu
zakljuenih ugovora o djelu, privremenih i povremenih poslova, te ugovora o radu na
odreeno vrijeme plaaju znatno manje poreze.
U medijskoj zajednici Bosne i Hercegovine postala je gotovo praksa da poslodavci,
posebno vlasnici privatnih medija, prijavljuju uposlenike/ce na prosjena ili minimalna
lina primanja, a ostatak plate isplauju kao ke ili u bonovima koji se mogu koristiti u
razliitim marketima, prodavnicama... Na tako umanjene line dohotke poslodavci
uplauju zakonom propisane poreze i doprinose, ime trajno oteuju uposlenike/ce, a
sebi pribavljaju meterijalnu korist.
Preporuka Linije za pomo novinarima, sindikata i organizacija za zatitu ljudskih prava
je da medijski uposlenici/uposlenice ne bi trebalo da pristanu na takvu vrstu ucjena
poslodavca, te odmah izvijeste inspekciju/inspektorat rada i medijske organizacije za
zatitu radnih prava.
66. Kako smanjiti rad na crno?
Uposlenici i sindikat moraju insistirati na zakljuivanju ugovora o radu. Ako to
poslodavac ne eli, uposlenik ne bi trebalo da pristaje na takav nain angamana, te s tim
u vezi i uposlenici i sindikat mogu podnijeti prijavu nadlenom organu za inspekciju
rada.
Saradnja sa inspekcijom rada i poreskom upravom mora biti trajna obaveza sindikata, a
prijave ovim institucijama mogu biti pojedinane i kolektivne. Nadlenost poreske
uprave odnosi se na kontrolu plaanja doprinosa.
67. Kako se zatititi od eksploatacije na radnom mjestu?
Eksploatacija uposlenika/ica najee nastaje zbog nezakonitog ponaanja
poslodavaca/menadmenta. Prilikom zakljuivanja ugovora uposlenik/ca treba da
paljivo proui sadraj ugovora, izvri konsultacije, te nakon toga pristupi potpisivanju.
Uposlenik/ca se moe zatititi dobrim poznavanjem internih pravnih akata, odnosno
pravilnika o radu. Uposlenik/ca ima pravo i obavezu da se upozna sa sadrajem
pravilnika o radu, a poslodavac/menadment je obavezan da mu to omogui (javnim
oglaavanjem na oglasnoj ploi ili web-siteu, dostupnou u pravnoj slubi...).

24

Samo dosljednom primjenom svih zakona iz radno-pravne oblasti i kolektivnih ugovora

uposlenici/ce mogu zatititi svoj radno-pravni status. A primjena zakona je primarna
obaveza i odgovornost kontrolnih organa, odnosno inspekcija rada.

NAINI OSTVARIVANJA PRAVA IZ RADNO-PRAVNOG ODNOSA

68. Kad medijski uposlenik/ca moe da trai zatitu radnih prava?
U svim sluajevima naruavanja prava iz radnog odnosa (otkaz ugovora o radu,
rasporeivanje na druga radna mjesta, izricanje disciplinskih mjera) uposlenik/ca moe
podnijeti zahtjev poslodavcu/menadmentu da mu/joj obezbijedi ostvarivanje tog prava i
o svom zahtjevu obavijestiti upravno tijelo (upravni, nadzorni odbor), te nadlenu
inspekciju rada, kao i nadleni sud.
Novinar/ka, te ostali uposlenici/e u medijima mogu se obratiti i inspekciji rada.
U sluaju donoenja odluke o otkazu ugovora o radu, inspekcija rada moe samo novano
kazniti poslodavca ukoliko nije postupao sukladno zakonu, ali je njen nalaz jako koristan
na sudu, jer se konstatuju sve nepravilnosti, i to od nadlene i kompetentne slube. Kada
je rije o drugim povredama prava iz radnog odnosa, inspekcija moe preduzimati druge
upravne mjere upozorenje, rjeenje o otklanjanju nedostataka...
69. Pod kojim uslovima uposlenici/e u medijima mogu organizovati trajk?
Zakonima o trajku se odreuje pravo zaposlenika/ica na trajk, pravo sindikata da
pozove na trajk, pravo poslodavca da iskljui zaposlenika/icu sa rada i druga pitanja u
vezi sa trajkom.
Sindikat moe sukladno ovom zakonu donijeti i svoja pravila o trajku, kojima e
preciznije regulisati pitanja koja nisu regulisana zakonom. Zakoni o organizovanju
trajka, kao i Pravila su identini na cijeloj teritoriji BiH po pitanju organizovanja trajka.
trajk se moe organizovati ako postoje konkretni zahtjevi i rokovi za njihovo ispunjenje.
Potrebno je odrediti tano vrijeme i mjesto odravanja trajka, te izabrati trajkaki
odbor, koji je istovremeno i pregovaraki tim sa poslodavcem (menadmentom).
Obavezno je odrediti naine za obavljanje minimuma procesa rada, jer mediji spadaju u
djelatnosti od posebnog drutvenog interesa.
70. ta novinari/ke i drugi uposlenici/e u medijima treba da preduzmu u sluaju
krenja bilo kojeg prava iz radnog odnosa?

25

Treba da obavijeste sindikalnu organizaciju i Liniju za pomo novinarima. Osim toga,

uposlenik treba da se obrati i vijeu/savjetu uposlenika. Novinar se, takoer, moe i treba
da obrati ombudsmanu, ali i nevladinim organizacijama (udrugama) koje se bave
zatitom radnih i openito ljudskih prava, kao to je Helsinki komitet za zatitu ljudskih
prava, NVO Vaa prava itd.
Dobar primjer zakonite borbe za zatitu radnih prava jeste sluaj uposlenika na radiju
Herceg-Bosna iz Mostara, koji su dobili otkaz ugovora o radu. Oteeni radnici su se
obratili Udruenju BH novinari i Sindikatu grafikih i medijskih radnika koji su
angaovali advokata, a on je pokrenuo sudski postupak zatite radnih prava. U roku od
mjesec, uposlenici su na osnovu mjere osiguranja (tzv. privremena mjera povratka na
posao do okonanja sudskog postupka), koju je donio sud, mogli da se vrate na posao.
Udruenje novinara i sindikat (BH novinari i Sindikat grafiara i medijskih radnika
FBiH) obavijestili su Helsinki komitet za ljudska prava u BiH, ombudsmane, nadleno
ministarstvo rada, te inspekciju rada. Protiv odgovornog lica podignuta je prekrajna i
krivina prijava (l.211 Krivinog zakona FBiH).
71. Kad novinar/ka moe traiti zatitu prava od inspekcije rada?
Nezavisno od postupka za zatitu prava koji je pokrenuo kod poslodavca, nadlenog suda
ili pred arbitraom, novinar/ka moe traiti zatitu prava od nadlenog organa za
inspekciju rada.
Novinar/ka se moe obratiti inspekciji rada radi zatite prava u roku od tri mjeseca od
dana saznanja za uinjenu povredu, a najdalje u roku od 6 mjeseci od dana uinjene
povrede u Republici Srpskoj, a kad je rije o Federaciji BiH, rok za zatitu prava je
godinu od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeeno pravo zaposlenika, odnosno
dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa.
Prijavu inspekciji rada mogu podnijeti u ime uposlenika/ce i Linija za pomo novinarima
i sindikat.
72. Kad medijski uposlenik/ca moe da pokrene radni spor?
Ako smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, osim obraanja
sindikatu i pomenutim nevladinim organizacijama, novinar moe da podnese tubu
nadlenom sudu. Tuba se podnosi radi zatite individualnog prava, povrijeenog
pojedinanim aktom ili faktikim ponaanjem.
73. Da li je sud jedini nain u ostvarivanju radno-pravnog statusa?
Da. Nakon mjera udruenja i sindikata, te nadzora inspekcije rada, ije su nadlenosti
ograniene, pokretanje radno-pravnog spora sudskim putem nuno je, mada skupo i

26

mukotrpno rjeenje. Ista praksa primjenjuje se i u drugim evropskim zemljama, ali su, za
razliku od BiH, u zemljama Evropske unije kazne za poslodavce tako rigorozne da e on
uiniti sve da do sudskog postupka ne doe.
74. Kako novinar/ka arbitraom moe rijeiti sporna pitanja sa poslodavcem?
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu moe se predvidjeti postupak sporazumnog
rjeavanja spornih pitanja izmeu novinara/ke i poslodavca. Sporno pitanje mogu da
iznesu pred arbitrau, a odluka arbitrae je konana i obavezujua. Sastav arbitrae i
postupak pred arbitraom odreuju se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

75. Kako se mogu rijeiti kolektivni radni sporovi?

Sindikat treba da uputi zahtjev poslodavcu za mirnim rjeavanjem nastalog spora, te
imenuje pregovaraki tim koji e kroz pregovore sa poslodavcem izbjei materijalne
trokove skupih sudskih postupaka, kazne inspekcijskih organa, te individualnu ili
kolektivnu tetu.
OTKAZ UGOVORA O RADU

76. Kada poslodavac moe da otkae ugovor o radu?

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu:
ako novinar/ka ili drugi medijski uposlenik/ica izvri teu povredu radne obaveze,
ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnolokih razloga ukae potreba za
prestankom rada novinara/ke,
ako novinar/ka, s obzirom na svoje strune i radne sposobnosti, ne moe uspjeno
izvravati radne obaveze iz ugovora o radu.
77. Koliko traje otkazni rok?
Otkazni rok u Federaciji BiH ne moe biti krai od 7 dana u sluaju da zaposlenik/ca
otkazuje ugovor o radu, ni krai od 14 dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o
radu.
Otkazni rok u Republici Srpskoj ne moe biti krai od 15 dana kada zaposlenik/ica
otkazuje ugovor o radu.
Ukoliko poslodavac otkazuje ugovor o radu, rok za otkaz je tri mjeseca od dana saznanja
za injenice koje su osnov za davanje otkaza, odnosno u roku od est mjeseci od dana
nastupanja injenica koje su osnov za davanje otkaza. Poslodavac je duan da prije
27

otkaza ugovora zaposlenog upozori da postoje razlozi za otkaz ugovora, te da mu da

mogunost da se o tome izjasni.

78. Kada poslodavac moe pristupiti

zaposlenika/ica i raskidu ugovora o radu?

proglaavanju

tehnolokog

vika

Poslodavac koji zapoljava vie od 15 zaposlenika/ica, a koji u periodu od est mjeseci

ima namjeru da iz ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkae ugovor o radu
najmanje petorici zaposlenika/ica, duan je izraditi program zbrinjavanja vika
zaposlenika/ica.
Poslodavac moe pristupiti proglaavanju tehnolokog vika kada izradi program
zbrinjavanja tehnolokog vika, koji sadri:
razlog nastanka vika uposlenika;
broj i kategorija uposlenika koji se javljaju kao viak;
mogunost promjene tehnologije i organizacije rada;
mogunost zapoljavanja uposlenika na druge poslove;
mogunost zapoljavanja kod drugog poslodavca;
mogunost prekvalifikacije i dokvalifikacije;
mogunost skraivanja radnog vremena.
79. Ima li novinar/ka pravo na otpremninu prilikom raskida ugovor o radu? Ako
ima, u kojim sluajevima, odnosno, nakon koliko radnog staa/vremena provedenog
u mediju /preduzeu?
Zaposlenik/ica koji je sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a
kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog
rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog
neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se
odreuje u zavisnosti od duine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim
poslodavcem. Otpremnina se utvruje u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o
radu, s tim da se ne moe utvrditi u iznosu manjem od jedne treine prosjene mjesene
plae isplaene zaposleniku/ici u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za
svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca.
80. Kada je poslodavac prilikom otkaza obavezan izraditi program zbrinjavanja
vika uposlenih?
U Federaciji BiH poslodavac koji zapoljava vie od 15 osoba i kani dati otkaze najmanje
petorici uposlenika/ica duan je izraditi program zbrinjavanja vika uposlenih.

28

U Republici Srpskoj poslodavac je obavezan da izradi program zbrinjavanja vika

radnika kada otputa 10% ili vie radnika.
Taj program mora sadravati i mogunost zapoljavanja na drugim poslovima,
prekvalifikacije, zaposlenja kod drugog poslodavca, te mogunost skraivanja radnog
vremena.

81. Koja su prava uposlenika/ica na osnovu pravilnika i zakona o radu u

sluajevima disciplinske odgovornosti?
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenika/ice,
obavezan je omoguiti zaposleniku/ici da iznese svoju odbranu, osim ako postoje
okolnosti zbog kojih to nije opravdano oekivati.
82. ta je sporazumni raskid ugovora o radu i da li novinar/ka na to treba pristati?
Sporazumni raskid ugovora o radu novinar/ka potpisuje slobodnom voljom, dobrovoljno,
ukoliko procijeni da je taj ugovor za njega/nju povoljan. Najee novinari/ke potpisuju
sporazumni raskid ugovora o radu kada naputaju odreenu medijsku kuu i prelaze u
drugu medijsku kuu ili ustanovu.

PRIMJERI KRENJA ZAKONA I DRUGIH PRAVA UPOSLENIKA/CA U

MEDIJIMA
83. Da li u ovoj brani ima krenja zakona i kolektivnog ugovora za prekovremeni i
noni rad?
Da. Naprimjer, odlukom poslodavca se utvruje noni rad od 24 do 6 sati, iako zakon o
radu jasno precizira noni rad od 22 do 6 sati, ime poslodavac eli da izbjegne plaanje
dva sata nonog rada i uveanje po Kolektivnom ugovoru u FBiH 30% od bruto satnice,
kao i uveanje na prekovremeni rad od 50% na bruto satnice. Prekovremeni i noni rad
regulisani su Zakonom o radu, i u RS-u i jedan i drugi rad se plaa 30% na platu.
84. Moe li poslodavac zbog svojih ili nekih drugih potraivanja uposleniku/ci
uskratiti plau?
Poslodavac ne moe bez suglasnosti uposlenika/ce svoja potraivanja prema njemu/njoj
naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njenog dijela.

29

Najvie polovica plae ili naknade plae uposlenika/ce moe se prisilno izdvojiti radi
obaveza zakonskog izdravanja (alimentacija), a za ostale obaveze moe se izdvojiti
jedna treina plae zaposlenika/ce.
85. ta je mobing i na koji nain se najee manifestuje u medijskim kuama?
Mobing je specifian oblik ponaanja na radnom mjestu, kojim jedno ili vie lica
sistematski, u duem vremenskom periodu, psihiki zlostavlja ili poniava drugo lice s
ciljem ugroavanja njegovog ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta.
Mobing je definisan Zakonom o zabrani diskriminacije BiH, lan 5. Uznemiravanjem se
smatra situacija u kojoj doe do neeljenog ponaanja na nekom osnovu iz lana 1. stav
1. ovog Zakona, kojim se osoba ili grupa osoba psihiki uznemirava, poniava, s ciljem
ugroavanja ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta, ime im se nanosi teta i
stvara zastraujua neprijateljska, poniavajua, prijetea ili slina situacija.
U praksi, veoma je teko dokazati mobing jer poslodavci na razliite naine uznemiravaju
i poniavaju zaposlene. Samo neki od oblika su promjene ugovora o radu, premjetaj s
jednog na drugo radno mjesto pod izgovorom da je radnik/ca potreban/na na drugom
radnom mjestu radi boljeg procesa rada, uskraivanjem prava na rad, te profesionalnom
degradacijom, koja moe biti uraena i bez promjene ugovora i promjene visine plate.
Radnici koji smatraju da su rtve mobinga svoj sluaj treba da prijave inspekciji rada
(samo u Republici Srpskoj), sindikalnoj organizaciji, udruenjima novinara ili Liniji za
pomo novinarima BiH. Takoer, mogu da pokrenu i sudski spor.
86. ta medijski uposlenik/ca moe preduzeti u sluaju mobinga?
Centralna institucija nadlena za zatitu od diskriminacije je Ombudsman za ljudska
prava Bosne i Hercegovine.
Ombudsman prima pojedinane i grupne albe u vezi s diskriminacijom, licima koja su
podnijela albu zbog diskriminacije daje potrebna obavjetenja o njihovim pravima i
obavezama, te mogunostima sudske i druge zatite, predlae pokretanje postupka
medijacije u skladu s odredbama Zakona o medijaciji, te ima pravo da pokree i
uestvuje u postupku za zatitu od diskriminacije za prekraje propisane Zakonom.
Ombudsmani u skladu sa Zakonom sarauju sa organizacijama civilnog drutva u
sluajevima diskriminacije, ukljuujui i mobing. Neovisno od toga,
medijski
uposlenik/ca moe informisati svoju sindikalnu organizaciju, Liniju za pomo
novinarima, Helsinki komitet za ljudska prava u BiH, te pokrenuti sudski postupak
ukoliko smatra da postoji pravni osnov iz Zakona o zabrani diskriminacije BiH.
(www.ombudsmen.gov.ba/materijali/Zakonozabrani
%20diskriminacijeSlGlasnikBiHbroj2059-09.pdf)

30

ULOGA VIJEA/SAVJETA UPOSLENIKA

87. Koja je razlika izmeu sindikata i vijea/savjeta uposlenika?
Sindikati mogu organizirati trajk, a vijee/savjet uposlenika ne, ali i vijee/savjet
uposlenika ima neke kompetencije koje sindikat nema, naprimjer, moe zatraiti
finansijski izvjetaj od poslovodstva i mora ga dobiti makar u usmenom obliku.
Vijea uposlenika (u Federaciji BiH) i savjeti uposlenika (u Republici Srpskoj) su
formirani u skladu sa zakonom, ali funkcionisanje ovih oblika organizovanja i djelovanja
uposlenika nije na zadovoljavajuem nivou. Vijea uposlenika na podruju Federacije
BiH su aktivnija i snanije djeluju na zatiti prava uposlenika/ca nego to je to sluaj u
Republici Srpskoj.

88. Kada je poslodavac obavezan konsultovati vijee/savjet uposlenika?

Poslodavac je obavezan da o pitanjima koja su od interesa za ekonomski i socijalni
poloaj uposlenika informie vijee uposlenika, konsultuje i pribavlja prethodnu
saglasnost vijea uposlenika. Prije donoenja odluke znaajne za prava i interese
uposlenika poslodavac se obavezno konsultuje sa vijeem uposlenika o namjeravanoj
odluci (Zakon o vijeu uposlenika Federacije BiH), a naroito kada se radi o:
donoenju pravilnika o radu,
namjeri poslodavca da zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkae
ugovor o radu za vie od 10% uposlenika, ali najmanje petorici,
planu zapoljavanja, premjetaju i otkazu;
mjerama u vezi sa zatitom zdravlja i zatitom na radu, znaajnim promjenama ili
uvoenjem nove tehnologije, planom godinjih odmora;
rasporedu radnog vremena;
nonom radu;
naknadama za izume i tehnika unapreenja;
drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predvieno konsultiranje
vijea/savjeta uposlenika u njihovom donoenju.
Podaci o namjeravanoj odluci dostavljaju se vijeu/savjetu uposlenika najmanje 30 dana
prije donoenja odluke.
Vijee/savjet uposlenika u roku od sedam dana od dana dostavljanja podataka o
namjeravanoj odluci dostavlja primjedbe i prijedloge kako bi rezultati konsultacija mogli
uticati na donoenje namjeravane odluke.

31

Odluka poslodavca donesena suprotno odredbama federalnog Zakona o obavezi

konsultiranja s vijeem/savjetom uposlenika nitavna je.
Ukoliko suprotno postupi, nadlena inspekcija rada moe kazniti poslodavca novanom
kazno od 1.000,00 KM do 7.000 KM za prekraj.
89. Da li su svi uposlenici/e u mediju istovremeno i lanovi vijea/savjeta
uposlenika?
Ne, nisu i ne moraju biti svi lanovi, jer vijee uposlenika se formira sa najmanje deset
posto od ukupnog broja uposlenih, a sastoji se od predstavnika uposlenika, predstavnika
poslodavaca i arbitra kojeg biraju obje strane.

90. Zato je vijee uposlenika vrijedna zatita od poslodavca?

Vijee uposlenika je tamo gdje sindikat nije ni organizovan jedina zatita radnika,
primjerice u malim redakcijama. Poslodavac, recimo, bez saglasnosti vijea uposlenika
ne moe dati otkaz lanu vijea uposlenika, zaposleniku kod kojega je promijenjena
radna sposobnost, zaposleniku/ici koji je stariji od 55 godina i eni starijoj od 50 godina.
Poslodavac/menadment je duan osigurati vijeu/savjetu uposlenika potreban prostor,
administrativne i tehnike uvjete za rad, to se poblie ureuje sporazumom izmeu
poslodavca i vijea/savjeta uposlenika.
91. to je potrebno da znate iz krivinih zakona u vezi sa zatitom radno-pravnog
odnosa?
U skladu s Krivinim zakonom RS-a, slubeno ili odgovorno lice koje svjesno ne postupi
po pravnosnanoj sudskoj odluci kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine. Krivinim zakonom Federacije predviena je samo zatvorska kazna od 3 mjeseca do
3 godine.

ORGANIZACIJE I INSTITUCIJE ZA ZATITU MEDIJSKIH

UPOSLENIKA/CA
92. Kada i kako se novinari/ke mogu sindikalno organizovati i ta mogu oekivati od
sindikata?

32

Potrebno je da tri zaposlenika novinara/ke u redakciji pokrenu inicijativu, obrate se

kancelariji (uredu) sindikalnog povjerenika ili efa sindikalnog centra i posao formiranja
sindikalne organizacije e formalno-pravno biti zavren za deset dana. Znaajno je
napomenuti da je sindikat dobrovoljna interesna organizacija i da zakon dozvoljava
individualno ulanjivanje u sindikat kao i kolektivno- sindikalne organizacije.
Uposlenik/uposlenica, pod uslovom da je njen lan/ica, moe od sindikalne organizacije
traiti zatitu i unapreenje svih prava iz rada i po osnovu rada garantovanih zakonima iz
radno-pravne oblasti i kolektivnim ugovorima, pravne savjete i pravnu zatitu.
93. Zato je vano da novinari/ke budu lanovi sindikata u svom mediju ili
medijskog granskog sindikata na nivou entiteta/drave?
Prava iz radno-pravnog odnosa bolje su zatiena u medijima gdje djeluje sindikat.
Neophodno je da se sindikalne organizacije formiraju u svim medijima uprkos pritiscima
pojedinih poslodavaca, posebno u privatnim firmama. U tome su pomo duni pruiti
granski sindikati medija i grafikih radnika u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
94. Kakva su prava medijskog uposlenika/ce ako nije lan sindikata?
Prava iz rada i po osnovu rada ista su za sve novinare/ke kao za ostale zaposlene u RS-u i
tu nema nikakve diskriminacije. Novinari/ke koji su sindikalno organizovani u startu su u
prednosti u odnosu na one koji to nisu, zato to imaju sindikat kome je primarna zadaa
da kroz dijalog sa poslodavcem titi i unapreuje njihova prava iz rada, kroz striktnu
implementaciju svih zakona i kolektivnih ugovora, koji garantuju ta prava.
95. Kakva je obaveza granskih sindikata medija i medijskih uposlenika/ca u zatiti
njihovih prava?
Zadatak granskih sindikata je da zatite uposlenika/cu u pogledu radnog vremena,
ostvarivanja prava na osnovu prekovremenog i nonog rada, bolovanja, godinjeg
odmora, toplog obroka, drugih naknada i prava.

96. Kakve su nadlenosti Linije za pomo novinarima i Udruenja BH novinari?

U skladu sa svojim aktima, Udruenje/udruga BH novinari ima obavezu zatite prava na
slobodu izraavanja i drugih prava novinara svojih lanova: studenata urnalistike (u
oblasti novinarskog djelovanja), profesionalnih novinara i ostalih uposlenika u medijima,
te medijskih strunjaka/strunjakinja.

33

U okviru udruenja djeluje posebni servis za zatitu prava na slobodu izraavanja i prava
novinara openito Linija za pomo novinarima. Linija ima formiran Tim za strunu i
pravnu pomo novinarima koji prua besplatne pravne i druge savjete novinarima i
medijskim uposlenicima/ uposlenicama.
lanovi Udruenja BH novinari mogu koristiti besplatno i paket usluga koje nudi ovo
udruenje: reagiranje u sluajevima napada na novinare i krenja prava na slobodu
izraavanja, dodjela sredstava iz Fonda solidarnosti BHN, meunarodna press-kartica,
pravna i struna pomo Linije za pomo novinarima, profesionalna edukacija i
usavravanje, zastupanje i lobiranje pred domaim i meunaronom institucijama i
organizacijama nadlenim za oblast slobode izraavanja i djelovanja medija, popusti na
prevoz autobusima i vozovima...).
Udruenje BH novinari i Linija za pomo novinarima pruaju pravnu i drugu pomo i
onima koji nisu lanovi ovog udruenja, posebno u situacijama napada na novinare,
krenja radnih i drugih prava medijskih uposlenika, voenja sudskih procesa protiv
novinara, podizanja tubi za klevetu od strane javnih radnika, itd...
(http://www.bhnovinari.ba/linija)
Udruenje BH novinari je lan razliitih meunarodnih asocijacija, kao to je
Meunarodna federacija novinara (International Federation of Journalists IFJ/
www.ifj.org ). Osim u redovnim godinjim izvjetajima, Udruenje BH novinari u okviru
usluge Sistem ranog upozoravanja i prevencije, koja je pokrenuta 1.decembra 2010.
godine, redovito e izvjetavati relevantne meunarodne organizacije o krenjima prava
novinara i medijskih uposlenika u BiH i traiti njihovu intervenciju. Osim IFJ-a, tu su i
Reporteri bez granica, Article 19 i Fredoom Forum(http://en.rsf.org/,
http://www.freedomforum.org/, http://www.article19.org).

97. Da li Linija za pomo novinarima prua pomo i zatitu medijskim

uposlenicima/cama koji nisu lanovi udruenja?
Udruenje BH novinari i Linija za pomo novinarima pruaju pravnu i drugu pomo i
onima koji nisu lanovi ovog udruenja, posebno u situacijama napada na novinare,
krenja radnih i drugih prava medijskih uposlenika, voenja sudskih procesa protiv
novinara, podizanja tubi za klevetu od strane javnih radnika, itd...
(http://www.bhnovinari.ba/linija)
98. Kakva je uloga Agencije za mirno rjeavanje radnih sporova?
U Republici Srpskoj je od juna 2010. godine poela sa radom Agencija za mirno
rjeevanje radnih sporova, koja je formirana na inicijativu Saveza sindikata RS-a, a
osnovala su je tri kljuna socijalna partnera - Savez sindikata RS-a, Unija udruenja
poslodavaca i Vlada RS-a.

34

Agencija je putem javnog konkursa izabrala 20 miritelja i 20 arbitara, iji je zadatak da

individualne i kolektivne radne sporove rjeevaju brzo, pravedno i nepristrasno,
sporazumom, konsenzusom radnika novinara i poslodavaca, to je u njihovom primarnom
obostranom interesu, kako bi se rasteretili sudovi i smanjilo vrijeme ekanja i na
najmanju moguu mjeru smanjili trokovi voenja postupka.
99. Kakvu ulogu u ostvarivanju prava iz radnog odnosa obnaa Helsinki komitet za
ljudska prava Bosne i Hercegovine?
Helsinki komitet za ljudska prava prima albe o ugroavanju prava iz radnog odnosa,
pregovara sa naruiocem prava kako bi vansudskim putem otklonio nastali problem.
Helsinki komitet ima pravo vriti monitoring sudskih postupaka u sporovima iz radnopravnih odnosa (www.bh-hchr.org ).

100. Koje su nadlenosti ombudsmana u zatiti ustavnih prava, ali i radno-pravnog

statusa uposlenika/ica?
TADIMO?

Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH razmatra predmete koji se

odnose na slabo funkcionisanje ili na povredu ljudskih prava, ukljuujui prava iz radnog
odnosa, poinjenu od strane bilo kojeg organa Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i
Brko Distrikta.
Predmeti se formiraju na osnovu pojedinanih albi pravnih ili fizikih lica i po slubenoj
dunosti.
.
Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH, ukoliko utvrdi povredu
prava, izdaje preporuke nadlenim organima da poduzmu mjere kako bi se ispravile
povrede.
Institucija savjetuje graane kako da iskoriste najpogodnija pravna sredstva ili ih upuuje
na odgovarajue institucije. (www.ombudsmen.gov.ba)

35

PRIRUNIK ZA NOVINARE I MEDIJSKE UPOSLENIKE

100 prvih pitanja

o pravima medijskih uposlenika u BiH

Autorica prirunika: Duka Jurii

Saradnici: Pejka Medi, Ivica imunovi, Mehmed Halilovi,
Amer Toski i Sekul Popovi
Za izdavaa: Borka Rudi i Erna Mostarac
Izdava: Udruenje/udruga BH novinari
Tira: 5.000

36

Prirunik je tampan u okviru MEDIA MANIFEST projekta, u kojem su

partneri BH novinari i Media Centar Sarajevo.
Ovaj primjerak je besplatan.

37