UPRAVLJANJE RAZREDOM:

• Upravljanje razredom odnosi se na ponašanja učitelja i faktore organizacije u razredu koji

dovode do stvaranja pozitivne okoline za učenje (Vizek Vidović i sur., 2003)

• Upravljanje razredom sastoji se od:

• strategija za osiguravanje fizičke i psihičke sigurnosti u razredu

• tehnika promjene nepoželjnih ponašanja učenika i učenja samodiscipline

• metoda koje osiguravaju redoviti tijek događaja tijekom školskog dana

• metoda poučavanja koje doprinose poželjnom ponašanju učenika

(Manning i Bucher, 2007)

• Upravljanje razredom je povezano s:

1. Uvjerenjima učitelja

2. Pristupom poučavanju

Kako razviti svoj pristup upravljanju razredom?

• Učitelj bi uvijek trebao znati zašto on osobno koristi pojedine tehnike i strategije
upravljanja razredom

• Svaki učitelj treba voditi računa o teorijama i istraživanjima u obrazovanju i uskladiti te

spoznaje sa svojim osobnim pristupom upravljanja razredom

• Prema istraživanjima provedenim u okviru provjere teorije samodeterminacije

najučinkovitiji stil poučavanja uključuje jasnu strukturu i poticanje autonomije

NEPOŽELJNA PONAŠANJA:

• Manja nepoželjna ponašanja: Tijekom tihog čitanja, Lea je prestala čitati i dugo gleda
kroz prozor. Usred sata, Matko je odšetao na drugi kraj učionice da nešto baci u kantu za
otpatke.
 • Ometajuća ponašanja: Linda izvikuje odgovor na pitanje umjesto da digne ruku. Tin gađa
druge učenike lopticama od papira.

• Agresivna ponašanja: Tamara je srušila Saru sa stolice i počela je čupati za kosu. Nikola
je nazvao Lanu “smeće odvratno” i izbeljio joj se.

NEPOŽELJNO PONAŠANJE UČENIKA:

• Reagiranje na ometajuće ponašanje:

NAČELO NAJMANJE INTERVENCIJE

1. Prevencija poticanjem poželjnih aktivnosti

2. Neverbalni znakovi upozorenja

3. Hvaljenje ispravnog ponašanja

4. Hvaljenje ispravnog ponašanja drugih učenika

5. Izravni zahtjev za promjenu ponašanja

6. Ponavljanje zahtjeva za promjenu ponašanja

7. Podsjećanje na posljedice nepoželjnog ponašanja

8. Primjena posljedica uz mogućnost izbora

Čimbenici izvan učionice koji mogu imati negativan učinak na vas i učenike:

• Poruke namijenjene učenicima (dobro je odupirat se autoritetu, nastavnici su samo tu

da bi onemogućavali zabavu...)

• Nedosljednost i diskontinuitet s roditeljima učenika

• Školsko ozračje- različita pravila unutar škole

• Neiskustvo (mladi učitelji-pripravnici)

Proaktivnošću protiv tjeskobe:

 Dosljedna školska i razredna pravila djeluju!

  Motivirajte i hrabrite učenike!

 Pružite smislenu, zanimljivu i dobro pripremljenu nastavu!

 Budite samopouzdani!

 Svakoga dana povećavajte svoje znanje!

Mitovi o disciplini:

• Roditelji poučavaju vrijednosti, a ne nastavnici.

• Kazna djeluje (kaznene zadaće zaustavit će loše ponašanje).

• Djeluje ako podmićujete učenike kako bi bolje radili.

• Roditelji bi trebali nešto poduzeti glede ponašanja njihove djece u školi.

• Ako ocjenjujete sudjelovanje u radu (zalaganje), smijete umanjiti ocjenu predmeta

zbog lošeg ponašanja.

• Niste li sigurni tko je kriv, kaznite ih sve dok netko ne “propjeva”.

• Oni su dovoljno stari i trebali bi znati bolje.

• Povremeni nastavnikovi temperamentni ispadi pokazuju kako nastavnik misli

ozbiljno.

• Nemojte se nasmiješti od početka nastave do Svih svetih

Ne prihvaćajte ovo ponašanje:

 Prijetnje i zastrašivanje, Zlouporava tvari, Ometanje tuđeg prava na učenje,

Nepoštivanje autoriteta (razumne zahtjeve), Nedovršavanje zadaća, Nesigurno
ponašanje (grube igre, trčanje, oštri predmeti i sl.), Nepoštenje, Kašnjenje, Bležanje iz
škole ili s nastave, Nasilje.

Što se od vas očekuje?

 • Preduhitrite koliko je moguće problema smanjenjem ili bar onemogućavanjem širenja
prekida rada.

• Utvrdite, poučite i primjenjujte razumna razredna pravila uključujući razumno

odmjerene posljedice za njihovo kršenje.

• Neka vam sigurnost i dobrobit učenika bude na prvom mjestu.

• Potičite učeničku usredotočenost na učenje, a ne na loše ponašanje.

• Rješavajte sami disciplinske probleme vašeg razreda, a upućujte učenike stručnoj

službi i ravnatelju kad to traže školska pravila ili praksa.

• Iako se od vas ne očekuje poznavanje svake odredbe školskog zakonodavstva,

upoznajte temeljne propise i obvezni ste se ponašati u skladu s njima.

• Posebno vodite računa o učenikovim pravima i odgovornostima.

• Nazovite roditelje odmah i često ako se pojavi problem.

• Vodite podrobne bilješke o ponašanju učenika (dosje svakog učenika).

Valjan postupak

1. Školska i razredna pravila moraju biti razumna.

2. Učenik treba biti obaviješten o pravilima i načelima u njihovoj pozadini.

3. Kad se učenik neprihvatljivo ponaša, mora ga se jasno obavijestiti o optužbi.

4. Učenik ima pravo na pravni savjet.

5. Mora se provesti potpuna istraga.

6. Mora postojati potpuna dokumentacija događaja.

7. Disciplinska mjera mora biti primjerena.

8. Učenik mora imati pravo uložiti prigovor.

9. Učenik ima pravo na saslušanje.

 10. Učenik ima pravo uložiti drugostupanjsku žalbu.

Možda ste vi uzrok problema? (primjeri)

1. Učenik je samo opomenut za glasnu prepirku u razredu.

2. Želeći stvoriti demokratsko ozračje učenici su sami stvarali razredna pravila, potom ih
krše i odbijaju suradnju.

3. Dopustili ste učenicima blagu uporabu oštrih riječi (psovanje) gradeći se kako ne čujete
što govore. Sad su učenici počeli koristiti i oštrije psovke.

4. Odlučili ste dopustiti najboljem atletičaru škole produljiti rok za dva dana predaje
zadaće...

Pogrješke:

• Kazna je neprimjerena.

• Odveć ste popustljivi, nesigurni i date se smesti.

• Nejasno ste učenicima omeđili ponašanje pa oni ispituju granice pravila i vašeg
strpljenja.

• Ne ulažete dovoljno vremena poslušati učenika kad pokušava izraziti svoje osjećaje o
nekom problemu.

• Nedosljedni ste u primjeni mjera.

• Kaznili ste jednog učenika, a propustili kazniti mnogo ozbiljniji prijestup drugoga.

Prihvatite pristup rješavanja problema- koraci

1. Odredite problem.

2. Prikupite obavijesti od učenika koji se neprihvatljivo ponašao.

3. Provjerite razumije li učenik odgovarajuća pravila i posljedice za njihovo kršenje.

 4. Recite učeniku kako vam treba nešto vremena za odluku.

5. Proizvodite što više mogućih rješenja.

6. Zamolite kolegu, stručnog suradnika ili ravnatelja za savjet ukoliko niste sigurni u pravo
rješenje.

7. Prihvatite rješenje što će pomoći učeniku ne ponoviti neprihvatljivo ponašanje.

8. Odlučite kako ćete primijeniti rješenje.

Djelujte odlučno u slučaju učenikovog neprihvatljivog ponašanja:

• Svjesno zanemarite ponašanje (manji prijestupi).

• Odgodite postupanje.

• Djelujte bez riječi.

• Korite nježno.

• Kratak razgovor (“sastanak”).

• Premjestite učenika.

• Organizirajte prostor za predah učenika.

• Dulji sastanak s učenikom.

• Ugovor o ponašanju.

• Uključite roditelje.

• Zadržavanje učenika.

• Sastanak s roditeljima.

• Prijava upravi ili razvojno-pedagoškoj službi.

Kako na kraj s teškim razredom?

Uzroci „teških” razreda:

 sukobi među učenicima onemogućavaju im usredotočenje na rad i učenje; učenicima

nedostaju ciljevi; nejednaka razdioba učenika po sposobnostima može izazvati
frustraciju; negativna etiketa postaje samoostvarujuće proročanstvo; postoji neugodna
“kemija” između učenika i nastavnika; učionica je premalena za sve učenike.

 Smiješite se razredu.

 Očekujte mnogo od razreda.

 Ulažite svakoga dana u razinu buke sve dok učenici ne nauče upravljati sobom.

 Planirajte aktivnosti u skladu s kratkom pozornošću učenika.

 Osigurajte dovoljno vremena za vježbanje i ponavljanje.

 Ne dopustite učenicima sjediti besposleno i ometati ostale.

 Budite na nogama i nadgledajte.

 Recite učenicima svoja očekivanja.

 Koristite netekstualne medije za privlačenje njihove pozornosti.

 Neka aktivnosti što ih zadajete učenicima budu primjerene njihovoj razini

sposobnosti.

 Ponudite učenicima druge poticaje osim ocjena (vrijeme za računalom...)

 Hvalite dobro ponašanje što češće možete.

 Uložite vrijeme poučavati i ponavljati pravila i postupke što ih učenici trebaju

svladati i usvojiti.

 Budite što određeniji kada govorite.

 Dajte učenicima prigodu međusobno si pomagati.

 Priznajte prava svakog pojedinca u razredu.

  Organizirajte sastanke s učenicima/zadržavanje učenika/slanje učenika stručnoj službi
(teški prijestupi)

 Sastavite ugovor o ponašanju (predmet ugovora, učenik i nastavnik prihvaćaju

obaveze, datum za provjeru napretka, posljedice neispunjavanja ugovora, predviđene
nagrade, učenikov napor u rješavanju problema smatrat će se potpunim kad...)

Najčešći disciplinski problemi:

 Kašnjenje
Neke strategije: odrediti pojam kašnjenja; brzo počnite s radom/zadacima što ih učenici
doživljavaju ugodnima; prva 2 tj. nastave su važna za uspostavu vašeg očekivanja kako
učenici trebaju uredno pohađati nastavu; razgovarajte sa zakašnjelim učenikom; vodite
bilješke o pohađanju nastave; raspitajte se o uvjetima života učenika

 Izostanci
Vodite evidencije; povežite se s roditeljima; potaknite učenika i roditelja na bilježenje
izostanaka; razgovor sa stručnom službom; razgovarajte s učenicima o razlozima
izostanka; ukažite im na važnost redovitog pohađanja nastave.

 Prenapučene učionice
Nadgledanje; uređenje prostorije; organiziranost; stvorite i održavajte navike razrednih
aktivnosti; smanjite kretanje učenika; pokušajte svakog učenika uočiti, pozdraviti

 Zloporaba opojnih tvari

Prevencija (prenijeti stav, činjenice, svjesnost, razumijevanje štetnosti)

 Sukob učenika
Sprječavanje sukoba (školska pravila, posredovanje, medijacija, praćenje znakova
nadolazećeg sukoba, razgovor sa stručnom službom, poučavanje o sukobu, poticanje
dobrog ponašanja). U slučaju sukoba zatražite pomoć. Nakon sukoba zabilježite što
detaljnije tijek

 Uznemiravanje
Učenje društvenih vještina, izgrađivanje osjećaja pripadnosti, poticanje samopoštovanja
učenika, osiguravanje temeljnih vještina za rješavanje sukoba, dokumentiranje ponašanja,
školska pravila, sastanak sa žrtvom, podržavanje žrtve, razgovor s roditeljima obaju
učenika, raditi s oba učenika.

1. SUKOBI ZBOG OCJENA

(Pigmalionov efekt u poučavanju): Ciparski kraljević Pigmalion nije na svijetu mogao pronaći
idealnu ženu pa ju je odlučio izrezbariti od slonovače. Kip koji je napravio, bio je tako lijep da
se zaljubio u njega i molio Veneru da ga oživi. I ona je to učinila.
Modernija inačica: prof. fonetike Henry Higgins kladi se da će treningom od siromašne
cvjećarice Elize napraviti damu: naučit će je govoriti, ponašati se i odijevati. On u tome naumu
uspije. Priča, međutim ima veliku pouku, a izriče je Eliza kad profesorovu prijatelju Pickeringu
objašnjava zašto se nije zaljubila u profesora, nego u njega: “Ja sam dokaz da je moguće prostu
cvjećaricu učiniti damom. Profesor Higgins naučio me otmjeno se izražavati, otmjeno se
ponašati i odijevati. Međutim, uz profesora se neprestano osjećam kao prostakuša pretvorena u
damu. A uz tebe se osjećam samo kao dama, jer si me ti smatrao damom i dok sam bila
prostakuša.“

Teorija samoispunjavajućega proročanstva :

1. Formiramo određena očekivanja od ljudi (i događaja).

2. Na svjesnoj ili nesvjesnoj razini brojnim im znakovima signaliziramo svoja očekivanja.

3. Oni primaju naše signale i počinju se ponašati u skladu s našim očekivanjima.

Rezultat: Prenijeli smo svoja očekivanja na njih i oni počinju reflektirati sliku koju smo mi o
njima stvorili. Naša početna očekivanja se ostvaruju. Krug se zatvorio.

Nesvjesni signali mojih niskih očekivanja:

1. Učenike od kojih imam niska očekivanja smještam u udaljenije klupe.

2. Rjeđe obraćam pozornost na njih, rjeđe im se smiješim, rjeđi je kontakt očima.

3. Rjeđe ih prozivam da odgovore na pitanja koja ne ocjenjujem.

4. Kraće je vrijeme koje sam spremna čekati da čujem njihov odgovor.

5. Ne postavljam im problemska pitanja, od njih očekujem samo da ponove ono što su čuli,
pročitali, naučili.

6. Češće im prigovaram.

7. Rjeđe ih pohvalim nakon uspješnoga odgovora.

8. Ne dajem im ili im dajem površnije povratne informacije.

9. Češće ih prekidam.

10. Smatram normalnim da oni manje znaju, slabije rade i manje se trude.
Posljedice signala visokih (visoka) očekivanja:

1. Stvara se pozitivno ozračje u razredu (smiješimo se, prijateljski se ponašamo, imamo

česti kontakt očima s učenicima, učenici se osjećaju prihvaćeni, pametni, sposobni,
poticani, uvažavani).

2. Snažniji je input (pred učenike stavljamo veće izazove).

3. Veći je output (učenici dobivaju više prilike da se ostvare, kažu svoje mišljenje, rade na
kreativniji način, bolje rješavaju probleme, suradljiviji su).

4. Poticajnija je povratna informacija (češće ih hvalimo, rjeđe im prigovaramo – učenicima

raste samopouzdanje, brže se razvijaju njihove sposobnosti, kreativnost i poduzetnost).

Dva temeljna načina postizanja kompetencije:

1. Težnja k uspjehu

2. Izbjegavanje neuspjeha

2. SUKOBI ZBOG DISCIPLINE

NEDISCIPLINA U RAZREDU najčešće je posljedica kombinacije:

• Ponašanja nastavnika (neorganiziranost i loša komunikacija)

• metoda rada (frontalnoga rada)

• Nepostojanja pravila, procedura, rutina

• Nedosljednosti i nepridržavanja pravila.

Nastavnik menadžer: Zna da se početna disciplina na satu najlakše osigura u prvih 10-20
sekundi. Za to treba iskoristiti 4 ključa uspješnosti:
• Dobar ulazni nastup.

• Zračenje entuzijazmom.

• Zračenje prijateljstvom.

• Zračenje energijom.

7 savjeta za postizanje radne discipline:

1. Pokaži učenicima da ih uvažavaš.

2. Postavi jasna pravila i pobrini se da ih svi razumiju i da ih se drže.

3. Budi objektivan.

4. Pokaži da si samo čovjek.

5. Ne nameći silom svoju moć u komunikaciji.

6. Adresiraj problem u ponašanju direktno i odmah.

7. Prihvaćaj suradnju i potiči na suradnju.

Nijedno pravilo nema smisla, ako nismo definirali procedure i sankcije koje slijede za
one koji se ga se ne pridržavaju.

4 koraka za sprečavanje kršenja pravila:

1. Upozorenje

2. Preispitivanje odnosa prema pravilima.

3. Dodatni sat vježbanja pravila.

4. Razgovor s roditeljima, traženje stručne pomoći

3. SUKOBI S RODITELJIMA I TEŠKIM LJUDIMA

DVIJE RAZINKE KONFLIKTA:

Na racionalnoj razini: Formulirane su teme konflikta, činjenice. Ponašanje strana u konfliktu

je neprikriveno. Obje strane čuju i prihvaćaju argumente. LAKO RJEŠIV KONFLIKT

Na psiho-socijalnoj razini: Bijes, mržnja, strahovi, nesigurnosti, želje, predrasude, tabui...

Ponašanje strana je prikriveno. Ne mogu i ne žele čuti argumente. TEŠKO RJEŠIV
KONFLIKT

Tri tipa rješavanja konflikta:

• gubitnik – gubitnik

• gubitnik – pobjednik ili pobjednik – gubitnik

• pobjednik – pobjednik (win-win)

UPRAVLJANJE KONFLIKTOM:

Upravljati konfliktom znači biti u stanju: objektivno sagledati problem, iskoristiti znanje,
uzimati u obzir isključivo činjenice, uvažavati tuđe mišljenje, komunicirati, donositi odluku,
a ne presudu.

KAKO S TEŠKIM LJUDIMA:

1. Utvrdite na kojoj je emotivnoj razini sugovornikov problem.

2. Utvrdite što sugovornik zapravo želi.

3. Sumirajte i ponovite radi jasnoće.

4. Obavijestite ga o onome što možete, a što ne možete učiniti.

5. Predložite win-win alternative.

 6. Izvršite i završite posao.

KOMPETENCIJE UČITELJA
Profesionalno kompetentan učitelj
• zna interpretirati kontekst u kojem treba djelovati;
• aktivirati stečena znanja, vještine i sposobnosti, kao i stavove i motivaciju u
osmišljavanju praktične realizacije nastave.
• Uz mjerljive kompetencije važno je:
• iskustvo;
• refleksija (sposobnost prosudbe);
• samostalnost;
• pedagoški takt.

Temeljne pedagoške kompetencije suvremenog učitelja (Jurčić, 2012)

• metodologija izgradnje kurikuluma nastave;
• organizacija i vođenje odgojno-obrazovnog procesa;
• oblikovanje razrednog ozračja;
• utvrđivanje učenikovog postignuća;
• oblikovanje modela odgojnog partnerstva s roditeljima.

Pedagoške određenje socijalne kompetencije učitelja

• Postmodernistička paradigma
• Sociokulturološki i sukonstruktivni pristup- višedimenzionalan, hijerarhijski ustrojen,
interaktivan
• Podrazumijeva: empatiju, komunikacijske vještine, toleranciju, kooperativnost i
uzajamnu pomoć, odgovornost prema sebi i drugima, ustrajnost u obavljanju zadataka,
odgodu zadovoljstva, kontroliranje nasilnih ponašanja, iskazivanje osjećaja vrijednosti,
jedinstvenost i pozitivnu sliku o sebi

Partnerstvo obitelji i škole, roditelja i učitelja

 Ovisi o:
- percepciji roditelja i učitelja o svrsi i načinima suradnje;
-smjerovima inicijative za suradnju;
-stilovima interakcije i komunikacije;
-učiteljevim vještinama i strategijama motiviranja i angažiranja roditelja;
-podjele odgovornosti;
-razini učiteljeva i roditeljeva zadovoljstva suradnjom,
-prevladavanju zapreka
Partnerstvo: Aranžman’ u kojem se sudionici – partneri surađuju radi obostranog interesa.
Dvosmjerni komunikacijski proces (interakcija). Simetrična pozicija sudionika – zajedničko
odlučivanje, podjela odgovornosti.
Odlike partnerske orijentacije:
Partnerska orijentacija naglašava važnost :
 suradnje roditelja i škole u obrazovanju i socijalizaciji djece,
 poštivanje kulturalnih razlika među djecom i obiteljima,
 značajnost različitih perspektiva za kreiranje pozitivne klime za učenje. (Epstein, 2009).
Partnerski pristup uključuje:
 obostrano opredjeljenje za suradnju škole i roditelja i zajednički doprinos dječjim
postignućima,
 čestu komunikaciju,
 stvaranje pozitivnog ozračja u odgoju
 međusobno uvažavanje. (Sheridan i Kratochwill, 2007).

Kada je riječ o partnerstvu s roditeljima, postoje dvije grupe učitelja.

Jedni smatraju kako mogu biti učinkoviti samo ako ostvare suradnju s roditeljima, a drugi pak
vjeruju kako će njihov profesionalni status biti ugrožen ukoliko uključe roditelje u unapređivanje
i provedbu kurikula te samim time sprečavaju i ostvarenje partnerstva s njima (Epstein, J. L.,
2001.).
Promjena stava prema suradnji obitelji i škole:
U nekim školama i danas postoje učitelji koji kažu: Neka obitelj radi svoj posao, a ja ću raditi
svoj posao.
Još uvijek ima obitelji koje kažu: Mi smo dosad odgajali dijete, sad neka škola preuzme taj
posao.
No, sve su češći učitelji koji kažu: Ne mogu dobro raditi svoj posao dobro bez pomoći obitelji.
I roditelji koji kažu: Bitno mi je znati što moje dijete radi u školi kako bih mu mogao pomoći u
učenju.

Odnos škole i obitelji – ‘lakmus’ demokratičnosti društva:

Odnos obitelji i škole i njihova suradnja uvjetovani su gospodarsko-političkim čimbenicima
društva, koncepcije suradnje temelje se na različitim filozofskim, socijalnim i psihološkim
pristupima.
MODELI KLJUČNI ZA RAZUMIJEVANJE ODNOSA OBITELJ – ŠKOLA:
EPSTEIN (1992, 1996) – 6 tipova partnerstva obitelj – škola :
Tip 1) bazične obveze roditelja prema djeci – nadziranje učenja, osiguravanje sredstava za učenje
tip 2) bazične obveze škole prema djeci i njihovim obiteljima – informiranje roditelja o školskom
kurikulumu i o učeničkim obvezama, zadaćama
Tip 3) roditeljsko sudjelovanje u školi- volontiranje roditelja u učionici i na školskim
svečanostima i drugim događanjima
Tip 4) roditeljsko sudjelovanje u dječjem učenju kod kuće – pomoć pri učenju i pisanju zadaća,
poticanje i ohrabrivanje dječjeg učenja
Tip 5) roditeljsko sudjelovanje u odlučivanju – sudjelovanje u školskim odborima, u oblikovaju
školskog kurikuluma
Tip 6) suradnja sa zajednicom - razmjene informacija među roditeljima koji pripadaju istoj
zajednici (Epstein, 1992, 1996)
TRADICIONALNA I PARTNERSKA SURADNJA (sl)

Pugh i De'Ath (1989.) - klasifikacija mogućih uloga roditelja u školi (na temelju analize
130 engleskih odgojno obrazovnih ustanova) :
1. Nesudjelovanje - roditelji se aktivno ne uključuju u rad škole
- aktivno nesudjelovanje
- pasivno nesudjelovanje
2. Potpora - vanjskim aktivnostima pružaju potporu i pomažu radu ustanove.
3. Sudjelovanje - roditelji su fizički uključeni u rad ustanove bilo kao pomagači ili kao učenici
4. Partnerstvo - roditelji i ustanova ulaze u ‘poslovni odnos’ koji karakteriziraju zajedničke
namjere, obostrano poštovanje, želja za dogovaranjem.
5. Kontrola - roditelji sudjeluju u donošenju i provođenju odluka i suodgovorni su za rad
ustanove.
Cunningham i Davis (1985.); Maleš (1995) – 3 modela odnosa između roditelja i učitelja:
1. "model stručnjaka" - učitelj preuzima nadzor i donosi sve odluke, pridajući malo ili ništa
važnosti roditeljskim stajalištima i osjećajima. Ovim pristupom njegjuje se ovisnost roditelja i
povećava raskorak između profesionalaca i roditelja.
2. "model premještanja“ - učitelj prihvaća roditelja kao izvor informacija, pokušava ga
obrazovati za pristup djetetu, ali zadržava nadzor nad donošenjem odluka.
3. "model korisnika" - učitelj prihvaća roditeljsko pravo na izbor i odlučivanje o odgoju vlastitog
djeteta. Temelji ovog odnosa - međusobno poštovanje i ravnoteža moći i odlučivanja( Maleš,
1996).
‘family-like schools’ i ‘school-like families’: Koncepcija partnerstva obitelji i škole potiče
školsku instituciju na oblikovanje škole koja je nalik obitelji (family-like school).
Takva škola prepoznaje i uvažava individualnost svakog djeteta/učenika, omogućava da se svako
dijete osjeća uvažavano i uključeno. Roditelje smatra dobrodošlima, uvažava sve obitelji a ne
samo one dostupne i voljne na suradnju .
UČINCI PARTNERSTVA RODITELJA I UČITELJA (roditelj učitelj suradnja??)
Roditelji u partnerskim odnosom sa školom:
• bolje su informirani o događajima u školi,
• postižu pozitivniju sliku u očima učitelja,
• daju doprinos kvalitetnijem radu škole,
• jačaju svoje samopouzdanje i sigurnost u pružanju pomoći djetetu kod kuće i
• postaju sudionici, a ne pasivni promatrači školskoga života svoga djeteta.
Učitelji također imaju koristi od partnerskog odnosa s roditeljima jer:
• u roditeljima dobivaju saveznike u rješavanju problema,
• postaju motiviraniji i zadovoljniji poslom,
• postižu veće povjerenje roditelja i
• imaju bolji ugled u društvenoj zajednici
Kompetencije koje bi učitelji (pedagozi, ravnatelji) trebali razviti ZA PARTNERSTVO S
RODITELJIMA:
a) slušati roditelje
b) komunicirati svakodnevnim govorom, a ne akademskim žargonom
c) omogućiti roditeljima potporu i savjete
d) razgovarati s roditeljima
e) razviti okružje za poduku i razvoj roditelja
f) uzeti u obzir vrijednosni i religijski sustav roditelja
g) prepoznati veću važnost roditelja za odgoj njihove djece
h) dopustiti roditeljima definiranje ciljeva i stupnjeva razvoja za koje smatraju da bi njihovo
dijete trebalo postići.
SUVREMENI NAČINI KOMUNICIRANJA OBITELJI I ŠKOLE:
U Hrvatskoj su uobičajene web-stranice škole na kojima se nude opće informacije o školi,
rasporedu sati, ponudi izvannastavnih aktivnosti, projektima i aktivnostima škole i sl.
Web-mjesta pojedinoga učitelja nema, ali su pokrenuti slični projekti, Školski infocentar i SMS
informativka, kojima je omogućeno informiranje roditelja o uspjehu, izostancima i ostalim
školskim zbivanjima, jednostavnim i većini roditelja dostupnim načinima komunikacije (SMS, e-
mail, internet i govorne poruke).
Ti projekti roditeljima nude mogućnosti:
• dojave roditeljima dolaska/odlaska djeteta iz škole;
• dojave roditeljima o dobivenim ocjenama iz pojedinih područja;
• dojave roditeljima o sastancima, akcijama, izletima i sl.;
• roditelj u svako doba može primiti informaciju o svom djetetu na vlastiti zahtjev;
• roditelj šalje autorizirano opravdanje izbivanja djeteta iz škole, ili bilo koju vrstu potvrde
informacije koja zahtijeva autorizaciju roditelja;
• izrade statističkih izvještaja i analize ...
Pedagoški Menadžment
 Upravljanje (management)
 Provjera (controling)
 Nadzor (supervizija)
 Vođenje (leadership)
Funkcije upravljanja, kontrole, nadzora i vođenja:
 Upravljanje je odgovorno za uspjeh
 Kontrola za njegovu transparentnost
 Nadzor za praćenje tijeka i prilagođavanje smjera
 Vođenje za utjecaj na ljude
Upravljanje (menadžment): Definicija:
Oblikovanje unutarnjeg i vanjskog okruženja za djelotvoran skupni rad i vođenje institucije
prema ispunjenju ciljeva
Četiri funkcije menadžmenta: 1. Planiranje, 2. Organiziranje, 3. Vođenje, 4. Provjera
1. Planiranje
Planiranje je proces kojeg koriste menadžeri kako bi identificirali i odabrali prikladne ciljeve i
moduse djelovanja.
2. Organiziranje
 Organiziranjem menadžeri stvaraju strukturu radnih odnosa među suradnicima koja im
u najboljoj mjeri omogućuje suradnju i postizanje ciljeva.
 Organizacijska struktura ishod je organiziranja. Ova struktura koordinira i motivira
zaposlene kako bi zajedno radili i postizali ciljeve.
3. Vođenje
 Menadžeri vođenjem određuju smjer, stanje i jasnu viziju koju će zaposleni slijediti i
pomažu im da steknu razumijevanje njihove uloge u postizanju ciljeva.
4. Provjera
 Kontrolom menadžer procjenjuje koliko uspješno organizacija postiže ciljeve i poduzima
korektivne postupke kako bi poboljšala izvedbu.
Razine menadžmenta:
 Odgojno-obrazovni sustavi imaju nekoliko razina menadžmenta:
 Razvojni djelatnici, odgajatelji, učitelji i nastavnici
 Ravnatelji
 Savjetnici
 Ministar
UČINKOVITI MENADŽMENT:
  Učinkovitost osoba
 Učinkovitost grupa/timova
 Učinkovitost institucija
 Učinkovitost sustava
RAZVOJ TEORIJA MENADŽMENTA:
Teorija X i Y:
Douglas McGregor predložio je dva različita sklopa uvjerenja o radnicima.
o Teorija X: Pretpostavka kako je prosječni djelatnik lijen, ne voli rad i teži raditi
koliko je god moguće manje.
o Teorija Y: Pretpostavlja kako djelatnici nisu lijeni, žele odraditi dobar posao i
kako će sam posao odrediti hoće li se djelatniku svidjeti.
Teorija Z:
 Zapadne kulture naglašavaju pojedinca (individualizam) i menadžeri, stoga,
osjećaju kako radnici slijede model Teorije X.

 Menadžeri naglašavaju dugogodišnje zaposlenje, rad u grupama i usredotočenje
na organizaciju.
 Osim osobnog napretka i doprinosa, posebno se nagrađuje razvoj
interpersonalnih vještina.
ETIKA:
 Etika: sustav uvjerenja o ispravnom i pogrešnom.
 Odgojno obrazovna institucija oblikuje i promiče socijalne norme.
 Ravnatelj je moralni posrednik koji mora često donositi odluke sklon jednim
moralnim vrijednostima nasuprot drugima.
 Etička dilema nije izbor između ispravnog i neispravnog, nego izbor između dvije
ispravne mogućnosti.

CRTE LIČNOSTI:
 Crte ličnosti: Obilježja koja utječu na način na koji ljudi misle, osjećaju i ponašaju se kod
kuće i na poslu.
 Obuhvaća sklonost entuzijazmu, zahtjevnosti, popustljivosti, nervozi itd.
 Ne postoji “kriva” osobina
PETEROFAKTORSKI MODEL (FFM):
 Ekstraverzija: pozitivni su i osjećaju se dobro vezano uz sebe i svijet koji ih okružuje.
o Ravnatelji, visoko na ovoj osobini društveni su i prijateljski.
 Neuroticizam: doživljavaju negativna raspoloženja, kritični su i uznemireni.
o Ovakvi su ravnatelji često kritični i ljuti na druge.
 Ugodnost: vole se slagati s drugim ljudima.
o Ovakvi su ravnatelji dopadljivi i brinu se za druge.
 Savjesnost: teže biti pažljivi i ustrajni.
 Otvorenost iskustvu: originalni su, širokih interesa.

VOĐENJE:
Vođenje je proces u kojemu osoba vrši utjecaj na druge, inspirira, motivira i usmjerava njihove
aktivnosti u smjeru ostvarenja ciljeva.
o Vođa: Osoba koja vrši utjecaj.
 Osobni stil vođenja: način koji vođa odabire kako bi utjecao na druge.
Općenito o vođenju:
 Situacijsko vođenje
 Okvirno vođenje
 Moralno (etičko) vođenje
 Kurikularno vođenje
 Vođenje tima (grupe)

VAŽNOST DOBRE KOMUNIKACIJE:

 Dobra komunikacija omogućava.
o Učenje novih vještina i tehnika.
o Poboljšan odnos sa suradnicima
o Povećanu kvalitetu djelovanja i pomoći.
o Uvođenje inovacija

GRUPE, TIMOVI I UČINKOVITOST:

 Grupa: dvije ili više osoba koje su u međusobnoj interakciji kako bi postigli neki cilj.
 Tim: grupa koja intenzivno surađuje kako bi postigla specifičan zajednički cilj.
o Svi su timovi grupe, ALI sve grupe nisu timovi.
 Timove je često teško formirati.

NEFORMALNE GRUPE I TIMOVI:

 Stvaraju ih djelatnici kako bi zadovoljili svoje potrebe.
o Prijateljske grupe
o Interesne
POSLOVI RAZREDNIKA
-razredništvo kao kolegij ne postoji ni na jednom nastavničkom studiju
POSLOVI RAZREDNIKA:
 Skrb o učenicima svog razrednog odjela.
 Komunikacija s roditeljima
 Glasnogovornik na razrednim i nastavničkim vijećima
 Povezuje sudionike odgojno-obrazovnog procesa: UČENIKA, ŠKOLU I RODITELJE
POSLOVI RAZREDNIŠTVA:
 Planiranje i program razrednog odjela
 Skrb o učeničkoj prehrani, zdravstvu i socijalnoj skrbi učenika
 Suradnja s roditeljima
 Skrb o podmirenju učeničkih obveza
 Vođenje razrednog vijeća
 Vođenje razredne dokumentacije(učeničke knjižice, svjedodžbe i dr.)
 Provedba učeničkih izleta i ekskurzija
 Ostali administrativni poslovi
RAZREDNIK:
 ključ uspješne komunikacije
 razrednik se treba dobro pripremiti za razredništvo, PROUČITI LITERATURU,
razgovarati s ostalim razrednicima o njihovim iskustvima,
 polaziti organizirano stručno usavršavanje za razrednike (ako postoji)
PLANIRANJE RADA RAZREDNIKA:
 U skladu s Pravilnikom o obvezama učitelja i stručnih suradnika
ELEMENTI DOBROG PLANIRANJA RADA RAZREDNIKA:
- poznavanje odgojne situacije
- razgovori s učenicima i roditeljima
- proučavanje stručne literature
OSOBINE RAZREDNIKA:
 Imenovanje razrednika obavlja ravnatelj škole!
Koje su poželjne osobine razrednika?
 STRUČNOST - dobro poznavanje svih poslova razrednika
  PROFESIONALNOST - stručno rješavanje problema
 AUTORITET - dostojanstvo osobe u koju učenici i roditelji imaju povjerenja.
 PRISTUPAČNOST - vrlo važno za ostvarivanje kontakta učenik-razrednik i razrednik
roditelj
 LJUBAZNOST - osobina ličnosti za dobar kontakt
 KOMUNIKATIVNOST - puno razgovora među sudionicima
 DOSLJEDNOST - doživljava se kao pravednost prema svima
 ISKRENOST - temeljna sastavnica u svakom korektnom odnosu
 TOLERANTNOST - temelji se na dopuštanju nečega izvan okvira
 TAKTIČNOST - najviše se vidi u komunikaciji sa učenicima i roditeljima
 DUHOVITOST - ”smijeh je najbolji lijek”(lakše se uspostavlja kontakt)
 PODUZETNOST - očekuje se pravodobna reakcija na probleme
 SAMOPUZDANOST - razvijeno samopoštovanje u ispravnost vlastitih odluka
 EMOCIONALNOST - osjećajnost prema svima-optimalna mjera
 ORGANIZIRANOST - osobina ličnosti kroz konkretne akcije
 REALISTIČNOST - planiranje i realizacija ciljeva

SAT RAZREDNOG ODJELA:

 Osnovni neposredni oblik rada
 Osnovno polazište u odabiru sadržaja za razgovor su potrebe i želje učenika te
razrednikova procjena situacije
 Sat razrednika se ne predaje nego služi kao okvir za ostvarivanje odgojnih zadaća
 RASPRAVA-bitan dio sata razrednog odjela
1)UVODNI DIO - zadatak je razrednika opustiti i motivirati učenika za rad
2)SREDIŠNJI DIO SATA - razgovor i rasprava o temi
3)ZAKLJUČNI DIO - rezime i zaključak teme
OBAVEZNA PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA:
 IMENIK -osnovni podaci o učeniku
 DNEVNIK-evidencija realizacije nastavnog plana
 MATIČNA KNJIGA-dokument trajne vrijednosti
 UČENIČKA KNJIŽICA-od 1 do 4 razreda
 SVJEDODŽBA-zakonom propisan dokument o uspješnosti učenja i vladanja
 Administrativni poslovi razrednika obvezuju ga na ispisivanje svjedodžbi i matične
knjige na kraju godine.
- svi podaci moraju biti jednaki u svim navedenim dokumentima
SJEDNICE RAZREDNOG VIJEĆA I SURADNJA S RODITELJIMA:
 Razredno vijeće čine svi učitelji
 Sazivaju se 5 puta godišnje obavezno
DOPUNSKA I DODATNA NASTAVA:
  DOPUNSKA NASTAVA: organizira se za učenike koji imaju poteškoće u
svladavanju nastavnog gradiva.
 DODATNA NASTAVA: organizira se za učenike koji su izrazito zainteresirani za
predmet, a imaju i određena predznanja.

SURADNJA S RODITELJIMA: RODITELJSKI SASTANCI I RADIONICE

 Razrednik je posrednik i veza između škole i roditelja
 Oboje su prirodni saveznici koji učeniku žele DOBRO, žele da bude uspješan, sretan i
zadovoljan.
RODITELJSKI SASTANAK:
 rad razrednika s roditeljima, min. 4 puta god
 Informacije o uspjehu, obavezama, zapažanjima i sl.
 PEDAGOŠKE RADIONICE najuspješniji oblik rada
 INDIVIDUALNI RAZGOVORI imaju zadaću ostvarivanje uspješnijeg roditeljstva i
pomažu u intelektualnom i emocionalnom razvoju djeteta
 UČENIČKA PREHRANA ima važnost u razvoju i rastu djeteta
 SOCIJALNA SKRB - socijalni uvjeti svakog učenika i skrb o učenicima slabijeg
imovinskog stanja
 ZDRAVSTVENA SKRB - obaveza je roditelja, učitelja i škole.
- obveze primarne zdravstvene cijepljenja i dr.
- organizacija sistematskih pregleda
DISCIPLINA:
- uključiti učenike u donošenje pravila (dulje će se pridržavati nego kad učitelj sam donese
pravila)
- objasniti čemu služe pravila - zaštita sigurnosti
- točno odrediti pravila ponašanja
- pohvaliti i nagraditi učenika za poštivanje pravila
PEDAGOŠKE MJERE: (POVOLJNE, NEPOVOLJNE)
POTICAJNE: POHVALA, NAGRADA (za učenike koji se ističu u znanju i vladanju)
-dodjeljuje ih školski odbor , učiteljsko i razredno vijeće
NEPOTICAJNE: OPOMENA(usmena i pisana)-dodjeljuje ih razrednik, UKOR, STROGI
UKOR, PRESELJENJE U DRUGU ŠKOLU-izriče ih učiteljsko vijeće
IZLETI I EKSKURZIJE:
 Oblik razonode i rekreacije koja obogaćuje nastavu
 Uloga razrednika: 1)Napraviti izvedbeni plan i program
2)Ako ekskurziju obavlja agencija napraviti obveze
 3)Uspješno realizirati izlet ili ekskurziju
-izvedbeni plan izleta treba donijeti 90 dana prije provedbe izleta

IZVANUČIONIČKA NASTAVA
-oblik realizacije nastavnog plana izvan učionice(odlazak u kino,
kazalište, muzej, obilazak kulturnih i drugih znamenitosti i dr.)
IZVANŠKOLSKA, TERENSKA NASTAVA:
 Jedna tema ili projekt održan izvan mjesta prebivanja
 Konkretni zadaci realizirani u stvarnosti
 Upotreba istraživačkih metoda
 Trebale bi se organizirati bar jednom godišnje

ŠKOLA U PRIRODI
- zaseban nastavni oblik
- usvajanje, provjera znanja i iskustva primijenjena u stvarnoj životnoj sredini
- omogućuje zajednički život učenika i učitelja

NASILJE U RAZREDU I ŠKOLI:

 EMOCIONALNO nasilje
 SEKSUALNO nasilje
 ZANEMARIVANJE : emocionalno, tjelesno, medicinsko, obrazovno
 MJERE MORAJU BITI vezane za konkretne slučajeve, pravedne, razvojno
primjerene.
UČENICI koje netko zlostavlja su najčešće povučeni u sebe, nemaju mnogo prijatelja i
prestrašeni su.
UČENICI koji su agresivni: izazivaju, provociraju, nezadovoljni su i teško sklapaju prijateljstva.
MJERE SE SVODE NA ODNOS NASTAVNIK - UČENIK
POSTOJE JOŠ I MJERE NA RAZINI RAZREDA I ŠKOLE

UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA:

 MNOGE SU TEŠKOĆE U PRILAGODBI I VEZANE SU ZA INDIVIDUALNI
PRISTUP U PREZENTACIJI NASTAVNOG SADRŽAJA.
NAJČEŠĆE TEŠKOĆE U RAZVOJU:
  Oštećenje vida
 Oštećenje sluha
 Poremećaji govorno –glasovne komunikacije
 Poremećaji deficita pažnje i hiperaktivnost
 Tjelesni invaliditet
 Intelektualne teškoće
 Poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim činiteljima
 Autizam

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA:
 Definira se kao niz aktivnosti koje se sastoje od anketiranja, testiranja, liječničkih
pregleda, predavanja, informiranja i savjetovanja od stručnog tima sa zadatkom da se
pomogne učenicima u odluci o daljnjem školovanju
 Od sedmog razreda se sustavnije bavi tim pitanjem

KRIZNE SITUACIJE U OBITELJI:
PITANJA KOJA SE POSTAVLJAJU:
 Traumatski događaj je događaj koji je izvan granica uobičajenog ljudskog iskustva i
koji je izrazito neugodan svim ljudima
 Tijekom školovanja u svakoj generaciji razrednici se posredno suočavaju sa
situacijama gubitaka u obitelji učenika
 U tim situacijama riječ je o traumatskom događaju u obiteljima čije posljedice
posredno doživljavaju i učenici
 Zadaća razrednika je da razgovara s odraslom osobom kada se učenik može vratiti u
školu i nastaviti sa školskim obavezama
 Osigurati podršku od prijatelja u razredu i pratiti stanje učenika

KRIZNE SITUACIJE U ŠKOLI:

 Samoubojstvo ili ubojstvo učenika i nastavnika
 Smrt ili ranjavanje zbog nesreće u školi ili na izletu
 Prijetnja oružjem, eksplozija u školi
 Smrt učenika zbog bolesti
 Svaki ovaj oblik je stresan za sve sudionike
 Pravilna reakcija razrednika u ovakvoj situaciji je zrelost i stabilnost kao osobe
 Škole bi trebale imati razrađene planove ponašanja u kriznim situacijama
 Plan ponašanaju u kriznim situacijama zahtijeva točno poznavanje koraka koji se
trebaju poduzeti kao i redoslijed osoba koje trebaju poduzimati određene radnje.

PRVI SAT RAZREDNOG ODJELA:

OBAVIJESTITI UČENIKA O:
 Kalendaru školske godine
  Rasporedu sati i učionica
 Rasporedu zvonjenja
 Rasporedu garderobe
 Pravilima ponašanja : odlazak i odlazak u školu, ponašanje za vrijeme velikog i malog
odmora
* Obvezama redara
* Pravilima o izostajanjima
* Izbor razrednog rukovodstva
UTVRDITI:
 Broj učenika
 Broj učenika u izbornim programima
 Jesu li pribavili udžbenike
 Socijalne potrebe
 Ažurirati podatke o učenicima

DOGOVORITI:
*izradu razrednih pravila te način njihove provedbe
*održavanje prostora u i izvan škole
*naknada eventualne štete

PRVI RODITELJSKI SASTANAK:

RAZREDNIK TREBA:
 Predstaviti kalendar školske godine , praznike i blagdane
 Upoznati roditelje sa članovima razrednog vijeća
 Upoznati roditelje s mogućnostima uključivanja učenika u izvannastavne aktivnosti
 Provjeriti podatke o učenicima , upozoriti na čuvanje svjedodžbi i ažurirati brojeve
telefona
 Provjeriti zaposlenost roditelja
 Mogućnosti prehrane: školska kuhinja i ostalo
 Upoznati s načinima naknade eventualne štete
 Obavijestiti kad se daju informacije
 Najaviti oblike zdravstvene zaštite
 Najaviti izvanučioničku nastavu, izlet ili ekskurziju
 Predstaviti protokol o nasilju, prijave i sumnje

STILOVI VOĐENJA NASTAVE: AUTORITATIVNI STIL, PERMISIVNI STIL,

AUTORITARNI STIL
STILOVI ODGOJA
PONAŠANJE UČITELJA:
– Ponašanje možemo tumačiti kao način djelovanja i reakcije nekog organizma na objekt ili
osobu s kojom je u odnosu.
– Može biti svjesno ili nesvjesno, željeno ili neželjeno.
– Ista se definicija može primijeniti i na ponašanje učitelja i učenika.
– Međutim, odnos je uvijek dinamičan, i uz poruke koje želimo prenijeti prenosimo i
nenamjerne poruke.
AUTORITARNI STIL:
– Učenici učitelja u učionici čekaju stojeći.
– Ne sjedaju sve dok im on to ne kaže.
– Učitelj ima glavnu riječ.
– Učenici uglavnom šute.
– Učenik pokušava objasniti što je htio, ali mu to ne biva dopušteno.
– Nakon ispredavane lekcije nema pitanja. Učitelj smatra kako je dovoljno da ga učenici
pozorno slušaju.
– Učitelj ne komunicira s učenicima.
– Sve odluke donosi sam učitelj.
– Učenici nemaju priliku razvijati komunikacijske vještine.
– Ako im gradivo nije jasno, neće se usuditi zatražiti pojašnjenje.
– Učenici takve učitelje uglavnom ne vole jer kažu da su prestrogi i često neobjektivni te da
rade samo iz vlastite koristi, a ne iz ljubavi prema poslu ili učenicima.
PERMISIVNI STIL:
– Po dolasku učitelja u učionicu neki učenici ustaju i pozdravljaju ga, neki ne.
– Za vrijeme sata vlada potpuni nered.
– Neki učenici jedu, neki pričaju, a samo pojedinci slušaju učitelja.
– Učitelj ne reagira na neprihvatljivo ponašanje.
– Ako ga uoči, ignorira ga i dalje radi svoj posao.
 – Učenici se često ispričavaju, a učitelj isprike uvijek prihvaća jer se učenicima ne želi
zamjeriti ili ih povrijediti: želi im biti prijatelj
– Ovakav pristup učenicima ne omogućava razvoj socijalnih vještina i samokontrole.
– Naučeni da im je sve dopušteno, ne znaju za granice u ponašanju ni što je društveno
prihvatljivo.
– Ako se pred njih postavi kakav zahtjev, slabo su motivirani i teško postižu uspjeh.
– Naviknuti su bez napora postizati cilj.
DEMOKRATSKI/AUTORITATIVNI STIL:
– Po dolasku učitelja učenici ustaju i pozdravljaju ga s osmijehom.
– Učitelj ih pita kako se osjećaju, učenici odgovaraju.
– Sat započinje neformalnim uvodom.
– Učitelj zajedno s učenicima dogovara pravila rada i ponašanja.
– Učitelj ima kontrolu, ali s učenicima često razgovara i objašnjava im razloge nekih
odluka.
– Često ih pita za mišljenje.
– Učenici vole ovakve učitelje.
– Oni im nude jasnoću i sigurnost.
– Ovaj stil je najprikladniji i najučinkovitiji u viziji suvremene škole
AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE- AZOO
Djelatnost su poslovi planiranja, razvijanja, organiziranja, provedbe, praćenja i unapređivanja
sustava strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih

Hrvatski nacionalni obrazovni standard- HNOS

Nacionalni obrazovni standard u Hrvatskoj, odnosi se na cjelovit pristup obrazovnomu procesu i

uključuje ciljeve oio, sadržaje, prijedloge metoda poučavanja, očekivane ishode učenja i poučavanja
te nastavno okružje.

NOK – NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

OiO u osnovnim i srednjim školama ostvaruje se na temelju NOK-a. Određuje elemente
kurikularnog sustava za sve razine i vrste školskog (OŠ,SŠ) odgoja i obrazovanja.
NASTAVNIM PLANOM -određuje se oblik izvođenja kurikuluma (obvezno, izborno,
fakultativno, međupredmetno i/ili interdisciplinarno), godišnji broj nastavnih sati i njihov
raspored po razredima.
PRAVILNIK O NAPREDOVANJU UČITELJA I NASTAVNIKA U OSNOVNOM I
SREDNJEM ŠKOLSTVU - Ovim se pravilnikom utvrđuju postupak i uvjeti ocjenjivanja i
napredovanja učitelja, profesora, odgojitelja; stručnih suradnika i stručnih učitelja u osnovnim i srednjim
školama i učeničkim domovima u zvanje mentora i zvanje savjetnika. Svrha je ovoga pravilnika utvrditi
kriterije vrednovanja rada učitelja i nastavnika koji svojom stručnošu.