Pojam ljudskih prava?

Svi ljudi su roeni slobodni sa jednakim dostojanstvom i pravima lan 1. To

znai da svi mi od momenta naeg roenja posjedujemo prava koja se zovu
ljdska prava. Ona su zagarantovana svakom ovjeku na osnovu njegovog
postojanja kao ovjeka i ona su neotuiva, to znai da nikome ne mogu biti
oduzeta. Ljudskim pravima smatraju se zagarantovana prava pojedinca na
zatitu od drave, prava koja mu pripadaju na temelju njegova postojanja kao
ovjeka, prava koja u svakom sluaju ostaju odriva i ne mogu biti ograniavana
od drave. Jezgri osnovnih ljudskih prava pripadaju; dostojanstvo ovjeka,
pravo na razvoj linosti, jednakost pred zakonom i ravnopravnost, sloboda
religije i rasuivanja, sloboda miljenja, sloboda tampe i informisanja, sloboda
uenja itd...

Politika prava?
Obuhvataju sva ona prava koja tradicionalno podpadaju pod ovaj naslov. Rije
je o pravima koja su nuna radi uestovanja graana u vrenju politike vlasti,
neposredno, kao pripadnika politikog udruenja ili posrednika kada oni biraju
lanove takvog udruenja.

Pojam drutvenih prava?

Drutvena prava pretpostavljaju da se drava aktivno brine o pojedincima, to
implicira poveanje njezine moi od ega slobode mogu imati tete. Dakle,
teko je pomiriti ono to su Alain Renaut i Luc Ferry nakon Jeana Riveroa,
nazvali prava slobode (graansko i politiko i pravo obaveze, odnosno
drutvena prava koja pojedincu stvaraju odreeni dug prema dravi.)

Pravo na obrazovanje?
Priznati drugom svojstvo subjekta kao razumnom biu znai priznanju ipso
facto pravo na obrazovanje. Jer upravo mu obrazovanje omoguuje da postane
ta to jeste: bie koje misli, govori i komunicira. Jedno od temeljnih prava
svakog ovjeka, osim slobode jeste dakle pravo da ima intelektualne mogunosti
slobode. Svi trebaju biti u mogunosti da izvuku korist iz obrazovanja koje
svakom omoguuje da razvije vlastite sposobnosti, stekne znanja i
prosvjetljenost koji e mu omoguiti da zauzme svoj status subjekta i da donosi
razumne odluke.
Zdravstveno pravo?
Zdravstvena prava odnose se na temeljne uslove ivota ljudi uslove ije
odsustvo razara mogunosti izbora koje bi ljudi mogli da imaju. Obim i kvalitet
ivotnih ansi neposredno je povezan sa postojanjem ili nepostojanjem ovih
prava. Tri primjera ovih prava pokazuju njihovu izuzetnu vanost da bi tijelo
( fizika i emotivna dobrobit) bila aktivno sredite zadovoljstva i aktivnosti.

Socijalno pravo?
Pravo na dobrobit neposredno utie na prirodu i raspon mogunosti i znanja koje
graani mogu da uivaju i razviju, kao pripadnici politike zajednice. Razvitak
talenta i sposobnosti zavise od duine neformalnog i formalnog kolovanja- to je
neophodan uslov da bi se postao aktivan lan politike zajednice drutva.
Osobna prava koja to obuhvataju, ukljuuju optu djeiju zatitu kao i opte
obrazovanje- dva uslova neophodna za uenje, koje treba da je dostupno svim
graanima, neovisno od klasne i rasne pripadnosti, pola i doba starosti. Trei
primjer prava na dobrobit odnosi se na lokalne slube organizacije i ustanove
koje omoguavaju preovladavanje kriznih situacija koje nastaju usljed tekih
poremeaja domainstva, porodinog i drutvenog ivota.

Kulturno pravo?
Kulturna prava obuhvataju ona podruja djelovanja i sposobnosti bez kojih ljudi
nebi mogli da naue da iskazuju sebe da istrauju razliite simbolike forme i da
razviju razliite individualne i kolektivni identitet. Oigledno, sfera kulture se
preplie sa sferom dobrobiti, onako kako je ona ovdje shvaena. Meutim, u
svom sreditu ona sadri odreen skup uslova i naelo bez kojih graani ne bi
mogli da slobodno slijede i provjeravaju karakter simbolikih poredaka i
razliite oblike diskusa.

Pacifiko pravo?
Pravo na nenasilje i miroljubivu, politiku zajednicu i nain ivota. Prinuda i
nasilje nesaglasni su sa demokratskim oblicima odluivanja, forma dijaloga i
rasprave. Zapravo miroljubiva koegzistencija je jedan od najtemeljnijih zahtjeva
demokratije.
Graansko pravo?
Graansko pravo se odnosi na predpostavke koje omoguavaju ljudima da
slijede nain ivota koji su sami izabrali i djeluju u okviru razliitih oblika
udruivanja koji tvore sferu graanskog ivota. Forme pristupanja ovim
udruenjima i karakter njihove odgovornosti prema sopstvenim lanovima
spadaju u posebne uslove koji odreuju obilik i domaaj prticipaje u ovoj sferi.
Ti uslovi moraju da se prevedu u jasno odreeno pravo koji se u naelu
dovzoljava pristupanjem graanskim udruenjima i utemeljuje njihovu
odogovornost. Skupovi prava koja potpadaju pod kategoriju graanskih prava
kao i druge kategorije prava u sutini izraavaju osnovu naela ali ona sama po
sebi ne konkretiziraju niti to mogu, pretpostavke za njihovo ostvarenje.

Ekonomsko pravo?
Ekonomska prava vode porijeklo od borbi radnike klase i sindikalnih aktivista
za vei stepen autonomije i kontrole na radnom mjestu. Pravo da se osnivaju
sindikati koji ima trajni znaaj za veinu zaposlenih nije dragovoljno ustupljeno.
Ono je postignuto iskljuivo kroz velike sukobe. Isti je sluaj i sa proirenjem
uloge sindikata u obezbjeivanju regulisanog pregovaranja o najmninama i
prava na trajk. U saglasnosti s tim ekonomska prava su oznaavala sva ona
prava koja je vremenom radniki pokret izvojevao i koja zaposlenima
omoguavaju veu kontrolu na radnom mjestu.

Razvoj ljudskih prava kroz historiju ?

Razvoj ljudskih prava kroz historiju se moe podijeliti u tri faze i to:

a)Filozofski korijeni,
b)Politiko ostvarenje u okviru nacionalnih drava,
c)Politiko ostvarenje na univerzalnom nivou ili u okviru UN.
 Pojam prirodnih prava ?
Temeljna je elja svakog bia ouvanje vlastitog postojanja. Primarno pravo
ovjeka temelji se na apsolutnom pravu pojedinca na ivot. To su principi
Hobbesove teorije. Drava treba da uva (titi) prirodno pravo svakoga. Javljaju
se individualistike i kontraktualistike teorije, te moderna kola prirodnog
prava. Ruso kae da prirodna prava ne postoje u prirodi. Ljudske osobine u
prirodnom stanju su sloboda i sposobnost usavravanja. ovjek evoluira,
mijenja se, napreduje. Razvoj svih tih mogunosti predstavlja ivot u zajednici.
Kant kae da je sloboda jedino ureeno pravo koje posjeduje pojedinac.
Sloboda je temeljno pravo, uslov stjecanja drugih prava. Prirodno pravo se
temelji na svijesti koju pojedinac ima u svojoj vlastitoj prirodi razumnog bia.
Ljudska prava su temeljena na moralnoj svijesti pojedinca. To su prava koja
pojedinac priznaje drugima.

Pojam Habeas Corpus ?

Habeas Corpus je akt iz 1679. godine i predstavlja odluujui pokret za
utemeljenje ideje o ljudskim pravima u konkretnom dravnom pravu. Tim
aktom graanin je zatien od bezrazlonog hapenja. Uhapeni se mora u roku
od 20 dana izvesti pred sud.

Virginia Bill of Rights 1776 ?

U SAD-u u jeku borbe za nezavisnost formiran je po prvi put katalog ljudskih
prava pozivajui se direktno na Loka tj. Virginia 1776. Godine koji se uz
proglaenje nezavisnosti smatra jednim od najvanijih dokumenata u historiji
ljudskih prava. Ovim dokumentom slijedea prava su proglaena neotuivim i
od tada grade jezgru ljudskih prava. To su pravo na ivot, slobodu, privatno
vlasnitvo, slobodu okupljanja, tampe, kretanja, peticije, pravnu zatitu i
glasako pravo.
Povelja o ljudskim i graanskim pravima Nacionalne Skuptine
Francuske1789 ?
Poslanici francuskog naroda u narodnoj skuptini uvidjeli su da neznanje,
zaboravljanje i nepotivanje ljudskih prava jedini uzroci javnih nesrea i
propasti vlade, pa su odluili da prirodna, neotuiva i sveta pravila ovjeka
definiraju u jednoj sveanoj povelji. Ta povelja bi svim lanovima drutva stalno
bila pred oima i neprekidno ih podsjeala na njihova prava i obaveze, da bi se
djelovanje zakonodavne i izvrne vlasti moglo uporediti. Kao posljedicu toga
nacionalna skuptina prepoznaje slijedea ljudska i graanska prava:

-lan 1 ljudi jesu i nakon svog roenja moraju ostai slobodni i

jednakopravni,
-lan 2 cilj svakog politikog udruenja je zatita prirodnih i neotuivih
ljudskih prava, a to su sloboda, privatna svojina, sigurnost i otpor
ugnjetavanju.
-lan 3 porijeklo svakog suvereniteta poiva u naciji.

Takoer je u povelji regulisano pitanje slobode, zabrane djelovanja, kazni,

hapenja...

Opa povelja ljudskih prava 1948 ?

Prije svega uasni zloini poinjeni u II svjetskom ratu potakli su ljude na
razmiljanje kako bi se moglo osigurati vaenje ljudskih prava irom svijeta, to
znai da bi svi ljudi irom svijeta trebali da imaju svoja prava i slobode. To je
bio jedan od najvanijih razloga za osnivanje UN-a. Vie ljudska prava nisu bila
stvar pojedinanih drava, ve briga i obaveze meunarodne zajednice. Ovo je
sadrano u povelji UN-a (26.06.1945), kojom se drave lanice obavezuju da e
zajedno i svaka pojedinano suraivati sa organizacijom u smislu provoenja
clijeva organizacije, a u te ciljeve se ubrajaju i zatita ljudskih prava. Da bi bilo
jasno ta su ljudska prava, sastavljena je Opa povelja o ljudskim pravima
10.12.1948 i ona sadri 30 lanova, gdje je prvi:
Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su
obdarena razumom i svijeu i treba da jedno prema drugom postupaju u duhu
bratstva.
Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda 1950 ?
lanice Vijea Evrope uzimajui u obzir Povelju UN-a iz 1948. U elji da
ostvare vee jedinstvo svojih lanica, a jedan od naina postizanja tog cilja je
ouvanje i daljnje ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, a obavezale
su se na iste svakoj osobi pod Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava
i temelja sloboda 04.11.1950. Ova konvencija ima 59 lanova.

Internacionalni pakt o graanskim i politikim pravima 1966?

Internacionalni pakt o graanskim i politikim pravima donesen je 19.12.1966.
Drave potpisnice ovog pakta razmatrajui saznanja su se dogovorile da svi
narodi imaju pravo na samoodreenje, pravo na neogranienu slobodu, da nitko
ne smije biti dran u ropstvu i da niko ne smije biti prisiljen na rad. Svaka
drava potpisnica se obavezuje na potivanje prava pomenutih u ovom paktu
kao i na garanciju tih prava osobama koje se nalaze na njenom teritoriju bez
odreenosti rasom, spolom, religijskom pripadnou...

Konvencija o pravima djeteta 1989 ?

Zbog zlostavljanja djece tijekom historije UN-a odmah su nakon formiranja
stvorene organizacije za pomo djeci pod nazivom UNICEF 11.12.1946. Kao
prvi korak je donesena povelja o pravima djeteta 1950. u preambuli stoji:
ovjeanstvo duguje djeci najbolje to ima.
1979. godine predloeno je da se ova povelja proiri tako da bude
meunarodno-pravno obavezujua. Tek 1989. godine nakon napornih
pregovora donesena je konvencija o pravima djeteta sa 54 lana i potpisalo ju je
180 drava. Osnovna prava su:
a)Sva djeca i mladi imaju ista prava, niti jedno djete ne smije biti oteeno zbog
svog spola, boje koe, religije, jezika...,
b)Pravo na najveu moguu zdravstvenu zatitu i preventivu,
c)Pravo na besplatno osnovno obrazovanje, osim toga mora se obezbjediti i
posjeta kolama u kojima se obrazovanje moglo nastaviti,
d)Pravo na odmor i slobodno vrijeme, igru, uee u kulturnim i umjetnikim
manifestacijama,
e)Pravo da se informiraju i da slobodno kau svoje miljenje i da budu sasluani,
f)Pravo na dobar odgoj, njihovi roditelji ili vaspitai ne smiju primjenjivati silu,
g)Pravo da u ratu i bjegstvu prime posebnu pomo i zatitu,
h)Pravo na zatitu od rada kojim bi bili iskoriteni,
i)Pravo da ive sa svojim roditeljima i na kontakt sa oba roditelja ukoliko oni
ive odvojeno.
j)Djeca invalidi imaju pravo na posebnu podrku i unapreenje kao i na aktivno
uee u drutvenom ivotu
Pojam moi?
Mo moe biti definisana kao kapacitet da se djeluje na rezultate kontroliranjem,
usmjeravanjem i upotrebom uticaja bez obzira da li postoji ili ne postoji pravo
da se to uini. Mo se moe koristiti sredstvima kao to je:
- Ubjeivanje
- Sila ili prijetnja silom
- Prinuda ili manipulacija

Postojanje ili upotreba moi samo po sebi ne opravdava tu mo. Kako bi ona
bila opravdana, mo mora biti izvedena iz izvora

Pojam autoriteta?
Autoritet moe biti definisan kao opravdana mo ili legitimno pravo da se
djeluje u ime nekoga ili neeg drugog.

Pojam politikog autoriteta?

Politiki autoritet je legitimno pravo zvaninika da koristi mo i ime (npr. Vieg
bia). To moe biti drava, ustav ili narod. Takav autoritet je ogranien
principima koji ga ine legitimnim. Djela onih na pozicijama autoriteta koja kre
ta ogranienja sadre zloupotrebu autoriteta i samim time nisu legitimna.

Karakteristike politikog autoriteta?

Karakteristike politikog autoriteta ukljuuju:

- Legitimnost tj. vjerovanje da oni koji su na pozicijama autoriteta imaju pravo
da prisvoje i koriste mo
- Stabilnost po kome ideja autoriteta obino podrazumijeva da se on nastavlja
kroz vremenski period
- Pokornost podrazumijeva pristanak i potovanje ostalih ako se upotreba modi
vidi kao legitimna
- Uslovnost - upotreba autoriteta mora ostati vjerna ciljevima koji ga ine
legitimnim.
Transformacija moi u autoritet ?
Demokratija je sredstvo za proizvoenje i odravanje moi. Sastavljanjem
razbacane moi pojedinaca u drutvu demokratija koncentrira ovu mo kako bi
ona bila upotrijebljena kao autoritet u ime drutva, a autoritet u demokratiji je
izveden od naroda.

Svrhe u koje se u demokratiji proizvodi i koristi autoritet?

Svrhe u koje se u demokratiji proizvodi i koristi autoritet su:
- Uspostavljanje i odravanje reda i sigurnosti
- Rjeavanje konflikata na miran nain
- Fokusiranje razliitih interesa i resursa kako bi se postigao jedinstven cilj
- Zatita osnovnih prava i sloboda
- Odreivanje podjele tereta i koristi.

Pojam odgovornosti ?
Odgovornost je obaveza koju moramo ispuniti ili neto to trebamo ili ne
trebamo raditi i obaveza da se ponaamo na odreeni nain. Obaveza ima cijenu
i korist.

Definicija privatnosti ?
Privatnost se definie kao elja ljudi da sami odlue pod kojim uslovima i u
kojem obimu izloiti sebe, svoje stavove i ponaanje prema drugima. Privatnost
postoji kada elimo biti sami i niko nas ne moe vidjeti ni uti, kad odluimo da
ne dijelimo neke informacije i kada iskljuimo one koje ne elimo u skupini ili
koji ne pripadaju skupini zajednikih aktivnosti. esto se oznaava kao pravo
pojedinca da ga ostave na miru.

Koje oblasti obuhvata privatnost?

Obuhvata:
- Tjelesnu privatnost podrazumijeva zatitu tjelesnog integriteta od genetskih
testova, testova na drogu ili slino.
- Privatnost komunikacija podrazumijeva zatitu pisama, telefonskih
razgovora, elektronske pote i ostalih oblika komunikacije.
- Privatnost prostora podrazumijeva zatitu doma i okoline kao to je zatita na
javnom prostoru, na radnom mjestu i sl.
Kada privatnost postoji?
Privatnost postoji kada elimo biti sami i niko nas ne moe vidjeti i uti, kad
odluimo da ne dijelimo neke informacije i kada iskljuimo one koje ne elimo
u skupini ili koji ne pripadaju skupini zajednikih aktivnosti. Prvi primjer odnosi
se na privatnost posmatranja koja je zatiena zakonom i ukljuuje pravo
slobode od nepoeljnog posmatranja od strane drugih tj. pravo da budemo
ostavljeni na miru. Drugi se odnosi na privatnost informacija koje je zatieno
zakonom i ukljuuje pravo pojedinca, skupine ili institucije da odlue sami za
sebe kada, kako i koliko informacija o sebi eli podijeliti sa drugima. Privatnost
ponaanja koja ukljuuje pravo da budemo slobodni onako kako elimo bez
nerazdvojnih ogranienja.

Vrste pravde
Pravda moe biti podijeljena na tri naina:
- Pravedni naini podjele stvari u skupini distributivna pravda
- Pravedni naini odgovaranja za prekraje korektivna
Historijski razvoj trine ekonomije?
Da bi razumjeli trinu ekonomiju moramo znati neto o njenim korijenima tj. o
postepenom razvoju kroz historiju ljudskog drutva. Ljudi su jo davno shvatili
neke ivotne injenice koje su dovele do prvih poetaka razmjene izmeu njih,
dok je svako za sebe morao da obezbjeuje sve ivotne potrebe. Bio je
istovremeno lovac, poljoprivrednik, itd. Gubilo se veoma mnogo vremena na
ove aktivnosti, a rezultat je bio samo na nivou preivljavanja. Kada su ljudi
shvatili da e svima biti bolje ako izvre podjelu rada i usmjere svoje znanje i
energiju na samo jednu vrstu posla, dolo je do pojave prvih trita. Tako se
poelo ivjeti bolje i lake. Mjesta gdje se obavljala razmjena su ustvari prva
trita i prvi poeci trine ekonomije. Tako se npr. pronalaze odreeni trini
odnosi u periodima Starog Egipta, Grke, Kine, Islamskih zemalja. Nije
postovao cjelovit sistem koji bi se mogao nazvati trinom ekonomijom sa svim
karakteristikama koje ona danas ima. Tek u 16. stoljeu procesi razmjene su
uspjeli da razbiju feudalni sistem u Evropi baziran na tradiciji i sili. Na poetku
svoga razvoja trina ekonomija se bazirala na teorijskim pretpostavkama
naunika Adama Smita. On je na genijalan nain objasnio kako moe
funkcionisati sistem u kojem svaki pojedinac radei u svom interesu
istovremeno doprinosi bogatstvu drutva kao cjeline. Taj period je obiljeen po
zalaganju za punu slobodu na tritu bez mijeanja drave. Ovakav koncept je
poznat pod nazivom PUSTI NEKA SE DEAVA SAMO OD SEBE. Velika
ekonomska kriza 1930. godine uticala je znaajno na izmjene u shvatanjima
trine ekonomije. Na osnovu miljenja Kejnsa dolo se do zakljuka da drava
mora korigovati trini mehanizam ako se eli sauvati stabilan razvoj i
sprijeiti socijalni problemi u zemlji. Zato sve savremene razvijene zemlje
svijeta zbog uticaja Kejnsove teorije teorije danas svoj sistem nazivaju mjeovita
ekonomija sa izbalansiranim odnosom trinog mehanizma i uloge drave.
Karakteristike trine ekonomije?
Trina ekonomija je sistem u kojem svako ima ansu da svoje znanje i
sposobnosti pokae i valorizuje na tritu i na taj nain osigurava egzistenciju
sebi i svojoj porodici. Stoga su bitna tri pitanja:
1. ta proizvoditi
2. Kako proizvoditi (koju tehnologiju upotrijebiti)
3. Kako raspodijeliti postignute rezultate

Postoje etiri kamena temeljca trine ekonomije bez kojih ona ne moe
funkcionisati:
1. Privatno vlasnitvo
2. Profit
3. Sloboda izbora
4. Konkurencija

Privatno vlasnitvo?
Ono je dominirajui oblik. Rad i kapital kao osnovni faktori proizvodnje moraju
biti u privatnom vlasnitvu sa mogunou da se kupuju na tritu po cijenama
koje zavise od odnosa ponude i potranje. Trina ekonomija ne moe
funkcionisati bez privatnog vlasnitva. Samo u uslovima privatnog vlasnitva.
Samo u uslovima privatnog vlasnitva ljudi mogu da ostvaruju svoje line
interese i na taj nain istovremeno doprinose razvoju drutva kao cjeline. Bogati
pojedinci putem poreskog sistema pomau u rjeavanju socijalnih problema
zadovoljavajui brojne zajednike porebe drutva. Taj samoregulirajui
mehanizam Adam Smit je nazvao nevidljiva ruka.

Profit ?
Profit je drugi kamen temeljac kao mjerilo uspjenosti uesnika na tritu.
Odnos ostvarenog profita i uloenog kapitala je mjerilo uspjenosti svakog
pojedinca. Profit je neophodan za opstanak svakog preduzea. Profit je
istovremeno i osnovni motiv za alokaciju resursa tj. selidbu kapitala iz
odreenog regiona u drugi zavisno od kretanja cijena.
Sloboda izbora?
Svako ima mogunost da sam odlui na koji e nain procijeniti svoja znanja i
sposobnosti na tritu. Tako postoje oni koji osnivaju svoja poduzea
prihvaajui rizike da bi ostvarili odreeni cilj-to su poduzetnici. Drugi svoj
novac povjeravaju poduzetnicima i tako ostvare profit-to su investitori.Trei su
dobri menaderi ali nemaju poduzetnikog duha i oni prodaju svoja znanja
vlasnicima poduzea. Trini sistem bogato nagrauje uspjene,a surovo
kanjava one koji to nisu u stanju postii.

Konkurencija?

etvrti, ali ne i manje vaan kamen temeljac trine ekonomije je konkurencija.

Borba izmeu poduzea koja su konkurenti na tritu dovodi do kontinuiranog
poboljanja kvaliteta proizvoda i usluga,sniavanju cijena, boljeg
zadovoljavanja potreba potroaa to je najvea prednost trine ekonomije.
Jedino pojava konkurencije prisiljava proizvoaa da se prilagodi potrebama
potroaa.
Pojam i vrste trita?
Za postojanja tita moraju biti ispunjeni sljedei uslovi:
- odreen prostor
- objekt razmjene (roba ili usluga)
- dohoci s jedne strane i cijene proizvoda sa druge strane
- formiranje cijena na bazi ponude i potranje
- spremnost proizvoaa da svoju robu/usluge daju po cijeni za koju su ih kupci
spremni razmijeniti.
- regulisanost trita sa pravnog i drutvenog aspekta

Poto savremene trine ekonomije funkcioniu na principu podjele rada, logino

je da postoji mnogo razliitih vrsta trita, pa razlikujemo:
- trite proizvoaa
- trite resursa
- trite rada, sirovina i materijala
- trite kapitala i novca
Uloga drave u trinim ekonomijama ?
- Obezbjeenje stabilnosti ekonomije zemlje (borba protiv inflacije,
nezaposlenosti i nestaice)
- Obezbjeenje efikasnosti u onim podrujima u kojima nema privatnog kapitala
(izgradnja puteva, eljeznica, itd.)
- Obezbjeenje socijalne pravde putem poreza

Tranzicija i ekonomski razvoj BiH?

Rat u BiH je trajao 4 godine i ukupne ratne tete su 100 milijardi dolara. Posilje
okonanja rata poelo je obnavljane privrede. Svjetska banka i EU napravila je
prioritetni program ekonomske rekonstrukcije u koji je uloila 5,1 milijardu
dolara od ega je iskoriteno oko 80%. Rauna se da bi tek 2012. BiH dostigla
svoj prijeratni razvoj. Vizija ekonomskog razvoja BiH je sljedea:
- Uspostaviti jednistveni ekonomski proctor na nivou cijele BiH
- Ouvati makroekonomsku stabilnost
- Ojaati finansijski sektor
- Ubrzati privatizaciju
- Osigurati vladavinu prava
- Stvoriti efikasne mehanizme za borbu protiv korupcije i kriminala
- Smanjti stopu siromatva i eliminirati ekstremne oblike siromatva
- Osigurati politiku stabilnost
- Ostvariti pozitivan imid u meunarodnim okvirima tako to e se sprijeiti
krenje odredbi meunarodnih prava i kriminal
Odgovornost u demokratskom drutvu?
Status graanstva ukljuuje vrlo vane obaveze ili odgovornosti kao to su:
- plaanje poreza
- sluenje oruanim snagama kada je to potrebno
- potovanje zakona
- konstruktivna kritika politikog i graanskog ivota
- uee u poboljanju kvaliteta politikog i graanskog ivota

Ako graani ele osigurati svoja prava oni moraju:

- preuzeti odgovornost za njih
- obraniti svoja prava od onih koji ih pokuavaju zloupotrijebiti
- prakticirati svoja prava da bi demokratija funkcionirala

Uloge graana su sljedee:

- glasa na javnim izborima
- uesnik u politikim strankama
- uee u reformi politikog graanskog ivota

Obrazovanje u okviru UN?

Opa deklaracija o ljudskim pravima u lanu 26. odreuje obrazovanje kao
jedno od opih, nedjeljivih i neotuivih ljudskih prava.
Stav 1. propisuje sljedee:
- Svako ima pravo na obrazovanje
- Obrazovanje mora biti besplatno barem na osnovnom i opem obrazovnom
nivou
- Osnovno obrazovanje mora biti obavezno
- Tehniko i struno obrazovanje mora biti dostupno svima
- Vie i visoko obrazovanje mora biti dostupno svima prema sposobnostima

Stav 2. odreuje da obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju osobe i

jaanju ljudskih prava.
Stav 3. utvruje pravo prvenstva roditelja na izbor obrazovanja za svoju djecu.
Diskriminacija u obrazovanju ?
Pod diskriminacijom u obrazovanju podrazumijevamo spreavanje pojedinca ili
grupe da ravnopravno koriste obrazovne resurse, prisiljavnaje pojedinca ili
grupe da ostanu na niem obrazovanju, osnivanje posebnih kolskih sistema za
odreene osobe kao i dovoenje pojedinca ili grupe u poloaj koji vrijea
ljudsko dostojanstvo. Meunarodna zajednica zabranjuje svaki oblik
diskriminacije u okviru obrazovanja zbog ega je UNESCO 1960. godine donio
konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju. Ona podrazumijeva:
- ukinuti svaku zakonsku odredbu i svaki upravni postupak koji ukljuuje
diskriminaciju u odgoj i obrazovanje
- osigurati da prilikom upisa u obrazovnu ustanovu nema diskriminacije
- omoguiti da strani dravljani imaju jednak pristup kao i svi ostali
- priznavanje prava u obrazovanju osobama koje pripadaju nacionalnim
manjinama

Evropski sistem obrazovanja?

U podruju obrazovanja lanice EU se obavezuju na punu odgovornost za
sadraje nastave i organizacije obrazovnog sistema. Povelja temeljnih prava EU
posebno obrauje pravo na obrazovanje gdje se kae da svako ima pravo na
obrazovanje. Povelja potvruje slobodu osnivanja obrazovnih ustanova uz
obavezu potivanja demokratskih naela i prava roditelja da osiguraju
obrazovanje svoje djece u skladu sa svojim religijskim, filozofskim i
pedagokim uvjerenjima.

Dimenzije prava na obrazovanje?

- Raspoloivost - odnosi se na obavezu vlade da osigura potrebne uvjete da bi
private i pravne osobe mogle samostalno osnivati obrazovne ustanove pod
uvjetom da njihov rad zadovoljava minimalne standarde i da sama osniva i
formira takve ustanove koje e osigurati obrazovanje za sve.
- Dostupnost - odnosi se na obavezu vlade da osigura besplatno osnovno
obrazovanje za sve,srednje obrazovanje koje je dostupno svima i visoko
obrazovanje koje je dostupno ovisno o sposobnostima i to podrazumijeva
ukidanje svih pravnih, administrativnih, financijskih prepreka koje vode
diskriminaciji.
- Prihvatljivost - odnosi se na obavezu vlade da osigura obrazovanje prema
odreenim standardima ukljuujui slobodan izbor roditelja.
- Prilagodljivost - obaveza vlade da obrazovanje prilagodi
Karakteristike obrazovanja koje doprinosi razvoju demokratije?
To su:
- obrazovanje svake generacije kako bi se osigurao kontinuitet
- obezbjeivanje univerzalnog pristupa pismenosti i prilika da se razvijaju
znanja i vjetine potrebne za nastavak ivota
- uspostavljanje i odravanje visokih akademskih standarda
- otvorenost obrazovnih institucija oku javnosti
- mogunost javnog nadgledanja i odgovornosti
- univerzalna dostupnost obrazovanja
- zahtijevanje osnovnog obrazovanja za sve
- sklad obrazovnog sistema sa narodom, potrebama i ciljevima demokratskog
drutva

Karakteristike obrazovanja koje teti razvoju demokracije?

- obrazovanje koje stvara pasivnosti automatsko prihvaanje reima i njegove
ideologije
- iskljuenje nekih dijelova drutva iz obrazovanja
- neuspjeh u uspostavljanju drutva iz obrazovanja
- nizak status prosvjete kao profesije
- neuspjeh da se privie, obui i zadri kompetentan nastavnik
- neuspjeh u doputanju intelektualne i kreativne nezavisnosti nastavnika

Karakteristike medija koji doprinose razvoju demokratije ?

Nezavisnost - podrazumijeva taan izvor informacija o javnim pitanjima. Mediji
moraju biti odvojeni od kontrole objekta njihove istrage.
- Sloboda medija - cenzura kvari sistem obezbjeivanja informacija prikladnih
da ih narod savlada bilo da je ona sponzorirana od strane vlade ili da potie iz
bilo koje druge upotrebe moi u javnom domenu.
- Raznolikost - broj izvora informacija mora biti raznolik i varirati.
- Kvaliteta - informacije i znanje koje se graanima prezentiraju od strane
medija moraju biti dovoljnih razmjera, dubine i tanosti
- Integritet - funkcija medija nije samo prenoenje informacija koje su dobili.
Informacije su esto rezultati uporne istrage o aktivnostima onih na vlasti.
- Dostupnost - mediji ne smiju biti zatvoreni za javnost. Graani moraju biti u
mogunosti da kroz medije direktno komuniciraju s drugim graanima.
Pojam ustavne demokratije?
Ustavna demokracija predstavlja ogranienu vlast i vladavinu zakona u cilju
odravanja javnog reda, spreavanje neloginog koritenja moi i zatite ljudskih
prava, reguliranje javnog donoenja zakona. Mo vlasti mora biti ograniena
ustavom, ali dovoljno jaka da obezbijedi sve navedene stvari. Nastoji se
istovremeno ovlastiti i ograniiti vlast u cilju zatite prava ljudi.

Pojam ustava ?
Ustav je vrhovni zakon koji odobrava i regulira koritenje moi. Na taj nain
legitimna vlast postaje demokratska. Ustav oblikuje strukturu vlasti, procedure
za izbore i ogranienje i distribuciju moi vlasti. Narod je obavezan da se
pridrava zakona koje donosi Ustav dok ga formalno ne zamjene. Ustav je
pravni akt sa najviom pravnom snagom ije norme ujedno predstavljaju osnov
cjelokupnog pravnog sistema jedne drave.

Ekonomske slobode u BiH?

Ekonomske slobode podrazumijevaju slobodan tok robe i novca bez ugovora o
kupoprodaji i to vodi razvoju konkurencije na tritu i poboljanju kvaliteta robe
i usluga. Poslijeratna slika BiH optereena je problemima nezaposlenosti,
devastiranou prirodnih resursa i siromatva. Sve zemlje se, po pitanju
ekonomskih sloboda, svrstavaju u 4 grupe:
- Ekonomski slobodne zemlje
- Preteno slobodne zemlje
- Preteno neslobodne zemlje
- Neslobodne zemlje
BiH poboljava ocjenu svojih ekonomskih sloboda iako je i dalje na zaelju
svjetske rang liste ostvarenih ekonomskih sloboda. 1998. godine BiH je prela iz
neslobodne u preteno neslobodnu zemlju. Najbolji rezultati su postignuti kod
trgovinske i monetarne politike, a najloiji kod mijeanja vlasti u ekonomiju
vlasnikih prava, propisa i crnog trita.

Pojam konstitucionalizma?
Konstitucionalizam je ustavni sistem kod kga je vladalac pri donoenju zakona
vezan za saradnju i pristanak narodnog predstavnitva (suprotno od
apsolutizma). Pojam konstitucionalizma se odnosi na poziciju ili praksu da je
vlada ograniena ustavom, uglavnom pisanim.
Uloga graana u ustavnoj demokratiji ?
Kljuna uloga graana u ustavnoj demokratiji je uestvovanje u javnom ivotu.
Glasanje na izborima je vana graanska dunost. Vitalna forma uea graana
dolazi kroz uee u nezavisnim, nevladinim organizacijama, koje se nazivaju
civilno drutvo. Ove organizacije predstavljaju mnotvo interesa i vjerovanja:
radnika, doktora, uitelja, studenata, itd. U ustavnoj demokratiji uee u
civilnim grupama treba da bude na dobrovoljnoj osnovi. Demokratija zavisi od
uea graana u svim ovim sluajevima. Ali uee mora biti mirno, uz
potivanje zakona i tolerancije prema razliitim pogledima drugih grupa ili
osoba.

Pojam graanskog drutva u ustavnoj demokratiji?

Graansko drutvo ine nezavisne nevladine organizacije. Njihova uloga je da
predstavljaju interese i vjerovanja svih grupa ljudi: studenata, profesora, radnika,
biznismena, poljoprivrednika, itd. Vano je da ene u potpunosti uestvuju u
graanskim drutvima. Uee u graanskom drutvu mora biti dobrovoljno i
niko ne smije biti prisiljen da se pridrui drutvu.

Pojam politike u demokratskom drutvu ?

Graani su ti koji odluuju ko e ih predstvljati u parlamentu i to ine birajui
izmeu politikih patija na izborima. U demokratskom drutvu, graanin je
suveren i on je najvia forma politikog autoriteta. Graani slobodno mogu
kritikovati svoje predstavnike, a ovi trebaju da sluaju narod i da odgovaraju
njihovim potrebama i prijadlozima. Sve stranke moraju imati pravo na slobodnu
kampanju i da svoje prijadloge direktno predstave glasaima ili pak preko javnih
medija.

Pojam vlasti u demokratskom drutvu?

Demokratsko drutvo je sistem vlasti koji se sastoji od etiri glavna elementa:
1. Politiki sistem za biranje i mijenjanje vlade kroz slobodne i potene izbore
2. Aktivno uee graana u politici i civilnom drutvu
3. Zatita ljudskih prava svih graana
4. Vladavina zakona, gdje se zakoni i procedure primjenjuju jednako na sve
graane.
Svrha vlasti u demokratskom drutvu?
Svrha vlasti u demokratskom drutvu je da sve odluke neke drave donosi
direktno ili indirektno veina njenih graana kroz potene izbore. Kad su ti
uvjeti ispunjeni, vlast se moe opisati kao demokratska.

Odgovornost graana u ustavnoj demokratiji?

Demokratija je sistem vladavine prava, a ne pojedinca. Svi graani su jednaki
pred zakonom i niko nije iznad zakona. Graani moraju potovati zakon i
odbacivati nasilje. Glavna odgovornost graana u ustavnoj demokratiji je uee
na izborima. Vana forma uea graanina je i lanstvo u nevladinim
organizacijama i civilnom drutvu.

Pojam konsocijalne demokratije?

Konsocijalna ili dogovorna demokratija je demokratija koja je zastupljena u
pluralnim drutvima. Jedna od njenih najvanijih osobina je pravo veta kod
donoenja odluka. Drugi element je proporcionalnost kod biranja zastupnika.
Konsocijalna demokratija uglavnom stavlja naglasak na etnicitet.

Vrste ustava ?
Postoje pisani i nepisani Ustav (obiajni). Prema nekim procjenama danas
postoji oko 120 demokratskih zemalja u svijetu koje imaju pisane Ustave. Samo
tri demokratske zemlje: Velika Britanija, Izrael i Novi Zeland nemaju pisani
Ustav.

Ustav BiH?
Ustavna definicija BiH:
- Bonjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narod zajedno sa ostalim
- Republika BiH ije je zvanino ime od sada Bosna i Hercegovina nastavlja
svoje pravo postojanje po meunarodnom pravu kao drava sa unutranjom
strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojeim meunarodno
priznatim granicama (lan 1.)
- BiH je demokratska drava koja funkcionie u skladu sa zakonom i na osnovu
slobodnih i demokratskih izbora (lan 2.)
- BiH i oba entiteta e osigurati najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih
prava i osnovnih sloboda
- Federacija BiH predstavlja jedan od dva entiteta drave BiH i ima vlast,
nadlenost i odgovornost koje Ustavom nisu date u nadlenosti Bosne i
Hercegovine
- Evropska konvencija za zatitu ljuskih prava i temeljnih sloboda prema
Meunarodni dokumenti o ljudskim pravima koji se neposredno
primjenjuju u BiH?
1. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida
2. enevska konvencija (I-IV) o zatiti rtava
3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica
4. Konvencija o dravljanstvu udatih ena
5. Konvencija o smanjenju broja lica bez dravljanstva
6. Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije
7. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima
8. Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na ene
10. Konvencija protiv muenja i drugih poniavajuih postupaka ili kanjavanja
11. Evropska konvencija o spreavanju muenja i drugih poniavajuih
postupaka ili kanjavanja
12. Konvencija o pravima djeteta
13. Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika-migranata i lanova
njihovih porodica
14. Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina
15. Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina

Ljudska prava i osnovne slobode u Ustavu BiH?

1. Pravo na ivot
2. Pravo lica da ne bude podvrgnuto muenju
3. Pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili na prisilnom radu
4. Pravo na linu slobodu i sigurnost
5. Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima
6. Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku
7. Pravo na slobodu misli, savjesti i vjere
8. Pravo na slobodu izraavanja
9. Pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima
10. Pravo na brak i zasnivanje porodice
11. Pravo na imovinu
12. Pravo na obrazovanje
13.Pravo na slobodu kretanja i prebivalita
Ustav Federacije BiH?
Okvir Ustava FBiH je utvren Vaingtonskim sporazumom 18.03.1994. godine.
Donesen je prije Dejtonskog sporazuma. Ustavotvorna skuptina FBiH ga je
usvojila 30.03.1994 i odmah je stupio na snagu. Njime je regulisano:
ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u FBiH, podjela nadlenosti federalnih i
kantonalnih vlasti, sastav federalne vlasti, vlada nadlenosti federalnih i
kantonalnih vlasti, vlada federacije, sudska vlast, opinska vlast, nadlenosti
kantonalne i opinske vlasti. Ustav FBiH je mijenjan u 3 navrata:
1. Amandmanom 1 koji je stupio na snagu 23.6.1994. godine
2. Amandmanima 2-24 koji su stupili na snagu 5.6.1996. godine
3. Amandmanima 25-26 koji su stupili na snagu 6.5.1997. godine.

Nadlenost drave BiH?

- vanjska politika
- vanjskotrgovinska politika
- carinska politika
- monoterna politika
- finansiranje institucija i meunarodnih obaveza u BiH
- reguliranja pitanja imigracije, izbjeglica i azila
- provoenje meunarodnih krivinopravnih propisa
- uspostavljanje meunarodnih komunikacionih sredstava
- reguliranje meunarodnih transporta
- kontrola zranog saobraaja

Nadlenost Federacije BiH?

- voenje vanjskih poslova
- organiziranje i voenje odbrane Federacije
- dravljanstvo
- utvrivanje ekonomske politike
- ureivanje trgovine
- ureivanje finansija
- suzbijanje kriminala
- dodjele elektronskih frekvencija za radio, TV i ostale potrebe
- utvrivanje energetske politike
- finansiranje djelatnosti federalne vlasti
Lokalna samouprava?
Osnovna obiljeja lokalne samouprave su:
- ustavna garancija lokalne samouprave
- neposredno odluivanje graana preko izabranih lokalnih vlasti
- pravo na samoorganiziranje
- pravo na zatitu lokalnih samoupravnih prava
- pravo na saradnju i udruivanje sa drugim lokalnim zajednicama u zemlji i
inostranstvu

Zakonodavna vlast drave BiH ?

Organi zakonodavne vlasti i parlamentarne skuptine BiH koja se sastoji iz:

- Predstavnikog doma (42 lana, 2/3 FBiH 1/3 RS)
- Doma naroda, a u RS to je Narodna skuptina RS (15 delegata 2/3 FBiH 1/3
RS, 9 lanova sainjava kvorum pod uslovom 3S 3H 3B).

Izvrna vlast drave BiH?

- Predsjednitvo BiH (3 lana Bonjo, Hrvat i Srbin)
- Vijee ministara
- Drugi organi dravne uprave
Predsjednitvo je nadleno za:
- voenje vanjske politike BiH
- imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika BiH (najvie 2/3
smiju biti sa teritorije BiH)
- predstavljanje BiH u meunarodnim i evropskim organizacijama i
institucijama
- voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih ugovora
- izvravanje odluka parlamentarne skuptine
- podnoenje izvjetaja o rashodima predsjednitva
- predsjednitvo imenuje presjedavajueg vijea ministara, a on e imenovati
ministra vanjskih poslova, vanjske trgovine i druge ministre
- svaki lan predsjednitva e vriti funkciju civilnog zapovjednika oruanih
snaga
Sudska vlast drave BiH?
Organi sudske vlasti su:
- Ustavni sud FBiH(sastoji se od 9 lanova) nadlean je da odluuje o bilo
kojem sporu koji se javlja po Ustavu izmeu dva entiteta te izmeu institucija
BiH. Sporove moe pokrenuti lan Predsjednitva, predsjedavajui Vijea
ministara ili jedna etvrtina delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine.
- Ustavni sud RS
- Vrhovni sud FBiH
- Pravobranilatvo
- Tuilatvo
- Ombudsmeni
- Advokatska komora

Zakonodavna vlast Federacije BiH?

Zakonodavna vlast FBiH ili Parlament FBiH sastoji iz Predstavnikog doma i
Doma naroda. U Republici Srpskoj, to je Narodna skuptina RS.

Izvrna vlast Federacije BiH?

- Predsjednik
- Potpredsjednik FBiH
- Vlada FBiH
- Ministarstvo
- Drugi organi uprave

Sudska vlast Federacije BiH?

- Ustavni sud FBiH
- Pravosudne institucije (Vrhovni sud FBiH, federalno tuilatvo, ombudsmeni
Federacije, federalno javno pravobranilatvo)
- Sudovi Federacije, kantonalni sudovi i opinski sudovi

Pojam globalizacije?
Globalizacija je pojam stvaranja svijeta bez granica u kome dominiraju
transnacionalne korporacije i multinacionalne korporacije u kome nacionalnost
drave slabi na raun multinacionalnih korporacija i potroaa. Globalizacija
vodi preraspodjeli moi i politike. To je proces istovremenog djelovanja
globalizirane i meunacionalne ekonomije. Globalizacija je posebno djelotvorna
u kritici i osporavanju drave i blagostanja i drave nacija.
Ujedinjene Nacije i Bosna i Hercegovina?
- 29.02. i 01.03.1992. Referendum za nezavisnost BiH
- 06.04.1992. Meunarodno priznanje BiH od EU
- 07.04.1992. Meunarodno priznanje BiH od SAD
- 21.05.1992. Prijem BiH u UN
- Decembar 1995. potpisan Dejtonski sporazum

Prijem BiH u UN ?
21.05.1992. Bosna i Hercegovina postala lan Ujedinjenih Naroda
Historijski razvoj UN ?
- U avgustu 1941. godine na Bermudskim ostrvima su se sreli ameriki
predsjednik Franklin D. Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill kako
bi definisali svoje poslijeratne ciljeve. Rezultat ovog sastanka zapisan je u
zajednikoj deklaraciji pod imenom Atlantik Povelja. Obje drave su u ovoj
Deklaraciji pozvale na pravo svakog naroda na samoopredjeljenje, slobodnu
svjetsku trgovinu i ekonomsku saradnju, uzdravanje od upotrebe sile i
osnivanje opeg sistema sigurnosti.
- Na Konferenciji na Jalti, odranoj u februaru 1945. godine, Roosevelt,
Churchill i Stalin su se usaglasili oko posljednjih spornih taaka. Tu je, prije
svega, bilo rijei o modusu glasanja u najjaem tijelu budue organizacije
Vijeu sigurnosti.
- etiri velesile su pozvale sve drave koje su do tada potpisale Deklaraciju o
osnivanju Ujedinjenih Nacija u San Francisko kako bi predstavile svoj koncept
Statuta. Tokom ove konferencije koja je trajala od aprila do juna 1945. godine,
50 drava je predloilo preko 1000 izmjena.
- Na konferenciji odranoj 26. juna 1945. godine, svi sudionici su jednoglasno
usvojili Povelju. Organizacija je dobila ime Ujedinjene Nacije (United Nations
Organization UNO), a stupila je na snagu 4. oktobra 1945. godine.
Organi UN ?
Organizaciju Ujedinjenih Naroda ini:
- Generalna skuptina (191 drava jedan glas)
- Sekretarijat (Generalni sekretarijat)
- Vijee sigurnosti (5 stalnih Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska, SAD i
10 ostalih drava lanica)
- ECOSOC vijee za ekonomska i socijalna pitanja (54 lana)
- Starateljsko vijee (suspendirano)
- Meunarodni sud (15 sudaca)
- Jo neke posebne organizacije su povezane putem sporazuma sa UN-om.

BiH i Evropske integracije?

Za ukljuenje BiH u proces globalizacije gdje bi BiH prema najveem broju
strunjaka imala vie prednosti nego gubitaka neophodno je imati saradnju u
okviru UN i EU i susjednih zemalja. Saradnja neophodna za ulazak u globalno
trite nalae brzu i efikasnu razmjenu ljudi, dobara i usluga. Meunarodna
zajednica u BiH je dokaz procesa globalizacije sa svim svojim prednostima i
manama poevi od pozitivne uloge u miru i uspostavljanje demokratije preko
meunarodne poslovne razmjene i ukljuivanja u svjetske integracije i sve do
negativnih aspekata kao to je vanjsko uplitanje u unutranju politiku.

Historijski razvoj EZ EU ?
1. U maju 1950. godine, francuski ministar vanskih poslova Robert Schuman
predloio je uspostavljanje slube za kontrolu proizvodnje uglja i metala u SR
Njemakoj i Francuskoj
2. U aprilu 1951. godine dolo je do potpisivanja Ugovora o osnivanju Evropske
zajednice za ugalj i elik od strane Francuske, SR Njemake, Italije i zemalja
Beneluksa u Parizu
3. Ugovori o Evropskoj ekonomskoj zajednici i Evropskoj atomskoj zajednici
potpisani su 25. marta 1957. godine u Rimu od strane est lanica Evropske
zajednice za ugalj i elik.
4. etvrta etapa historije EU obuhvata period od Zajednikih evropskih akata do
stupanja na snagu Ugovora o EU, kraj 1993. godine.
 Institucije EU ?
Odluivanje:
- Vijee EU (Vijee ministara)
- Evropska komisija (25 lanova)
- Evropski parlament (732 zastupnika)

Savjetovanje:
- Odbor za socijalna i ekonomska pitanja
- Odbor za regije

Usmjeravanje:
- Evropsko vijee
- Evropski sud
- Evropski revizijski sud

Meunarodne organizacije u BiH?

Ured Visokog predstavnika je glavna meunarodna agencija za civilnu
implementaciju sporazuma u BiH.
- mandat visokog predstavnika je ustanovljen
- stavljeno mu je u zadatak da koordinira aktivnosti civilnih organizacija i
agencija koje djeluju u zemlji
- nominira ga Upravni odbor Vijea za implementaciju mira, a postavlja Vijee
sigurnosti UN-a.

Ima sljedea ovlatenja:

- prati implementaciju mirovnog sporazuma
- ostvaruje bliske kontakte sa stranim potpisnicima sporazuma s ciljem
afirmacije punog potovanja civilnih aspekata sporazuma
- podnosi blagovremeni izvjetaj o postignutom napretku UN-u, EU, SAD,
Ruskoj federaciji.