UNIVERZITET U TRAVNIKU

Pravni fakultet u Kiseljaku

ODSJEK/SMJER : Ope pravo

------- Civilno drutvo, globalizacija i ljudska prava-------Esej iz Civilnog drutva-

Kandidat:

Mentori:

CIVILNO DRUTVO, GLOBALIZACIJA I LJUDSKA PRAVA

UVOD
Predmet moga rada, odnosno ono o emu u ja pisati jeste civilno drutvo, globalizacija i ljudska
prava. Za ovu temu sam se odluila jer je civilno drutvo usko povezano sa ljudskim pravima.
Najee ljudi kroz razliita organiziranja upravo ele da postignu odreena svoja prava. Upravo
se neka od tig prava tiu i procesa globalizacije, u kojem civilno stanovnitvo eli ukinuti
ogranienja protoka roba, usluga, ljudi i ideja meu razliitim dravama i dijelovima svijeta,
odnosno ideologija koje za cilj imaju njegovo opravdanje. Znai kroz globalizaciju i civilno
drutvo su kao neka garancija da imamo pravo traiti svoja ljudska prava, odnosno prava koja su
nam garantovana u najviim dravnim aktovima i konvencijama.

RAZRADA
U svakodnevnom ivotu, kako u teoriji tako i u praksi obasuti smo pojmovima kao to su civilno
drutvo, drutveni pokreti, civilna sfera, neprofitni sector, nevladine organizacije,
lobiji, aktivistike mree, grupe za pritisak, itd.
Pojam civilno drutvo, iako moda najstariji od navedenih, toliko je koriten da izaziva
nesigurnost, zbunjenost, a esto i neslaganje kod pokuaja da ga se definira. Kako ovaj pojam
ovisno o pripadnosti nekoj teorijskoj disciplini, politikoj ideologiji, vremenskoj epohi,
aktivistikoj struji, itd. autori razliito koriste, neu pokuavati dati njegovu konanu definiciju.
Radije u napisati definiciju koja je operabilna i pomou koje u biti u stanju opisati fenomen
globalnog civilnog drutva.
Civilno drutvo nije drava, udruenja nisu dio dravnog aparata niti ele kontrolu nad dravnim
institucijama, nalazi se izvan javnog sektora politikog upravljanja. Civilno drutvo nije trite, to
je nekomercijalni svijet. Udruge nisu tvrtke, niti su njihov dio, profit nije cilj postojanja ovih
organizacija.
Iako je u nekim sluajevima granicu teko povui, openito je prihvaeno da se civilno drutvo
nalazi izvan privatnog sektora trine ekonomije. Ovaj trei sektor ine namjeravane aktivnosti
koje oblikuju i artikuliraju skupove ideja o tome to je initi u nekoj sferi (policies) i norme te
utjeu na drutvene strukture. Kroz dobrovoljna udruenja koncentriranim naporom ljudi
formiraju, oblikuju, usmjeravaju poredak: kako slubena, formalna, legalna ureenja, tako i

neslubene drutvene konstrukte. Civilno drutvo je vrlo raznolikog sastava, od grass-roots

organizacija, strukovnih udruenja, radnikih sindikata, mirovnih organizacija, organizacija za
zatitu ljudskih prava, okolia, ivotinja, udruenja ena, mladih, starijih ljudi, do npr.
akademskih ili religijskih institucija.Ove grupe mogu biti slubeno registrirane pri odgovarajuim
dravnim tijelima ali i neformalne organizacije kojih nema na niijem popisu. Unutarnja
organizacija je raznolika; neke su udruge organizirane u mnogobrojne autonomne podrunice,
neke pak kao izrazito centralizirana tijela. Postoje i npr. koalicije bez centralnog koordinirajueg
tijela, dok neke organizacije imaju vrlo nepravilne, ograniene ili rijetke kontakte lanstva.1
Dok neke organizacije imaju vie resursa od pojedinih drava, druge se, pak, jedva odravaju na
ivotu. I dok jedne za svoje aktivnosti koriste mnogobrojne fondove, trenirane djelatnike, uredske
prostore, komunikacijske tehnologije, baze podataka i znanja, veze sa drutvenim elitama, imaju
jasne vizije, snane kampanje, nekima nedostaje neto od navedenog, trei pak nemaju nita.
Takoer, organizacije se slue razliitim taktikama. Neke apeliraju na razum, druge na srce, neke
koriste masovne medije, druge meuljudski odnos, tree internet... I dok jedni surauju sa
dravom i/ili trinim akterima, drugi s njima zadravaju konfliktni odnos.
to se tie ciljne usmjerenosti, postoje 3 idealna tipa: konformisti, reformisti i radikali. Naravno,
granice su sve samo ne jasne! I dok konformistike grupe (najee poslovni lobiji, strukovne
udruge, fondacije) odravaju postojee norme, reformisti pokuavaju ispraviti mane postojeih
aktivnosti ne zadirujui u poredak. U ovu grupu najee spadaju grupe za zatitu ljudskih prava,
potroake udruge, radniki sindikati...2
I, dok se o civilnom drutvu govori ve due vrijeme u posljednjem desetljeu dvadesetog
stoljea pojavio se pojam globalno civilno drutvo. Globalno civilno drutvo nije u potpunosti

_____________________
1 http://www.ibn-sina.net/bs/component/content/article/42-broj-22-23/279-globalno-civilno-drutvo-.html , dostupno
19. 04. 2014.
2 http://www.ffzg.unizg.hr/kssd/casopis/3br/petrinic.pdf, dostupno 20. 04. 2014.

novost naeg vremena, ali od 60-ih godina ubrzano se razvija. Svi znamo za postojanje
internacionalnih nevladinih organizacija, transnacionalnih mrea, globalnih drutvenih pokreta...
O emu se ovdje radi? to je to globalno civilno drutvo?
Kako je odgovor vezan uz objanjenje pojmova globalnost - stanje globalnog postojanja, te
globalizacija - proces kojime neto postaje globalno, smatramo da je potrebno neto vie rei o
pojmu globalizacija i njenim razliitim suvremenim interpretacijama.
Postoji pet razliitih razumijevanja pojma globalizacija:
a) globalizacija = internacionalizacija - intenzivna interakcija i meuovisnost meu
zemljama
b) globalizacija = liberalizacija - otvoren svijet u kojem su resursi izrazito mobilni, bez
dravnih restrikcija kao to su trgovinske barijere, kontrola kapitala ili putne vize
c) globalizacija = univerzalizacija - sve postaje slino ili isto
d) globalizacija = pozapadnjenje, esto i amerikanizacija - misli se na prisilnu
modernizaciju struktura, naroito u amerikoj potroakoj varijanti
e) globalizacija = deteritorijalizacija - odnosi nadilaze teritorijalnu geografiju.3
ZAKLJUAK
Na osnovu napisanog, jasno je da globalizacija i civilno drutvo postoje kako bi civilno
stanovnitvo ostvarilo svoja prava, odnosno organizovalo se tako da bi se izborilo za ono to eli.
Potivanje ljudskih prava treba da postane globalno, da na cijeloj planeti ljuska prava budu
garantovana i zatiena. U dananje vrijeme postoje drave koje svojim graanima garantuju
prava i istovremeno ih tite da ih netko ne narui, ali isto tako postoje drave u kojima je
potovanje ljudskih prava samo formalno, odnosno samo napisano, ali nije zatieno. Zbog toga
je jako bitna globalizacija ljudskih prava i jako je bitno da se civilno stanovnitvo sloi oko toga
organizirajui se u civilna drutva, kako bi ostavrili svoja prava.

_____________________
3 http://www.ibn-sina.net/bs/component/content/article/279-globalno-civilno-drutvo-.html, dostupno 19. 04. 2014.

LITERATURA
1.

http://www.ibn-sina.net/bs/component/content/article/42-broj-22-23/279-globalno-civilno-

drutvo-.html , dostupno 19. 04. 2014.

2 http://www.ffzg.unizg.hr/kssd/casopis/3br/petrinic.pdf, dostupno 20. 04. 2014.
3

http://www.ibn-sina.net/bs/component/content/article/279-globalno-civilno-drutvo-.html,

dostupno 19. 04. 2014.