Lidija Rosta-Bero: Dileme u primjeni novog zakona o upravnim sporovima

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 2/2013., str. 473.- 481.

Lidija Rosta-Bero, dipl. iur.

Sutkinja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske

DILEME U PRIMJENI NOVOG ZAKONA O UPRAVNIM

SPOROVIMA
UDK: 342.9 (497.5)
Pregledni rad
Primljeno: 15. 10. 2012

U radu se skree pozornost na odabrane dileme i otvorena pitanja koja su se pojavila

tijekom kratke primjene novog Zakona o upravnim sporovima. U prvom redu se postavlja pitanje
utemeljenosti odredbe Zakona o upravnim sporovima kojom je propisano da prvostupanjski upravni
sudovi u pravilu odluuju u vijeu od tri suca, a samo iznimno, u propisanim sluajevima, odluke
moe donositi sudac pojedinac. Zatim se eli skrenuti pozornost na zakonsko ureenje poduzimanja
radnji za tuenika u upravnom sporu te na propisano pravilo da upravni sud, u sluaju usvajanja
tubenog zahtjeva, treba sam rijeiti upravnu stvar. Pojavila se i dilema treba li Visoki upravni sud
Republike Hrvatske o albi protiv postupovnih rjeenja odluivati presudom ili rjeenjem.

Kljune rijei: Zakon o upravnim sporovima, dileme u primjeni.

I. UVOD
Novi Zakon o upravnim sporovima1 objavljen je u Narodnim novinama
br. 20. od 12. veljae 2010., a stupio je na snagu 1. sijenja 2012. S poetkom
primjene, uz usklaivanje s pravnom steevinom Europske unije, ZUS bi trebao
pridonijeti veoj pravnoj sigurnosti i boljoj zatiti prava stranaka. Istodobno,
donoenjem novog zakona kojim je ureen novi upravni spor, reorganiziran
je i sustav upravnog sudovanja na nain da su za podruja odreenih upanija
ustanovljeni upravni sudovi sa sjeditima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci,2 kao
prvostupanjski upravni sudovi koji su zapoeli radom 1. sijenja 2012., a Upravni
sud Republike Hrvatske od istoga je dana nastavio s radom kao Visoki upravni
sud Republike Hrvatske,3 ustanovljen za podruje Republike Hrvatske.4 Dravno
sudbeno vijee tijekom studenoga i prosinca 2011. imenovalo je sveukupno 21
suca u prvostupanjske upravne sudove i to u Upravni sud u Zagrebu 11 sudaca,
u Osijeku etiri suca, a u Splitu i Rijeci po tri suca te su od 1. sijenja 2012. svi
novoimenovani suci stupili na dunost.
Tijekom prvih mjeseci novog upravnog sudovanja, otvorila su se brojna
pitanja i dileme vezane uz primjenu novog ZUS-a, tim vie to taj zakon za
Dalje u tekstu: ZUS.
lanak 14.a, stavak 1. Zakona o sudovima, Narodne novine, broj 150/05., 16/07., 113/08., 153/09.,
116/10., 27/11. i lanak 6. Zakona o podrujima i sjeditima sudova, broj 144/10., 84/11.
3
Dalje u tekstu: Visoki upravni sud.
1
2

lanak 14.a, stavak 2. Zakona o sudovima.

473

Lidija Rosta-Bero: Dileme u primjeni novog zakona o upravnim sporovima

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 2/2013., str. 473.- 481.

razliku od prijanjeg Zakona o upravnim sporovima,5 ne sadri opu odredbu o

odgovarajuoj primjeni Zakona o parninom postupku,6 ve se samo na propisane
institute primjenjuje ZPP kao i Zakon o opem upravnom postupku.7
II. SASTAV PRVOSTUPANJSKOG UPRAVNOG SUDA
Jedna je od dilema koje su se pojavile i koja je znaajna za rad upravnih sudova
dilema oko sastava upravnih sudova prvoga stupnja.
Naime, postavlja se pitanje trebaju li upravni sudovi prvog stupnja u pravilu
suditi u vijeu, a da samo izuzetno odluuje sudac pojedinac ili bi uvijek, bez
izuzetka, odluke trebao donositi sudac pojedinac? Ili bi moda odluke u pravilu
trebao donositi sudac pojedinac uz mogunost da izuzetno, u propisanim
sluajevima, sudi vijee?
Zakonom o upravnim sporovima8 propisano je da upravni sud u pravilu
odluuje u vijeu od tri suca.
Sudac pojedinac u upravnom sudu odluuje:
1. o tubama protiv pojedinane odluke javnopravnog tijela donesene
neposrednim rjeavanjem u upravnom postupku, osim kad je upravna stvar zbog
javnog interesa neposredno rijeena jer je to bilo nuno za poduzimanje hitnih
mjera radi zatite ivota i zdravlja ljudi ili imovine vee vrijednosti;
2. o tubama u predmetima koji se rjeavaju na temelju pravomone presude
donesene u oglednom sporu;
3. o tubama protiv postupanja ili zbog proputanja postupanja javnopravnog
tijela.
Visoki upravni sud, bilo da se radi o predmetima u kojima odluuje kao
prvostupanjski ili drugostupanjski sud,9 odluke donosi u vijeu od tri suca, a u
vijeu sastavljenom od pet sudaca odluuje o zakonitosti opeg akta jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast
i pravne osobe koja obavlja javnu slubu.10
Na samom poetku primjene novog ZUS-a pojavilo se pitanje sastava suda
i kod odluivanja o postupovnim pitanjima u predmetima u kojima sudi vijee
(rjeenje o nenadlenosti, rjeenje kojim se poziva tuitelj da otkloni nedostatke
tube, rjeenje kojim se tuba odbacuje, rjeenje kojim se tuitelj poziva dostaviti
odgovor na tubu i sl.). ZUS propisuje da o postupovnim pitanjima sud odluuje
Narodne novine, broj 53/91., 9/92., 77/92.
Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11.
dalje u tekstu: ZPP.
7
Narodne novine, broj 53/91., 103/96.
8
lanak 14. ZUS-a.
9
lanak 12., stavak 3. ZUS-a.
5
6

10

474

lanak 3., stavak 2. ZUS-a.

Lidija Rosta-Bero: Dileme u primjeni novog zakona o upravnim sporovima

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 2/2013., str. 473.- 481.

rjeenjem,11 meutim, nije propisan sastav suda kod donoenja takvih odluka,
osim to je propisano da rjeenja koja se donose na raspravi objavljuje predsjednik
vijea, odnosno sudac pojedinac.12
U oujku 2012. godine, upravnim sudovima i Visokom upravnom sudu
dostavljen je na miljenje Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o upravnim sporovima s konanim Prijedlogom zakona13 u kojem, u tekstu
dostavljenom uz Prijedlog zakona, predlagatelj navodi da u parninom postupku
u pravilu odluuju suci pojedinci, bez obzira na vrijednost predmeta spora i na
sloenost materije o kojoj se odluuje te da s obzirom na potrebu da zakonodavni
sustav bude ujednaen namee se zakljuak da bi i u upravnim sporovima pred
upravnim sudovima prvog stupnja odluke trebali donositi suci pojedinci, bez
obzira na to kakva je sloenost i/ili vrijednost predmeta spora, tim vie to je kao
drugostupanjski sud ustrojen Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
U Prijedlogu zakona jo se navodi i da bi takvim izmjenama ZUS-a bila
poveana uinkovitost prvostupanjskih upravnih sudova.
Upravni sudovi su dostavili svoja miljenja o Prijedlogu zakona, a Visoki
upravni sud je dostavio miljenje svih sudaca sa sjednice odrane 20. oujka
2012.14
U svom miljenju, Visoki upravni sud u prvom redu ukazuje na nedostatak
praktinog iskustva u primjeni novog ZUS-a te na nemogunost procjene poveanja
uinkovitosti prvostupanjskih upravnih sudova predloenim izmjenama te smatra
da bi tako postignuta vea uinkovitost, ak ako bi se i postigla, imala kratkoroan
uinak s nepopravljivim dugotrajnim tetnim posljedicama po kvalitetu upravnog
sudovanja i zatitu prava stranaka pred sudom.
Istie se da bi, prema Prijedlogu zakona, sudac pojedinac bio ovlaten sam
kontrolirati npr. akte Hrvatskog sabora, predsjednika Republike Hrvatske, Vlade
Republike Hrvatske, bez mogunosti kontrole njegove odluke.
U miljenju Visokog upravnog suda navodi se kako nije uoena specifinost
upravnog postupka ni upravnosudskog postupka te upravnih sudova kao
specijaliziranih sudova te da je pogrena usporedba s parninim postupkom koji
se vodi izmeu dvije osobe privatnog prava, dok se upravni spor vodi u pravilu
protiv javnopravnog tijela s ciljem osiguranja zakonitosti njegova rada.
Skree se pozornost da je donoenju ZUS-a prethodio CARDS 2004. Twinning
projekt Podrka uinkovitijem, djelotvornijem i modernijem upravljanju i radu
Upravnog suda Republike Hrvatske, u kojem su strani eksperti, uz suradnju
domaina, izradili nacrt zakona te su takoer (kao i hrvatski zakonodavac)
predloili suenje u vijeu uz taksativno propisane iznimke u kojima je, zbog
uinkovitosti upravnosudskog postupka, mogue da sudi sudac pojedinac.
11
12
13
14

lanak 65., stavak 1. ZUS-a.

lanak 65., stavak 2. ZUS-a.

Dalje u tekstu: Prijedlog zakona.

Poslovni broj: 2 SU 316/12 od 21. oujka 2012.

475

Lidija Rosta-Bero: Dileme u primjeni novog zakona o upravnim sporovima

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 2/2013., str. 473.- 481.

Nadalje se u miljenju Visokog upravnog suda navodi kako upravnom

sporu prethodi upravni postupak koji se u pravilu provodi u dva stupnja te da je
intencija zakonodavca bila da prvostupanjski upravni spor bude jedina i zadnja
instanca ostvarivanja prava iz upravnog prava, slijedom ega je mogunost
izjavljivanja albe protiv odluka prvostupanjskih sudova predviena kao iznimka.
Navodi se i to da se tuba u upravnom sporu ne moe izjednaavati s tubom u
graanskopravnom smislu, ve je svojevrsni pravni lijek te da prema ustaljenoj
praksi Europskog suda za ljudska prava spor protiv javnopravnog tijela zapoinje
podnoenjem albe u upravnom postupku.
Dakle, suci Visokog upravnog suda u svom miljenju nisu podrali predloene
izmjene ZUS-a da uvijek, bez izuzetka, odluke u prvom stupnju u upravnom sporu
donosi sudac pojedinac.
Ovdje je potrebno naglasiti kako je u novom upravnom sporu ograniena
mogunost podnoenja albe protiv presuda prvostupanjskih upravnih sudova na
nain da je uveden tzv. filter za albu kojim se filtriraju odluke protiv kojih je
doputeno podnijeti albu. Naime, ZUS-om (lanak 66., stavak 2.) propisano je da
se alba moe podnijeti samo kada je upravni sud presudom sam odluio o pravu,
obvezi ili pravnom interesu stranke odnosno iskljuivo protiv prvostupanjske
presude donesene u sporu pune jurisdikcije, uz postojanje propisanih albenih
razloga.15
Posljedica uvoenja tzv. filtera za albu je injenica da dio odluka
prvostupanjskih sudova ne podlijee kontroli Visokog upravnog suda (niti
ujednaavanju upravnosudske prakse) te da je za takve odluke upravni sud prvog
stupnja jedini i zadnji stupanj sudske kontrole na kojem se odluuje o odreenim
pravima i pravnim interesima graana i pravnih osoba.
Ako bi doista u upravnim sudovima prvog stupnja bez izuzetka odluivao
sudac pojedinac, namee se pitanje treba li ukloniti filter za albu i omoguiti
strankama podnoenje albe protiv svake prvostupanjske presude.
Dana 15. lipnja 2012., na 4. sjednici Hrvatskoga sabora, donesen je zakljuak
da se prihvaa Prijedlog zakona. Sve primjedbe, prijedlozi i miljenja uputit e
se predlagatelju radi pripreme Konanog prijedloga zakona (jednoglasno, 130
glasova "za").
Usporeujui sastav upravnih sudova u ostalim zemljama Europe, dr. sc.
Bosiljka Britvi Vetma navodi: U usporednom pravu se raireno koriste
sudska vijea, ali pod pritiskom rokova i potrebe da se ubrzaju postupci veina
europskih drava koristi institut jednog suca bilo za predmete koji ne predstavljaju
neke posebne potekoe ili za neke vrste sporova (primjerice zahtjevi za azil u
Njemakoj; sporovi stranaca, zahtjevi za obustavu i privremene mjere u Belgiji;
odgovornost i dravna sluba u Litvi; pravo azila, mirovine, socijalne usluge u
Republici ekoj; prepraivanje do granice u Francuskoj; oigledno nedoputene
ili neopravdane tube u vicarskoj). Trend ide u pravcu uvoenja instituta jednog
15

476

lanak 66., stavak 1. ZUS-a

Lidija Rosta-Bero: Dileme u primjeni novog zakona o upravnim sporovima

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 2/2013., str. 473.- 481.

suca u prvom stupnju, osim u sluaju posebnih potekoa, te vijea sudaca na

viim stupnjevima.16
III. PODUZIMANJE RADNJI ZA TUENIKA
ZUS propisuje da su stranke u upravnom sporu tuitelj, tuenik i zainteresirana
osoba.17
Tuitelj i zainteresirana osoba mogu u prvom redu samostalno poduzimati
radnje u sporu (upuivati sudu podneske, predlagati dokaze, sudjelovati na
raspravi, ulagati pravne lijekove i sl.) ako su potpuno poslovno sposobni, odnosno
u granicama svoje poslovne sposobnosti.18 Na poslovnu sposobnost fizike
osobe na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe kojima je ureena poslovna
sposobnost fizike osobe u parninom postupku.19
Tuitelj i zainteresirana osoba mogu sami poduzimati radnje u sporu, a za
njih radnje u sporu moe poduzimati i osoba ovlatena za zastupanje, zajedniki
predstavnik te zajedniki opunomoenik skupine osoba.20 Osoba ovlatena za
zastupanje tuitelja i zainteresirane osobe u upravnom sporu je zakonski zastupnik,
zajedniki predstavnik i opunomoenik.21
Dakle, tuitelj i zainteresirana osoba mogu u ostvarivanju i zatiti svojih prava
i pravnih interesa, po osobnoj procjeni i elji, opunomoiti bilo koju potpuno
poslovno sposobnu osobu ili zatraiti pravnu pomo od odvjetnika koji se
pruanjem pravne pomoi bave kao zanimanjem.22
S tuenikom je malo drukija situacija. Tuenik u upravnom sporu je
javnopravno tijelo koje je donijelo ili propustilo donijeti pojedinanu odluku,
postupilo ili propustilo postupiti, odnosno koje je stranka upravnog ugovora.23
Za tuenika radnje u sporu moe poduzimati u prvom redu slubena osoba
javnopravnog tijela koja je donijela ili propustila donijeti odluku, postupila ili
propustila postupiti te druga osoba odreena propisima o unutarnjem ustrojstvu
javnopravnog tijela. Pored toga, za poduzimanje radnji u sporu elnik tuenika
moe ovlastiti drugu slubenu osobu javnopravnog tijela. Iznimno, tijela dravne
uprave i druga dravna tijela po punomoi elnika moe zastupati dravno
odvjetnitvo.24
16
Mr. sc. Bosiljka Britvi Vetma, Europska konvencija za zatitu ljudskih prava (lanak 6) i Zakon o
upravnim sporovima iz 2010., Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu ISSN 1847-0459 (2012.).
17
lanak 16. ZUS-a.
18
lanak 20., stavak 1. ZUS-a.
19

lanak 20., stavak 6. ZUS-a.

lanak 20., stavak 2. ZUS-a.

lanak 21. ZUS-a.
22
lanak 5. Zakona o odvjetnitvu, Narodne novine, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11.,
130/11.
20
21

23
24

lanak 18. ZUS-a.

lanak 20., stavak 3. ZUS-a.

477

Lidija Rosta-Bero: Dileme u primjeni novog zakona o upravnim sporovima

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 2/2013., str. 473.- 481.

Dakle, ZUS ne propisuje mogunost da javnopravno tijelo u upravnom sporu

zastupa odvjetnik, ve iskljuivo zaposlenici tog tijela (uz iznimku tijela dravne
uprave i drugih dravnih tijela).
Stoga je u praksi realno oekivati da na raspravi pred upravnim sudom
ili Visokim upravnim sudom na strani tuitelja sudjeluje odvjetnik koji ima
znanja, vjetine i iskustva u takvim situacijama, a da na strani tuenika sudjeluje
zaposlenik tuenika koji nema iskustva u sudjelovanju na raspravama, u pravilu
nema poloen pravosudni ispit i nerijetko nije pravne struke.25
IV. RJEAVANJE UPRAVNE STVARI
U kolikoj je mjeri novi upravni spor doista spor pune jurisdikcije u kojem sud
meritorno odluuje o odreenoj upravnoj stvari?
ZUS-om je propisano da e sud, ako utvrdi da je pojedinana odluka
javnopravnog tijela nezakonita, presudom usvojiti tubeni zahtjev, ponititi
pobijanu odluku i sam rijeiti stvar, osim kada to ne moe uiniti s obzirom na
prirodu stvari ili je tuenik rjeavao po slobodnoj ocjeni.26
Ako sud utvrdi da javnopravno tijelo nije u propisanom roku donijelo
pojedinanu odluku koju je prema propisima trebalo donijeti, presudom e usvojiti
tubeni zahtjev i takoer sam rijeiti stvar, osim kada to ne moe uiniti s obzirom
na prirodu stvari ili je tuenik rjeavao po slobodnoj ocjeni. Tada e tueniku
narediti donoenje odluke i za to mu odrediti primjereni rok.27
Dakle, ZUS propisuje sudu obvezu da sam meritorno rijei stvar, osim iznimno
kada to ne moe uiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuenik rjeavao po
slobodnoj ocjeni.
Nadalje, ZUS propisuje da sud odluuje u granicama tubenog zahtjeva, ali
nije vezan razlozima tube, a da po slubenoj dunosti pazi samo na razloge
nitavosti pojedinane odluke i nitetnosti upravnog ugovora.28
Kod pokretanja upravnog spora tuitelj moe tubom zahtijevati ponitavanje
ili oglaivanje nitavom pojedinane odluke, donoenje pojedinane odluke koja
nije donesena u propisanom roku, postupanje koje je tuenik sukladno propisima
ili pojedinanoj odluci obvezan izvriti i oglaivanje nitetnim upravnog ugovora
ili izvravanje obveze iz upravnog ugovora.29
Meutim, u sluaju da tuitelj zahtijeva ponitavanje ili oglaivanje nitavom
pojedinane odluke ili donoenje pojedinane odluke koja nije donesena u
25
O postupanjima slubenika u javnopravnim tijelima vidjeti: Gagro, Boo, Juri-Kneevi Dunja,
Kvaliteta upravnog postupanja prema iskustvima Upravnog suda RH s prijedlozima za unapreenje,
Reforma upravnog sudstva i upravnog postupanja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb,
2006., str. 22-30.
26
lanak 58., stavak 1. ZUS-a.
27
28
29

478

lanak 58., stavak 3. ZUS-a.

lanak 31. ZUS-a.
lanak 22., stavak 2. ZUS-a.

Lidija Rosta-Bero: Dileme u primjeni novog zakona o upravnim sporovima

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 2/2013., str. 473.- 481.

propisanom roku, tubom se moe zahtijevati da sud odlui o pravu, obvezi ili
pravnom interesu stranke.30
Ovakvom normom dana je mogunost tuitelju da sam ocijeni hoe li zahtijevati
da sud meritorno odlui o njegovom pravu, obvezi ili pravnom interesu. Meutim,
postavlja se pitanje na koji je nain sud vezan tubenim zahtjevom.
Mr. sc. Inga Vezmar Barlek u svom je radu Novo ureenje predmeta upravnog
spora u Republici Hrvatskoj, piui o pojedinanoj odluci kao predmetu spora,
otvorila pitanje: ... je li sud vezan tubenim zahtjevom i u nainu rjeavanja
spora ili se vezanost tubenim zahtjevom odnosi samo na opseg traenog prava
(odnosno osporavane obveze) u materijalnopravnom smislu.31
Potrebno je napomenuti da je cilj ZUS-a osigurati sudsku zatitu prava i pravnih
interesa fizikih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeenih pojedinanim
odlukama ili postupanjem javnopravnog tijela.32 Dakle, cjelokupna regulacija
upravnog spora usmjerena je na osiguranje sudske zatite prava i pravnih interesa
tuitelja. Ovdje se postavlja pitanje u kolikoj mjeri se ostvaruje cilj zakona
ograniavajui sud u donoenju reformacijske presude samo na sluajeve kada to
tuitelj zahtijeva.
Osim toga, prema praksi Upravnog suda Republike Hrvatske, nakon donoenja
kasacijske presude kojom je tuba uvaena i nezakoniti upravni akt poniten, u
znatnom je broju sluajeva tuitelj podnio tubu i protiv odluke koju je upravno
tijelo donijelo u ponovnom postupku nakon presude te su tako nastajali novi
upravni sporovi u istim upravnim stvarima meu istim strankama.
V. ODLUIVANJE O ALBI PROTIV RJEENJA
Treba li Visoki upravni sud o albi protiv rjeenja odluivati presudom ili
rjeenjem?
U upravnom sporu sud odluuje presudom i rjeenjem.
Presudom sud odluuje o tubenom zahtjevu koji se odnosi na glavnu stvar
i sporedna traenja.33 Kada upravni sud sam odlui o pravu, obvezi ili pravnom
interesu stranke, protiv presude je doputeno podnijeti albu.34 O albi protiv
presude Visoki upravni sud odluuje presudom i ima dvije mogunosti, albu
odbiti kao neosnovanu ili potvrditi prvostupanjsku presudu.35

lanak 22., stavak 3. ZUS-a.

I. VEZMAR BARLEK, Novo ureenje predmeta upravnog spora u Republici Hrvatskoj, Zbornik
radova Pravnog fakulteta sveuilita u Rijeci (1991.) v. 33, br.1, 489 (2012.).
32
lanak 2., stavak 1. ZUS-a.
33
lanak 55., stavak 1. ZUS-a.
34
lanak 66., stavak 2. ZUS-a.
35
lanak 74. ZUS-a.
30
31

479

Lidija Rosta-Bero: Dileme u primjeni novog zakona o upravnim sporovima

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 2/2013., str. 473.- 481.

Rjeenjem sud odluuje o postupovnim pitanjima,36 a alba protiv rjeenja

upravnog suda moe se podnijeti samo kad je to posebno propisano. Protiv rjeenja
Visokog upravnog suda alba nije doputena.37
Tako je na primjer doputena alba protiv rjeenja kojim sud odbacuje tubu
kao neurednu,38 kojim prekida spor,39 kojim obustavlja spor,40 zatim protiv rjeenja
kojim sud odluuje o privremenoj mjeri41 ili ispravlja pogreke u presudi.42
ZUS propisuje da e u odluivanju o albi protiv rjeenja Visoki upravni sud
ponititi nezakonito rjeenje, a da se na podnoenje i druga pitanja odluivanja o
albi protiv rjeenja na odgovarajui nain primjenjuju odredbe o podnoenju i
odluivanju o albi protiv presude.43
Kako se na odluivanje o albi protiv rjeenja na odgovarajui nain primjenjuju
odredbe o odluivanju o albi protiv presude, u navedenim sluajevima bi Visoki
upravni sud i o albi protiv rjeenja kojim je odlueno o postupovnom pitanju
odluivao presudom. Meutim, kako u skladu s odredbom lanka 65., stavka 1.
ZUS-a sud o postupovnim pitanjima odluuje rjeenjem, znai li to da bi Visoki
upravni sud o albi koja je podnesena protiv postupovnog rjeenja takoer trebao
odluiti rjeenjem, a ne presudom za koju je izriito propisano odluivanje o
tubenom zahtjevu?
Usporedbe radi, napominje se kako ZPP (lanak 380.) izriito propisuje da
drugostupanjski sud rjeava albu protiv rjeenja, dakle, odluuje rjeenjem,
meutim, ZUS u ovom sluaju ne upuuje na primjenu ZPP-a.
VI. ZAKLJUAK
U kratkoj primjeni novog ZUS-a pojavile su se brojne dileme s kojima se
susreu, kako prvostupanjski upravni sudovi, tako i Visoki upravni sud odluujui
o albama protiv odluka prvostupanjskih sudova ili postupajui kao prvostupanjski
sud u zakonom propisanim sluajevima.
S obzirom da se ne radi samo o novom zakonu kojim je reguliran upravni
spor, ve se radi o potpuno novoj koncepciji upravnog spora i upravnog sudovanja
u Republici Hrvatskoj, za oekivati je da e dilema biti i vie. Sudovi e kroz
praksu nai odgovore na veinu otvorenih pitanja, a tome e vjerojatno pridonijeti
i izmjene ZUS-a koje e oekivano uslijediti u skoroj budunosti.

lanak 65., stavak 1. ZUS-a.

lanak 67., stavak 1. ZUS-a.
38
lanak 29., stavak 2. ZUS-a.
39
lanak 45., stavci 1. i 2. ZUS-a.
40
lanak 46., stavak 5. ZUS-a.
41
lanak 47., stavak 3. ZUS-a.
42
lanak 64., stavak 4. ZUS-a.
36
37

43

480

lanak 67., stavak 3. ZUS-a.

Lidija Rosta-Bero: Dileme u primjeni novog zakona o upravnim sporovima

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 2/2013., str. 473.- 481.

Dilemmas in the application of the new law on

administrative dispute resolution
This paper points out a few dilemmas and open questions which have arisen over the short
application of the new Administrative Dispute Resolution Act. Firstly, the question of the wellfoundedness of the Administrative Dispute Resolution Acts provisions is posed. These deem
that first instance administrative courts in principle reach decisions with a council of three judges.
Furthermore, only in exceptional circumstances in regulated cases can decisions be reached by
an individual judge, Then, attention is given to the legal regulation of undertaking activity for the
defendant in an administrative dispute and to the regulated principle that the administrative court,
in the case that the defendants case is successful, must alone resolve the administrative subject.
The dilemma of whether the High Administrative Court of the Republic of Croatia should resolve
appeals against procedural decisions by adjudication or by court decision has also arisen.

Key words: Law on adminsitrative dispute resolution, application

481