Sanela Prašović Gadžo*

DOI: 10.5644/DIJALOG.2022.1-2.09

Medijsko pravo u BiH:

sloboda medija i sloboda izražavanja

Sažetak
Medijsko pravo i etika iznimno su važni za novinarsku profesiju jer uređu-
ju prostor društvenog djelovanja, slobodu govora i ljudska prava, a posebno
je važno istaknuti pravnu i etičku odgovornost medija prema javnosti. Kroz
dimenziju medijskog prava možemo također posmatrati u kojem određenju se
nalaze danas medijska gledišta, njihovi interesi, medijska sloboda i objektivno
informisanje javnosti. U tom kontekstu važno je istaknuti regulaciju rada me-
dija, što se postiže medijskim pravom. Ta pravna oblast reguliše slobodu govo-
ra, štampe, medijske etike, cenzuru, oglašavanje, printane medije, elektronske
medije, kao i odštetne sudske presude. Novinarsko poštivanje profesionalnih
standarda tokom rada kao i vođenje računa o etičkim načelima i poštivanje za-
kona i uredbi koji regulišu medijski prostor doprinosi profesionalnom i odgo-
vornom radu medija. Bosna i Hercegovina ima kvalitetne zakone koji regulišu
slobodu govora, te je važno osigurati ustrajnu implementaciju propisa, ali je
neophodno i analizirati šta je moguće dodatno unaprijediti u ovoj oblasti.
Ključne riječi: mediji, pravo, medijsko pravo, sloboda govora, odgovor-
nost, uhićenje, zakon, novinar

Uvod
Mediji se posmatraju kao četvrti stub vlasti, što ujedno demonstrira i nji-
hovu moć. Izreka ko ima medije ima i vlast čini se posve neupitnom, samora-
zumljivom, a stajalište prema kojem “što nije u medijima nije se ni dogodilo”
medijskoj moći pridaje ontološko značenje (Jantol 2004, 124).
Mediji su u demokratskim društvima u ulozi čuvara demokratije te njiho-
va pozicija i moć koju nedvojbeno imaju omogućava i korekcije društvenih
nepravilnosti. Sve navedeno mora funkcionisati u skladu s pravnim norma-
ma, etičkim i profesionalnim kodeksima. Ukoliko ne funkcioniše na navedeni
način, dolazimo ne samo do nerazumijevanja medija već i do kršenja pravnih
odrednica, osporavanja slobode govora, pritisaka na rad medija i dr.
*
Magistrica odnosa s javnošću, doktorantica na Interdisciplinarnom studiju komunikacijskih
znanosti Sveučilišta u Mostaru, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, do-
predsjednica Komisije za informiranje u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, sanela.
prasovic1@gmail.com
Sanela Prašović-Gadžo 135

Na sastanku koji je održan temeljem inicijative Vijeća Evrope u februaru

2020. godine preporučeno je da se u Bosni i Hercegovini jedinstvenim zako-
nom uredi pitanje ravnoteže između slobode govora i prava na privatnost, a
kojim bi se predvidjele sve situacije. Posebno treba voditi računa da naknada
za klevetu, uvredu ili neku drugu povredu osobe ne mora uvijek biti novčana,
već može biti u formi objavljivanja ispravke. Vijeće Evrope naglašava da bi to
trebala biti obaveza medija, a ne kako je to sada uređeno Zakonom o kleveti,
oštećeni mora zahtijevati da se ispravak objavi, ali medij nema takvu obavezu.1
U kontekstu stanja medijskih sloboda i slobode govora u Bosni i Hercegovini
potrebno je sagledati koliko se institucionalno uistinu podržavaju mediji u
ostvarivanju prava na slobodan rad, slobodno izvještavanje i slobodu govora, a
koliko pak s druge strane postoji institucionalni otpor prema medijima i njiho-
vom radu, odnosno koliko su prisutna osporavanja pa čak i pritisci na medije.
S tim u vezi Car i Matović (2017) pojašnjavaju kako mediji predstavljaju plat-
formu na kojoj se razvijaju, pojačavaju i slabe odnosi moći između pojedinaca,
skupina i institucija u društvu.
Cilj rada je predstaviti značaj prava i poštivanja zakona, uredbi i kodeksa
u medijima i prema medijima u Bosni i Hercegovini kroz primjer lišenja slo-
bode novinarke Nidžare Ahmetašević Ćokom obavljanja novinarskog zadatka.
Navedeni primjer ilustruje nekoliko značajki koje u fokus stavljaju medijsko
pravo, etiku i novinarske slobode, te je stoga posebno važan za analizu medij-
skog diskursa u Bosni i Hercegovini.

Zadaća medijskog prava

Medijsko pravo mora ispuniti zadatak da odbrani slobodu govora, ali i da
reguliše poštivanje ljudskih prava i zaštite osoba s druge strane. Prvi izvještaj
o slobodi javne riječi potiče iz 350. godine prije Krista kad je grčki državnik
i govornik Demosten rekao da je oduzimanje slobode izražavanja jedna od
najvećih nesreća za ljudska bića. Indikativna je i pohvala Tacita2 koji čestita
caru Trajanu za sretna vremena kad se moglo slobodno izražavati sve ono što
je neko želio reći (Hamelink 1994, 150).
Car (2016) navodi da mediji predstavljaju najmasovniju i najznačajniju
platformu za izražavanje slobode govora, preduslova medijskih sloboda, me-
đutim, ni u demokratskim zemljama sloboda izražavanja u medijima nije auto-
matski osigurana novinarima i urednicima.

1
Dio preuzet iz teksta “Jedinstvenim zakonom uravnotežiti slobodu izražavanja i pravo na
privatnost”, Analiziraj.ba, 17. 2. 2020
2
Tacit, Publije Kornelije (latinski Publius Cornelius Tacitus [pu:’bli·us korne:’li·us ta’kitus]),
rimski historičar i političar. Najprije se istaknuo kao govornik. U političkoj karijeri došao je
do položaja konzula u doba cara Nerve (97).
136 Dijalog

U angloameričkoj i francuskoj republikanskoj tradiciji, sloboda štampe je

čvrsto uspostavljena do kraja osamnaestog vijeka kao ideal, neophodan uslov
za demokratsko i pravedno društvo i praktičan cilj pravnih i političkih reformi
(McQuail 2003, 167). Francuska buržoaska revolucija je u Deklaraciji o pravi-
ma čovjeka i građanina formulisala pravo na “slobodnu izmjenu misli i mišlje-
nja” kao “jedno od najdragocjenijih prava čovjeka” (Mrđenović 1989, 138).
Prethodno navedeni podaci ilustrativno pokazuju kako se krajem 18. vije-
ka zapravo stiglo od “slobode pisanja”, preko “slobodne izmjene misli i mi-
šljenja” do “slobode govora i štampe”. Iznimno je važno navesti i Evropsku
konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda za čiju su provedbu
uspostavljeni i mehanizmi nadzora, tumačenja i provedbe i oni se ogledaju u
radu Evropskog suda za ljudska prava, Evropske komisije za ljudska prava i
Odbora ministara Vijeća Evrope.
Sudska zaštita prava na slobodu izražavanja i slobodan protok informacija
(član 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda)
značajna je i prema mišljenju Macovei (2006), koja navodi da u kontekstu
djelotvorne političke demokratije i poštivanja ljudskih prava spomenutih u
preambuli Konvencije sloboda izražavanja ne samo što je bitna sama po sebi
nego, prema Konvenciji, ima i centralnu ulogu u zaštiti drugih prava. Bez ši-
rokog garantovanja prava na slobodu izražavanja koju štite nezavisni i nepri-
strasni sudovi, nema slobodne zemlje, nema demokratije (Macovei 2006, 10).
U Sjedinjenim Američkim Državama nema posebnih zakona koji bi osi-
guravali slobodu medija jer je ona garantovana Ustavom i praksa se komuni-
kacijskog prava temelji na Ustavu i čuvenom Prvom amandmanu, a najstariji
izvor komunikacijskog prava je tzv. common law (koncept prenesen u ame-
ričku praksu iz Velike Britanije, prema kojem sudije odlučuju u skladu s pret-
hodnom praksom i slijede prethodne odluke drugih sudova, tzv. precedents)
(Pember 1993, 4-15).
Bitno navesti i dva međunarodna dokumenta, odnosno Deklaraciju o na-
čelima ponašanja novinara (1954/1986) i Deklaraciju o pravima i obavezama
novinara Evropske zajednice poznatiju kao Minhenska deklaracija (1971), kao
i dokument Međunarodna načela profesionalne etike u novinarstvu (1983).
Navedeni dokumenti najčešće su korišteni akti za izradu novinarskih kodeksa.
Alaburić (2003) navodi da su u demokratskim sistemima mediji posebno
važni organi civilnog društva te ih se s pravom može nazvati čuvarima demo-
kracije, dok McQuail (1992) ističe da je sloboda medija uglavnom utemeljena
na dva principa: na nepostojanju bilo kakvog oblika prethodne cenzure i na
tome da za objavljivanje nije potrebna nikakva dozvola.
Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) na sjednici održanoj
1996. godine u Lisabonu usvojila je dokument kojim se utvrđuje princip slobodnih
Sanela Prašović-Gadžo 137

medija te je istovremeno osnovana i institucija predstavnika za medije koja je go-

dinu poslije preimenovana u stalno tijelo predstavnika OSCE-a za medije.
UNESCO preporuka o učešću u slobodi kulturnog života i njihovom dopri-
nosu naglašava ulogu masovnih medija kao “instrumenata za kulturno oboga-
ćivanje” zbog, između ostalog, njihove uloge u očuvanju i popularizaciji tra-
dicionalnih oblika kulture i “zbog toga što su mediji odabrali narod kao grupu
sa kojom komuniciraju”.3 Generalna skupština Ujedinjenih nacija definisala je
novinarstvo kao pojam koji se “kontinuirano razvija i uključuje ulazne infor-
macije od medijskih institucija, privatnih pojedinaca i niza organizacija koje
traže, primaju i šire informacije i ideje svih vrsta, online kao i offline, u ostva-
rivanju slobode mišljenja i izražavanja”.4

Medijsko pravo u BiH

Bosna i Hercegovina ima kvalitetan zakonski okvir koji reguliše slobodu
izražavanja te je neophodno osigurati dosljednu implementaciju propisa. S
pravom se stoga treba upitati zašto se u BiH zakoni ne implementiraju? Ili
zašto se u Bosni i Hercegovini dešavaju kršenja novinarskih prava na slobodu
govora ili novinarskih prava na profesionalan rad? Nerijetko se protiv novi-
nara vode i sudski procesi zbog objavljenih informacija. To nas dovodi i do
činjenice da je Zakon o zaštiti od klevete Federacije BiH usklađen s evropskim
standardima, ali je vidljivo nerazumijevanje, zbog čega zapravo novinari biva-
ju tuženi za klevetu.
Navedeni Zakon o kleveti predviđa građansku odgovornost za iznošenje
neistinitih činjeničnih tvrdnji. Međutim, ako je riječ o, na primjer, objavama u
kojima se potencira zadiranje u privatni život osobe koja je predmetom novi-
narskog teksta ili drugog oblika medijske objave, onda proizilazi da se zašti-
ta zapravo mora tražiti u okviru Zakonu u obligacionim odnosima Federacije
BiH. Važno je istaknuti kako federalni Zakon o obligacionim odnosima suštin-
ski zapravo ne uvažava slobodu medija.
Bosna i Hercegovina ima i ustavnu i pravnu garanciju slobode izražavanja,
što je dodatno ojačano prihvaćanjem međunarodnih konvencija i deklaracija o
ljudskim pravima, koje su formalno sastavni dio njenog pravnog sistema. To
znači da su međunarodne konvencije o zaštiti slobode izražavanja sastavni dio
domaćeg zakona. U Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i u ustavima oba enti-
teta, navodi se da su “prava i slobode predviđeni Evropskom konvencijom za
zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njezinim protokolima direktno pri-
mjenjivi u Bosni i Hercegovini i imaju prednost nad svim ostalim zakonima”
3
Deklaracija Ujedinjenih nacija o pravima autohtonih naroda, član 16.
4
Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 68/163 o sigurnosti novinara i pitanju
nekažnjivosti.
138 Dijalog

(Ustav BiH, čl. 2, st. 2). Bosna i Hercegovina je kao članica Vijeća Evrope pri-
hvatila sve međunarodne pravne standarde uspostavljene od strane Evropskog
suda za ljudska prava i brojne deklaracije.
U kontekstu razumijevanja medija i prava na slobodu izražavanja u Bosni i
Hercegovini potrebno je naglasiti da navedena oblast obuhvata niz institucija,
praksi i normi kojima je regulisana. Čak četrnaest ustava, od kojih su jedan
državni, dva entitetska, zatim i Ustav Brčko distrikta BiH, pa potom i Ustavi
deset kantona, kao i mnogobrojni zakoni, te niz podzakonskih akata i propi-
sa direktno ili indirektno utiču na rad i aktivnosti medijskih organizacija. Svi
ustavi i određeni zakoni sadrže garanciju slobode izražavanja.
Temeljem čl. 5. Aneksa 10 Sporazuma o provedbi građanskog dijela
Mirovnog ugovora, Bosna i Hercegovina je prva zemlja u regionu koja je dĐ-
nijela i Zakon o slobodi pristupa informacijama.

Međunarodne konvencije, ugovori i pravni sistem

BiH kroz dimenziju medijskih prava
Svi međunarodni instrumenti koji se odnose na ljudska prava sadrže i de-
finiciju slobode mišljenja i izražavanja te su zapravo jedno od temeljnih gra-
đanskih i političkih prava. Preambula Ustava BiH odnosi se na Univerzalnu
deklaraciju o ljudskim pravima i na Pakt o građanskim i političkim, kao i o
ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.
U Ustavu Bosne i Hercegovine navodi se i 13 temeljnih prava, uključujući i
slobodu mišljenja i slobodu izražavanja.5 Navedena prava zauzimaju posebno
mjesto u primjeni međunarodnih deklaracija / konvencija / sporazuma, što je
ustavna obaveza svih tijela u Bosni i Hercegovini.
Bitno je u kontekstu razumijevanja medijskog prava u BiH navesti i da
države potpisnice Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnov-
nih sloboda6 moraju tretirati presude Suda za ljudska prava kao obavezuju-
će jer je Vijeće Evrope usvojilo dodatne protokole kojima se proširuje doseg
Konvencije, rezolucije i preporuke kojima se razvijaju i preporučuju standar-
di ponašanja državama članicama i izriču sankcije državama koje to ne čine.
Ovdje je bitno spomenuti nekoliko bitnih dokumenata:
– Deklaracija o slobodi izražavanja i informisanja,
– Deklaracija o slobodi političke rasprave,
– Rezolucija Parlamentarne skupštine br. 1142 (1997) o parlamentima i
medijima,

5
Isto.
6
U Bosni i Hercegovini se direktno primjenjuje Evropska konvencija i ona ima prioritet nad
svakim drugim pravom.
Sanela Prašović-Gadžo 139

– Rezolucija Parlamentarne skupštine br. 1003 (1993) o novinarskoj etici,

– Rezolucija Parlamentarne skupštine br. 1165 (1998) o pravu na privat-
nost.7
Također su važni i Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope br.
1407 (1999) o medijima i demokratskoj kulturi, Preporuka Komiteta ministara
br. 13 (2003) o medijskoj distribuciji informacija povezanih s krivičnim po-
stupcima, Preporuka Odbora ministara br. R (97) 21 o medijima i promociji
kulture tolerancije, Preporuka Komiteta ministara br. R (99) 15 o mjerama koje
se odnose na izvještavanje u predizbornim kampanjama, Preporuka Komiteta
ministara br. R (97) 20 o govoru mržnje i Preporuka Odbora ministara br. R
(2000) 7 o pravu novinara da ne otkrivaju svoje izvore informacija. Svi na-
vedeni dokumenti ilustrativno predočavaju namjere Vijeća Evrope u smjeru
demokratizacije slobode izražavanja.
Kada je riječ o uređenju profesionalnih standarda rada novinarske struke
u Bosni i Hercegovini, Musa (2017) navodi dva važna dokumenta, odnosno
Kodeks za štampu i online medije i Kodeks časti bh. novinara. Kodeks za
štampu i online medije je usvojen 1999. godine od strane Vijeća za printane
medije, a koje je ujedno i bosanskohercegovačko samoregulacijsko tijelo za
printane i online medije.
Kodeks za štampu i online medije uređuje dužnosti i prava novinara preci-
zirajući da novinari printanih i online medija u Bosni i Hercegovini (u daljem
tekstu “novinari”) imaju obavezu prema javnosti da održavaju visoke etičke
standarde u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima. U Kodeksu se
navodi da je dužnost novinara i izdavača printanih i online medija poštivati po-
trebe građana za korisnim, blagovremenim i relevantnim informacijama, kao
i braniti načela slobode informisanja i pravo na pravedan komentar i kritičko
novinarstvo.8
Kodeks časti bh. novinara usvojen je na skupštini Udruženja BH Novinari
2004. godine. U njemu se navodi da se u obavljanju svog posla i djelovanja no-
vinar mora rukovoditi opštim načelima i etikom novinarskog poziva. Novinar
je obavezan iznositi istinitu, uravnoteženu i provjerenu informaciju. On navodi
osobe ili ustanove od kojih je dobio podatak, informaciju ili izjavu. Ima pravo
i da ne otkrije izvor informacije, ali za objavljeni podatak snosi moralnu, ma-
terijalnu i krivičnu odgovornost. Dalje se u Kodeksu navodi da novinar ima
pravo pristupa svim izvorima informacija, kao i pravo da slobodno istražuje sve

7
Podaci preuzeti it “Freedom of expression in times of conflict” sa službene web-stranice
Vijeća Evrope.
8
Dio preuzet iz Kodeksa za štampu i online medije iz Vijeća za štampu i online medije u Bosni
i Hercegovini.
140 Dijalog

činjenice koje uslovljavaju javni život, te bude li novinar neopravdano spriječen

da dođe do tražene informacije, ima pravo o tome obavijestiti javnost i dr.9

Medijske slobode i sloboda izražavanja

Univerzalno priznavanje slobode izražavanja ostvarilo se nastajanjem
Ujedinjenih naroda i uspostavom sistema zaštite ljudskih prava utemeljenog na
međunarodnom pravu. Čl. 19. Opšte deklaracije o ljudskim pravima (ODLJP)
iz 1948. godine kaže:
Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo obuhvata slobodu
zadržavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja
informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog informisanja i bez obzira na
granice.10
Također, čl. 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) štiti slo-
bodu izražavanja:
Svako ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i
slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira
na granice. Ovaj članak ne sprječava države da podvrgnu režimu dozvola ustanove
koje obavljaju djelatnosti radija, televizije te kinematografsku djelatnost.11
Sloboda izražavanja nije apsolutno pravo, već ju je potrebno posmatrati kao
opšte načelo zakona o ljudskim pravima koje je ugrađeno u dokumente UN-a i
Evropske konvencije, a tiče se toga da ljudska prava ne smiju biti korištena na
način da ugrožavaju prava drugih.
Peruško (2011) pojašnjava da je razvoj svih medija snažno uticao na napre-
dak čovjeka kao pojedinca u društvu i njegovog shvaćanja svijeta oko sebe, od
samih početaka štampanih medija čiji je nastanak u davno vrijeme bio mukotr-
pan posao, u odnosu na današnje vrijeme kada se jedinim klikom mogu otvoriti
raznolike i često nepregledne mogućnosti.
Harms (1983) naglašava da mišljenje, da bi imalo efekta, treba da se čuje, a
Kleinwaechter (1983) navodi da je pravo na komuniciranje nerazdvojivo pove-
zano s pravom na obrazovanje, pravom na kulturu, pravom na rad.

Medijske slobode i sloboda izražavanja u BIH

Prema Izvještaju Reportera bez granica iz 2020. godine i Indeksu slobode
medija, BiH je tada zauzela 58. poziciju. Izvještaj za 2022. godinu pokazuje
da se država Bosna i Hercegovina nalazi na 67. mjestu, što zapravo znači da u

9
Dio preuzet iz Kodeksa časti BH novinara.
10
Opća deklaracija o ljudskim pravima, UNGA, 1948.
11
(Evropska) Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, 213 UNTS 222.
Sanela Prašović-Gadžo 141

BiH postoje tek djelimične medijske slobode. Događaj iz marta 2021. godine,
kada je u Sarajevu policija uhapsila novinarku Nidžaru Ahmetašević tokom
novinarskog rada i iz razloga jer je mobitelom snimala rad policije tokom jed-
ne intervencije, sigurno je uticao na lošiju poziciju Bosne i Hercegovine u
Izvještaju za 2022. godinu kroz prizmu poštiĆanja medijskih sloboda.

Analiza slučaja – uhićenje novinarke Nidžare

Ahmetašević
Novinari se u svojoj profesiji moraju boriti da imaju pravo na profesionalan
rad i slobodu izražavanja, a svako uskraćivanje navedenih prava u suprotnosti
je s utvrđenim pravima, zakonima, standardima i dokumentima.
Hapšenje novinarke Nidžare Ahmetašević 6. marta 2021. godine u Sarajevu
nedvojbeno je pokazalo da u Bosni i Hercegovini novinari ne uživaju sva zaga-
rantovana prava. Ovaj primjer ilustrativno pokazuje i da u Bosni i Hercegovini
institucije vlasti i policija grubo krše novinarska prava i slobode, a kada se
njihovo postupanje objavi u javnosti, oni na manipulativan način traže izlaz iz
krizne situacije. Analizirajući slučaj hapšenja novinarke Nidžare Ahmetašević
krenut ćemo od same objave vijesti o navedenom događaju. Vijest da je novi-
narka Ahmetašević uhićena mediji u BiH su objavili oko 14.00 sati, 6. marta
2021. godine.
Portal Žurnal je objavio sljedeću informaciju:
Novinarka i aktivistica iz Sarajeva Nidžara Ahmetašević jutros je uhapšena u
Zagrebačkoj ulici u Sarajevu. Iz Operativnog centra MUP-a KS-a za Žurnal su
rekli kako je uhapšena zbog “činjenja krivičnog djela” i “nepoštovanja naredbi
službenog lica”. Nisu željeli precizirati gdje se sada nalazi, o kakvom je tačno in-
cidentu bilo riječi. Na pitanje da li se radi o privođenju na saslušanje ili hapšenju,
rečeno nam je da je lišena slobode.12
Portal Dnevni Avaz objavio je informaciju o hapšenju uz pojašnjenje da im
je iz Operativnog centra MUP-a KS-a potvrđeno da je novinarka i aktivistica
Nidžara Ahmetašević uhapšena zbog vršenja prekršaja, s obzirom na to da je
odbila naređenje da prestane narušavati javni red i mir. U objavi Dnevnog
Avaza se navodi:
Uhapšena je danas u 13 sati u Zagrebačkoj ulici zbog, kako nam je rečeno, naruša-
vanja javnog reda i mira, omalovažavanja ovlaštenog lica te odbijanja da prestane
s narušavanjem javnog reda i mira, već je nastavila sa činjenjem prekršaja. (Cerić
2021)

12
“Sarajevo (video): Uhapšena novinarka i aktivistica Nidžara Ahmetašević”, Žurnal, 6. 3.
2021.
142 Dijalog

Za Avaz je potvrđeno i:
da se Ahmetašević trenutno nalazi u prostorijama za zadržavanje MUP-a Kantona
Sarajevo, te da je o svemu je obaviješten dežurni tužilac Tužilaštva KS, te da im
nisu mogli kazati o kakvom se incidentu radilo. (Cerić 2021)
I većina drugih portala i medija je u prvom valu izvještavanja o hapšenju
novinarke imala uglavnom iste informacije koje su prenosili javnosti, dok je
vidljivo da niko zapravo nije imao tačan podatak šta se dogodilo, kakav inci-
dent se dogodio, te šta je zapravo učinila novinarka Nidžara Ahmetašević da
bi bila uhapšena.
Nakon prvih medijskih objava na društvenim mrežama se pojavio snimak
hapšenja novinarke Nidžare Ahmetašević koji je ona osobno snimila vlastitim
mobitelom. Zahvaljujući tom snimku javnosti postaje jasno da je novinarka
Ahmetašević uhapšena jer je snimala policijsku intervenciju u sarajevskom
naselju Grbavica. Također, snimak pokazuje i da joj se prisutni policajac obra-
ća na iznimno neprimjeren način govoreći joj da ne može ići doma i da će biti
uhapšena jer ga ometa u radu, te obraćajući se novinarki na uvredljiv način.
U trenutku kada je na društvenim mrežama objavljen snimak hapšenja,
uslijedile su i prve reakcije. Udruženje BH Novinari je saopštilo:
Upravni odbor Udruženja BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije
osuđuju današnje hapšenje novinarke i aktivistice Nidžare Ahmetašević,
koja je privedena u Novom Sarajevu nakon verbalnog sukoba s policajci-
ma. Smatramo da je današnje privođenje i višesatno zadržavanje Nidžare
Ahmetašević u pritvoru bilo potpuno neopravdano i bespotrebno. Nidžara
Ahmetašević poznata je bh. novinarka i aktivistica za ljudska prava, koja
prethodno nije kažnjavana i nema nikakvog razloga da joj se određuje
pritvor kao da je riječ o nekom kriminalcu, a ne o građanki i novinarki.
Upravni odbor BH novinara naglašava da MUP Kantona Sarajevo treba
postupati u skladu sa zakonom ukoliko je novinarka eventualno počinila
neki prekršaj, ali ovakvo je postupanje prema njoj očigledna demonstracija
sile. Na snimci koja je objavljena u medijima, evidentno je da su policajci,
u trenutku lišenja slobode, bez ikakvog razloga upotrijebili prekomjernu
silu, a pri tome je jedan od njih uputio i krajnje neprimjeren komentar koji
glasi: “Stavite lisice budali, idemo u Jagomir”. Upravni odbor BH novinara
smatra da je ovakvo ponašanje policijskih službenika nedopustivo prilikom
vršenja službene dužnosti te će tražiti od nadležnih institucija da u skla-
du sa zakonom budu sankcionisani odgovorni policajci zbog “neprimje-
renih komentara i bespotrebne upotrebe sile prema Nidžari Ahmetašević
prilikom njenog privođenja”. O ovom slučaju, koji predstavlja najgrublje
Sanela Prašović-Gadžo 143

kršenje ljudskih prava i sloboda, obavijestit ćemo sve relevantne domaće i

međunarodne institucije.13
Reakciju je uputila i povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja
Mijatović i tom je prilikom osudila hapšenje novinarke Nidžare Ahmetašević,
pozivajući na istragu o ponašanju uključenih policajaca. Mijatović je na twitter
nalogu objavila:
Najoštrije osuđujem nasilno hapšenje braniteljice ljudskih prava i novinarke
Nidžare Ahmetašević i pozivam vlasti da izvrše brzu i nezavisnu istragu o ponaša-
nju službenika reda.
Za razliku od prethodnih direktnih i oštrih reakcija, druge reakcije sa zva-
ničnih i institucionalnih nivoa su bile blage, nedorečene i manipulativne.
Upitan o hapšenju novinarke Nidžare Ahmetašević, premijer Kantona
Sarajevo Edin Forto je na društvenim mrežama objavio post u kojem stoji da
on dijeli brigu građana te da se nada da će policija i postupajući sudija na naj-
brži mogući način razriješiti slučaj.“Vi, naravno, znate da niko, uključujući
mene, nema ovlasti da policiji i sudu naloži kako će postupiti u konkretnom
slučaju”, napisao je Forto.14
Iz navedene reakcije premijera Kantona Sarajevo vidljivo je da ne postoji
stav koji bi potvrdio direktnu odbranu novinarke, niti je ovom reakcijom osu-
đeno hapšenje. Premijer Forto je reagirajući pokazao da ne poznaje osnovna
novinarska prava, a o protokolu OSCE-a za postupanje policije u ophođenju sa
novinarima uopće nema saznanja.
Saopštenjem o hapšenju novinarke Nidžare Ahmetašević oglasilo se i
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo:
Dana 06.03.2021. godine oko 13,00 sati u ulici Zagrebačka, područje općine Novo
Sarajevo, došlo je do narušavanja javnog reda i mira, u kojem je osoba inicijala
N. A. iz Sarajeva narušila javni red i mir na način da je bez ikakvog povoda i ra-
zloga omalovažavala i vrijeđala ovlaštena službena lica ometajući iste pri vršenju
službenih poslova i zadataka, na taj način počinivši prekršaj propisan Zakonom o
prekršajima protiv javnog reda i mira Kantona Sarajevo.
Nakon što je u više navrata od strane policijskih službenika upozorena da prestane
sa narušavanjem javnog reda i mira ista je odbila da postupi po zakonito izdatom
naređenju policije, te je time nastavila sa vršenjem prekršaja, nakon čega je, u skla-
du sa Zakonom o prekršajima, lišena slobode.
O svemu navedenom je upoznat i dežurni sudija Prekršajnog odjeljenja Općinskog
suda u Sarajevu, uz čiju saglasnost je, nakon prethodno izvršene trijaže u JU Zavod

13
“Nidžara Ahmetašević VIDEO | Uhićenje novinarke u Sarajevu, policija odbacuje sve navo-
de o građanskom aktivizmu”, Bljesak.info, 6. 3. 2021.
14
“Edin Forto o hapšenju novinarke Nidžare Ahmetašević”, Radio Sarajevo, 6. 3. 2021.
144 Dijalog

za hitnu medicinsku pomoć KS, ista smještena u prostorije za zadržavanje osoba li-
šenih slobode Uprave policije MUP-a KS. U zakonom propisanom roku protiv iste
će biti pokrenut prekršajni postupak zbog činjenja prekršaja propisanih Zakonom
o prekršajima protiv javnog reda i mira Kantona Sarajevo. Obzirom da su se u
javnom prostoru pojavile informacije kako lišenje slobode ove osobe ima veze sa
njenim građanskim aktivizmom, ovom prilikom ističemo da u potpunosti i s gnu-
šanjem odbacujemo takve navode i insinuacije, uz napomenu da se radi o lišenju
slobode zasnovanom na Zakonu o prekršajima i ovlastima policijskih službenika
propisanim Zakonom o policijskim službenicima Kantona Sarajevo. Uprava poli-
cije MUP-a KS i policijski službenici neće tolerisati protivpravno ponašanje bilo
kojeg pojedinca, bez obzira o kome se radi – navodi se u saopštenju MUP-a KS.15
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo svojom je reakcijom
i saopštenjem javnosti pokazalo javnosti da ne poznaju Smjernice OSCE-a u
kojima se o postupanju policije prema novinarima navodi:
Policija se ne može miješati ili kazniti novinara tokom obavljanja njihovih profe-
sionalnih zadataka. Novinari imaju pravo da fotografišu, snimaju, prave bilješke,
promatraju, rade intervjue i/ili prave izvještaje a da pri tom ne moraju tražiti do-
zvolu od vlasti ili policije.16
Navedeno znači da novinari i fotografi u BiH ne trebaju tražiti posebne
dozvole za snimanja i fotografisanja, ako ne postoje sigurnosni i drugi razlozi
mogućih ograničenja navedeni u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima,
odnosno dozvolu moraju tražiti ukoliko policija obilježi mjesto zločina radi
zaštite dokaza ili ukoliko se radi o zaštiti privatnosti običnih građana ili malo-
ljetnika. To znači da novinarki Nidžari Ahmetašević nije bila potrebna dozvola
ili dopuštenje za snimanje policijskih službenika tokom njihove intervencije,
niti su joj policijski službenici mogli osporiti pravo da snimi događaj.
Nakon prethodnog saopštenja MUP KS, te nakon što su mnogobrojni me-
diji u međuvremenu objavili snimak hapšenja novinarke, oglasio se i ministar
unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica navodeći “kako mu nije
bilo ugodno gledati video hapšenja” koji je objavljen na Facebook stranici
Transbalkanska solidarnost. Ministar Katica je ustvrdio:
Pokrenuta je unutrašnja istraga radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezanih
za ovaj događaj. Želio bih naglasiti da su i policajci samo ljudi, nisu mašine, greška
se može dogoditi i kao takva se, ako ima razloga, u disciplinskom postupku sank-
cioniše. Naši su policajci preopterećeni i umorni – iako ovim ne tražim i ne dajem
opravdanje za bilo šta, samo vas informišem o stanju stvari. (Boračić-Mršo 2021)

15
A. K. “MUP KS o hapšenju aktivistice Nidžare Ahmetašević: To nema veze sa njenim gra-
đanskim aktivizmom”, Dnevni avaz, 6. 3. 2021.
16
Mission to OSCE Bosnia and Herzegovina, “Smjernice za policiju u ophođenju s medijima”.
Sanela Prašović-Gadžo 145

Puštanje na slobodu iz pritvora novinarke Nidžare

Ahmetašević
Mediji su predvečer dana 6. marta 2021. godine objavili informaciju da
će uhapšena novinarka Nidžara Ahmetašević biti puštena na slobodu i to te-
meljem naredbe policijskog komesara Kantona Sarajevo Nusreta Selimovića.
Advokat novinarke Nidžare Ahmetašević Muhamed Čučak pojasnio je sva de-
šavanja na sljedeći način:
Danas, 6. marta 2021. godine, oko 13:30 sati, Nidžara Ahmetašević je lišena slo-
bode od strane policijskih službenika III PU, MUP KS, zbog navodnog kršenja
javnog reda i mira, te joj je saopšteno da je protiv nje pokrenut prekršajni postu-
pak. Zvanično obavještenje o razlozima lišenja slobode i pokretanja prekršajnog
postupka nam nije dato. Neformalno je saopšteno da je navodno ometala ovlaštene
službene osobe u obavljanju službene radnje i da nije postupala prema naređenjima
ovlaštenih službenih osoba.
Pored toga, od imenovane je oduzet mobilni telefon, te joj je određeno policijsko
zadržavanje, kako je saopšteno, u trajanju od 24 sata. O čemu se zapravo radi?
Nidžara Ahmetasević je danas, u blizini adrese boravka zatekla policijske služ-
benike kojima je ukazala da se na trotoaru nalaze nepropisno parkirana vozila.
Policijski službenici su u prvi mah pravilno reagirali na Nidžarinu konstataciju i
započeli sa evidentiranjem nepropisno parkiranih vozila i izdavanjem prekršajnih
naloga. Navedene radnje policijskih službenika Nidžara je, postupajući u skladu
sa svojom profesijom novinara, evidentirala tako sto ih je snimala mobilnim tele-
fonom. Međutim, tome su se policijski službenici protivili i tražili da prestane sa
snimanjem. Nakon sto je Nidžara reagovala tako sto je rekla da nije zabranjeno
snimanje, prvo su nastojali da je fizički spriječe da ih snima tako sto su je povukli
za ruku. Kada u tome nisu uspjeli, saopštili su da je lišavaju slobode, priveli je u
policijsku stanicu, nezakonito oduzeli mobilni telefon (naredba nije predočena) i u
konačnici je lišili slobode. U trenutku pisanja ovog saopštenja informisan sam da
je komesar MUP KS naredio puštanje Nidžare, kao i pokretanje postupka interne
kontrole postupanja policijskih službenika.17
Rečenica u kojoj je navedeno da je puštanje novinarke na slobodu uslijedilo
nakon što je reagovao policijski komesar Kantona Sarajevo Nusret Selimović,
uz naglasak da će biti pokrenut postupak interne kontrole ispitivanja postupa-
nja policijskih službenika, u konkretnom slučaju ilustrira poziciju medijskih
prava i sloboda danas u Bosni i Hercegovini.
Prethodne službene reakcije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona
Sarajevo, ministra unutrašnjih poslova i premijera Kantona Sarajevo potpuno
su obesmislene nakon što je reagovao policijski komesar Selimović naredivši
da se novinarka oslobodi.
17
“Transbalkanska solidarnost”, facebook.
146 Dijalog

Sve navedeno indicira da poštivanje medijskih sloboda zavisi ne od zako-

nitog postupanja institucije, konkretno Ministarstva unutrašnjih poslova KS
ili Vlade Kantona Sarajevo, već od postupanja pojedinaca koji u određenom
trenutku obavljaju određene dužnosti.
To nadalje pokazuje u analiziranom slučaju da, na primjer, nije uslijedila
prethodno navedena reakcija policijskog komesara, novinarka bi ostala u pri-
tvoru 24 sata, kako je prvobitno određeno, odnosno da vodeći nadležni zva-
ničnici ne poznaju zĆkone, smjernice i dokumenta koji se direktno odnose na
medijska prava i slobode. Upravo taj segment pokazuje na kojem nivou se u
BiH poštuju medijska prava i novinarske slobode kao i sloboda govora.

Epilog slučaja hapšenja novinarke Nidžare

Ahmetašević
Novinarka Nidžara Ahmetašević puštena je na slobodu istog dana kada je i
uhapšena, ali, kako je istaknula, nakon niza tortura i maltretiranja tokom vre-
mena provedenog u pritvoru.
Nakon puštanja na slobodu, novinarki Nidžari Ahmetašević je MUP KS
izdao prekršajni nalog s iznosom kazne od 501 konvertibilne marke za, kako
su naveli, dva prekršaja narušavanja javnoga reda i mira, u skladu s odredbama
Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Jedan prekršaj je omalovaža-
vanje ovlaštenih službenih lica i ometanje u radu, a drugi je odbijanje postupa-
nja po zakonitom naređenju policijskih službenika. (BIRN BiH 2021)
Ministarstvo unutrašnjih poslova KS javnosti nije pojasnilo kojim postu-
panjima je novinarka Nidžara Ahmetašević ometala rad policajaca. Iz nave-
denog proizilazi da su u ovom slučaju prekršena novinarska prava i slobode,
a posebno i smjernice OSCE-a. Novinarsko snimanje policijske intervencije
koja se ticala kontrole nepropisno parkiranih vozila na trotoaru nije zakonom
zabranjeno, te se ne može tretirati kaČ prekršaj ometanja policijskog službeni-
ka tokom njihovog rada.

Zaključak
Uloga medija je od suštinskog značaja za jačanje demokratske kulture ba-
zirane na javnoj odgovornosti institucija, navodi se u dokumentima Vijeća
Evrope. Jednako tako medijsko pravo na jasan i nedvojben način propisuje
osiguranje očuvanja medijskih sloboda, neometanog i profesionalnog rada no-
vinara i slobode govora. Na papiru piše, ali se nerijetko u praksi krši, ili u prak-
si se novinarima prijeti, novinari se zastrašuju, napadaju, pa čak i lišavaju slo-
bode tokom obavljanja novinarskog zadatka. Poštivanje i primjenu medijskog
prava u Bosni i Hercegovini analizirali smo kroz slučaj hapšenja novinarke
Sanela Prašović-Gadžo 147

Nidžare Ahmetašević od strane policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih

poslova Kantona Sarajevo, jer je snimala njihovu intervenciju tokom kontrole
nepropisno parkiranih vozila.
Slučaj koji smo analizirali je prezentirao i činjenicu da zvaničnici ne pozna-
ju osnovna načela medijskih prava te da ih krše svojim djelovanjem, pogrešno
tumače ključne odrednice prava ili ih pogrešno komentarišu. Također, iz nave-
denog primjera je očito potcjenjivanje i nepoštivanje novinara od strane poli-
cijskih službenika, te verbalno vrijeđanje, a potom i maltretiranje privođenjem.
Iako je u ovom konkretnom slučaju uslijedila reakcija, i to ne institucional-
no, već pojedinačno kroz određenu poziciju moći i odlučivanja, te je novinarka
puštena na slobodu, njoj je ispostavljen prekršajni nalog i izrečena novčana
kazna. To izricanje prekršajne kazne za djela ometanje policijskog službenika
u radu i odbijanje postupanja po zakonitom naređenju policijskih službenika
zapravo demonstrira pritisak vlasti na rad novinara i ograničavanje medijskih
sloboda.
Iz slučaja koji smo analizirali zaključujemo da su medijska prava i slobode
u BiH ugroženi, te da se novinarima i medijskim kućama mora omogućiti da
slobodno i bez pritiska rade svoj posao. Sloboda medija je temelj demokratskih
društava, a rad novinara pomaže u otkrivanju i suzbijanju dezinformacija. Ako
medijske slobode nisu dozvoljene ili se brutalno krše, ugrožena je demokratija
jednoga društva.

Literatura
Alaburić, V., “Sloboda misli, mišljenja, izražavanja i informiranja”, Hrvatska pravna
revija, god. 3, br. 6, Zagreb, 2003, str. 11-12.
Car, V., “Moć medija: između slobode izražavanja i govora mržnje”, u: Kulenović,
Enes (ur.) Govor mržnje u Hrvatskoj, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2016,
str. 187-215.
Car, V., Matović, M., “Novinarstvo i ljudska prava” – Mediji, novinarstvo i ljudska
prava, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu – Hanns-Seidel-Stiftung,
Zagreb, 2017.
Jantol, T., Politička javnost, Zagreb, 2004.
Kleinwaechter, W., “Internal and International Aspects”, u: D’Arsi, Jean (ed.) The Ri-
ght to Communicate: a New Human Right, Boole Press, Dublin, 1983, str. 104.
Hamelink, C. J., The Politics of World Communication, Sage, London, 1994.
Harms, L. S., “A Development Construct”, u: D’Arsi, Jean (ed.), The Right to Commu-
nicate: a New Human Right, Boole Press, Dublin, 1983, str. 13.
Macovei, M., Sloboda izražavanja – Vodič za primenu člana 10 Evropske konvencije
o ljudskim pravima, Savet Evrope, Beograd, 2006.
148 Dijalog

McQuail, D., Media Accountability and Freedom of Publication, Oxford University

Press, Oxford, 2003.
Mrđenović, D. Temelji moderne demokratije, Nova knjiga, Beograd, 1989.
Musa, I., Medijsko pravo, Školska naklada, Mostar, 2017.
Pember, D. R., Mass Media Law, Brown&Benchmark, Madison, 1993.
Peruško, Z., Uvod u medije, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2011.
Ustav Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo, 1997.
Ustav Federacije BiH, Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo, 1997.
Ustav Republike Srpske, Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo, 1997.

Internetski izvori
“Edin Forto o hapšenju novinarke Nidžare Ahmetašević”, Radio Sarajevo, 6. 3. 2021.
Dostupno preko: https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/forto-o- hap-
senju-novinarke-ahmetasevic/409112 (Pristupljeno 25. 5. 2022)
“Freedom of expression in times of conflict”, Council of Europe. Dostupno preko:
https://www.coe.int/en/web/freedom-expression/freedom-of-expression-in- ti-
mes-of-conflict (Pristupljeno 25. 5. 2022)
“Jedinstvenim zakonom uravnotežiti slobodu izražavanja i pravo na privatnost”, Ana-
liziraj.ba, 17. 2. 2020. Dostupno preko: https://analiziraj.ba/jedinstvenim- zako-
nom-uravnoteziti-slobodu-izrazavanja-i-pravo-na-privatnost/ (Pristupljeno 28. 5.
2022)
“Kodeks časti BH novinara”, BH novinari. Dostupno preko: https://bhnovinari.ba/bs/
kodeks-asti-bh-novinara/ (Pristupljeno 25. 5. 2022)
“Nidžara Ahmetašević VIDEO | Uhićenje novinarke u Sarajevu, policija odbacuje
sve navode o građanskom aktivizmu”, Bljesak.info, 6. 3. 2021. Dostupno preko:
https://www.bljesak.info/vijesti/flash/uhicenje-novinarke-u-sarajevu-policija- od-
bacuje-sve-navode-o-gradanskom-aktivizmu/340820 (Pristupljeno 25. 5. 2022)
“OSCE Representative on Freedom of the Media”, OSCE. Dostupno preko: https://
www.osce.org/representative-on-freedom-of-media (Pristupljeno 25. 5. 2022)
“Sarajevo (video): Uhapšena novinarka i aktivistica Nidžara Ahmetašević”, Žurnal, 6.
3. 2021. Dostupno preko: https://zurnal.info/novost/23819/uhapsena-novinarka-i-
aktivistica-nidzara-ahmetasevic (Pristupljeno 25. 5. 2022)
“Transbalkanska solidarnost”, facebook. Dostupno preko: https://www.facebook.com/
transbalkanskasolidarnost/?ref=nf&hc_ref=ARRviL sr5V60F-ShrD6SvjfeJ1fB6j-
tU0oO-E61LLSy29RssL51GNvCQLELtGcopLvE (Pristupljeno 25. 5. 2022)
“Velika analiza BH novinara: Istrage i procesuiranje napada na novinare i medijske rad-
nike u Bosni i Hercegovini”, BH novinari. Dostupno preko: https://bhnovinari.ba/
bs/2020/11/01/velika-analiza-bh-novinara-istrage-i- procesuiranje-napada-na-no-
vinare-i-medijske-radnike-u-bosni-i-hercegovini/ (Pristupljeno 25. 5. 2022)
Sanela Prašović-Gadžo 149

“Zakon o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine”, Vlada Federacije Bo-

sne i Hercegovine. Dostupno preko: http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zako-
ni/2003/zakoni/13bos.htm (Pristupljeno 25. 5. 2022)
BHJA, “Izvještaj SAD-a o ljudskim pravima: Povećan broj napada na novinare u BiH,
mediji i dalje pod jakim političkim pritiscima”, safejournalists.net, 19. 6. 2020.
Dostupno preko: https://safejournalists.net/ba/objavljen-izvjestaj-sad-a-o- sta-
nju-ljudskih-prava-koji-sadrzi-i-stanje-slobode-medija/ (Pristupljeno 25. 5. 2022)
BIRN BiH, “Nidžari Ahmetašević prekršajni nalog od 500 KM, protiv policajaca
otvorena unutrašnja istraga”, VOA, 8. 3. 2021. Dostupno preko: https://ba.voanews.
com/a/nidzara-ahmetasevic-policija-kazna/5806010.html (Pristupljeno 25. 5. 2022)
Boračić-Mršo, Selma, “‘Greške’ sarajevske policije”, Radio Slobodna Evropa, 8. 3.
2021. Dostupno preko: https://www.slobodnaevropa.org/a/policija-sarajevo-nidza-
ra- ahmetasevic-hapsenje-sila/31139699.html (Pristupljeno 25. 5. 2022)
Carver, Richard, Sloboda izražavanja, zakon o medijima i novinarska kleveta, Uputni-
ce i priručnik za obuku za Europu, Media Legal Defence Initiative – International
Press Institute, Svibanj 2015, Media Defence. Dostupno preko: https://www.me-
diadefence.org/wp-content/uploads/2020/06/MLDI.IPI- defamation-manual.Croa-
tian-1.pdf (Pristupljeno 25. 5. 2022)
Cerić, B., “Uhapšena novinarka i aktivistica Nidžara Ahmetašević”, Dnevni avaz, 6.
3. 2021. Dostupno preko: https://avaz.ba/vijesti/bih/635625/uhapsena-novinar-
ka-i-aktivistica-nidzara-ahmetasevic (Pristupljeno 25. 5. 2022)
K., A., “Muhamed Čučak: Obaviješten sam da je komesar MUP-a KS naredio pušta-
nje Nidžare”, Dnevni avaz, 6. 3. 2021. Dostupno preko: https://avaz.ba/kantoni/
sarajevo/635665/muhamed-cucak-obavijesten-sam-da-je-komesar-mup-a-ks-nare-
dio-pustanje-nidzare (Pristupljeno 25. 5. 2022)
K., A., “MUP KS o hapšenju aktivistice Nidžare Ahmetašević: To nema veze sa nje-
nim građanskim aktivizmom”, Dnevni avaz, 6. 3. 2021. Dostupno preko: https://
avaz.ba/kantoni/sarajevo/635652/mup-ks-o-hapsenju-aktivistice- nidzare-ahmeta-
sevic-to-nema-veze-sa-njenim-gradanskim-aktivizmom (Pristupljeno 21. 5. 2022)
Magazin Zurnal Online, “hapsenje Nidzare Ahmetasevic”, YouTube, 6. 3. 2021. Dostu-
pno preko: https://www.youtube.com/watch?v=QBVwTxFup9c (Pristupljeno 25.
5. 2022)
Mission to OSCE Bosnia and Herzegovina, “Smjernice za policiju u ophođenju s me-
dijima”, BH novinari. Dostupno preko: https://bhnovinari.ba/wp- content/uplo-
ads/2007/11/osceuputezapolicijuuophodenjusmedijima.pdf (Pristupljeno 25. 5.
2022)
150 Dijalog

Law of Media in Bosnia and Herzegovina:

Media Freedom and Freedom of Expression

Abstract
Media law and ethics are immensely significant for journalism as a pro-
fession because they regulate the space of social action, freedom of speech,
and human rights, and it is particularly important to emphasize the legal and
ethical responsibility of the media towards the public. Through the dimen-
sion of media law, we can also observe the contemporary definition of media
views today, their interests, media freedom, and objective public information.
In this context, it is important to emphasize the regulation of the media indus-
try which can be achieved by utilizing the media law. This legal area regulates
freedom of speech, press, media ethics, censorship, advertising, print media,
electronic media, as well as court rulings on claims. Journalists’ adherence
to professional standards, with respect to ethical principles and the laws and
regulations governing the media realm, contribute to the professional and re-
sponsible work of the media. Bosnia and Herzegovina has well- written laws
that regulate freedom of speech, so it is important to ensure unyielding imple-
mentation of regulations, but it is also necessary to analyze what can be further
improved in this area.
Keywords: media, law, media law, freedom of speech, responsibility,
arrest, law, journalist