HINDUIZAM

- Glas om je simbol hinduizma

- Om predstavlja apsolutno u obliku božanskog trojstva kojeg čine Višna, Šiva i Brahma
- Religija Indijaca
- Naziva se i brahmanizmom
- Religija stara 5000 godina
- Vede – sveti spisi prenošeni usmenom predajom
- Središnja istina: hinduizam se ne vjeruje, nego živi
- Nema utemeljitelja
- Religijski svijet Indijaca razumljiv je iz vegetacije
- Ljudski život je vegetacija
- Sve je vječno postojanje i propadanje
- Ideal pobožnog Indijca jest nestanak i stapanje s Jednotom i Bezobličnim
- Indijske kaste – sveti poredak
- Religija nema čvrsto utvrđena pravila i zakone
- Vrhovnik svećenik naziva se brahman
- Hinduizam nema vrhovnog poglavara
- Svakome se prepušta da vjeruje u jednoga, dva ili stotinu bogova ili pak u jedan sveopći
svjetski zakon
- Kastinski poredak ima podrijetlo u indiskoj predodžbi kozmosa. Kozmosom vlada zakon
dharme. Kao što su biljke, životinje i duhovna bića odvojeni, tako su i ljudi odvojeni
- Hinduistički kastinski sustav dijeli ljude u različite „ljudske vrste“. Postoje četiri kaste
(varnas ili boje): brahmani, kšatrije, vaišije i šudre. Ove su kaste podijeljene na još dvije
do tri tisuće podkasta. Članom pojedine kaste postaje se rođenjem. Propisi prehrane za
svaku kastu su različiti.
- Šudra kasta – nedodirljivi ili parije – nečisti
- Brahmani – najvišlji predstavnici ljudskog roda
- Kšatrije – ratnici
- Vaišije – ratari, seljaci i trgovci
- Šudre – sluge
- Dobrim se djelima u ovom životu duša može uspeti na kastinskoj ljestvici za sljedeći život
(i obrnuto) -> duša jednog brahmana morala se utjeloviti i kao ratnik i sluga i seljak.
- Za brahmane je zrela samo ona duša koja je u prijašnjim životima bila i u ratniku, trgovcu
ili pak nedodirljivom
- I bogovi su podložni krugu ponovnog rađanja
- Prema vjerovanju, životna sudbina svakog bića posljedica je njegovih djela iz nekog od
prošlih života. Ta se baština iz prijašnjih inkarnacija naziva karma. Sudbina svake osobe
određena je karmom. Sloboda volje ne postoji.
- Upanišade – stari teološki spisi hinduizma
- Reinkarnacijom čovjek preskače kastinske i biološke prepreke
- Svijet bogova stalno se mijenja, bogovi odlaze i dolaze
- Brahmanima su se i bogovi morali klanjati jer su oni oblik bogova u ljudskom svijetu
- Bog Brahma – igrao veliku ulogu u stvaranju svijeta, ali ga on nije stvorio (hinduizam ne
poznaje stvoritelja svijeta)
- Apstraktni Brahma – bezlični Apsolut koji je temelj svega što jest
- Šiva je najomiljenij bog koji simbolizira stvaralački i razarački kozmički princip
- Unatoč mnoštvu bogovoa hinduizam je monoteistička religija
- Hinduizam nema spisa koje hinduisti istinski smatraju svetima
- Sanskrt je jezik bogova i prajezik čovječanstva
- Veda=sveto znanje, zbirka tekstova od 4 knjige (Rig-Veda (najstariji spisi), Sama-Veda,
Jadžur-Veda i Atharva-Veda)
- Vedanta – kraj veda u kojem se izražava bit religiozne duše
- Dživa – čista duhovna duša
- Dharma – kozmički zakon koji je odgovoran za prirodni poredak, prirodne zakone te
moralni poredak živih bića. On svakom biću određuje mjesto u svemiru i položaj u kasti
- U hinduzimu nije bilo vjerskih ratova
- Hinduist se sam mora potruditi oko spasenja, do spasenja se dolazi neprestanim
vježbanjem meditacije i studiranjem svetih spisa, uz potpuno odricanje svijeta
- Sveopće svjetsko spasenje hinduizam ne poznaje
- Hiduizam zabranjuje loše mišljenje o samome sebi (čovjek da misli loše o sebi je
zabranjeno)
- Značajno sredstvo postizanja spasenja jest joga
- Joga je ideal i smisao svakog obrazovanja (samo potpuno koncentriran čovjek može
željeti samo dobro)
- Cilj joge jest mirovanje duše
- molitve »prošnje« - molitva za hinduista je otvaranje svijesti, dio meditacije
- Ram Mohan Roy 1828. – utemeljitelj teističkog društva, »otac moderne Indije«. Borio se
protiv vjenčavanja djece, protiv tradicionalne muške dominacije i ženske potlačenosti,
odbacio je obožavanje hinduističkih božanstava i dr.
- Ramakrišna: estetik i vizonar nove Indije, Neusporedivi, istinski pokretač modernog
hinduizma, nije propovjedao, iza sebe nije ostavio ništa napisano. Kao »posljednji veliki
učitelj hinduista« Indijcima je dao savjet: borite se za pobožnost cijeloga svijeta, za
bratstvo svih ljudi, za prijateljstvo svih religija.
- Gandhi: nenasiljem prkosio modernom zapadnom svijetu; nenasilje čovjeka čini
čovjekom.
- Gandhijeva temeljna misao: treba biti dobar i prema onome tko čini zlo
- Sir Aurobindo: posljednji veliki mislilac i vizionar Indije. Njegova filozofija proizlazi iz
prakse joge. Nije držao do nenasilja – pripadao terorističkoj organizaciji. Smisao života ne
može nikako biti odricanje od tog istog života – Bog ga nije stvorio da bi ga ljudi smatrali
bezvrijednim. Reinkarnacija – nije „ja” ono što se ponovno rađa, nego duša koja na neki
 način tvori novu osobu. Ideja razvoja i napretka – sve što umanjuje i slabi osobnost
pripada prošlosti, a sve što je proširuje i jača pripada budućnosti

BUDIZAM

- Simbol budizma jest kotač zakona (dharma čakra)

- Vladari koji cijelo čovječanstvo ujedinjuju u miru pod jednim žezlom iznova se pojavljuju.
To se događa dok nebom kotrljaju disk (čakra). Disk je simbol sunca koje svijetli nad svim
narodima. Sunce isto tako zemlji donosi Budhu, svjetlo spoznaje i toplinu ljubavi.
- Budizam povezan s džainizmom (uz budizam i hinduizam treća religija Indije)
- Vardhamana – začetnik džainizma
- Riječ džainizam izvodi se iz riječi jina što znači pobjednik, misli se na pobjednika nad
svijetom
- Vardhamana – odrekao se svega svjetovnog i hodao kao lutajući učitelj i na taj način
okupio mnoštvo sljedbenika
- Džainizam – ima vlastite vjerske spise, uči da je svijet vječan i nepropadljiv i ne vjeruje u
vremenske epohe
- Džainizam je religije bez vječnog boga i besmrtnih bogova. Ipak bogovi postoje i podložni
su smrti.
- Džainisti su pristaše kastinskog sustava, oni su izgradili redovništvo koje obavlja duhovno
vodstvo i koje je temelj zajednice
- Budizam se shvaćao kao reformni pokret protiv brahmanizma, a niknuo je iz brahmanima
podređene kaste ratnika
- Budha je priznavao hinduističke bogove, no smatra da je za prosvjetljenje kastinski
sustav ljudska izmišljotina i time bez ikakva religiozna značenja
- Budha je prekinuo s osnovama hinduzima, ponajviše s idejom da bilo što zemaljsko
vječno traje. Sve je postalo i opet će nestati.
- Za Budhu ne postoji vječna materija, ali ni vječna duhovna supstancija, nema boga ili
nekog vladara nad svijetom.
- Izvorni je budizam bezbožan. Nema u njemu mjesta za boga koji je stvorio svijet
- Budha se okrenuo pojedincu i svijetu njegove nutrine
- Budizam je proširo mnoge indijske kulturne elemente izvan granica Indije
- Budhu su vjernici uzdigli na razinu inkarniranog božanstva
- Legenda o Budhi: bezgrješno začet od majke maye posredstvom bijelog slona. Prilikom
njegova rođenja nebo se ispunilo svjetlošću. Mladi se Budha zaljubio u princezu
Yašodaru. Ipak, Budha nije bio sretan, spoznao je da sva zemaljska dobra i užici prođu.
Legenda kaže da je upoznao četiri manifestacije života kakav on doista jest: nemoćnog
starca, gubavca, leš i redovnika. Budha s 29 godina napušta ženu i dom te je počeo
traganje za istinom. U sedmoj godini svog lutanja postigao je prosvjetljenje pod stablom
 smokve. Svoje je prosvjetljenje opisao rečenicom: U spasenju samom je spasenje. Poslije
ovog života nema ništa dalje.
- Govor u Benaresu – prenosi učenicima svoje znanje, pokrenuo kotač znanja
- Osmerostruki put: ispravno vjerovanje, ispravno odlučivanje, ispravna riječ, ispravno djelo,
ispravan život, ispravno nastojanje, ispravno namjeravanje i ispravno samopronicanje
- Budha nije nikada rekao da se svaki čovjek treba odreći svijeta i živjeti asketski. Za to su u
određenom vremenu sposobni samo određeni ljudi.
- Budha umire u 80. godini zbog trovanja mesom
- Prijateljsko raspoloženje bilo je temeljno raspoloženje Budhe spram drugih ljudi
- Budha nije imao poslaničku svijest, tko ga je želio slijediti mogao je, tko nije želio nije ni
morao, Budha se oko toga nije trudio
- Budizam tvrdi da ni duša ni tijelo nisu vječni
- Duša u budizmu: promjenjiv zbroj duševnih svojstava
- Nirvana: dositizanje stanja vječnog blaženog spokoja
- Dobro je osobna žrtva za drugoga, a zlo je zadovoljavanje svojih potreba na račun
drugoga
- Budizam poznaje pojam grijeha. Tri tjelesna grijeha (ubojstvo, krađa i blud), četiri grijeha
govora (laž, kleveta, tužakanje i psovanje) i tri grijeha misli (požuda, zavist i pogrešan
nazor). Ovi grijesi stoje nasuprot osam kreposti.
- Ni za redovnike ni za pojednice ne postoje dogme
- Tri temeljna pravila redovničkog života: odricanje od svakog vlasništva (s izuzetkom
devet predmeta: tri odijela, brijaći pribor, igla, čaša, lepeza, remen i zdjelica za
milostinju), držanje zapovijedi nenanošenja patnje bićima i čistoća
- Budha je dugo sumnjao može li žena postići prosvjetljenje
- Sariputra – Budhin učenik koji je širio budizam; otpor hinduista pobjeđuje time da Budhu
uzdiže do božanstva i uvodi svete ceremonije
- Budizam se dijeli na južni (hinajana) i sjeverni (mahajana) koji su se s vremenom podijelili
u brojne škole s vlastitim svetim spisima
- Hinajana: samo jednog Budhu priznaje kao povijesnu ličnost; strogo se drže Budhinih
riječi. Još uvijek je živ i raširen. Nirvana – jedna vrsta raja
- Mahajana: tijekom stoljeća Budhama je naselila cijelu nebesku sferu; odnosno u svakom
vremenu na svijetu živi bezbroj kandidata za Budhu. Nirvana – apsolutno, besprostorno i
bezvremeno „prazno“. Nestao zbog utjecaja hinduizma.
- Postoji neprijateljstvo između južnog i sjevernog budizma
- Budizam danas ima jaku religijsku snagu u Japanu
- Šintoizam: budizam se povezao s tamošnjim narodnim vjerovanjima te su stara japanska
vjerovanja skupljena pod zajedničkim nazivom šintoizam
- Šintoizam je u službi cara i države
- Većina religioznih Japanaca smatra se istovremeno i budistima i šintoistima
- Budizam je djelovao kao moralno i metafizičko produbljenje šintoizma, a šintoizam je
djelovao kao nacionalizacija budističkih ideja
- Pod japanskim se budizmom često misli na zen-budizam, ali to nije ispravno jer u
japanskom budizmu ima mnoštvo pravaca.
- Zen je isprva bio japanska škola viteštva
- Zen=uranjanje
- U središtu svake zen škole jest duhovno uranjanje potpomognuto različitim vježbama
koncentracije. Praktične vježbe u zenu srodne su onima u indijskoj jogi.

KINESKI UNIVERZIZAM

- Simbol kineskog univerzizma poznat je kao tai chi.

- Tai chi predstavlja stanje univerzuma u kojem su obje pramoći, mračni yin i svijetli yang,
međusobno razdijeljene
- Kineski univerzizam – filozofija više nego religija: temelj kineskog mišljenja i načina života
- Tri škole – konfucijanizam, laoceizam i taoizam
- Središte nazora – univerzum i svi njegovi pojavni oblici
- Svemir, zemlja i čovjek nad kojim vlada univerzalni duh
- Yang=muška pramoć, negativna strana, aktivni, davalački, svijetli
- Yin= ženska pramoć, pozitivna strana, pasivan, primalački, skriveni
- Yin i yang: shvaćati u matematičkom i fizikalnom dualitetu negativnog i pozitivnog.
Izmjena godišnjih doba ovisi o odnosu energija yina i yanga. Ljeti princip yanga, zimi
princip yina.
- 5 elemenata: zemlja, voda, vatra, metal i drvo
- Shang-ti najviši gospodar koji ima palaču na Sjevernjači
- Temelj kineskog univerzizma: Knjiga promjena, Knjiga pjesama, Knjiga o povijesti
- Konfucijeva djela: Knjiga puta sredine, zbirka razgovora s učenicima te kratka rasprava o
moralu
- Procvat Konfucijeva učenja u dobu dinastije Han
- Car= politički i vjerski vođa
- Konfucije – kultivirao tipično kinesku duhovnu misao; čuvar i objavitelj stare kineske
duhovne tradicije, bio lutajući propovjednik; slavi put sredine; red je središnji pojam
njegove misli; važni su Koncentracija, sredina, harmonija, strahopoštovanje i uvažavanje
- Svaki čovjek ima dobru jezgru; kasnije učenja kažu: – ljudi su loši po prirodi, ali kroz odgoj
mogu postati dobri
- Temeljni ideal Konfucija: „Ljubav prema bližnjemu. Ono što ne želiš da ti se čini, ne čini ni
ti drugima.”
- Tradicija je temelj ćudorednog života
- nikad nije postojalo jedinstveno mišljenje o svjetskom tao principu – utjecaj carevih
afiniteta
- Lao Tse – oblikovao misao o kozmičkoj harmoniji
- Tao – te – King : knjiga o putu i moći – zbirka misli nepoznatih filozofa
- Chuang Tse napisao je djela Govori i parabole i Istinska knjiga o južnoj zemlji cvijeća
- Chuang Tse je pjesnik među taoističkim mudracima. Nije razvijao izvorno učenje Lao Tea
- Duhovni temelj obaju filozofa (Konfucija i Lao Tsea) je starokineska predaja o kozmičkom
jedinstvu svih stvari jedino u čemu se razlikuje je tumačenje tog jedinstva

- Vrlo rano razvila se misao o vječnom svjetskom principu – tao

- Za tao ne postoji definicija, niti odgovarajuća riječ. Može se samo opisivati i tumačiti.
„Tao koji se može imenovati nije vječni tao. Znamo li put, onda to nije vječni put.
Možemo li nadjenuti ime, onda to nije vječno ime.”
- Tao=put ili staza
- Osim pojedinca u skladu s taom treba živjeti i društvena zajednica, obitelj, seoska
zajednica, grad i carstvo
- Pet odnosa: vladar i podanik, otac i sin, stariji i mlađi brat, muž i žena, prijatelj i prijatelj
- Devet parova vrlina: čovjek treba biti ljubazan i dostojanstven, blag i čvrst, iskren i učtiv,
uredan i častan, učen i odvažan, pošten i nježan, obziran i odmjeren, jak i pouzdan,
hrabar i pravedan
- Tao je nešto prije svijeta (prije Velikog praska)
- Konfucijanizam je svojevremeno tražio progon i uništenje taoizma
- Taoizam je koncentriran na pojedinca i spasenje duše baš poput budizma
- Došavši u Kinu budizam se morao prilagoditi kineskom načinu života
- Konfucijanizam je religija za „djecu“ koja trebaju biti odgojena u uredne i poslušne
podanike ,a taoizam je religija za starce (starije mudrije ljude)
- Taoizam pojedincu nudi mogućnost da ne bude ugušen od strane običaja i načela
kineskog društva
- Wu-wei: tao je svijet izveo kroz nečinjenje, odnosno wu-wei; wu-wei je sposobnost
donošenja odluke, a da duh pritom ne trpi napor, odnosno djelovanje bez znanja da se
djeluje
- Taoizam otklanja volju, djelatnost, napor i poduzetnost i upravo time stoji u suprotnosti
konfucijanizmu
- Tao neba je potpomagati, a ne štetiti, tao sveca je djelovati, a ne vojevati
- Rad na ovostranom uspostavljanju reda, što je zagovarao Konfucije, taoistima je bio
upitan jer je ionako sve u savršenom redu – veliki kozmički poredak uvijek je tu
- Taoizam je konfucijanizam koji ima metafizičku dubinu i promišljenost
- Chuang Tseova priča o leptiru: Sanjao je da je leptir, leptir koji leprša naokolo, u svojem
punom smislu i biti. Iznenada se probudio i nije znao je li bio čovjek koji je sanjao da je
leptir ili je leptir koji sanja da je čovjek.
- Taoistički spisi: prepuni paradoksa
- Temelj taa neutemeljiv je; nemoguće je naići na taoista koji bi pao u iskušenje da se
zapita kako je svijet nastao iz taa.
- Tao mora biti nedokučiv, inače nije istinski tao
- Tao je pristupačan samo onom duhu koji njeguje wu-wei
- Zmaj je biće iz pučke predaje koje je odgovorno za kišu
- Vjerovanje da mrtvi nisu uistinu mrtvi, nego da nastavljaju komunicirati s obitelji te ih se
može pitati za savjet
- Vjerovanje u ponovno rađanje i karmu došlo je tek kada je u Kinu dospio budizam
- Indijska misao u Kinu dospjela preko budizma, a ne preko hinduizma
- Kinezi: jedinstven narod koji su svoju religijsko-filozofsku kulturu neprekinutom
predajom održali još od mračnih pretpovijesnih vremena
- Kinezi oduvijek praktičniji i mnogo više su okrenuti ovostranosti
- Kod Kineza religiozno će uvijek biti povezano s općim poslovima, socijalnim poretkom i
politikom
- 1906. Konfucije izjednačen s božanstvima neba i zemlje
- Kasnije komunisti koriste konfucijanizam za utemeljenje diktatorske vlade – Konfucije
ponovno uzdignut kao državni mislilac
- Japan – najkonfucijanistička zemlja danas; U Japanu se konfucijanizam uspješno složio sa
starim japanskim kultom šintoizmom i s budističkim učenjem