GEORG WILHELM FRIEDRICH HEGEL

(19.4.2013.)
GEORG WILHELM
FRIEDRICH HEGEL - izuzetno utjecajan u svoje vrijeme, enciklopedijski
obrazovan,
sintetian, pod snanim utjecajem Francuske
revolucije
(vrnjak Napoleona i Beethovena)
- izgradio je jedan od najveih filozofskih sustava, no
jezik mu je
prilino nerazumljiv i zahtjevan za itaoca
djela: Fenomenologija duha
Znanost logike
Enciklopedija filozofskih
znanosti
Osnovne crte filozofije
prava

(ostala su djela
objasvili uenici na
temelju biljeaka s
predavanja)
KRITIKA KANTA
1. dobro je da se bavi prouavanjem orua
spoznavanja,
no izvan vode ne
moemo nauiti plivati , a
vrijednost
spoznaje moemo ispitati samo
spoznajui
2. ne prihvaa Kantov agnosticizam tj.
teorija da nikada
ne moemo spoznati stvar o sebi
kako onda
spoznavanje ikada
moe biti
istinito?
KRITIKA FICHTEA - u redu je svijesti dati primat nad
prirodom,
no prirodu ne moemo svesti na
puki in svijesti
KRITIKA SCHELLINGA podrava ideju identiteta
duha i prirode, no smatra da

Schellingov duh/Apsolut
iracionalan, tj. ne vide se razlike
izmeu njega i prirode
1. APSOLUTNI IDEALIZAM panlogizam!!!!

bit svega je IDEJA, UM,UMNOST - oni su bit i bitak svega, a svaka

se stvar razvija tako

da tek na kraju procesa stjee
svijest o sebi, tj. postaje
ono to zaista jest
- umnost i zbilja su istovjetni jer
ovjek ne bi mogao spoznati
prirodu da ih ne proima ista umna
osnova
miljenje = bitak

zakonitost uma = zakonitost zbilje

(um vlada svijetom, on je kao
duh temelj svijeta, sveg bia i
svjetske povijesti)
to je umno to je
zbiljsko,a to je zbiljsko to je umno
POJAVA (sluajna, prolazna,
- svaka egzistencija je
dijelom

mogua)

ZBILJNOST (nuni bitak,

ono to u sebi
sadri bit)
(ideja je ono zbiljsko!!)
2. DIJALEKTIKA
- ona kod Hegela nije samo metoda ve
proima itav njegov
filozofski sustav, ona je sveobuhvatna
zakonitost po kojoj
se sve zbiva jer u svemu postoji
dvostrukost subjektivnog i
objektivnog

DIJALEKTIKA

PUT

SAMORAZVOJA
APSOLUTNE IDEJE
- trolana struktura:
1. TEZA (afirmacija)
2. ANTITEZA (negacija)
razlikovanje, suprostavljanje,
sukob
3. SINTEZA (negacija negacije)
posredovanje izmeu dviju
suprotnosti, ali i nova teza

-u
stalnom sukobu, prevladavanju i
ukidanju teza odvija se razvoj
pojmova i ivota uope
samorazvitak zbilje, subjekta,
umnog!!

primjeri:
kazneno pravo (teza), nepravda
(antiteza), kazna (sinteza)
pupoljak (teza), cvijet (antiteza), olod
(sinteza)
Miljenje je negacija onoga
to je neposredno pred nama

3. ENCIKLOPEDIJSKI
FILOZOFSKI SUSTAV - cilj je osloboditi filozofiju
ljubavi prema znanju i uiniti ju
znanjem samim, tj. podii ju na
razinu znanosti
APSOLUT - rezultat
dijalektike, tek je na kraju stvar ono to

uistinu jest,
samopostojanje
- istina je cjelina i moe se izraziti
samo unutar razraenog
filozofskog sustava
- stvara
ENCIKLOPEDIJU FILOZOFSKIH
ZNANOSTI
- prati
samorazvoj ideje od
apstrakne logike ideje do
svijesti ideje o samoj sebi u
filozofiji kao naviem obliku
apsoulutnog duha
LOGIKA - znanost o istoj ideji
FILOZOFIJA PRIRODE - priroda =
drugobitak, negacija ideje,
antiteza
(u njoj je ideja izvan sebe,
otuena samoj sebi i
svojoj biti)
duh =
mjesto povratka ideje samoj
sebi i njenog stjecanja
svijesti o sebi
FILOZOFIJA DUHA ovjek je
najvie prirodno bie, ali je u
isto
vrijeme i duh. Stupnjevi duha su:

1. subjektivni
(antropologija, fenomenologija,
psihologija)
2. objektivni (pravo,
moralitet, udorednost)
oblik obj. duha
negacija -

sintezaodreen

samoodreenje

vanjskog i
vanjskim pritiskom

slobodne volje

unutr.
(zatita od samovolje)

prava u
obl. obj.
duha
(obitelj, drutvo, drava)
- ilustracija napretska
svjetske povijesti
kroz ideju slobode:
istonjaci 1 je
slobodan
Grci slobodni su
mnogi (ipak imaju robove)
Germani svaki je
ovjek slobodan

3. apsolutni
(umjetnost, religija, filozofija)

- ozbiljuje se u obliku

- u obliku

- u obliku
ZORA tj. u osjetnoj
PREDODOBE

ISTIH POJMOVA
pojavnosti

uvstva
i najsavrenijih
za duh

najprimjerenijih

ESTETIKA - predavanja grupirana

1. ideal/ideju umjetniki lijepog
2. razvoj ideala u posebne oblike umjetniki lijepog
3. sustav pojedinih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo,
glazba i poezija)
- filozofija umjetnosti pa prouava carstvo lijepog (ne u prirodi
ve u umjetnosti)
LIJEPO = OSJETILNI PRIVID IDEJE
- osjetilno se u
umjetnosti oduhovljava,
a duhovno se javlja
u obliku osjetilnog
pa umjetnost
posreduje do istine
1. sadraj mora
biti pogodan za prikazivanje
(ne
apstrakcija!)
2. oblikovanje
mora biti konkretno i
pojedinano
(ideja i
oblikovanje trebaju biti
primjereni
jedno drugome)
- mogua su tri odnosa ideje prama oblikovanju:
1. SIMBOLINA
UMJETNIKA FORMA ideja je tu jo uvijek apstraktna i
neodreena pa je slaganje ideje i
lika nepotpuno
(arhitektura)
2. KLASINA
UMJETNIKA FORMA
predstavljanje ideje

u samo njoj

svojstvenom i odgovarajuem liku,

a to je
LJUDSKI LIK

sadraj i oblik klasine

umjetnosti je ideal
(kiparstvo)
NEDOSTATAK: duh je u njoj
partikularan, ljudski,
a ne apsolutan, vjean,
ista duhovnost
(nedostatak umjetnosti uope)
3. ROMANTINA
UMJETNIKA FORMA - ukida
jedinstvo ideje i realnosti i vraa
se na
razliku tih dviju strana (kao u
simbolikoj
formi)
sadraj nadilazi klasinu
umjetniku formu i njen
nain izraavanja
ideja se oslobaa jedinstva s
izvanjskim i svoju istinsku
realnost nalazi u samoj sebi
(slikarstvo, glazba, poezija)

FILOZOFIJA je najvii oblik apsolutnog duha!

- ona je apsolutna spoznaja apsoluta,

zakljuak umnog razvoja ideje
- pojedina filozofska uenja izraz su samoosvjetenja
duha svoga vremena (nuni momenti u samorazvoju

apsolutnog duha)
SUVREMENA FILOZOFIJA = najrazvijenija,
najbogatija,
najkonkretnija jer
je rezultat
svih
prethodnih