Marin Muskardin

niramree@gmail.com

Sociologija kulture
- - Skripta za trei kolokvij - -

Posveeno borbi za pravo na besplatno obrazovanje i svim prosvjednicima koji su u isto

uloili energiju, a to je najvanije i srce...

(Franco Crespi_Sociologija kulture)

1. Opi pojmovi
-

znanstvena definicija kulture Edward Tylor kultura kao sloena cijelina koja
obuhvaa znanja, vjerovanja, umjetnost, moral, pravo, obiaje, navade i sve ostale
sposobnosti koje je ovjek stekao kao lan drutva
u stvarnosti je termin kultura otvoren raznim tumaenjima
Alfred Kroeber i Clyde Kluckhohn pokuali su sintetizirati razne vrste definicije
kulture
Vrste definicije variraju ovisno o tome stavlja li se naglasak na subjektivnu dimenziju
kulture (prisustvo vrijednosti, obrazaca ponaanja...) ili na objektivni karakter
(drutveno naslijee, svojstvo kolektivnog osjeanja)
Deskriptivna i kognitivna dimenzija kulture drutvena vjerovanja i predodbe
prirode i drutvene zbilje, odnosno slike svijeta i ivota koje pridonose objanjavanju i
definiranju individualnih identiteta, drutvenih zajednica i prirodnih fenomena
Preskriptivna dimenzija skup vrijednosti koje ukazuju na idealne ciljeve koje treba
slijediti i normi koje upuuju na nain kako se osobe i zajednice moraju ponaati
Kultura se oituje i kao tradicija kao prikupljanje iskustava u svrhu uvanja
kolektivnog sjeanja

1. Povijesni izvori znanstvenog pojma kulture

-

termin kultura prvotno je ukazivao na proces oblikovanja ljudske osobnosti uenjem

stari Grci pojam paideia kultivirana osoba (asimilacija)
stari Rim colere
Ciceronov termin humanitas
Njemaki termin Bildung proces oblikovanja duha
Polovica 18.st vrijeme afirmacije prosvjetiteljstva termin kultura dodatno iri svoje
zanenje univerzalno naslijee znanja i vrijednosti pojam uljuenosti i civilizacije
Francuski termin Civilisation markiz Mirabeau kontrola strasti, uljuenost,
profinjenost ponaanja
Suprostavljanje divljaka i civiliziranih -> civiliziranje divljaka
Civilisation (Francuska) -> Civilization (Engleska) -> Kultur (Njemaka)
17. i 18. st putopisni izvjetaji Montesquieuova Perzijska pisma i Swiftova
Guliverova putovanja
Voltaire, Diderot, Rousseau, Buffon istiu postojee razlike meu obiajima
(moeurs) koji karakteriziraju narode svijeta
Constantin Francois de Volney putopisni izvjetaji demistificiraju prethodne
fantastine ili romaneskne izvjetaje, pokuavaju na jeziku koji e biti precizan i
positif prikazati nain ivota u jo nepoznatim zemljama. Pojedinac o sebi poinje
razmiljati kao o graaninu svijeta -> neologizam kozmopolit
Kulturni relativizam priznaje da svaka kultura ima svoje vlastite parametre valjanosti
i koherencije, i da se niti jedna kultura ne moe prosuivati polazei od kriterija koji
prevladavaju u drugoj kulturi
Etnocentrizam polazi se od vrijednosti i kriterija vlastite kulture
Prijelaz od plemenskog poretka na poredak drutvenih zajednica oznaava poetak
procesa sekularizacije, kojeg je Max Weber prepoznao kao postupno raaravanje od
svijeta u kojemu na kraju sazrijeva uvid da je simboliki poredak specifina, od
stvarnosti razliita dimenzija

naela nove znanosti Gianbattista Vico novo kritiko umijee filozofija kao
nauk od svim stvarima koje ovise o ljudskom sudu, kao to su povijest jezika i
obiaja te mirovni i ratni poslovi naroda
Vicovo djelo utjecat e na razvoj njemakog historicizma koji je odigrao kljunu
ulogu u objelodanjivanju specifinosti tzv. duhovnih znanosti (povijest, psihologija,
sociologija) u odnosu na prirodne znanosti
Hegel Fenomenologija duha kulturalni oblici kao objektivni duh razliita
razdoblja ivota ovjeanstva protumaio kao uzastopne etape u procesu sazrijevanja
duha
Dilthey jedan od najistaknutijih predstavnika njemakog historicizma naglaavao
je da svaki dogaaj i svako povijesno razdoblje imaju neku svoju zasebnu
pojedinanost i unutarnju koherentnost znaenja, predlagao je razlikovanje izmeu
prirodnih i duhovnih znanosti
Ferdinand Tnnies Zajednica i drutvo istaknuo zajednicu kao formu
karakteristinu za predindustrijska druva i zasnovanu na organskoj volji (Wesenwille)
Temelj zajednice je obitelj
Tnnies zajednici suprostavlja drutvo, kao formu karakteristinu za urbanoindustrijska drutva, koja se temelje na ugovornoj volji (Kurwille)
Kultura se preobrazila u civilizaciju koje oznaava sumrak kulture
Oswald Spengler termin Kultur, shvaen kao civitas, odnosno kao ivotni i
stvaralaki moment neke kulture vezan uz organske ili nagonske dimenzije,
suprostavlja se terminu Civilization, kao momentu koji oznaava propast nekog
kulturnog ciklusa, njegovu konanu i sutonsku fazu u kojoj prevladava apstraktna
misao i anorganska dimenzija obiljeena prevlau tehnike, svemoi novca i
dominacijom mase -> propast Zapada

2. Kultura kao supstitut nagonskog determinizma

-

ljudsko djelovanje za nas postaje razumljivo samo ako ga dovedemo u odnos sa

znaenjem, bilo da se ono vee uz neke manje ili vie svjesne subjektivne namjere ili
motivacije djelovanje nekog drutvenog aktera, ili se pak znaenje shvaa kao
pozivanje na kulturne obrasce i pravila koji pripadaju drutvenom kontekstu u kojem
se to djelovanje odvija
postojanje svijesti predstavlja prekid neposrednog odnosa s vlastitim prirodnim biem
koje karakterizira ljudsku individuu. Bez obzira na tumaenja procesa koje je do toga
doveo, ostaje injenica da je individua bie koje je svjesno da postoji
bez podrke kulturnih obrazaca koje usvaja od samog roenja, ljudsko se bie ne zna
ponaati
Arnold Gehlen ovjek kao oslabljena ivotinja, koja se mora oslanjati na kulturne
predodbe i obrasce kako bi se orijentirala
Obrasci nastali sedimentacijom iskustvenog naslijea u kolektivnom pamenju ili u
tradiciji -> olakavaju ispravno ponaanje (ne mora se svaki puta poeti ex novo)
zbog toga se kultura, ivotnim poretcima koje karakterizira samosvijest javlja kao
drutveni supstitut nagonskog determinizma
Kultura ima funkciju simbolikog posredovanja: jezik, prie, umjetnost, religija
Kultura daje niz objanjenja i predodaba, odnosno odreujuih znaenja i obavlja
temeljnu funkciju redukcije sloenosti -> odabire specifine obrasce ponaanja koji
variraju ovisno o vremenu i prostoru -> kultura, kao redukcija, nikada ne uspijeva u
potpunosti iscrpiti sloenost stvarnosti i iskustva

Kultura kao supstitut nagonskog determinizma ne obavlja samo funkciju usmjeravanja

pojedinca, ve i utemeljuje one uvjete predvidljivosti koji su osnovno sredstvo
uspostave bilo kakvog drutvenog poretka (Weber)
Dvostruka kontingencija znai da se ja zbog svojih oekivanja da e se drugi
ponaati na odreeni nain, uvijek nalazim pred onim to drugi oekuju od mene

3. Djelovanje i simboliko posredovanje: smisao i znaenje

-

ako nema djelovanja bez znaenja, mogli bismo zakljuiti da znaenje prethodi
djelovanju
naelno ipak moramo priznati da djelovanje prethodi znaenju jer ono ne moe imati
drugog izvora do samog djelovanja, odnosno egzistencijalnog iskustva subjekata i
njihove sposobnosti da stvori oblike simbolikog izraza
Georg Simmel tragini odnos esto se ini da stvaralaka kretanja due umiru u
svojem vlastitom proizvodu
Maurice Halbwachs kolektivno pamenje skup slika prolosti koje neka drutvena
grupa uva i prepoznaje kao znaajne elemente svoje povijesti
Kad kaemo da djelovanje prethodi znaenju, pozivamo se na dimenziju prvotne
egzistencijalne otvorenosti, unutar koje se djelovanje pojavljuje prije bilo kakve
refleksivne aktivnosti. A kada kaemo da znaenje prethodi djelovanju tada smo
upueni na konkretnu, kulturalnim pamenjem obiljeenu drutveno-povijesnu
situaciju u kojoj se drutveni akteri nalaze od samog roenja
Zdravi je razum nerefleksivno snalaenje koje prati na svakodnevni ivot i
neposredno umijee razluivanja pomou kojeg obino tumaimo stvari oko sebe i
ponaanje osoba
Dok pojam smisla upuuje na kategoriju filozofskog tipa, pojam zdravog razuma, na
empirijskoj razini, oznaava jednu od tvorbi sustava znaenja

4. Pluralnost kulturnih oblika

-

u sociologiji kulture neki autori naglaavaju unitaristiki element jedinstva, dok drugi,
naprotiv, stavljaju teite na heterogenost kao znaajku kulturnih oblika u istom
drutvenom kontekstu
Zeitgeist kultura kao ideja ili duh vremena
Taylor i Lowie naglaavali su elemente koji su zajedniki svakoj kulturi kao
koherentnom i integriranom skupu elemenata
Morgan i Engels preuzeli su jedinstveno naelo kulture povezano sa svakim stadijem
drutvene evolucije, ime je uspostavljen odnos izmeu odreenog stupnja tehnologije
i odreenih oblika religijskog izraza, odreenih obiaja i normativnih poredaka
Durkheim isticao naelo unifikacije kulture unutar obrazovnog sustava svakog
drutva
Pitrim Sorokin povezivao je razliite aspekte kulture u jedinstveno organizacijsko
naelo, razlikujui tipologiju iznutra koherentnih kultura
Ruth Benedict razlikovala integrirane kulture proete jednom dominantnom idejom
(dionizijski karakter) i kulture koje su, naprotiv, oitovale visok stupanj
nekoherentnosti
Talcott Parsons u svakoj kulturi je izdvajao globalno dominantni sustav vrijednosti
Neil Smelser predloio da se pojam kulture razmatra kao interpretativni klju
promatraa, a ne kao puki opis empirijske stvarnosti

Kultura se moe definirati kao skup javno raspoloivih simbolinih formi preko kojih
pojedinci iskuavaju i izraavaju znaenja, odnosno kao kutija alatki (tool kit) ili
registar koji sadri simbole, prie, rituale i svjetonazore to ih pojedinci, odabirui
razliita sredstva utvrivanja vlastitih pravaca djelovanja mofu koristiti u posebnim i
promjenjivim okolnostima
Diana Crane predlae distinkciju izmeu zabiljeene (recorded sve dokumentirane
forme kulture (tekstovi, filmovi)) i nezabiljeene (unrecorded stavovi, vjerovanja)
Francuska kola Anala materijalna kultura posue, zanatski proizvodi

5. Odnos teorije i istraivanja

-

teorija je skup pretpostavki i postulata, definicija i deskriptivnih iskaza koji, logiki

meusobno povezani, tvore opu konceptualnu shemu iz koje se potom izvode
hipoteze, odnosno, specifine prosudbe o odnosima meu varijablama. Pod
posljednjim se terminom misli na pojedine faktore koji se utvruju na temelju teorije i
koji se mogu izravno provjeriti na empirijskom planu

2. Ope teorije odnosa kulture i drutva

- dvije divergentne postavke:
1. teorije koje pridaju vei znaaj strukturama nego individualnom djelovanju (Marx,
sistemske teorije, strukturalizam)
2. teorije koje drutvo promatraju prvenstveno kao rezultat individualnog djelovanja
(Weber, simboliki interakcionizam)
- stajalita metodolokog individualizma, razni modeli teorije o rational choice
1. Karl Marx i kritika ideologija
-

svijest pojedinaca i sebi i svojoj drutvenoj situaciji javlja se kao proizvod drutvenih
odnosa
svijest je, dakle, od samog poetka drutveni proizvod i ostaje to dokle god ljudi
uope budu postojali
Razlikovanje manualnog i umnog rada
Za Marxa, autonomija svijesti savreno je iluzorna
Proizvodne snage i proizvodni odnosi tvore nosivu strukturu ili infrastrukturu koja
odreuje oblike drutvene superstrukture
Marx ekonomistima zamjera da briu povijesne razlike i da u svim oblicima drutva
vide buroasko drutvo
Marx upuuje kritiku i teorijama utopijskog socijalizma, koji je, u svojoj apstraktnosti,
nedovoljno svjestan utjecaja to ga je na njega izvrio kapitalistiki nain proizvodnje
Marx posebno zamjera Pierre-Josephu Proudhonu (Sustav ekonomskih proturjenosti
ili filozofija bijede) da nije shvatio da proizvodne snage odreuju drutvene odnose
Za Proudhona je buroaska egzistencija vjena istina
Termin ideologija uveo je krajem 18. st Antoine Destutt De Tracy kako bi oznaio
skup analiza o podrijetlu ideja, gramatike i logike
Idologues filozofi (Cabanis, De Tracy, Condorcet) kasnije je taj termin poprimio
pogrdno znaenje (Napoleon ga je koristio kako bi opisao tip apstraktnog i
nepouzdanog intelektualca)

Marx ideologija iluzorne predodbe stvarnosti

Ideologije su prije svega instrument moi i manipulacije svijeu
S pojmom ideologije povezan je i pojam lane svijesti
Prema Marxu, iza svih vladajuih ideolokih oblika mogue je razotkriti interes
vladajuih klasa

2. Kultura i drutveni sustav

2.1. Drutvo kao stvarnost sui generis i funkcija kulture
-

termin funkcija to ga koristi Durkheim izveden je iz biologije ukazuje na nunu

aktivnost zadovoljavanja ivotnih potreba organizma
prema Durkheimu drutvo, kao stvarnost sui generis koje slijedi vlastite ciljeve,
karakterizira dimenzija prinude, odnosno injenica da drutvo kao takvo pojedincima
namee vlastite zakone i obrasce
objektivni karakter drutva ne temelji se samo na njegovim materijalnim uvjerenjima
ve i na kulturnim tvorbama (normativnim formama i institucijama)
Durkheim definicija kolektivne svijesti kao determiniranog sustava sainjenog od
skupa vjerovanja i osjeaja zajednikih veini lanova nekog drutva
Kolektivne predodbe konstitutivne dimenzije drutvenog ivota
Durkheim veliku vanost pridaje odgojnim procesima
Durkheim podjela drutvenog rada mehanika (predindustrijska drutva,
kolektivna svijest) i organska solidarnost (moderna drutva, funkcionalne veze)
Protivno Spenceru, Durkheim zagovara tezu da podjela rada u drutvu ne smanjuje,
ve poveava skup pravnih pravila od represivnih (zasnovanih na kriteriju
jednostavnog kanjavanja krivca) ka restitutivnim (koja se temelje na logici ponovnog
uspostavljanja naruene ravnotee)
Funkcija kulture kao glavnog elementa drutvene kohezije
Pojam anomije
Sociologija kao znanost omoguuje utvrivanje prirodnih zakona drutvenog
razvoja

2.2. Znanstvena teorija kulture

-

Bronislaw Malinowski Znanstvena teorije kulture kultura kao integralna cjelina

koja se sastoji od orua i potronih dobara, konstitucionalnih statuta raznih drutvenih
skupina, od ljudskih ideja i vjetina, vjerovanja i obiaja
Malinowski pojam funkcije definira kao aktivnost kojom se ostvaruje zadovoljenje
neke potrebe
Primarni bioloki imperativi : prehrana, reprodukcija, higijena, zatita od nepogoda, ...
zadovoljavaju se preko kulturne organizacije ili drutvenih institucija -> organizam s
vlastitim potrebama (izvedene ili kulturne potrebe)
Integrativni instrumentalni imperativi povezani s ekonomskim proizvodnim
djelatnostima, drutvenim djelatnostima kontrole i obrazovanja, te politikim
aktivnostima
Alfred Radcliffe-Brown njegova definicija funkcije nije strogo spojena s biolokom
osnovom, nego je izravno povezana sa strukturom drutvene organizacije
Radcliffe-Brown ee koristi pojam drutvene strukture nego pojam kulture,
obuhvaajui njime drutvene odnose te pravna, moralna i religijska pravila svojstvena
nekom odreenom drutvenom kontekstu

2.3. Kulturni sustav i drutveni sustav

-

Talcott Parsons je tumaenje funkcije kulture preformulirao u sloeniju i artikuliraniju

koncepcijsku shemu (mnogobrojni elementi i od Durkheima, Malinowskog i
Radcliffe-Browna)
- Sloeni razvoj Parsonsove teorije kulture:
1. faza struktura drutvenog djelovanja inspiracija od Durkheima, Webera, Pareta,
Marshalla suoava se s problemom vanosti kulturne dimenzije u sklopu
voluntaristike teorije djelovanja i pristupa prvoj definiciji kulture
2. faza Parsons razvija svoju opu teoriju drutvenog djelovanja, razlikujui tri sustava:
sustav linosti, sustav kulture i sustav drutva posebnu panju poklanja fenomenu
interiorizacije vrijednosti i pravila
3. faza Parsons je s evolucionistikog gledita analizirao promjene koje su se dogodile
u modernim razvijenim drutvima, podvlaei da ta drutva karakterizira fenomen
rastue diferencijacije polja znaenja
- kultura kao kodeks
Prema Parsonsu, jedinstvo djelovanja ine etiri elementa:
1. subjekt ili drutveni akter
2. cilj djelovanja, odnosno budua situacija prema kojoj je djelovanje usmjereno
3. sadanja situacija sa svojim posebnim prirodnim i drutvenim uvjetima
4. odreeni oblik odnosa meu spomenutim elementima, tj. normativna orijentacija kao
neovisni selektivni faktor, o kojem je nuno imati svijest kako bi se shvatio tok
djelovanja
-

kritizirajui Durkheima, Parsons primjeuje kako je francuski sociolog sklon tvrdnji

da je cilj sociologije prouavanje sustava ideja vrijednosti po samima sebi, dok
Parsons te sustave eli prouavati u njihovom odnosu spram djelovanja
- u tekstu Prema opoj teoriji djelovanja Parsons razlikuje tri analitika podruja:
1. sustav linosti psihologija, drutveni akter s potrebama koje treba zadovoljiti,
koncept needs-disposition
2. sustav kulture kulturna antropologija, skup simbola (vjerovanja, predodbe, obrasci
ponaanja, ...)
3. drutveni sustav sociologija, organizacija drutvenih interakcija
-

Unutar sva tri sustava Parsons razlikuje tri razine: osobna oekivanja mogu biti
kognitivnog tipa, okrenuta nagradi i ocjeni, kulturna usmjerenja mogu biti
kognitivnog, procjeniteljskog tipa i odnositi se na vrijednosti, drutveno djelovanje
moe biti instrumentalno, ekspresivno i moralno
Uloga je skup obrazaca ponaanja (uloga oca, lijenika, radnika) koji je artikuliran
tako da moe zadovoljiti specifine funkcije unutar drutvenog sustava kao takvog
U tekstu Drutveni sustav, koji postavlja temelje Parsonsove strukturalnofunkcionalistike teorije, kultura je definirana kao modelirani i ureeni sustav
simbola koji su predmet usmjerenja djelovanja, interiorizirane komponente linosti
pojedinanih aktera i institucionalizirani modeli drutvenih sustava
Geneza kulture proces kojim se oblikuju odreenosti znaenja i normativnih
usmjerenja
Parsons utvruje etiri funkcionalna imperativa ili preduvjeta svakog sustava
djelovanja:

1. prilagodba koja se tie cjeline odnosa izmeu sustava i vanjskog okolia

2. postizanje ciljeva koje se odnosi na potrebu odabira svrha kojima sustav tei
3. imperativ odravanja latentnih obrazaca (zdravo za gotovo), koje se odnosi na
osiguravanja vrijednosti, znaenja i motivacija neophodnih za usmjeravanje djelovanja
prema postizanju ciljeva sustava
4. imperativ integracije odnosi se na funkciju usmjerenu k uravnoteivanju razliitih
elemenata sustava i podsustava u njihovom uzajamnom odnosu
Dodatna razjanjenja funkcije kulturnih usmjerenja:
- usmjerenost na sebe/na kolektivitet
- univerzalizam/partikularizam
- realizacija/atribucija (utilitarne vrijednosti ili kvalitativni oblici)
- afektivnost/neutralnost
- specifinost/difuznost
2.4. Kultura i drutvena dinamika
1.
2.
3.

Pitrim Sorokin tri temeljna tipa kulturnih nadsustava:

fizike znanosti prouavaju anorganski svijet
bioloke znanosti prouavaju organski svijet
drutvene znanosti prouavaju nadorganski svijet

nekoliko godina prije Parsonsa i Sorokin je osobnost, kulturu i drutvo promatrao kao
tri osnovne komponente drutveno-kulturne stvarnosti: drutvo je skup odnosa meu
drutvenim subjekatima; kultura je skup znaenja (vrijednosti i normi) i prijenosnika
(materijalnih objekata u kojima se znaenja objektiviziraju i simboliki prenose, kao
to je npr. novac), dok osobnost upuuje na pojedince i grupe koji stvaraju, koriste i
komuniciraju znaenja putem prijenosnika
- dinamika povijesnih preobrazbi drutveno-kulturalnih sustava tri velika kulturalna
nadsustava koji postoje u ljudskoj povijesti:
1. ideacionalni dimenzije transcedentalnog i vjenog tipa, gdje su egzistencijalne
potrebe prvenstveno duhovne naravi
- asketski (vanjski svijet se proglaava iluzornim orijentalni spiritualizam (brahmanski
hinduizam, budizam, taoizam))
- aktivni (duhovne vrijednosti uklapaju se u svijet kako bi ga preobrazile kranstvo u
doba Konstantina)
2. senzatski osjetilna stvarnost preuzima prvenstvo
- aktivni (kada prevladavaju vrijednosti preobrazbe i djelotvornosti moderna
zapadnjaka kultura)
- pasivni (jednostavno koritenje prirodnih resursa bez elje da ih se preobrazi primitivne kulture)
- ciniki uzvieni ideali se instrumentalizirano koriste kako bi se postigli materijalni
rezultati kulture ideolokog tipa
3. idealistiki sustav razni mjeoviti sustavi, mjeavina prvih dvaju tipova
konfucijanizam, egipatska civilizacija
2.5. Kultura kao redukcija kompleksnosti
-

Niklas Luhmann kulturu poima kao jedan od elemenata ope funkcije redukcije
kompleksnosti koja je svojstvena svakom sustavu

Funkcija kao odnost meuovisnosti razliitih varijabli (koncept funkcije matematikog

tipa)
Znanost moe pouavati samo ono za to sama jami
Svaki oblik znanja nuno posjeduje dimenziju autoreferencijalnosti jer on odreuje
temeljne kriterije na osnovi kojih se vlastiti domaaji smatraju ispravnima
Autopoiesis sposobnost sustava da sam gradi elemente od kojih se sastoji
Oekivanja su definirana kao oblik orijentacije koju sustav koristi kako bi analizirao
kontingentnost svoje okoline u odnosu sa samime sobom
Luhmannova distinkcija izmeu dvaju razliitih tipova sistemske formacije: sustav
interakcije i societarni sustav, kojima odgovara distinkcija izmeu percepcije i
komunikacije
Psihiki prijam informacija
Primarni i najdifuzniji tip informacije, koja se samo u rijetkim sluajevima saima i
postaje komunikacijom
Komunikacija je svojstvena razini drutva: dok percepcija doputa veliku brzinu i
simultanost pri baratanju informacijama, komunikacija trai vie vremena za razradu
informacija
Luhmann dri da u sredstva komunikacije spadaju: istina, ljubav, novac, pravo i mo
istina pojednostavljuje na odnos mnotvenosti izvanjske stvarnosti, ljubav tvori
regulacijski kodeks posebnih meusobnih odnosa, novac je sredstvo koje olakava
razmjenu dobara, itd.
Luhmann semantiku definira kao skup kulturnih oblika koji su u nekom drutvu doista
upotrebljivi za odreenje smisla ili kao rezervu ve zgotovljenih pravila razrade
smisla
Semantika je dakle smisao poopen na vioj i dostupnoj razini, i relativno neovisan o
situaciji
Stratificirana diferencijacija
Funkcionalna diferencijacija
Luhmann teoriju evolucije definira kao teoriju koja pokuava objasniti kako nastaje
ono nepredvidljivo

3. Oblici i metode empirijskog istraivanja kulturnih fenomena

1. Susret razliitih kulturnih obzora
-

promatranje kulturnih procesa i institucija mora osobno voditi rauna o odnosu izmeu
kulturnog obzora kojemu istraiva obrazovno i ivotno pripada, s jedne strane, i
posebnih kulturnih oblika to usmjeravaju djelovanje pojedinaca koje on eli
prouavati, s druge strane

2. Kvantitativna i kvalitativna analiza

-

razlika izmeu kvantitativne i kvalitativne analize openito se koristi kako bi se

pristup pozitivistikog tipa, koji nastoji temeljiti na mjerljivim objektivnim
injenicama, suprostavio hermeneutikom pristupu koji podvlai probleme
kvalitativnog razumijevanja znaenja

3. Drutvene predodbe

1.
2.
3.
4.

Serge Moscovici je ukazao na funkciju drutvenih predodaba, razlikujui dva

modaliteta: predodbe, ponajprije, konvencionaliziraju predmete, osobe i dogaaje,
dajui im preciznu definiciju i smjetajui ih u neku kategoriju; predodbe, potom,
imaju preskriptivnu funkciju utoliko to se pojedincima, prije nego li ponu
razmiljati, snano nameu uspostavljajui tradicije koje uvruju ono to oni moraju
misliti
Willem Doise skup istraivanja o drutvenim predodbama etiri glavne razine
analize:
prouavanje psiholokih ili intraindividualnih procesa
prouavanje meuindividualnih i unutarsituacionih procesa
analiza utjecaja razlika drutvenog poloaja ili statusa
analiza opih shvaanja drutvenih odnosa

4. ivotne prie
-

podruje istraivanja koje se znaajno razvilo predstavlja kvalitativna analiza ivotnih

pria, odnosno izvjetaja to ih drutveni akteri daju o svom ivotnom putu pozivajui
se na drutveno-povijesne okolnosti koje su ga obiljeile
- Howard Schwartz i Jerry Jacobs istiu dva temeljna openito koritena modaliteta
tumaenja ivotnih pria:
1. nomoteistiko usmjerenje kojim se nastoji doi do teorijskih generalizacija
primjenjivih na zavidan broj pojedinaca, izluujui iz pojedinanih iskustava one
zajednike elemente koji su statistiki uestali
2. idiografsko usmjerenje koje se bavi ivotom pojedinih individua, stavljajui u drugi
plan razmatranje uestalosti zajednikih elemenata, a naglaavajui naprotiv
zasebnosti pripadne individualnoj sferi
5. Analize sadraja

Thomas i Znaniecki Poljski seljak u Europi i Americi jedan od prvih primjera

analize sadraja
Graa za to istraivanje sastojala se od velikog broja pisama to su ih razmjenjivali
emigranti u Sjedinjenim Dravama i njihovi roaci u Poljskoj. Analizirajui sadraj i
stile te prepiske autori istraivanja mogli su pisma podijeliti prema tipologiji koja je
otkrivala upotrebu raznih kodificiranih formi. Unutar opeg karaktera pozdravnog
pisma razlikovali su pet podtipova: ritualna pisma, pisana u sluaju vjenanja ili
pogreba, odnosno ceremonija koje su zahtijevale pristunost itave obitelji;
informativna pisma o ivotu odsutnoga, sentimentalna pisma koja su imala zadau da
ojaaju obiteljsku koheziju; literarne poslanice veinom sastavljene u stihovima;
poslovna pisma. Zato je prikupljeni materijal omoguio da se pokau odreeni
kodificirani obrasci komunikacije
Thomas ako ljudi definiraju situacije kao stvarne, one su stvarne po svojim
posljedicama

6. Analiza razgovora
-

razgovor se najjednostavnije moe definirati kao drutvena aktivnost u kojoj

sudionici naizmjence proizvode buku

razgovor je, s jedne strane, mono sredstvo socijalizacije i prijenosa kulturnih

obrazaca, a s druge on je i mjesto gdje do izraaja dolazi aktivna dimenzija
proizvodnje novih znaenja i novih pravila

7. Reaktivne i nereaktivne tehnike

-

razne metode koje se koriste u istraivanjima mogu se, u cjelini, razluiti na reaktivne
i nereaktivne tehnike prikupljanja podataka, i participirajue i ne-participirajue
metode promatranja
nereaktivni oblici analize obuhvaaju sve one zahvate koji maksimalno pokuavaju
ograniiti svoj utjecaj na prouavane fenomene
reaktivne tehnike predviaju sudjelovanje promatraa, odnosno aktivnu intervenciju
promatraa u dinamici prouavanih odnosa, putem davanja poticaja, stvaranjem
situacija, sudjelovanjem u ivotu grupe, itd.
Obje metode naime imaju svoje prednosti i manjkavosti: openito, nereaktivne tehnike
uglavnom doputaju procjene kvantitativnog tipa s obzirom na ire uzorke, ali im je
manji stupanj dubine u analizi razliitih stavova, dok reaktivne tehnike doputaju vee
mogunosti produbljivanja i svrha su prije svega kvalitativne procjene omeenijih
realiteta, u kojima jasnije izlaze na vidjelo posebnosti raznih subjektivnih stavova

8. Valjanost i funkcija drutvenog istraivanja

-

hermeneutiki karakter
korisnost
posebni kriteriji koji utemeljuju valjanost drutvenog istraivanja potvruju, dakle, da
sociologija kulture, kao to smo ve isticali, tovri aktivnu sastavnicu preobrazbe same
kulture

(Haralambos i Holborn_Sociologija teme i perspektive)

Kultura i identitet
Uvod
Definicija kulture
- kultura kao ukupnost naina ivota nekog drutva
- reeno je da lanovi nekog druta ue i dijele zajedniku kulturu. Meutim, pojam
kulture je sloen
- Raymond Williams Natuknice tvrdi da je rije kultura jedna od dvije ili tri
najzamrenijih rijei u engleskom jeziku
- Sve ono to ljudi proizvode ili ine jest kultura, a sve ono to postoji ili nastaje bez
ovjekova upletanja dio je svijeta prirode
- Christopher Jencks kultura kao sve to je simboliko: naueni ...aspekti ljudskoga
drutva
- Jencks razlikuje etiri glavna znaenja u kojima se danas rabi rije kultura:
1. kultura se katkada razumije kao stanje duha ljudi postaju kulturni kad tee ideji
usavravanja, cilju ili tenji individualnog ljudskog postignua ili emancipacije
- Matthew Arnold

10

2. prva je definicija prilino elitistika jer neke aspekte svojstvene ljudima smatra
nadmonim drugim aspektima. Druga je definicija takoer elitistika, meutim, ne
smatra da su neki pojedinci nadmoni drugima, nego prije da su odreena drutva
nadmona drugima -> kultura je tijesno povezana sa civilizacijom -> neka su drutva
kulturna ili civiliziranija od drugih
- Herbert Spencer
3. kultura je kolektivni skup umjetnikih i intelektualnih djela unutar nekog drutva
- Jencks kulturu nalazimo u kazalitu, dvoranama, a ne u svima aspektima ovjekova
drutvenog ivota -> visoka kultura
4. kultura kao ukupan nain ivota ljudi
- Ralph Linton - kultura jednog drutva jest nain ivota njegovih pripadnika; zbirka
ideja i navika to ih ue, dijele i prenose iz narataja u narataj
- suvremeni sociolozi danas najee prihvaaju etvrtu definiciju
Tipovi kulture
Visoka kultura
- kulturne tvorevine koje imaju posebno visok status
- primjeri najvie razine ovjekova stvaralatva
- proizvodi tradicionalnih umjetnikih oblika: opera, djela klasine glazbe Beethovena i
Mozarta, djela Da Vincija, Shakespearea, Miltona
Puka kultura
- odnosi se na kulturu obinog svijeta, posebno ljudi koji ive u predindustrijskim
drutvima
- Dominic Strinati puka kultura nastaje u irokim slojevima, autohotna je i
neposredno odraava ivot i iskustva naroda
- Primjeri: tradicionalni puki napjevi i pripovijesti to se prenose iz narataja u narataj
- puku kukturu nikada se ne svrstava u umjetnost, ali se njezina osobitost prihvaa i
uvaava
- Autentina kultura, a ne umjetno stvorena kultura
Masovna kultura
- proizvod industrijskih drutava
- masovna kultura je u biti proizvod masovnih medija, a primjeri su te kulture popularni
filmovi, TV serije i nosai zvuka s pop glazbom
Popularna kultura
- izraz popularna kultura esti se rabi u slinom znaenju kao izraz masovna kultura
- popularna kultura ukljuuje svaki kulturni proizvod koji cijeni velik broj obinih judi,
koji ne gaje pretenzije da neto znaju o kulturi (npr., TV emisije, pop glazba, Titanik,
Ratovi zvijezda (op.a. jelda Yoda cool da je?), detektivski romani)
- dok se masovna kultura obino rabi kao pejorativan izraz kao pogrda s
popularnom kulturom nipoto nije uvijek tako
Supkultura
- izraz supkultura skupine ljudi koje povezuje neto zajedniko (tj. koji imaju isti
problem ili interes, bave se istom djelatnou), to ih na vaan nain razlikuje od
drugih drutvenih skupina(Thornton)
Identitet
Definicija identiteta
- pojam identiteta definira se kao osjeaj vlastitosti to se razvija kad se dijete pone
diferencirati od roditelja i obitelji i kad zauzima svoje mjesto u drutvu
- odnosi se na to to ljudi misle da jesu, to je ono najvanije to ih obiljeava

11

osobni identitet moe biti razliit od drutvenog identiteta (npr., osoba koju drugi vide
kao mukarca moe sebe doivljavati kao enu zarobljenu u mukom tijelu)

Vanost identiteta
- pojam identiteta tijesno je povezan s pojmom kulture
- identiteti se mogu stvarati kroz kulture i supkulture kojima ljudi pripadaju ili u kojima
sudjeluju

Kultura funkcionalistika perspektiva

-

funkcionaliste vie zanima kultura u smislu normi, vrijednosti i naina ivljenja

Emile Durkheim i Marcel Mauss Primitivna klasifikacija

Potreba za klasifikacijom
- u djelu Primitivna klasifikacija Durkheim i Mauss razmotrili su neka od
najosnovnijih pitanja o tome kako nastaje ljudska kultura
- prema Durkheimu i Maussu, kultura moe nastati tek kada ljudi postanu sposobni
uoavati razlike meu stvarima i klasificirati ih
- da bi razvili kulturu, ljudi moraju razviti neki sustav klasificiranja stvari. Bez njega ne
mogu razumjeti svijet koji ih okruuje
Podrijetlo klasifikacijskih sustava
Odakle potjee model na kojemu se temelji klasifikacija? -> Durkheim i Mauss tvrdili su da
taj model potjee iz strukture drutva
- drutvene strukture se temelje na podjelama meu drutvenim skupinama
- Durkheim i Mauss smatrali su da su australski uroenici imali najjednostavnija i
najprimitivnija drutva
- Uroenici iz Port Mackaya podijeljeni u dvije drutvene skupine ili polovice
Youngaroo (aligatori, sunce) i Wootaroo (klokani, mjesec)
- Wakeburi iz Queenslanda sve su klasificirali u etiri skupine Mallera (enidbeni
klanovi Kurgila i Banbey) i Wutaru (enidbeni klanovi Wongu i Obu)
- Banbey su smjeli jesti samo one namirnice koje su klasificirane kao Banbey
Sloeni klasifikacijski sustavi
- s rastom sloenosti drutava raste i sloenost klasifikacije
- npr., sjevernoameriko pleme Zuni Siouxa imaju osmerostruki klasifikacijski sustav
koji se temelji na osam toaka kompasa (npr., pelikan, dral, ljetarka, zimzelen, itd.
Pripadaju sjeveru; medvjed, kojot i proljetna trava pripadale su zapadu)
- Durkheim i Mauss kau: Daleko od toga... da se drutveni odnosi meu ljudima
temelje na logikim odnosima meu stvarima, u stvarnosti su prvi prototip za
posljednje. ...Prve logike kategorije bile su drutvene kategorije; prve klase stvari bile
su klase ljudi
Religija i klasifikacija
- Durkheim ustrajno dokazuje kako kultura ima drutveno podrijetlo
- U Elementarnim oblicima religijskog ivota proiruje argumentaciju iz Primitivne
klasifikacije i uvrtava religiju
- Religija osnovna podjela svijeta na sveto i profano

12

U jednostavnim drutvima, smatra Durkheim, religija je temelj za kolektivnu svijest

zajednika moralna uvjerenja i vrijednosti drutva
Predindustrijska drutva obiljeava mehanika solidarnost (ljudi imaju osjeaj
solidarnosti zato to su jedni drugima slini, podjela rada je neznatna)
Razvoj drutva donosi sve veu podjelu rada. Ljudi nisu vie meusobno toliko slini.
Meutim, ovise jedni o drugima (npr., uitelji za namirnice ovise o poljodjelcima,
poljodjelcima za obrazovanje njihove djece trebaju uitelji) -> to stanje meuovisnosti
Durkheim naziva organskom solidarnou
Specijalizirana podjela rada moe potaknuti ekstremni individualizam (koji Durkheim
naziva egoizam) ili ak situaciju odsutnosti normi (koju naziva anomijom)

Zakljuak
- da bi drutvo nesmetano funkcioniralo, dakle, Durkheim smatra da je zajednika
kultura, ili kolektivna svijest, prijeko potrebna
- Durkheim kae kako se kolektivna svijest ne mijenja iz narataja u narataj, nego
upravo suprotno, ona meusobno povezuje narataje
Kritika i evaluacija Durkheima
- Rodney Needham kritizira Durkheimov i Maussov rad o primitivnoj klasifikaciji zato
to jednostavno ne postoji suglasnost izmeu oblika drutva i oblika klasifikacije
- Openito, Durkheimovo se djelo kritizira zato to preuveliava stupanj u kojem
drutvena struktura odreuje ovjekovu kulturu
Talcott Parsons kultura i drutvena struktura
Kultura i drutveni sustav
- u djelu Drutveni sustav Parsons je kulturne objekte definirao kao simbolike
elemente kulturne tradicije, izraavane simbole ili vrijednosne obrasce
- Parsons je prihvatio iru definiciju kulture, kulturu je razlikovao od fizike okoline i
pojedinane osobnosti. Meutim, kultura je ta koja te razliite elemente drutvenog
sustava povezuje u cjelinu
- Prema Parsonsu, ljudsko drutvo nije mogue bez zajednike kulture
- Ona ljudima omoguuje da komuniciraju, da jedni druge razumiju i da djeluju u
skladu sa zajednikim ciljevima
- Postojanje zajednike kulture jest funkcionalan preduvjet temeljna potreba
opstanka svakog drutva
Kultura i socijalizacija
- Parsons i Bales tvrdili su da se kultura prenosi na djecu odgojem, posebno primarnom
socijalizacijom u obitelji
- Parsons i Bales nisu smatrali da se kultura tek prenosi s narataja na narataj i da se
nikad ne mijenja. Kultura ograniava i obuzdava ponaanja, ali se u interakciji moe
mijenjati. Ako se u stvarnom ponaanju ne ponavlja i iznova ne potvruje, kultura se
moe promijeniti
Kultura i drutvena promjena
- Parsons je openito smatrao da se kultura sporo mijenja
- U jednostavnim drutvima dominiraju varijable obrasca A. Temelje se uglavnom na
pripisivanju ljude se procjenjuje i nagrauje u skladu s time tko su

13

U sloenijim drutvima postoje dominantne vrijednosti povezane s varijablama

obrasca B. One se temelje na postignuu ljude se nagrauje prema onome to su
postigli i to mogu

Kritika i evaluacija Parsonsa

- Parsons se esto optuuje da preuveliava i stupanj kojim suvremena drutva
posjeduju zajedniku kulturu i stupanj do kojeg se ljudi prilagoavaju kulturi u kojoj
su solidarizirani

Marksistike teorije kulture i identiteta

Podrijetlo o kulturi
- Marx je, kao i funkcionalisti, dokazivao da je podrijetlo ljudske kulture drutveno te
da kultura ne proistjee izravno iz prirode ili ovjekovih uroenih nagona. Kultura
nastaje iz prvih drutava to ih je stvorilo ovjeanstvo
- Za razliku od Durkheima, Marx nije smatrao da se kultura razvila kroz klasifikacijske
sustave, nego je drao da je kultura materijalnog podrijetla i da proistjee iz ljudskog
rada
- Kao materijalist, Marx je smatrao da materijalni uvjeti i ekonomska djelatnost
oblikuju ljudksu svijest
- U Ekonomsko-filozofskim rukopisima, Marx dokazuje da je ivotinja neposredno
uronjena u svoju ivotnu djelatnost. Ona jest svoja ivotna djelatnost. ovjek svoju
ivotnu djelatnost ini predmetom svoje volje i svoje svijesti. On ima svjesnu ivotnu
djelatnost
- Za Marxa, kultura potjee iz ovjekove proizvodne djelatnosti. S proirenjem rada
izvan neposrednih ivotnih potreba, ljudi poinju razvijati samosvijest. Zahvaljujui
tome, mogu djelatno stvarati vlastitu kulturu
Otuenje i kultura
- prema Marxu, kad ljudi ive u slobodi, ispunja ih stvaralaka djelatnost proizvodnje
predmeta uz pomo mate
- neki ljudi poinju na raun drugih ljudi gomilati veliko privatno vlasnitvo, a
nevlasnici poinju gubiti slobodu. Oni ne posjeduju sredstva za proizvodnju, poput
orua i zemlje, koja su im nuna za fiziki opstanak -> gube slobodu da sami
organiziraju svoju proizvodnu djelatnost ili rad -> postaju otueni
- otueni radnici ne mogu slobodno izraavati svoju ljudksku bit sluei se u radu
matom
Kultura kao ideologija vladajue klase
- Marx kultura u klasno stratificiranim drutvima nije drugo do ideologija vladajue
klase
- Vladajua klasa vlasnici sredstava za proizvodnju koristi svoju ekonomsku mo
kako bi odreivala kulturu nekog drutva
- Marx i Engels Njemaka ideologija misli vladajue klase u svakoj su epohi
vladajue misli, tj. klasa koja je vladajua materijalna sila drutva istovremeno je i
njegova vladajua duhovna sila
- teza o dominantnoj ideologiji (Abercrombie et al)
Kultura kao odraz klasnih razlika

14

prema tom e gleditu razliite klase tendencijski uvijek imati razliite kulture zato to
su materijalni uvjeti njihova ivota razliiti

Marksistike teorije umjetnosti

John Berger ulja na platnu i privatno vlasnitvo
Umjetnost vladajue klase
- John Berger u djelu Naini vienja on dokazuje da je slikanje uljanim bojama od
1500. do 1900. prevladavajua slikarska tehnika poelo odraavati svjetonazor
vladajuih klasa
- Berger kae kako umjetnost u svakom razdoblju slui ideolokim interesima
vladajue klase
Primjeri umjetnosti vladajue klase
- ranija razdoblja slike Marije Magdalene isticale su vanost prie o njoj
- slike u tehnici ulja na platnu Marija Magdalena kao ena koju mukarci mogu
posjedovati, kao oblik vlasnitva (slike mrtve prirode, ivotinja, pejzaa -> bogatstvo,
pedigre)
- slika Gospodin i gospoa Andrews
Slike s temom obinih ljudi
- npr., slike raskalaenih skupina po krmama trebale se prenijeti moralnu poduku o
tome kako bogati zasluuju svoj uspjeh, a siromani su sami krivi za svoje siromatvo
Rembrandt
- prema Bergeru Rembrandt se oslobodio vladajuih naina razmiljanja o svijetu, uspio
se otresti ideologije vladajue klase
Evaluacija Bergera
- Janet Wolff tvrdi da je Bergerovo objanjenje ulja na platnu prilino grubo i previe
jednostavno
Lucien Goldmann klasa i knjievnost
Izraz klasnih svjetonazora
- u svojem najpoznatijem djelu, Skriveni Bog, Goldmann donosi socioloki prikaz
francuskih pisaca Pascala i Racinea
- za razliku od Bergera, Goldmann ne misli da su umjetniki proizvodi tek odraz
ideologije vladajue klase. Umjesto toga, on dokazuje da umjetnika djela odraavaju
svjetonazor odreene drutvene klase
Pascal i Racine
- u Pascalu i Racineu, Goldmann vidi primjere iznimnih pojedinaca. Tvrdi da su obojica
imali posebno tragino vienje svijeta, koje je odraavalo poloaj jedne sprecifine
klasne skupine u francuskom drutvu u 17.st -> Noblesse de robe
- Noblesse de robe inili su lanov pravnikih i inovnikih zanimanja koji nisu bili u
izravnoj slubi maonarhije, nego su bili vezani za dravu, a ona je djelomice bila pod
nadzorom monarhije -> svjetonazor koji je djelomice odraavao svjetonazor
monarhije -> suprostavlja se racionalistiki i tradicionalistiki -> bilo je nemogue
uspjeti u svijetu i ugoditi Bogu
Evaluacija Goldmanna

15

Janet Wolff smatra da Goldmann izlae razmjerno softiciranu i suptilnu marksistiku

interpretaciju knjievnosti

Neomarksistike teorije kulture

Raymond Williams kultura i drutvo
Klasna svijest i kultura
- u knjizi Kultura i drutvo Williams propituje dva glavna aspekta marksistikih
teorija kulture:
1. dokazuju da primjena teze o bazi i nadgradnji navodi na pogrean put baza i
nadgradnja, kao analogni pojmovi, izraavaju istodobno apsolutan i nepromjenjiv
odnos. No stvarnost koju Marx i Engels prepoznaju istodobno je manje apsolutna i
manje jasna
- Williams ne porie da ekonomski imbenici utjeu na kulturu, ali se ne slae da je
neposredno determiniraju
2. smatra da se marksistike teorije previe bave likovnom umjetnou i knjievnou.
Zbog toga je njihovo arite preusko
Kultura radnike klase i graanska kultura
- kultura radnike klase oblikovala se putem kolektivne demokratske institucije,
pokretu zadrugarstva ili u nekoj politikoj stranci
- graanska kultura (individualistika) i kultura radnike klase (kolektivna) u nekim se
pogledima preklapaju
Rezidualna i nastajua, alternativna i oporbena kultura
- Williams porie da postoji neka monolitna, potpuno dominantna kultura vladajue
klase
- Moe postojati rezidualna ideologija (ideologija klase koja slabi, ali je jo vana) ili
rastajua ideologija (ideologija novih skupina izvan vladajue klase). Rezidualne i
nastajue ideologije mogu biti ili oporbene (protivne dominantnoj ideologiji) ili
alternativne (supostoje s dominantnom ideologijom i ne stavljaju je u pitanje)
Evaluacija Williamsa
- Williamsov rad potaknuo je i neke druge autore da se ozbiljnije pozabave kulturama
radnike klase
Birminghamski centar za suvremena kulturna istraivanja
Otpor kroz rituale
- u knjizi Otpor kroz rituale John Clarke, Stuart Hall, Tony Jefferson i Brian Roberts
izlau teorijski pristup istraivanju kultura mladih
- tvrde kako su materijalni uvjeti granice u kojima se mogu razviti pojedine kulture
Kulture i materijalni ivot
- pojedinci se raaju u odreenoj kulturi, a ona utjee na to kako e vidjeti svijet ona
oblikuje njihove mape znaenja, kako ih nazivaju Clarke et al. No, te se mape
znaenja i s njima povezane kulture mijenjaju samim tijekom povijesti kao i aktivnim
stvaranjem kultura i inovacija pripadnika drutvenih skupina
Hegemonija

16

Clarke et al uvelike se oslanjaju na teorijske postavke talijanskoga marksista

Gramscija
Gramsci je dokazivao da se klase koje imaju mo moraju neprestano boriti protiv
suparnikih ideologija i ulaziti u kompromise s drugim, manje monim skupinama
kako bi postigle politiku i ideoloku dominaciju (koju je nazvao hegemonijom)
Clarke et al prihvaaju slino stajalite

Supkulture mladih
- prema Clarkeu et al, supkultura mladih esto su kreativna nastojanja da se pokua
odrati ili osvojiti autonomija ili zaseban prostor izvan dominantnih kultura
Tony Jefferson teddy boys
- Tony Jefferson dokazuje da je kultura tzv. teddy boys (ili teds) bila pokuaj
oivljavanja osjeaja zajednitva radnike klase, koji su nakon Drugoga svjetskog rata
ugrozili gradogradnja i rastue bogaenje nekih dijelova radnike klase
- Nosili su jakne u edwardijanskom stilu, izme na vezanje i picaste cipele -> pokuaj
kupovanja statusa
- Za Clarkea et al, kulture mladih ne rijeavaju temeljne probleme mladei iz radnike
klase i nude tek imaginarna rjeenja
- Kulture mladih su dio neprestane borbe za kulturnu hegemoniju, nastale iz klasnih
kultura, ali od njih razliite
Evaluacija CCCS-a (Birminghamski centar za kulturna istraivanja)
- neomarksistike teorije poput one koju je razvio CCSS pokuavaju sjediti na dvjema
stolicama za konvencionalne marksiste, oni ne uviaju u punoj mjeri vanost
ekonomske baze u oblikovanju kulture za postmoderniste, ne prihvaaju u punoj
mjeri slobodu koju ljudi imaju za stvaranje novih kultura

Kultura i civilizacija
Tradicija kulture i civilizacije
- ta se tradicija temelji na pokuaju da se procijeni vrijednost razliitih kultura, onako
kako knjievni kritiar moe procjenjivati vrijednost razliitih knjiga
- kritina prema popularnoj kulturi
- tradicija civilizacije openito podrava elitistiki pristup kulturi
- tradicija kulture i civilizacije rodila se u 19. st kao izraz zabrinutosti zbog uinaka
industrijalizacije, urbanizacije i modernizacije
Matthew Arnold Kultura i anarhija
- Matthew Arnold bio je prvi znaajni pisac u tradiciji kulture i civilizacije, knjiga
Kultura i anarhija
Kultura uenje usavravanja
- za Arnolda je kultura uenje usavravanja, koje vodi skladnom usavravanju, koje
razvija sve strane nae ljudskosti i opem usavravanju, koje razvija sve dijelove
naega drutva
- ljudi postaju kultivirani putem tenje za usavravanjem
- Arnold smatra da vrstoa i vrijednost ovjekova svakodnevnog ivota ovise o tome
ita li tijekom dana, i to je mnogo vanije, o tome to ita

17

Arnold je smatrao da je radnika klasa u gradovima opasna i uglavnom nekulturna

skupina -> pad u anarhiju
Rjeenje tog problema radnike klase jest njihovo kolovanje bez naobrazbe nee
stei kulturu

Evaluacija Arnolda
- John Storey kae kako Arnoldu nije stalo prvenstveno do kulture te kako zagovara
drutveni poredak, drutveni autoritet izboren putem kulturne subordinacije i
pokornosti
- Elitistike se poglede na kulturu u proteklih nekoliko godina sve vie kritizira
F. R. Leavis kultura i civilizacija u 1930-ima
- njegov rad se umnogome moe smatrati primjenom Arnoldovih pogleda na kontekst 20. st
- u knjizi Kultura i okolina F. R. Leavis i Denys Thompson hvale kulturu
predindustrijskog doba
- dokazuju kako je kultura obinih ljudi bila bogata i kako je nastajala prirodno, iz njihova
svakodnevnog ivota -> unitile su ju industrijalizacija i modernizacija
Slabljenje kulture
- u djelu Masovna civilizacija i manjinska kultura Leavis ispituje utjecaj propadanja
puke kulture na potovanje umjetnosti i knjievnosti
- Leavis tvrdi kako je u prolosti ak i ono to se smatralo visokopranom kulturom
bilo dostupno irokim slojevima npr., Shakespeare
- Leavis smatra da u svim razdobljima potovanje umjetnosti i knjievnosti esto ovise
o vrlo maloj manjini ... vrlo je malo onih koji su sposobni za promiljen, neposredan
sud
Kultura elite i kultura masa
- prema Leavisu, ouvanje kulture ovisilo je o opstanku elitne manjine s najistananijim
ukusom
- elitnu kulturu ugrozilo je stvaranje mase kulturnih proizvoda, koja je premaivala
mogunost njihove konzumacije
- Leavis je bio vrlo kritian prema tadanjim glavnim medijima radiju i filmu
- Oboje je kritizirao zbog pasivne diverzije, kojom se ljude obeshrabrivalo misliti
svojom glavom i konstruktivno koristiti svoje misaone sposobnosti
- Film je doivio najteu kritiku film je preputanje, u uvjetima hipnotike
receptivnosti, sudovima najjeftinijih emocija
Kritika i evaluacija Leavisa
Leavisovu se radu moe uputiti niz kritikih primjedaba:
1. on je moda previe naglasio privlanost i sklad predindustrijske puke kulture
- Raymond Williams tvrdi da je Leavis zanemario nepismenost, siromatvo i kratak
oekivani ivotni vijek ljudi nisu ba mogli razviti potovanje prema umjetnosti i
knjievnosti
2. Leavis ne razmatra mogunost da kulturni proizvodi, poput filmova i rock glazbe,
mogu sami po sebi biti vrijedni kulturni proizvodi
- Michael Gray Dylana naziva velikim umjetnikom
3. Dominic Strinati tvrdi da elitistike teorije kakva je Leavisova ne uspijevaju
opravdati svoje tvrdnje da je visoka kultura superiornija. S toga stajalita, ne radi se
samo to tome da se neki dio popularne kulture shvati ozbiljno; radi se o tome da oni

18

koji je posebno vole, mogu svaki proizvod popularne kulture smatrati velikom
umjetnou
- npr., Sex Pistols vea umjetnost nego Beethoven nema naina da se odredi tko ima
pravo
4. elitistiko razumijevanje kulture stoga ne razmatra mogunost da je ukus moda
jednostavno drutvena tvorevina
- prema Bourdieu, ono to se naziva dobrim ukusom povezano je s habitusom odreene
drutvene skupine
5. Leavis je moda pretjerao kad je tvrdio da drutva razvijaju jedan tip masovne kulture

Masovna kultura
-

tijekom 1950-ih u Americi je vladala velika zabrinutost zbog utjecaja onoga to se

nazivalo masovnom kulturom

Bernard Rosenberg masovna kultura u Americi

Propadanje kulture
- Bernard Rosenberg iznio je jedan od najotrijih napada na masovnu kulturu u Americi
- Premda je ivotni standard u amerikom drutvu vii nego ikad, to se postiglo na raun
propadanja kulture
Tehnologija i masovna kultura
- prema Rosenbergu, glavni krivac je bila tehnologija
- i u komunistikim zemljama (poput SSSR-a) i u kapitalistikim zemljama (poput
SAD-a) tehnologija novih medija omoguila je razvoj masovne kulture
- pojedinci su raspolagali znatnim slobodnim vremenom, a tada su u taj slobodan
prostor stupili masovni mediji (npr., film, radio, jeftina popularna knjievnost)
- prema Rosenbergu, dakle, ljude se vie nije poticalo da misle svojom glavom i bili su
u opasnosti da postanu nekritika masa kojom se lako manipulira
Dwight Macdonald teorija masovne kulture
Tipovi kulture
- Macdonald razlikuje puku umjetnost, visoku kulturu i masovnu kulturu
- Pod pukom umjetnou razumijeva kulturu obinih ljudi u predindustrijskim
drutvima spontan, autohotan izraz naroda, autentina, ima stanovitu vrijednost
- Visoku kulturu Macdonald nije tako izrijekom definirao i njezino je znaenje uzimao
gotovo kao samorazumljivo u primjere nije ubrojio tek klasina djela velikih autora
(Da Vincija, Beethovena i Shakespearea), nego i djela avangardnih umjetnika 20. st
(Picasso, Rimbaud, Stravinski, James Joyce)
- Izraz avangarda odnosi se na umjetnike koji u svom podruju stvaraju izvorna i
provokativna djela
- Masovna kultura ona gotovo da nema nikakvu vrijednost. Njezin je cilj svidjeti se
najniem zajednikom nazivniku. Nita ne provocira i nema nita vano za rei. Ona
ne izraava izvornu kulturu na nain koji to ini puka kultura, niti postie intrinzinu
umjetniku vrijednost visoke kulture
- To je komercijalan ki
- U skladu s marksistikim pogledima, Macdonald smatra da masovna kultura moe biti
orue vladajuih klasa

19

Problem masovne kulture

Zato je masovna kultura bila takav problem? Macdonald o tome iznosi niz tvrdnji:
1. on je vjerovao da e loa kultura istisnuti dobru. Ljudi lake razumiju masovnu
kulturu. Ona zahtijeva manji umni napor oa potkopava visoku kulturu
2. kao posljedica, masovna e kultura na kraju stvarati jednu jedinu homogeniziranu
kulturu. Visoka e kultura biti vulgarizirana i u pojednostavljenu obliku inkorporirana
u masovnu kulturu
- prema Macdonaldu, gubi se razlika izmeu visoke kulture i masovne kulture i sve ih je
tee razlikovati
3. Macdonald je vjerovao da e meu onima koji stvaraju kulturne proizvode pobjeda
masovne kulture dovesti do veeg otuenja
4. Macdonald je tvrdio kako masovna kultura stvara starmalu djecu i infantilne odrasle
5. jo je ozbiljnija posljedica, smatrao je Macdonald, to to masovna kultura razara
drutveno tkivo. Ona stvara masovno drutvo, u kojemu su pojedinici atomizirani
(izolirani pojedinci)
Zakljuak
- Macdonaldovi su zakljuci vrlo sumorni
Evaluacija teorije masovne kulture
- miljenje da masovna kultura teti drutvu utjecajno je i danas. Meutim, sve se ee
napada i openito se moe rei da je sociolozi kulture vie ne podravaju
Herbert J. Gans pluralnost kultura ukusa
- svi ljudi imaju pravo na kulturu koja im se svia
- Gans je bio jedan od prvih pristaa miljenja da Amerika ima velik broj razliitih
kultura ukusa, od kojih su sve jednako vrijedne
- Gans uoava pet glavnih kultura ukusa:
1. visoka kultura
- visoku kulturu ine likovna umjetnost, glazba i ozbiljna knjievnost
- prema Gansu, visoka kultura je namijenjena vrlo uskoj publici i on istie vanost
kreativnosti stvaralaca te kulture
2. via srednja kultura
- via srednja kultura odnosi se na viu srednju klasu, pripadnike visokoobrazovanih
profesija i rukovodioce, koji nemaju osobito znanje o umjetnosti i knjievnosti visoke
kulture niti su u nju ukljueni
- u usporedbi s onima na koje se odnosi visoka kultura, te ljude manje zanimaju
inovativna glazba, knjievnost ili likovna umjetnost -> ele da junaci u njihovim
knjigama postiu svoje ciljeve u nadmetanju s drugim ljudima
- djela pisaca kao Norman Mailer, Arthur Miller
- asopisi Harper, New Yorker, Vogue
- broadwayske kazaline predstave i inozemni filmovi
3. nia srednja kultura
- nia srednja kultura jest dominantna kultura ukusa u SAD-u
- ona privlai ljude na niim profesionalnim razinama (npr., pedagozi, administrativna
radna mjesta)
- tu kulturu ukusa manje zanimaju umjetnost, ozbiljan film i knjievnost i tako dalje
nego druge dosad prikazana kulture ukusa

20

meutim, njeni sljedbenici su spremni gledati TV serije snimljene na temelju filmova

iz vie srednje kulture (M.A.S.H), itati asopise poput Cosmopolitana ili pak romane
Harolda Robbinsa
ta kultura ukusa eli sadraje koji se lako razumiju i u kojima se moe uivati
Gans je dokazivao kako se nia srednja kultura sve vipe dijeli na razliite skupine. U
njoj se uoavaju tradicionalni i progresivni dio. Tradicionalisti su prigovarali
otvorenom razgovoru o spolnosti u kulturi nie srednje klase, dok su ga progresivisti
odobravali

4. Nia kultura
- nia je kultura kultura starije nie srednje klase, ni uglavnom kvalificiranih i
polukvalificiranih radnika u tvornicama i uslunom sektoru, te polukvalificiranih
'bijelih ovratnika'.
- Vole prie s moralnim poukama o pojedinanim i obiteljskim problemima, te filmove
s mnogo akcije
- Muki junak
- Gans za primjer navodi Clarka Gablea i Johna Waynea
- Masovni mediji igraju vanu ulogu u prijenosu niske kulture
- Pripadnici te kulture ukusa gledaju televizijske programe kakav je, primjerice, Beverly
Hillbillies, vole rock i country glazbu i tabloide sa senzacionalistikim tekstovima
5. kvazipuka, niska kultura
- kvazi puku, nisku kulturu Gans opisuje kao mjeavinu puke kulture i komercijalne
niske kulture iz razdoblja prije Drugoga svjetskog rata
- ona je ukus mnogih plavih ovratnika i seoske sirotinje
- opisuje se kao jednostavnija inaica niske kulture, s istim... naglaskom na
melodramama, akcijskim komedijama i dramama s moralnom poukom. Meu njima
su popularne komedije, stari vesterni i sapunice
Dob i etnika pripadnost
- uz tih 5 zasebno klasno utemeljenih kultura Gans razmatra i kulture koje se temelje na
dobnim ili etnikim skupinama
- neke su kulture mladih bile cjelovite, a druge djelomine kulture
- pod cjelovitim kulturama Gans podrazumijeva itav jedan nain ivljenja izvan
matinog drutva, dok djelomine kulture ukljuuju ukuse skupina koje ostaju unutar
matinog drutva
Cjelovit kulture
- Gans uoava pet glavnih tipova cjelovite kulture:
1. kultura droge i glazbe
2. kultura komune
3. politika kultura - podijeljena na mnoge skupine, kojima je zajednika elja za
svrgavanjem amerikog kapitalizma
4. religijska kultura - utemeljena na religijskim sljedbama ili kultovima poput Jesus
freaks
5. neodadaistika kultura bavi se eksperimentiranjem mjeavinom umjetnikih,
drutvenih i politikih ideja
Djelomine kulture
- djelomine je kulture Gans shvatio kao djelomine inaice cjelovitih kultura

21

crnaka kultura vie se istakla u 1960-im godinama, zahvaljuljui pokretu za

graanska prava, ameriki su crnci potaknuti da se ponose svojom kulturom i da
proizvode vie svoje glazbe, TV emisija, filmova, itd.
Etnike kulture svaka je useljenika skupina donijela sa sobom vlastitu kulturu

Hijearhija ukusa
- Struktura ukusa u hijearhiji ukusa visoka se kultura nalazi na vrhu, a ostale ispod nje
- Gans ne misli da se ta hijearhija temelji na vrijednosti i uglavnom je proizvod razlika u
klasnoj pripadnosti, statusu i moi onij koji pripadaju razliitim kulturama ukusa
- Seksualno eksplicitan materijal se proizvodi i u visokoj kulturi (Uliks Jamesa Joycea) i
u niskoj kulturi (pornografski filmovi i asopisi)
Zakljuak
- Gans je zakljuio napadom na kritiare masovne kulture zato to drugima pokuavaju
nametati vlastite vrijednosti
Evaluacija
- Gans nije samo iznio otru kritiku teorije masovne kulture, nego je takoer razvio
vlastitu konfliktnu teoriju kulture i ukusa
- Njegovo djelo je veliki napredak u teorijama masovne kulture
- Gans uoava vanost prinosa klase, etniciteta i dobi kulturnoj raznolikosti
Dominic Strinati kritika teorije masovne kulture
- dok je Gans masovnu kulturu kritizirao razvijanjem vlastita alternativnog pristupa
kulturi, Dominic Strinati bavi se samo evaluacijom teorije masovne kulture.
- Strinati je jo kritiniji od Gansa i teoriju masovne kulture kritizira iz vie razliitih
razloga:
1. Strinati smatra da je teorija masovne kulture podjednako elitistika kao i gledita koja
zastupaju autori popu F. R. Leavisa i Matthewa Arnolda. On kae kako ona ne
razumije da masovnu kulturu mogu razumjeti, tumaiti i cijeniti i druge skupine na
razliitim i 'neelitistikim' drutvenim i estetskim poloajima. Ona polazi od
pogrene pretpostavke da su mase kulturni glupani, koji e prihvatiti svako staro
smee koje im serviraju masovni mediji. Konzumenti masovne kulture nisu pasivna i
nerazluiva masa
2. prema Strinatiju, za teoriju masovne kulture sva je popularna kultura homogena
posve ista. Strinati dokazuje da nipoto nije tako i da u zbilji postoji vrlo iroka lepeza
razliitih stilova i anrova
3. Strinati se ne slae s teoretiarima masovne kulture, poput Macdonalda, da s jedne
strane postoji autentina i superiorna puka kultura, a na drugoj neautentina i
inferiorna masovna kultura
4. teorija masovne kulture polazi od pretpostavke da izmeu visoke i masovne kulture
postoji jasna granica. No, to nije sluaj. Strinati kae: granice povuene izmeu
popularne kulture i umjetnosti, izmeu visoke i puke kulture, neprestano se
zamagljuju, propituju i ponovno iscrtavaju. Ono to smo nekad smatrali masovnom
kulturom, moda e dobiti na statusu i moda e se poeti smatrati umjetnou
Kulturna politika
- Strinati smatra da je masovna kultura proizvod kulturne politike, a ne neke objektivne
procjene vrijednosti razliitih kultura
- Ona je reakcija intelektualaca koji se osjeaju ugroenima rastom popularne kulture

22

Masovna kultura prijeti hijerarhiji ukusa time to svima daje jednake mogunosti da
izaberu koje su im knjige, filmovi, glazbena djela ili slike najbolji

23