Sveučilište u Splitu

Umjetnička akademija
Likovna kultura i likovna umjetnost
Godina studija: 2015./2016.
Semestar: I

Naziv kolegija: Pedagogija 1

Profesor: Branimir Mendeš
Studentica: Nikolina Ćuk
Split, 2016.
 predstavljaju međunarodni konsenzus o minimumu uvjeta
koji su čovjeku potrebni za život u dostojanstvu i slobodi
 obilježja pomoću kojih ih razlikujemo od ostalih prava:
› Prirodnost – bitan dio ljudske prirode; pripadaju
svakoj osobi u jednakoj mjeri
› Univerzalnost – općeprihvaćena moralna i pravna
načela kojima se štiti i potvrđuje ljudsko dostojanstvo
› Neotuđivost – prava se ne mogu oduzeti ni prenositi
(nekada ih vlast može priznati ili ograničiti)
› Nedjeljivost, međuovisnost i sveobuhvatnost – sva
prava su međusobno povezana i za cilj imaju
potvrdu ljudskog dostojanstva
 a) nediskriminacija - svako jednako
uživa svoja prava
 b) vladavina prava – naziva se još i
„društvom zakona“
 c) učinkovita odšteta – domaći pravni
sustav mora jamčit osobama kojima
su povrijeđena prava, učinkovit pravni
lijek ili odštetu
Autori različito percipiraju i djele ljudskih
prava. Tako jedna grupa autora razlikuje
tri stupnja razvoja:
1.) Ljudska prava kao predmet filozofskih
rasprava
2.) Uključivanje ljudskih prava kao temeljnih
prava građana u ustave razvijenih
država
3.) Sveobuhvatni pristup ljudskim pravima
kao temelj međunarodnog povezivanja
Druga grupa autora razvoju ljudskih prava
pristupa u terminima generacijskih promjena:

 1. Generacija – PRAVA NA SLOBODU

 2. Generacija – PRAVA NA JEDNAKOST
 3. Generacija – PRAVO NA SOLIDARNOST
 4. Generacija – PRAVA NA DOBRU VLADAVINU
 1. Generacija – PRAVA NA SLOBODU – građanska i
politička prava
 Utvrđena su krajem 18.stoljeća, a njima se uređuje
odnos između pojedinca i vlasti (pravo na život, pravo
na glasovanje i sudjelovanje u upravljanju zemljom).
 Temeljna svrha im je zaštititi građana od samovoljnih
postupaka države. Nazivamo ih još i zakonskim i
negativnim pravima
 2. Generacija – PRAVA NA JEDNAKOST – gospodarska,
socijalna i kulturna prava

 Utvrđena su početkom 20.stoljeća u Oktobarskoj

revoluciji u sklopu ideje o državi jednakosti koja ima
obvezu skrbiti svoje građane. Tzv pragmatična prava.
 3.Generacija – PRAVO NA SOLIDARNOST- pravo na
razvoj, mir, zdrav okoliš, humanitarnu pomoć

 Pojavila se nakon 2.svj rata.

 izvire iz svijesti o porastu globalne,međuovisnosti te
iz potrebe za promicanjem solidarnosti i zajedništva
u rješavanju gorućih svjetskih problema.
 Nazivaju se i globalnim ili sveobugvatnim pravima.
 Tek u novije vrijeme su se počela posebno
uređivati, ali su uglavnom ostala tek na moralnoj, a
ne na pravno-obvezujućoj razini
 4.Generacija – PRAVA NA DOBRU VLADAVINU – pravo na
učinkovitu i odgovornu vladavinu.

 Pojavila su se tek zadnjih nekoliko godina, i to kod onih

autora koji drže da je pitanje učinkovite i odgovorne
vladavine potrebno posebno urediti na međunarodnoj razini
kako bi se odgovorilo na opću krizu i izbjeglo zamkama
globalizacije.
 Drugi pak bi ova prava svrstali u treću generaciju
Ovisno o svrsi klasifikacije, ljudska prava
možemo podijeliti u više skupina. Osim
podjele na generacije prava možemo
dijeliti i po:
 1.) Područjima koja pokrivaju
 2.) Kolektivna nasuprot individualnih
prava
 3.) Prava osjetljivih grupa
1.) Područjima koja pokrivaju
 Građanska prava
 Politička prava
 Gospodarska i socijala prava
 Kulturna prava
2.)Kolektivna nasuprot individualnih prava
 Kolektivna prava nisu prava neke posebne
grupe, nego prava pojedinca koji pripada
toj grupi. Spominju se već 1940ih povezana
s pojmom kolektivne patnje (u vezi zabrane
genocida i priznanjem prava na
samoodređenje kolonijama)
3.)Prava osjetljivih grupa
Termin koji se koristi za prava
pojedinca unutar grupa izdvojene po
osjetljivosti svog društvenog položaja.

 Prava djece
 Prava žena
 Prava osoba s posebnim potrebama
 Prava manjina
 Prava starosjedioca
 No čemu svi zakoni i prava ako ih nitko ne
provodi ili još gore, ako netko svjesno krši ljudska
prava ili oštećena osoba niti ne zna da su joj
narušena temeljna ljudska prava?
 Najbolje rješenje je obrazovat ljude o svojim
pravima
 Općenito se prihvaća da uspješno učenje i
poučavanje u području ljudskih prava mora
uključivati sljedeća 3 djela:
› usvajanje znanja o ljudskim pravima;
› razvoj vještina i stavova bitnih za promicanje, zaštitu
i jačanje ljudskih prava;
› stvaranje okoline u kojoj se uči i poučava tako što
se živi u ljudskim pravima.
 Na taj način ono pravi temelje za okolina koja
se osniva na uvažavanju ljudskih prava i
temeljnih sloboda svih, bez diskriminacije.
 Obrazovanje o ljudskim pravima i za ljudska
prava put je prema smanjivanju nejednakosti u
obrazovanju i formiranju odgojno-obrazovnih
ustanova gdje se neće vršiti selekcija prema
narodnosti, kulturi, jeziku kojim su nas roditelji
naučili govoriti ili socio-ekonomskom statusu.