Skripta Misija I Vrijednost 1

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA
SKRIPTA
MISIJA I VRIJEDNOSTI U SPORTU
Misija i vrijednosti u sportu
2013.
SADRAJ:
1.Vizija - Misija, svrha postojanja.....................................................................................
1.1.Vizija...................................................................................................................
1.2.Misija..................................................................................................................
2.Sport kao drutvena institucija.......................................................................................
10
2.1.ta je sport..........................................................................................................
10
2.2.Odnos sporta i drutva......................................................................................
11
2.3.Drutvene funkcije sporta.................................................................................
11
3.Vrhunsko sportsko stvaralatvo......................................................................................
14
4.Misija sporta i profit.........................................................................................................
17
4.1.Sportski profit....................................................................................................
18
5.Priroda sportskog proizvoda...........................................................................................
22
5.1.Sportsko-industrijski proizvod.........................................................................
22
5.2.isti sportski proizvod......................................................................................
23
5.3.Integrirani sportski proizvod...........................................................................
23
6.Sistem sporta i vrijednosti...............................................................................................
26
7.Drutvene potrebe u sportu, individualne potrebe u sportu........................................
30
7.1.Teorija hijerahije potreba (Abraham Maslow)..............................................
31
8.Kulturoloki aspekti sporta.............................................................................................
34
9.Trini aspekti sporta.......................................................................................................
37
9.1.Pojam menadmenta.........................................................................................
38
9.2.Vrijednosti sporta i menadmenta...................................................................
39
---------- 2 ----------

9.3.Kadrovska politika............................................................................................
41
10.Ambasadori sporta.........................................................................................................
44
11.Proces odluivanja o kupovini u sportu.......................................................................
46
11.1.Faze procesa odluivanja................................................................................
46
12.Autentini razvoj............................................................................................................
49
13.Glas i dignitet, konvencija o pravu djeteta...................................................................
51
---------- 3 ----------
1.OSNOVNI PRINCIPI KREIRANJA VIZIJE I MISIJE- SVRHA POSTOJANJA

"Prvi korak u procesu strategijskog menadmenta je oblikovanje vizije i definiranje (poslovne)
misije. Oblikovanje vizije i poslovne misije je jedna od centralnih aktivnosti organizacijskog topmenadmenta, ako ne i njegov najznaajniji zadatak , budui da su, pored ostalog, oblikovana
vizija i definirana poslovna misija ishodite i odredite organizacijskog ponaanja.Poslovna
strategija i nije nita drugo nego nain (poslovnog) ponaanja usmjeren na ostvarenje unaprijed
profilirane poslovne misije.1
Slika 1.1.:Naini promiljanja
---------- 4 ----------
____________________
1
unje, Aziz (2003), Top-menader, vizionar i strateg, Tirada d.o.o. Sarajevo,str.53
1.1.Vizija
Poslovna vizija se definira i shvata na razliite naine. Vizija predstavlja eljenu sliku
budunosti koju je mogue ostvariti uspjenom strategijom. Ona ne podrazumijeva samo krajnju
poziciju kojo organizacija tei, ve i strateke pravce koje treba slijediti. Vizija oznaava jasnu
predstavu buduih dogaaja i dugoroni poslovni rezultat.2
Vizija je ono to moe biti.
Najpotpuniji pristupi poslovnu viziju posmatraju kao
Misija je ono to elimo da
cjelovit koncept koji ima vie komponenti
bude.
(Collins C.J., Porras, I.J., 1991.) i koji se moe, u
Plan strategije je kako to
najirem smislu te rijei, poistovijetiti sa organizacijskom
postiemo.
filozofijom vodiljom (engl.guiding philosophy),
Howard G. Haas and Bob
odnosno sa njenom kljunom ideologijom
(engl.core ideology) koja opredjeljuje organizacijski identitet.3
Iako ne postoji jedinstveni pristup koje komponente tvore samu viziju, veina savremenih autora
kao komponente koje opredjeljuju organizacijsku filozofiju vodilju navode:4
-
Bazini sistem vrijednosti

Svrhu njenog poslovnog djelovanja
Strategijski izazov kojem se eli odgovoriti, odnosno njenu organizacijsku ambicioznost i
njenu aspirativnost
Bazini sistem vrijednosti, u osnovi, svodi se na nekoliko kljunih vrijednosti koje se veu za
iri set relevantnih kategorija kao to su: zaposleni, kupci, dobavljai, ira drutvena zajednica i
dr. Uglavnom se bazine vrijednosti svode na tri do pet.
Svrha biznisa oznaava svrhu, odnosno, razlog postojanja. Ona ima dugoroan karakter kao i
sam bazini sistem vrijednosti. Svrha biznisa je kao zvijezda vodilja na horizontu uvijek
slijeena ali nikad dosegnuta*.
Strateki izazov (engl. strategic intent) predstavlja vidljivu komponentu vizije. Iako je
postavljena dugorono (za period od jedne do tri decenije), nema karakter dugovjenosti. Sa
dosezanjem stratekih izazova nakon definisanog vremenskog horizonta stvara se prostor za
oblikovanje novih stratekih izazova baziranih na neizmijenjenoj bazinoj idelogiji sistemu
vrijednosti i svrsi biznisa. Strateki izazov, kao komponenta vizije, predstavlja odreeno eljeno
stanje. to je strateki izazov ambiciozniji to je nesklad izmeu sadanjeg stanja i eljenog
stanje vei. Jaz izmeu eljenog i stvarnog stanja naziva se kreativna tenzija.
____________________
---------- 5 ----------

2
Macura, Rajko (2011), Strateki menadment, BLC,Besjeda d.o.o.Banja Luka str.64

Collins, J.C., Porras, J.I. (1991), Organizational vision and visionary organizations, California Management Review,str.30-53
4
unje, Aziz (2003), op.cit.pod 1,str.54
Ibidem, str.55-62
3
Slika 1.2.:Princip kreativne tenzije
Primjeri vizija
American airlines
Jedan je od vodeih zranih prijevoznika sa vie od 100.000 zaposlenih i 15 milijardi dolara prometa.
Vizija glasi:Mi emo biti globalni lideri u zranom prevozu i povezanim internacionalnim uslugama.To emo
postii na slijedee naine:
- Uvoenje standarda za sigurnost
- Vrhunska usluga svojim klijentima
- Stvaranjem otvorenog okruenja u kojem e zaposlenici moi participirati u traenju pozitivnih promjena , u
kojem e se osigurati stalni rast, nagraivati inovacije koje e svima dati anse i sigurnost.
Nike
Osnivai Bill Bowerman i Phil Knight ostvarili su svoju viziju o inovativnoj, autentinoj i inspirirajuoj sportskoj
robnoj marci koju atletiari rade za atletiare. "To bring ispiration and innovation to every athlete in the world" bila
je filozofija obaju osnivaa koja vrijedi do danas i koja se odraava u svim proizvodima sa razliitih podruja kao
to su nogomet, tranje, Nike Sportswear leerna sportska odjea, NikeWomen za ene, koarka ili tenis. Inovativne
tehnologije, najnoviji materijali povezani sa nezamjenjivim dizajnom. To je Nike.
General motors
Kompanija koja je prepoznatljiva kao proizvoa transportnih sredstava i to od automobila do locomotive.
Zapoljava oko 750.000 ljudi I ostvaruje oko 150 milijardi dolara prometa.
Izjava vizije Naa vizija je vodstvo u naoj djelatnosti koje postiemo zbog entuzijazma naih kupaca. Mi smo
postali lider u transportnim sredstvima u svijetu , jer imamo zadovoljne kupce pune entuzijazma u svim trinim
segmentima u kojima konkuriramo . Entuzijazam kupaca je u konanici ono to dovodi do vodstva u prodaji, zaradi
---------- 6 ----------

, povratu investicija i imovine.
Graditi emo taj entuzijazam kroz fokusiranje naih ljudi i procesa na timski rad I kontinuirano unapreenje svih
poduja naeg poslovanja.
1.2.Misija
Poslovna misija je u potpunosti izvedena iz vizije i predstavlja njen pisani, jeziki iskaz, kojim se
prevashodno naznaava strategijski izazov, odnosno eljeno stanje koje mobilizira sve
organizacijske napore u odreenom vremenskom periodu.U tom kontekstu posmatrano misija
predstavlja jasan i mobilizirajui cilj koji udruuje sve organizacione napore.5
"Misija organizacije oznaava zaseban segment u okviru sistema stratekih ciljeva organizacije te
se moe iskazati na najmanje etiri naina:6
-
Kao jasan cilj kojem se tei (engl.targeting)

Kao zajedniki neprijatelj (engl.common enemy)
Kao ogledni model (engl.role model) ili, u sluaju da je cilj usmjeren na unapreenje
sopstvenih resursa i sposobnosti
Kao interna transformacija (engl.internal transformation)
Sam proces oblikovanja misije je proces koji vodi top-menadment voen sopstvenom vizijom i
logikom bazinog sistema vrijednosti, i u neizbjenom dijalogu sa monijim interesnim
grupama koje posredstvom nadzornog odbora i usvajaju pisanu izjavu o misiji.Pisana izjava o
misiji, pored ostalog, ima i snagu bazinog etalona za sagledavanje uspjenosti rada
organizacijskog top-menadmenta.
,
---------- 7 ----------

Slika 1.3.:Proces oblikovanja organizacijske misije
____________________
5
Collins, J.C., Porras, J.I. (1991), op.cit.pod.3, str 30-53
6
unje, Aziz (2003), op.cit.pod 1, str 62-64
Efektivno koncipirana misija, uz prethodno jasno definiranu bazinu ideologiju (bazini sistem
vrijednosti i svrha biznisa), trebala bi sadravati tri odnosno etiti elementa:
-
Jasno odreenje biznisa kojim se bavi organizacija

Strategijski izazov kojem se tei
Prostor na kojem se namjerava voditi biznis
Oekivanja monijih interesnih grupa
Definiranje organizacijskog biznisa je kljuni korak u definiranju organizacijske misije.Vrlo

prikladan okvir za jasno odreenje organizacijskog biznisa razvio je Abell F.D.( Abell
F.D.,1980.)7 koji smatra da organizacija svoj biznis treba definirati sagledavajui slijedee tri
dimenzije biznisa:
1. Koje se potrebe zadovoljavaju organizacijskim biznisom ( jasno odreenje potreba koje se
zadovoljavaju, odnosno jasno sagledavanje potranje i njenog uticaja na biznis)
2. Ko je organizacijski kupac, odnosno sa kojom kategorijom kupca organizacija eli da
poslovno komunicira (jasno odreenje kupca tj.u svakom trenutku treba da se zna ko je
organizacijski kupac)
3. Kako zadovoljavamo potrebe kupca (utvrujemo koju i kakvu vrijednost organizacija
ima namjeru da ponudi svojim kupcima)
Abellov okvir predstavlja alat koji omoguava organizaciji da jasno razumiju i definiraju biznis
koji namjeravaju voditi, s akcentom na kupca i njegove potrebe to omoguava pravovremeno
reagiranje na odreene promjene u tranji ili ponaanju kupca.
Strategijski izazov je, isto tako, nezaobilazni dio poslovne misije, kao i naznaka prostora na
kojem se namjerava voditi biznis.
"Misija koja sadri naznaene elemente: definiran biznis s akcentom na kupce, strategijski izazov
i prostor na kojem ima namjeru poslovno djelovati, zadovoljava kriterijume dobro definirane
misije koja i prema Drucker P. mora da daje jasan odgovor na slijedea pitanja:8
ta je na biznis?
Kakav e na biznis biti?
Kakav na biznis treba da bude?
Efektivno definirana misija se iskazuje u jednoj ili dvije reenice i vrlo rijetko sadri brojane
izraze- na nain da predstavlja odgovarajuu platformu za mobiliziranje svig organizacijskih
napora za njeno ostvarenje.
Box: 1.
Primjeri misije
Podravka
Poznata prehrambena kompanija.
Njena misija glasi "Stvaranje visokokvalitetnih proizvoda s markom koji osvajaju povjerenje klijenata i potroaa.
Wilson
Vodei svjetski proizvoa sportske opreme za igre sa loptom. Osnovni sportovi su tenis, baseball, ameriki fudbal,
golf, koarka, softball, badminton i squash. Segmentacija Wilsonovih poroizvoda ide u tri pravca: Sportovi s
reketom, Timski sportovi i Golf.
Misija glasiNeprestana potraga za inovativnim tehnologijama i vrhunskim dizajnom. Unapreenje igre svih
---------- 8 ----------

sportista, kako vrhunskih tako i rekreativaca. Postati broj 1 u svim sportovima u kojima uestvuje. Wilsonov pristup
tehnologijama, dizajnu i kvalitetu, garantuju ostvarenje ove ideje.
____________________
Ibidem, str 65-66
7
Abell, F.D. (1980),Defining the Business: The Starting Point of Strategic Planning, Prentice-Hall
8
Drucker, P.(1974), Management: Tasks, Responsibilities, Practices, New York Harper&Row
LITERATURA:
* unje, Aziz (2003), Top-menader, vizionar i strateg, Tirada d.o.o. Sarajevo,
* Collins, J.C., Porras, J.I. (1991), Organizational vision and visionary organizations,
California Management Review,
* Abell, F.D. (1980),Defining the Business: The Starting Point of Strategic Planning, PrenticeHall
* Drucker, P.(1974), Management: Tasks, Responsibilities, Practices, New York Harper&Row
* Peters J.T., Waterman H.R., Jr. (1982), In Serch of Excellence, Warner books Edition,
* Macura, Rajko (2011), Strateki menadment, BLC,Besjeda d.o.o.Banja Luka
---------- 9 ----------

2.SPORT KAO DRUTVENA INSTITUCIJA
"Sport je jedna od temeljnih drutvenih institucija, neodvojiv od strukture drutva i institucija
porodice, ekonomije, medija, politike, obrazovanja, religije i sl., kao i sastavni dio svakodnevnog
ivota ljudi irom svijeta. Na to nam ukazuju i dogaaji poput zimskih i ljetnih olimpijskih igara,
svjetskog nogometnog prvenstva, biciklistike utrke Tour de France, teniskog turnira Wimbledon
i sl., koji zaokupljaju panju miliona ljudi neovisno o dobi, spolu, rasi ili socijalnom statusu.
Just play. Have fun. Enjoy the
game.
Michael Jordan
Iako je sport moda najvaniji kulturni i politiki fenomen nae epohe (Harrison,U: Vrcan,
2003.) jo uvijek znamo premalo o njegovim socijalnim aspektima. Sport je dio kulture drutva,
ljudska tvorevina koja se mijenja paralelno s drutvom u cjelini sportovi poprimaju razliite
oblike i znaenja ovisno o kontekstu posmatranja- npr. borilaki sportovi poput sumo-hrvanja u
Japanu drugaije su organizirani i imaju drugaije znaenje nego borilaki sportovi poput boksa i
hrvanja u Americi ili Europi. Isto tako, znaenje, organizacija i svrha koarke promijenila se od
1891. kada je nastala na YMCA-u u Massachusettsu kao dvoranska aktivnost za mukarce koji
nisu htjeli igrati nogomet vani tokom zime (Coakley, 2007.:5). Za sport kaemo da je ogledalo
modernoga drutva. Upravo je iz toga razloga vano kritiki promiljati sport i promjene koje se
u njemu dogaaju jer je znanje o sportu ustvari znanje o drutvu (Elias; Dunning, 1986. U:
Bodin; Robene; Heas, 2007.).9
"Sociolozi koji se bave problematikom sporta nisu jedini koji smatraju da je sport drutveni
fenomen.Politiari i sportski slubenici takoer pominju drutvo kada govore o
sportu.Pretpostavljamo da postoji povezanost i korelacija izmeu odreenog drutva i sporta.Ove
pretpostavke su vjerovatne.Meutim, relacija izmeu ova dva polja tj.drutva i sporta, suoava
nas sa potekoama koje se temelje na injenici da se sport pojavljuje u mnogo razliitih oblika, a
koje su, opet, zastupljenje u drutvu u razliitim formama.
Da bi se pronaao odgovor na pitanje kakva su relacije izmeu sporta i drutva, potrebno je, prije
svega poznavati znaenje termina sport i drutvo.10
2.1.ta je sport
Prvo razlikovanje moe se napraviti izmeu organizovanog i neformalnog sporta. Svi poznajemo
primjere organizovanog sporta u formama visokog izvoenja takmiarskog i profesionalnog
sporta, sport u razliitim sportskim asocijacijama.
Cijeli opseg organizovanog sporta postaje jasan ako se razmotre sve institucije organizovanog
sporta (npr.u kolama, na univerzitetima, u tvornicama, sport u vojsci itd.).Meutim da bi se
govorilo o sportu, nije obavezno da on bude organizovan od strane institucija, to se moe
potvrditi primjerima rekreativnog sporta, raznih programa za ouvanje dobre forme ili
____________________
9
Perasovi, B.,Bartoluci, S. (2007), Sociologija sporta u hrvatskom kontekstu, Zagreb, str 106
10
Kozaranin, A.(2005), Kinezioloka socijologija, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu, str 114
---------- 10 ----------

kampanjama sport za sve.Sport se moe praktikovati od razliitih osoba u razliitim
situacijama i sa raznim namjerama.
Kada koristimo pojam drutvo, on znai prostor izmeu drave i pojedinca, tj. odnosi se se na
kooperaciju izmeu pojedinca i ljudskih faktora
2.2.Odnos sporta i drutva
Sport kao stvar privatne prirode i sport kao igra vrlo esto su oznake koje desetljeima odreuju
evoluciju sporta. Sport su formirale drutvene grupe u okviru slobodnog prostora, i to zatien od
razliitih uticaja, posebno od uticaja politike. Ova ideja preovladava i danas, kada, naprimjer,
vrhunski atletiari smatraju svoj uspjeh kao vlastiti, individualni uspjeh. Iz do sada reenog moe
se zakljuiti da je sport okruen velikim brojem drutvenih uticaja (razliitih podsistema drutva)
na koje takoer utiu drugi drutveni sisitemi.U vezi s tim postavlja se pitanje: kako odreena
okolina utie na uee ljudi u sportu u razliitim situacijama?
elja za aktivnim uestvovanjem u sportskom klubu zahtijeva igru u raznim ulogama npr.biti
uesnik neke grupe za vjebanje, prijatelj nekih lanova kluba, lan kluba itd.Zanima nas i to koji
faktori odreuju da jedna individua ostvaruje uloge (igra uloge) koje se od nje oekuju? U
sociolokoj literaturi kao odgovor se namee konstatacija da razliiti faktori imaju, dominantan
znaaj u odnosu drutvo-sport, a takvi su: ekonomski faktor, razliiti oblici podjele rada, struktura
porodice, oblici obrazovanja, uticaj medija, politike i sl.
Veza izmeu sporta i drutva protee se do odreene granice. To je u ovisnosti odreenja sporta i
drutva. Naime, sud o sportu uveliko ovisi od suda u drutvu. Ovakav odnos sporta i drutva
odreuje i funkciju sporta u drutvu.
2.3.Drutvene funkcije sporta
"Od vrste sporta i karaktera drutva ovise i drutvene funkcije sporta.Postavlja se pitanje je li
uope moe govoriti o drutvenim funkcijama sporta openito. U totalitarnom drutvu osnovna je
funkcija sporta dokazivanje nadmoi sistema, a u humanistikom drutvu razvoj ljudskih
potencijala koji pruaju mogunost nadrastanja samoga sebe te razvoja inovacija. Raspravu
oteava i injenica da osim manifestnih, postoje i latentne funkcije, koje se ne mogu uvijek
prepoznati. Suvremeno drutvo i sport nisu homogeni, ve izdiferencirani (esto se sastoje i iz
supkultura). Isti sport za razliite drutvene skupine moe imati razliit smisao, znaenje i
funkcije, kao to i razliiti sportovi razliitim skupinama mogu znaiti isto. Ono to je za jednu
skupinu funkcionalno, za drugu moe biti nefunkcionalno. I konano, budui da se drutvo i sport
razvijaju, mogu zadrati i neke funkcije iz prolosti, iako ih mogu i prevladati stvarajui i neke
nove, ali i budue, mogue. Unato tome, definirati sport neovisno od drutva znailo bi
maksimalno ga apstrahirati, formalizirati, ideologizirati i mistificirati. Da bi se to postiglo,
potrebno je definirati drutvene funkcije sporta, samo je pitanje na koji nain? Jedini mogui
nain za to jest da se utvrivanju funkcija sporta pristupi diferencijalno, s obzirom na razliite
vrste sportova.11
____________________
Ibidem, str 115
11
Bjelajac, S.,(2006), Sport i drutvo, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i kineziologije Sveuilita u Splitu, str.54-55
---------- 11 ----------

Tako je za aktivni i pasivni sport drutvena funkcija djelovanje na gledatelje, a preko njih i na
drutveni sustav. Drutvene funkcije nenatjecateljskog sporta su zabava i uivanje sudionika.11
Drutvena funkcija natjecateljskog sporta jest fascinacija miliona izravnih i posrednih gledatelja.
Drutvene funkcije neposrednih sudionika se pri tomu razlikuju od funkcija drugih drutvenih
skupina, institucija i sl. (za prve on ima funkciju dobre zarade i ostvarivanja drutvene moi i
ugleda, a za politiare i privrednike funkciju manipulacije masama).
____________________
Ibidem
---------- 12 ----------

LITERATURA:
* Kozaranin, A.(2005), Kinezioloka socijologija, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
Univerziteta u Sarajevu
* Perasovi, B.,Bartoluci, S. (2007), Sociologija sporta u hrvatskom kontekstu, Zagreb
* ugi, Z.(2000), Sociologija sporta, Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu
* Bjelajac, S.,(2006), Sport i drutvo, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i
kineziologije Sveuilita u Splitu
---------- 13 ----------

3.VRHUNSKO SPORTSKO STVARALATVO
"Sport predstavlja veoma sloenu i kompleksnu ljudsku aktivnost, njegova se definicija moe
najpriblinije formulirati ako se ukae na nekoliko karakteristika ovog fenomena:12
-
U toku cjelokupne sportske aktivnosti tei se ka ispoljavanju maksimalnih mogunosti

ovjeka
Trenana aktivnost je usmjerena na razvoj sposobnosti i karakteristika ovjeka od kojih
prvenstveno zavisi postizanje sportskog uspjeha
Kroz borbu i takmienje trai se mjerljivi efekat rada (sportski rezultat)
Iz ovih osnovnih karakteristika, svakako, ne moe se dobiti potpuna slika sporta, jer se on u
savremenom drutvu pojavljuje kao inilac koji vri utjecaj na politiki, ekonomski, kulturni,
obrazovni i ukupni socijalni, nacionalni i meunarodni razvoj savremenog svijeta.Jednom rjeju,
sve vie se prihvata misao da je sport veoma znaajan inilac kulture savremenog drutva.
"Strukturu i funkcioniranje sisitema sporta ine slijedei sportski podsistemi:13
Sportski odgoj i obrazovanje- je sportska aktivnost djece i omladine koja se obavlja u nastavno
obrazovnom procesu na svim nivoima obrazovanja (predkolsko, osnovno, srednje i visoko) ili
izvan nastavno obrazovnog procesa neovisno o obliku pojavljivanja.
Sport za sve- je organizovana ili samoorganizovana sistematska sportska aktivnost svih graana.
Razvojni sport- je priprema i takmienje pojedinaca i ekipa koji su svojim strunim i
organizacijskim mogunostima prevazili sport za sve , a nisu istvarili vrhunski sportski rezultat.
Vrhunski sport- je priprema i takmienje pojedinaca ili ekipa koji su na najveim
meunarodnim takmienjima ostvarivali vrhunski rezultat.
Meunarodna povelja o tjelesnom odgoju i sportu, koju je UNESKO usvojio 1978. godine, u prvom lanu
naglaava da je Bavljenje tjelesnim vaspitanjem i sportom fundamentalno ljudsko pravo za sve.
"Osnovna karakteristika vrhunskog ili kvalitetnog sporta jeste specijalizacija. Vrhunski rezultati u
sportu mogu se postii samo dugotrajnim i sistematskim radom, ali ne vie sportskih grana
istovremeno, ve ogranieno samo na jednu sportsku granu, ili ak samo jednu sportsku
disciplinu.14
"U sportskoj praksi ve vie od vijeka postoji znaajna konfrontacija oko dvije osnovne teorijske
postavke pravljenja vrhunskih sportista i sportskih rezultata. Dok jedna grupa autora zagovara to
____________________
12
Malacko, J.,Rao, I.,(2004), Tehnologija sporta i sportskog treninga, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu, str.5
13
Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, (2001), Zakon o sportu, Sarajevo
14
Hadikaduni, A.,(2012), Osnovna usmjerenja sporta (Opta teorija sporta), Sarajevo, str.10
---------- 14 ----------

ranije ukljuivanje u sportsku disciplinu i sprovoenje usko specijalizovanih trenanih sadraja
(poznato pod treminom rana specijalizacija), dotle druga grupa autora jednako uporno zagovara
princip po kome je potrebno to kasnije u toku djetinjstva poeti sa specijalizovanim treninzima
za pojedinu sportsku granu (kasna specijalizacija).15
Meutim zagovornici obje teorije moraju da se sloe oko jedne znaajne injenice: nedostaju
dobro kontrolisane studije koje bi potvrdile ili odbacile i jednu i drugu teoriju!
U tom smislu, nedavno je objavljeno istraivanje grupe istraivaa sa Univerziteta Kopenhagen
(Danska)!16 Oni su na uzorku od oko 200 sportista Danske podijeljenjih u kategoriju elitnih i
neelitnih, paljivo struktuiranim upitnicima utvrivali razlike ove dvije grupe sportista u periodu
rane faze njihovih karijera! Rezultati istraivanja su pokazali da se vrhunski sportisti razlikuju od
nevrhunskih najvie po tome to su sa znaajnijim obimom i intezitetom treninga poeli tek u
kasnijoj fazi adolescencije (nakon 16 godine).
Izgleda da je trenani proces nakon 16 godine, posmatran preko nedeljnog broja sati ali i usko
specifinim trenanim sadrajima, presudan faktor koji razdvaja elitne od neelitnih sportista.
Naroito je vano napomenuti da su vrhunski sportisti bili manje angaovani u sportskim
aktivnostima u periodu ranog djetinjstva od njihovih neelitnih saigraa- zakljuuju autori.
Sistematizacija sportova
Atletski sportovi ili atletika.
Gimnastiki sportovi ili sportska gimnastika.
Odbrambeni ili borilaki sportovi (rvanje, boks, dudo,
maevanje, streljatvo, gaanje lukom i strelom).
Nautiki sportovi ili sportovi na vodi i u vodi (plivanje, veslanje,
kajakarstvo, jedrenje, motonautika).
Sportske igre (fudbal, koarka, rukomet, odbojka, ragbi, tenis,
stoni tenis, hokej na travi, kuglanje).
Klizaki sportovi (umetniko klizanje, brzinsko klizanje, hokej na
ledu, sankanje, jedrenje na ledu).
Smuarski sportovi (tranja, skokovi, alpske discipline, skijering).
Konjiki sportovi (kasake, preponske i ostale trke, dresura, polo
na konjima).
Ciklistiki sportovi (automobilozam, motociklizam, biziklizam).
Vazduhoplovni sportovi (motorno letenje, jedriliarstvo,
padobranski sport).
____________________
15
www.chess.edu.rs (2011), Kasna specijalizacija klju za uspjeh u vrhunskom sportu
16
Moesch, K.,Elbe, A.-M., Hauge, M.-L.T.,Wikman, M.,J.,(2011), Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sport,Kopenhagen Danska
---------- 15 ----------

LITERATURA:
* Malacko, J.,Rao, I.,(2004), Tehnologija sporta i sportskog treninga, Fakultet sporta i
tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu
* Moesch, K.,Elbe, A.-M., Hauge, M.-L.T.,Wikman, M.,J.,(2011), Scandinavian Journal of
Medicine & Science in Sport,Kopenhagen Danska
* Hadikaduni, A.,(2012), Osnovna usmjerenja sporta (Opta teorija sporta), Sarajevo
* www.chess.edu.rs (2011), Kasna specijalizacija klju za uspjeh u vrhunskom sportu
---------- 16 ----------

4.MISIJA SPORTA I PROFIT
Poslovna misija je u potpunosti izvedena iz vizije i predstavlja njen pisani, jeziki iskaz, kojim se
prevashodno naznaava strategijski izazov, odnosno eljeno stanje koje mobilizira sve
organizacijske napore u odreenom vremenskom periodu.U tom kontekstu posmatrano misija
predstavlja jasan i mobilizirajui cilj koji udruuje sve organizacione napore.16
"Misija organizacije oznaava zaseban segment u okviru sistema stratekih ciljeva organizacije te
se moe iskazati na najmanje etiri naina:17
-
Kao jasan cilj kojem se tei (engl.targeting)

Kao zajedniki neprijatelj (engl.common enemy)
Kao ogledni model (engl.role model) ili, u sluaju da je cilj usmjeren na unapreenje
sopstvenih resursa i sposobnosti
Kao interna transformacija (engl.internal transformation)
Sam proces oblikovanja misije je proces koji vodi top-menadment voen sopstvenom vizijom i
logikom bazinog sistema vrijednosti, i u neizbjenom dijalogu sa monijim interesnim
grupama koje posredstvom nadzornog odbora i usvajaju pisanu izjavu o misiji.Pisana izjava o
misiji, pored ostalog, ima i snagu bazinog etalona za sagledavanje uspjenosti rada
organizacijskog top-menadmenta.
Slika 4.1.:Proces oblikovanja organizacijske misije

____________________
16
Collins, J.C., Porras, J.I. (1991), op.cit.pod.3, str 30-53
17
unje, Aziz (2003), op.cit.pod 1, str 62-64
---------- 17 ----------

Efektivno koncipirana misija, uz prethodno jasno definiranu bazinu ideologiju (bazini sistem
vrijednosti i svrha biznisa), trebala bi sadravati tri odnosno etiti elementa:
-
Jasno odreenje biznisa kojim se bavi organizacija

Strategijski izazov kojem se tei
Prostor na kojem se namjerava voditi biznis
Oekivanja monijih interesnih grupa
Definiranje organizacijskog biznisa je kljuni korak u definiranju organizacijske misije.Vrlo

prikladan okvir za jasno odreenje organizacijskog biznisa razvio je Abell F.D.( Abell
F.D.,1980.)18 koji smatra da organizacija svoj biznis treba definirati sagledavajui slijedee tri
dimenzije biznisa:
4. Koje se potrebe zadovoljavaju organizacijskim biznisom ( jasno odreenje potreba koje se
zadovoljavaju, odnosno jasno sagledavanje potranje i njenog uticaja na biznis)
5. Ko je organizacijski kupac, odnosno sa kojom kategorijom kupca organizacija eli da
poslovno komunicira (jasno odreenje kupca tj.u svakom trenutku treba da se zna ko je
organizacijski kupac)
6. Kako zadovoljavamo potrebe kupca (utvrujemo koju i kakvu vrijednost organizacija
ima namjeru da ponudi svojim kupcima)
Abellov okvir predstavlja alat koji omoguava organizaciji da jasno razumiju i definiraju biznis
koji namjeravaju voditi, s akcentom na kupca i njegove potrebe to omoguava pravovremeno
reagiranje na odreene promjene u tranji ili ponaanju kupca.
Strategijski izazov je, isto tako, nezaobilazni dio poslovne misije, kao i naznaka prostora na
kojem se namjerava voditi biznis.
"Misija koja sadri naznaene elemente: definiran biznis s akcentom na kupce, strategijski izazov
i prostor na kojem ima namjeru poslovno djelovati, zadovoljava kriterijume dobro definirane
misije koja i prema Drucker P. mora da daje jasan odgovor na slijedea pitanja:19
ta je na biznis?
Kakav e na biznis biti?
Kakav na biznis treba da bude?
Efektivno definirana misija se iskazuje u jednoj ili dvije reenice i vrlo rijetko sadri brojane
izraze- na nain da predstavlja odgovarajuu platformu za mobiliziranje svig organizacijskih
napora za njeno ostvarenje.
4.1.Sportski profit
"Biznis u sportu je svjetski biznis, ali ima svrhu samo onda, kada koristei resurse sporta, za
sebe i po sebi, ostvaruje profit, koji se dijelom ulae u jaenje sportskih rezultata.Sa druge
strane, tako ostvareni sportski rezultat je novi resurs za biznis, koji opet zajedno sa sportom
pronalazi puteve profita. Krug, koji sainjavaju slijedee take:20
____________________
Ibidem, str 65-66
18
Drucker, P.(1974), op.cit.pod 7
19
Abell, F.D. (1980 op.cit.pod 8
20
Tomi, M., (2001), Menadment u sportu, IP Astimbo Beograd, str 111
---------- 18 ----------

ideja o vrhunskom sportskom rezultatu- ulaganje biznisa u ostvarenje cilja- ostvareni ciljsportski biznis sa profitom- sportski rezultat (sportska ideja- biznis- sport- biznis- sport).Na
poetku i na kraju cijelog procesa je sport.
Sportski biznis za sebe predstavlja prije svega sport koji je sam za sebe biznis, jer se od
resursa sportskih aktivnosti moe ostvarivati profit, koji se, opet ulae u sport. Odnosi se to
najprije na direktne poslovne aktivnosti i to: profit od ulaznica, profit od kupoprodaje sportista,
profit od marketinga imida i drugih trinih vrijednosti odgovarajueg kluba, tima, sportiste i
drugih sportskih subjekata.
Sportski biznis po sebi podrazumijeva iru primjenu poslovne funkcije u sportu, i odnosi se,
prije svega, na takozvanu prateu sportsku industriju, na primjer, proizvodnju sportske opreme,
odjee i obue za sport, slobodno vrijeme, rekreaciju i sl. Takve industrije ne bi bilo da nije
sporta.
Profit je cilj svakog biznisa, sport mu je uvijek bio sredstvo da ga i ostvari. Meutim sa
teorijskog aspekta sportu je cilj neto sasvim drugo, pa je biznis i profit mogue posmatrati, sa
tog stanovita, samo kao strategiju sporta. U toj komplementarnosti ciljeva i strategija danas je
novac uspio da izmeu svih stanica sportskog procesa povue znak jednakosti, briui sve
granice. Ponekad se ne zna da li su: vrhunski sportski rezultati i profit, cilj ili strategija. Nekada
su u istoj ravni, jer od sporta ne bi se donijelo najvie novca, ili ipak, ne bi se dogodilo da se
najbolji sportski rezultati postiu tamo gdje ima i biznisa.
"Vrhunski sport zahvaljujui medijskoj panji i interesovanju gotovo polovine stanovnika
planete, postao je jednom od najprofitabilnijih grana svjetske privrede.
U eri sveopte sportizacije i profesionalizacije, ak i jedna Olimpijada kao nekada najvee
sportsko amatersko takmienje sve vie prerasta u biznis i reklamu nesluenih razmjera. Nije vie
vano uestvovati, ve pobjeivati i samo pobjeivati.
Savremeni sport karakterie visoka profesionalizacija klubova i takmienja, sve vei rast prihoda
i sve izraeniji trend korporativnog organizovanja i upravljanja. Tokom poslednjih neto vie od
stotinu godina sport je od igre i zabave dospjeo do velike industrije. Klubovi su od neformalnih
udruenja koja su poivala na entizujazmu uesnika dospjeli do kompanija globalnih razmjera.
Takmienja su od puke zabave, preko istinskog spektakla, stigla do visokokomercijalnih
planetarnih dogaaja u kojima uestvuju gotovo sve drave svijeta. Umjesto snage, moderni
sport pokree nauka. Razvoj masovnih medija je doveo do popularizacije sporta nesluenih
razmjera, tako da planetarne sportske dogaaje putem Televizije prati bezmalo 3.5 milijarde ljudi.
Sportske aktivnosti su nekada finansirali sami uesnici, potom gledaoci, a danas su prihodi od
prodaje komercijalnih i TV prava ogromni.21
Sport danas pripada najbre rastuim privrednim granama u svetu i ini 3% ukupne svjetske trgovine
(UNEP, Novembar 2004).
____________________
Ibidem, str 112
21
urbatovi, J.,(2012),Menadment u sportu"Beograd, str 5.1.-5.2.
---------- 19 ----------

"Slijedea tabela na najbolji nain ilustruje razvojni put sporta kao svjetskog fenomena,od
potpunog amaterizma do izrazite profesionalizacije sportskih aktivnosti i visoke komercijalizacije
sportskih delatnosti i sportskih dogaaja.22
____________________
---------- 20 ----------

22
urbatovi, J.,(2012), op.cit.pod 21
LITERATURA:
* unje, Aziz (2003), Top-menader, vizionar i strateg, Tirada d.o.o. Sarajevo
* Collins, J.C., Porras, J.I. (1991), Organizational vision and visionary organizations,
California Management Review,
* Drucker, P.(1974), Management: Tasks, Responsibilities, Practices, New York Harper&Row
* Abell, F.D. (1980),Defining the Business: The Starting Point of Strategic Planning, PrenticeHall
* Tomi, M., (2001), Menadment u sportu, IP Astimbo Beograd
* urbatovi, J.,(2012), Menadment u sportu" Beograd
---------- 21 ----------
5.PRIRODA SPORTSKOG PROIZVODA

"Sportski proizvod se definira kao materijalni ili nematerijalni oblik zadovoljavanja neije elje
ili potrebe. To znai da neki proizvod ne mora biti nuno u materijalnom obliku da bi zadovoljio
neke potrebe ili elje.
S obzirom da su komplementarne djelatnosti sporta brojne i vrlo razliite, smatramo da osnovna
podjela sportskog proizvoda mora obuhvatiti sve pojavne mogunosti sportskog proizvoda.
Analizirajui te injenice, dolo se do zakljuka da sportski proizvodi mogu biti materijalne i
nematerijalne prirode i integrirani.Temeljem takve konstatacije data je osnovna podjela sportskih
proizvoda.23
SPORTSKI PROIZVOD
SPORTSKO-INDUSTRIJSKI
PROIZVOD
ISTI SPORTSKI
PROIZVOD
INTEGRIRANI SPORTSKI PROIZVOD

Slika 5.1.:Osnovna podjela sportskog proizvoda
5.1. Sportsko-industrijski proizvod

Sportsko-industrijski proizvodi se proizvodi industrijskog porijekla, tj. to su interdisciplinarni
proizvodi sporta i komplementarnih djelatnosti.
itave su grane djelatnosti u funkciji sporta i proizvode iskljuivo za sportsko trite. Iz tih
razloga ne bi smjelo biti dvojbe u pogledu pojmova sportsko-industrijski proizvod ili industrijski
proizvod za sport, uostalom sport je pokreta takve vrste proizvodnje u cijelom svijetu.
Sportsko-industrijski proizvodi u razvijenim evropskim zemljama, te posebno u SAD-u, klju su
razvoja posebnog sportskog trita sa vrlo visokim prihodima i dobrima.
Sportsko-industrijski proizvod mogue je skladititi kao i svaki drugi materijalni konvencionalni
proizvod te ih je mogue klasicifirari sa aspekta opipljivosti, heterogenosti, pojavnosti,
prolaznosti i fluktacije. Dotini proizvodi imaju isto tako izriitu i vanu znaajku, a to je marka
proizvoda. Proizvoai svih vrsta sportsko-industrijskog proizvoda vode brigu o oznaci
proizvoda, njenom dizajnu, politici razvoja, kvaliteti, zatiti i korisnikom pravu. Marka
proizvoda oznaava njegova svojstva i kvalitetu i prema njoj su sportski proizvodi prepoznatljivi
na svjetskom tritu.
---------- 22 ----------

____________________
23
Bartoluci, M., (2003) Ekonomika i menadment sporta, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, str 246
5.2. isti sportski proizvod

isti sportski prozvod su razni programi s primjenom u sportu, koji se realizuju na tritu
kratkotrajne neposredne potronje. Ti programi su rezultat aktivnosti pojedinanih podruja
sportova. Kako sport dijelimo na etiri subpodruja, edukaciju odnosno tjelesnu i zdravstvenu
kulturu, natjecateljski vrhunski sport, sportsku rekreaciju i kineziterapiju te sport invalida, to je
svaki pojedini program nastao unutar nekog od navedenih podruja usluga odnosno proizvod za
sebe. Ovu vrstu nematerijalnog sportskog proizvoda nazivamo isti sportski proizvod jer je
iskljuivo rezultat sporta kao djelatnosti i jer je nematarijalne prirode (usluge).
Odreene programe sporta moemo smatrati i intelektualnim uslugama. Primjer su nastavni
programi tjelesne i zdravstvene kulture za uenike, studente i sl.
Usluge sportske rekreacije ne bi mogli svrstati samo u inteletualne usluge, budui da sportska
rekreacija osim dijela programiranja transformacijskih procesa za zainteresirane korisnike nudi
najam sportsko-industrijskih proizvoda (npr. sportskih objekata i sportskih rekvizita) kao i
konzumiranje razliitih ugostiteljskih proizvoda i sadraja.
Natjecateljski vrhunski sport isti je sportski proizvod koji obuhvaa sportske priredbe svih
vrsta i razina natjecanja, gdje na tano odreenom mjestu i u tano odreeno vrijeme neki
odreeni sporta odmjeravaju svoje vjetine s nekim (protivnikom) ili neim (vremenom,
udaljenou, bodovima, visinom) ili oboje.
Programi kineziterapije u procesu rehabilitacije osoba oteenog zdravlja, osobe sa
funkcionalnim smetnjama i invalidnih osoba mogue je svrstati u intelektualne usluge, kao isti
proizvod sporta. Kineziterapijom kao znanstvenom disciplinom, mogue je spoznati,
dijagnosticirati i prognozirati njen utjecaj na insuficijentno stanje osoba pod tretmanom.
Korisnici usluga kineziterapije tretiraju se kao poseban trini segment.
Sport invalida takoer je posebno podruje sporta i posebni je trini segment, kako potranjom
za kineziterapijskim tretmanima i za sportsko-industrijskim proizvodima prilagoenim sportu
invalida, tako i za programima sportske rekreacije i sporta prilagoene invalidnim osobama.
5.3. Integrirani sportski proizvod
Sportske je proizvode mogue kao i veinu konvecionalnih proizvoda koristiti ili konzumirati uz
neke druge proizvode i/ili djelatnosti. Kada je koritenje nekog proizvoda ili neke druge
djelatnosti uvjetovano odreenim sportskim proizvodom, oni su meusobno neovisni pa ih
zovemo integrirani sportski proizvod.
---------- 23 ----------

____________________
Ibidem, str 247-249
Takvo integriranje moe biti sloeno ili jednostavno, te ih s tog aspekta dijelimo na sloeno
integrirani proizvod ili jednostavno integrirani proizvod.
Slika 5.2.:Podjela integriranog sportskog proizvoda
Primjeri sloenog integriranog sportskog proizvoda jesu skijaki turistiki aranmani, rafting,
praenje olimpijskih, svjetskih, evropskih i drugih natjecanja, programirani aktivni odmori i drugi
slini aranmani u koje je integriran neki sportski sadraj kao osnovni motiv. Primjerice, skijaki
aranman je integrirani sportski proizvod jer obuhvata itav niz djelatnosti koje su u funkciji
osnovnog motiva, a svi zajedno ine jedinstveni turistiki proizvod.
Uinkovit spoj nekog sportskog proizvoda i neke jednostavne usluge ini jednostavno integrirani
sportski proizvod. Primjeri takvih proizvoda su najam sportske opreme, rekvizita i razliitih
drugih sportskih proizvoda, usluge poduavanja, stvoreni ugodni ambijent vjebanja i sl., dakle
svi oni koji su u funkciji unapreenja sporta kao djelatnosti.
---------- 24 ----------

____________________
Ibidem, str.250
LITERATURA:
* Bartoluci, M., (2003) Ekonomika i menadment sporta, Kinezioloki fakultet Sveuilita u
Zagrebu
---------- 25 ----------
6.SISTEM SPORTA I VRIJEDNOSTI

"Sport kao forma fizike kulture obuhvata rekreaciju, igru, takmienje. U tom kontekstu sport je
neizbjeno sastavni dio drutva i drutvenih procesa. Karakteristino obiljeje za svako drutvo
ogleda se u organizovanom ivotu lanova zajednice, zatim, u drutvenom poloaju koji imaju
lanovi drutva kao i u odgovarajuoj svijesti lanova drutva. Ovo se odnosi ne samo na
materijalnu sferu nego i druge aspekte drutvenih odnosa, oblike drutvene svijesti, procese u
drutvu pozitivne i negativne. U tom kontekstu nameu se i pitanja:24
-
Zato je sport uticajan a i znaajan u drutvu?

Da li su prisutne veze izmeu sporta i drugih oblika kulture?
Kako i zato se sport razvio u pravcu sportske industrije i komercijalizacije?
Da li se na sportskim manifestacijama potuje fer-play?
Da li je sloboda izbora sporta u svakom drutvu prisutna?
Da li drutvena stratifikacija slojevitost ima uticaj na sport?
Sport kao sistem vrijednosti u drutvenim odnosima treba da sadri sistem normi ponaanja sa
ciljem da uredi odnose u svim segmentima ivota i rada. Sportski moral ili etika u sportu
predstavlja specifinu svijest o ponaanju u procesu takmienja, vjebanja itd.
Sportski moral ili etika u sportu predstavlja specifinu svijest o ponaanju u procesu takmienja,
trenanog procesa, zatim publika-sportisti i publika-sportska manifestacija. Sociologija sporta
moral posmatra kao standard drutvenog ponaanja sa ciljem da norme, pravila prihvate ne samo
sportisti nego i treneri, sudije, publika i ostali. Dakle, etika kao nauna disciplina ima dvojako
znaenje, prvo, etika je filozofska disciplina a drugo to je skup pravila, normi o ponaanju ljudi
to ih formira drutvena grupa ili zajednica. U tom smislu moral se spoznaje sa aspekta globalnog
druva odnosno drutvene zajednice, kao cjeline. Za razliku od teorijske etike praktina ili
normativna etika ima za cilj da ne objanjava postojea moralna shvatanja ve da formulira i
utvruje principe i pravila na temelju kojih se trebamo rukovoditi u svakodnevnom ponaanju i
djelovanju. Znaajna su tri bitna elementa morala:
Moralna norma sadro pravilo kako se treba ponaati u duhu postojeeg morala.
Moralni sud ogleda se u pozitivnom ili negativnom stavu o uinjenom djelu.
Moralna sankcija znai kaznu koja se izrie prema pojedincu ili grupi.
Razvojem fizike kulture i sporta utemeljile su se norme, pravila ponaanja koja su samo za tu
oblast vaea, te u tom smislu znaajna su dva oblika moralnih pravila koja su bitna u
meunarodnom sportu. Prvi Sportski manifest Meunarodnog savjeta za fiziko vaspitanje pri
Ujedinjenim nacijama, istie etiki aspekt morala. Ovaj aspekt ogleda se u slijedeem: sport je
fizika aktivnost koja ima karakter igre i borbe pri emu se moraju potivati sportska pravila,
treba da bude fer pley odnos, zatim, sport moe da predstavlja susrete meu ljudima uz
solidarnost, sportski ideali treba da budu istina i korektan odnos. Drugi oblik moralnih normi
kodeks ponaanja pod nazivom Fair play iji je osniva Pierre de Couberten.
---------- 26 ----------
____________________
24
Kozaranin, A., (2008) Etika u sportu, Struni rad-Sport science, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu, str.54
Kodeks sadri slijedea pravila, norme:

-
razvijanje korektnih, drugarskih odnosa meu sportskim suparnicima

potivanje pravila i sudijskih odluka
razvijanje aktivizma da bi se oplemenila sportska borba u takmienju
usklaivanje linih potreba i interesa sa potrebama i interesima ekipe kluba,
reprezentacije
razvijanje antikolonijalnog, antirasistikog, antinacionalnistikog stava u irim sportskim
takmienjima.
Dakle, etika-moral u sportu je neizbjean fenomen, te u tom kontekstu treba da uskladi odnose
koji se javljaju u vidu negativnih procesa kao to je npr. korupcija, lani amaterizam, elitizam,
itd. Potrebno je prevazii sve te negativne pojave a da se potuju principi etike nai usredsrediti
panju na razvoj sporta kroz igru, rekreaciju, sportsko navijanje, isticanje sportskih principa,
sportskih dostignua, itd.
Sport koji prua mogunost sportisti da iskae svoje osobine, moe da bude poprite ljudskih
pobjeda, slave, ali isto tako moe da bude polje degradacije, dehumanizacije, makijavelistikog
ponaanja, nasilja. Naime, u sportu postoje imperativi koji ne doprinose autonomiji linosti
sportiste, zadovoljstvu vjebanja, jer imaju zahtjev za prinudom, zapovijesti (od strane trenera),
zatim sankcije koje mogu biti razliito primjenjene, itd. Vaspitno-obrazovni proces koji ima za
cilj usvajanje sportskih normi-pravila, pozitivnih vrijednosti i znanja, sportskih navika sa
sportskim interesom i vjebom, daje mogunost prevazilaenja negativnih pojava u sportu.
"Humana crta sportaa i sportske borbe ogleda se u nastojanju sportaa da se oslobodi slijepe
ovisnosti o prirodi i da oovjeuje vlastitu prirodu (upozna ispozna to sve moe njegovo tijelo).
Sportska borba mora postati plemenito nadmetanje koje nije usmjereno protiv drugog sportaa,
ve je to borba s vlastitom prirodom kako bi ovjek ovladao prirodnim silama i koristio ih za
usavravanje svojih motornih sposobnosti. Ako sporta prihvaa i doivljava sportsko natjecanje
kao jedno od mogunosti da u njemu provjeri i potvrdi razinu i kvalitetu ostvarenih potencijalnih
sposobnosti i humanih vrijednosti svoje linosti, onda u partneru (protivniku) ne vidi prepreku
koja ga sprjeava u ostvarenju istinskih potreba za ostvarenjem cilja, za slobodom, ve mu
protivnik postaje mjerilo za realnu procjenu vlastitih dostignua. Sporta koji tako shvaa sport i
sportsku borbu, ne raduje se pobjedi samo zato to je svladao protivnika, ve i zato to je stekao
nova saznanja o vlastitim mogunostima, to je otkrio nove vrijednosti ne samo tehnike, ve i
etike naravi. Uvaavati i pridravati se pravila te potovati fair play, znai biti dobar sporta.
Dobar sporta cijeni sport, cijeni igru, dri se pravila i igra poteno, prepoznajui da je to jedini
put za dobro odigranu utakmicu ili nastup te jamstvo za zadovoljstvo nakon utakmice. Neupitno
je da sport izgrauje karakter. ini to preko odgovornosti prema treningu (dolazak na trening u
odreeno vrijeme, na vrijeme), potivanja trenera i sportskih kolega te napornih
treninga,odricanja, psihikih i fizikih napora. Najvredniji je doprinos sporta karakteru
prihvaanje poraza. Prihvaanje poraza u sportu osigurava nam pobjedu u rjeavanju i noenju s
problemima u ivotu.25
Suvremeni je sport na vjetrometini stalnog etikoga propitivanja i iskuenja te utilitaristikog
pristupa. Sport predstavlja razne rizike poput gospodarskog upletanja te postizanje pobjede pod
---------- 27 ----------

____________________
Ibidem, str.55
25
Brkljai, M., (2007) Etika i sport, Tematski rad, Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci, str.232
svaku cijenu. Svaka zemlja vodi odreenu politiku prema podruju drutvenih djelatnosti, pa tako
i prema sportu, tj. sportskoj (fizikoj) kulturi. Miroljubiva aktivna egzistencija, promjena
politikih sustava, konkurencija, nacionalna, religiozna i rasna diskriminacija, bez sumnje, pitanja
su politike koja se nuno odraavaju i na sport. Zbivanja u sportu, u svijetu i u nas, to potvruju.
Danas je sport postao sredstvo propagande u meunarodnoj politici. Pokazuju to brojna zbivanja
vezano uz domainstva svjetskih prvenstava, olimpijada, paraolimpijada i sl. Olimpijci, kao i
sportai openito, postali su borci za presti svoje drave-nacije. Sport je postao probni poligon
za odmjeravanje snaga blokova svijeta. Sportski je svijet podijeljen na sportske velesile imale
zemlje. Da bi osigurali presti svojoj dravi, sportai se izlau vrlo zahtjevnim, napornim i esto
jedva izdrljivim treninzima. Oko sebe sakupljaju cijeli tim strunjaka raznih profesija kao to su
kineziolozi, nutricionisti, psiholozi ne bi li ostvarili zadane norme i doli do toliko eljenog cilja
prvoga mjesta. Katkad taj cilj ima i svoju cijenu. Vrhunski sport, nije ni human ni zdrav ni etian.
Svi vrhunski sportai plaaju danak uspjesima vlastitim zdravljem. Postavlja se pitanje je
li etino da propagiramo bavljenje sportom kako bibili zdraviji i kako nam djeca ne bi bila na
ulici, a istovremeno one najuspjenije i najzdravije bacamo u rvanj u kojem glavni cilj
postaju rekordi,promocija, reklame, odnosno trite i zarada. Vrhunski sportai postaju s
vremenom ranjivi i bolesni moderni gladijatori. Zastraujua dilema etiko-socijalnog karaktera
ogleda se u trenutku kada vrhunski sporta silazi s trona rekorderstva. Najedanput i to brutalno
njegov se drutveni, a time i psiholoki poloaj potpuno mijenja: prestaje biti boanstvo sportskih
terena, nije vie feti popularnosti. Gubi se zanimanje njegove vlastite sredine za njega, a on sam
potpuno mijenja nain ivota: odjednom se nae pred obinom svakodnevicom. To je trostruki
preobraaj: najprije se smanjuje vanost i opseg njegova fizikog ivota i aktivnosti bez
intenzivnih napora, potom mu se mijenja duhovni svijet dovodei do krize identiteta (postaje
normalna, privatna osoba koja vie nije pod lupom javnosti) i u konanici ga eka promjena
radne sredine koja sada trai neku drugu vrstu aktivacije. Dolazi do transpozicije autoriteta.
Najvei napad na dobroinstvo, kao jedan odetiri etika principa, u sportu je problem koji se
ogleda u tome to su sportske organizacije, klubovi, drutva i udruge iskljuivo usmjerene na
podizanje sportaa do najveih uspjeha, do rekorda, pobjede, a istovremeno potpuno nespremne
za rukovanje u mekom prizemljenju rekordera u svakodnevicu. Stvarnost pedagokog rada u
klubovima jednostranaje i utilitaristiki okrenuta rezultatima. Dilema rekorder-heroj ili rtva,
nedopustiva je u 21. stoljeu. Pojava rekordera-rtava predstavlja znanstvenu nepismenost i
moralnu neodgovornost odgovornih u sportu.
---------- 28 ----------

____________________
Ibidem, str.233
LITERATURA:
* Brkljai, M., (2007) Etika i sport, Tematski rad, Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
* Kozaranin, A., (2008) Etika u sportu, Struni rad-Sport science, Fakultet sporta i tjelesnog
odgoja Univerziteta u Sarajevu
* Pavievi, V. (1974). Osnovi etike. Beograd: BIGZ.
* Tanovi, A. (1973). Etika i politika. Sarajevo: Svjetlost.
* Opta Deklaracija o pravima ovjeka UN, l. 1.
* Sportski manifest Meunarodnog savjeta za fiziko vaspitanje pri UN
---------- 29 ----------
7.DRUTVENE POTREBE U SPORTU, INDIVIDUALNE POTREBE U SPORTU
"Sport kao drutvena djelatnosti je svjesna ljudska aktivnost u okviru koje ovjek troi svoju
psihofiziku energiju u cilju zadovoljavanja odreenih individualnih ili drutvenih potreba. U
okviru raznovrsnih aktivnosti postie se odreeni efekat a) bilo na nekom predmetu, b) na
drugom pojedincu ili grupi, c) na nekom djelu drutvene strukture (organizacija, grupe, ustanove,
sportski kolektiv itd). U strukturi sportskog djelovanja, potrebe predstavljaju osnovnu pokretaku
snagu. Potrebe ukazuju:
-
ta znae za pojedince, grupu, organizaciju ili globalno drutvo;
Kolika je potreba da se ima potreba za sportom;
ta izaziva potrebu za sportom?
Kolika je odreena potreba univerzalna
Predmeti predstavljaju stvarne ili mogue uslove drutvenog djelovanja. Zavisno od toga na ta
se deluje mogu se razlikovati karakter, tok i posljedice djelovanja. U sportu predmet djelovanja
moe biti neka prirodna ili vjetaka prepreka, drugi ovjek ili drutvena grupa. Sredstva
predstavljaju ono ime se djeluje (koplje, motka, kugla, gimnastike sprave itd.). Ona zavise od
razvijenosti odreene djelatnosti, od samih aktera i predmeta djelovanja. Vrijednosti motiviu
svako djelovanje i ponaanje. One mu odreuju smisao koje on ima za aktere (sportiste) ali i za
budue generacije. Vrijednosti su u neposrednoj vezi sa potrebama.
Interesi usmjeravaju drutveno djelovanje i ukazuju na uestvovanje, uzimanje uea u neemu.
Oni oznaavaju aktivan odnos prema djelovanju i uvjek stoje iza grupe ili organizacije. Interese,
kao izraze objektivnih drutvenih odnosa treba razlikovati od interesovanja kao racionalizacije
subjektivnih elja. Interesi posreduju izmeu potreba i vrijednosti, odreuju pravac djelovanja i
nain ponaanja kojim se moe zadovoljiti neka potreba i ostvariti odreeni cilj.
Pravila i norme reguliu djelatnosti ljudi, njihova meusobna ponaanja i sutinski su povezane
sa sistemom vrijednosti, sa onim to ljudi cjene, prema emu tee i usmjeravaju svoju aktivnost i
ponaanje. Pravila i norme su standardi specifinog ponaanja koji se oekuje od lanova neke
drutvene grupe. Drutvena pravila pripadaju organizacionoj strukturi grupa i drutava i njima se
obezbjeuje organizacija sistema, obrasci ponaanja ljudi, odreuje kako treba postupati u
odreenim situacijama.
Nijedno drutveno djelovanje kao proces ne moe se odvijati bez navedenih strukturalnih
elemenata. I sport se odvija zahvaljujui akterima, potrebama, predmetima i sredstvima,
vrijednostima, interesima i pravilima kao nezaobilaznim standardima.26
---------- 30 ----------

____________________
26
Sport kao drutveno djelovanje- Drutvo i sport- Osnove sporta- Savremeni sport.com
7.1.Teorija hijerahije potreba (Abraham Maslow)

"Maslovljeva teorija potreba je i danas jedna od najpoznatijih i najee koritenih teorija u
praksi. Za Maslowa su karakteristine dvije polazne teze: prvo, da postoji struktura osnovnih
potreba koje su univerzalnog karaktera, odnosno koje su relevantne za svaku osobu i, drugo, da
svakog ovjeka treba posmatrati kao pojedinca integrisanog u grupu (organizaciju), koji ima i
odreene specifine potrebe, elje i ciljeve. Na osnovu svojih istraivanja i iskustava Maslow je
definisao pet kategorija potreba koje je predstavio u hijerarhijski oblikovanoj konstituciji:
Slika 7.1.:Hijerarhija potreba Maslow
Fizioloke potrebe- Pod fiziolokim potrebama Maslow podrazumijeva potrebe za hranom

vodom i druge tjelesne potrebe. Dakle rije je o svim osnovnim potrebama ljudi koje su vezane
za obezbijeenje njihovog opstanka. S obzirom da je rije o osnovnim potrebama (potrebama
nieg reda), motivaciju za njihovo zadovoljavanje Maslow definie kao motivaciju nieg ranga.
Potrebe za sigurnou- Pod potrebama za sigurnou, odnosno bezbjednosnim potrebama
Maslow podrazumijeva potrebe ljudi da se zatite od negativnih posljedica fizikih ili psihikih
prijetnji (stvarnih ili potencijalnih) iz okruenja. I ove potrbe, a shodno njima i motive, Maslow
definie kao potrebe (motive) nieg reda.
Potrebe za pripadanjem- Potrebe za pripadanjem (socijalne potrebe) su potrebe koje pojedinac
ima kao lan porodice i lan grupe (organizacije) u kojoj radi. Kao lan organizacije, svaki
ovjek (kao socijalno bie) ima potrebu za druenjem, potrebu pripadanja radnoj grupi, odnosno
timu i potrebu da razvija prijateljske odnose sa lanovima grupe (i drugim lanovima
organizacije).27
---------- 31 ----------

____________________
27
Maslow, H.A.,(1982), Motivacija i linost, Nolit, Beograd str 52
Potrebe za potovanjem- svaki ovjek ima potrebu da bude potovan (ali i da potuje druge).
Prema Maslowu, potrebe za potovanjem obuhvataju elju ljudi da budu (i pokau se)
sposobnim, nezavisnim i priznatim, ukljuujui i potrebu za samopotovanjem.
Potrebe za samoaktuelizacijom- Prema Maslowu svaki ovjek tei ka samoaktuelizaciji. Rije
je o elji (potrebi) da realizuje svoje potencijale na nain koji vodi ka samoispunjenju. Svako eli
da bude ono to moe da bude kako bi mogao da konano ivi u miru sa samim sobom.
Mnogo je protivnika Maslowljeve teorije. Meutim, intuitivno moemo razumjeti da ako se, npr.,
osoba brine da moe izgubiti svoj posao zbog restrukturiranja suda, onda bi pokuaj da se osoba
motivira kroz naglaavanje njihove neophodnosti bio beskoristan.
Maslow stoga podsjea menadera da na rad pojedinaca mogu uticati i faktori van radnog mjesta
eksterni faktori. U pokuaju da se pobolja rad pojedinca, menader mora razumjeti koju vrstu
potreba taj pojedinac pokuava da zadovolji. Menader to moe saznati kroz diskusije sa svojim
uposlenicima, pomaui im da razrijee izazove s kojima se suoavaju van posla. Drugim
rijeima, dobar menader nije neko ko se udaljava od drugih ve neko ko upoznaje lanove svog
tima kao pojedince. Tako e menader razumjeti potrebe pojedinca u svom timu i moe ih
pokuati motivisati na nain koji ispunjava njihove pojedinane potrebe.
Primjeri
Ako pojedinac pokuava da zadovolji svoje potrebe za aktivnou i samoaktualizacijom,
menader mu moe dati takav zadatak koji e tom pojedincu dati priliku da bude kreativan dok
ga izvrava, te da stekne osjeaj zadovoljstva po zavretku zadatka.
Ako menader pokuava da usmjeri tim da obavi zadatak, te uvidi da pojedinci unutar tima
imaju razliite line potrebe, onda se zadatak mora postaviti tako da bude privlaan za sve njih i
zadovolji njihove potrebe. Npr., postavljanje novog plana poveanja efikasnosti se moe uraditi
na sljedei nain:
Mi moramo razviti plan poveanja efikasnosti rada, ne samo zato to e on osigurati da sud bude
u mogunosti da prui zatitu svim graanima, nego zato to e dozvoliti vama da budete
kreativniji i samostalniji u svom radu, dozvoliti vam da vie suraujete s drugim lanovima
tima, i na kraju,to e znaiti da e svako od vas i vaih menadera biti u
mogunosti da vidi kako vi doprinosite radu suda.
____________________
---------- 32 ----------

Ibidem
LITERATURA:
* Sport kao drutveno djelovanje- Drutvo i sport- Osnove sporta- Savremeni sport.com
* Maslow, H.A.,(1982), Motivacija i linost, Nolit, Beograd
---------- 33 ----------
8. KULTUROLOKI ASPEKTI SPORTA

"Fenomen kulture kao diferencirani oblik drutvene svijesti, kao segment nadgradnje drutva,
formirao se na relaciji ovjek-priroda i nastaje kao njegova svjesna djelatnost.
Kultura je ukupnost vrijednosti dobara koje je ovjek u svojoj historiji stvorio, kao takva
vrijednost ispoljava se u tri oblika:
-
Kao stvaralatvo, djelatnost, u kojoj ovjek stvara nove ideje ili predmete svojojm
sposobnou i uz pomo drutvene sredine i kulturnog naslijea
Kao prenoenje kulturnih vrijednosti preko komunikacijskih sredstava, tj.iskustva,
razgovora itd.
Kao prijem kulturnih vrijednosti razvojem ovjekovih ula, afiniteta, osjeanja za
prihvatanje kulturnih vrijednosti
Kultura spada u bazu drutva kao njegova osnovna- radna i stvaralaka djelatnost u materijalnoj
proizvodnji, ali i u nadgradnju drutva, gdje djeluje preko oblika drutvene svijesti, tradicije i
kulturnog naslijea. I ovjek i kultura, dakle, uslovljeni su strukturom drutveno-ekonomskih,
kulturnih i nasljednih tradicija. ovjek je kao bioloko-socijalni, kulturni sistem, uslovljen
prirodom, drutvom i kulturom. Psihosocijalna strana ovjeka je linost koja mu pomae da se
prilagoava datoj sredini ili da je mijenja. Osnovne karakteristike linosti su: specifino
dosljedno ponaanje, odnos prema sebi i odnos prema sredini, zatim, integritet, drutvenost,
stvaralatvo.
U vezi sa tim postavljaju se pitanja:
-
Kakav je odnos sporta i linosti u kontekstu kulture kao fenomena

U emu se ogleda linost sportiste
Sportista je bioloko-socijalna jedinka sa specifinim karakteristikama (nasljednim,

konstituisanim) i steenim dispozicijama (npr.uticaj sredine, odgoj). U poetnom formiranju
linosti nosioci socijalizacije su porodica, kola i grupa sa zajednikim interesima. Kasnije ulogu
socijalizacije preuzimaju institucije drutva, kao npr.kulturne institucije, radna organizacija itd.
Sport ima pozitivan uticaj na proces civilizacije. Bavei se sportom pojedinac u u sportske
aktivnosti unosi svoju individualnost i svoju linost, i to posebno u trenanom procesu. Meutim,
odnos izmeu sporta i linosti je dvojak: i sport doprinosi pozitivnom razvoju linosti. Tako npr.
Sport u pojedinim sluajevima moe biti prepreka razvoju egoizma, sebinosti. Sport treba da
razvija intelektualni i emotivni ivot sportiste, da razvija drugarstvo i drueljubivost.
Ako bi se postavilo pitanje ta ini linost sportiste, odgovor bi mogao glasiti da je sportista
linost sa svojim biolokim, socijalnim, psiholokim i kulturnim osobinama koje mu daju
mogunost da kao dinamian i struktuiran sistem djeluje stvaralaki u oblasti sporta.
Sportska socijalizacija pozitivno djeluje na sportistu, otklanja negativne pojave u sportu, a
posebno u profesionalnom sportu, kao to su npr. doping, nasilje i sl. Manifestuje se putem
vjebanja, uenja, rada klubova, kole, takmienja i sl. U sportu socijalizacija je bitna kao osnova
za uspostavljanje kooperativnih i komunikativnih odnosa sa sredinom, ali i za jaanje sposobnosti
linosti.28
---------- 34 ----------

____________________
28
Kozaranin, A.(2005), op.cit.pod 10, str 109-110
"ovjek egzistuje, tvori, ima svoju komunikaciju sa individuima i sa grupama, i razvija se u

okviru zajednice u kojoj ivi. Ono ta je vano naznaiti, je socijalni milje koji okruuje
pojedinca i od ega u najveoj meri zavisi kako e se on razvijati i izgraditi kao lan drutvene
zajednice. Jednostavnije reeno, kultura u okviru u kojoj individua ivi predstavlja najbitniji
faktor
za
razvoj
oveka.
Ono ta je isto tako vano naglasiti da je kultuvisanje svake individue od velike vanosti posebno
u svakodnevnom ivotu oveka, a tu se pre svega misli na razna podruja kao to su sporska
kultura, fizika kultura i tako dalje. Ja sam duboko ubeen da su ova dva pojma vrsto povezana i
neraskidiva izmeu sebe, sport sa jedne i kultura sa druge strane. Zato moramo uvjek naglaavati
da su ova dva pojma u neraskinlivim odnosima, sport ne ide bez kulture, jer se i ta kultura moe
lako videti na samim sportskim dogaajima, posebno tu mislim na fudbalske gde se razne
nacionalne kulture i tradicije manifestiraju na stadionima.
kotska nacionalna navijaka grupa Tatran Army u kojoj je svaka grupa u raznim tradicionalnim
suknjama podeljenim po klanovima, i oni imaju ritual stojei tokom svih 90 minuta iskazujui
potovanje svom nacionalnom timu
Kultura daje poseban doprinos razvoju individualnih sposobnosti osobe, ali takoe i u pravilnom
organizovanju i sprovodenju slobodnog vremena individue. Ona takoe doprinosi razvoju
kulturnog pluralizma, to podrazumeva komunikaciju i saradnju izmeu razliitosti, i toleranciju
koja je pre svega preduslov kod razliitih etnikih grupa. U okviru ovog shvatanja i razumevanja
kulture potrebno je pomenuti znaaj koji ima za sport kao aktivnost mnogih mladih ljudi, pri
emu se razvija fiziki i drutveno, a u okviru koje gradi i razvija kolektivan duh.
Takoe, kultura u velikoj meri doprinosi ublaavanju nasilnog i agresivnog ponaanja u sportu.
Govorei o kulturi i sportu nesumnjivo daje se znaaj interkulturnog dijaloga u sportu, simbolika
kulture je takoe vana za sport i svakako sve te norme i vrednosti koje su neophodne za pravilno
razumevanje i praktikovanje sporta. U ovom okviru podrazumevaju se uobiajeno one moralne i
pravne norme u sportu. Zato moram ponoviti i naglasiti da je saradnja izmeu sporta i kulture
veoma vana u okviru svakog drutva, i ona se mora njegovati i razvijati!29
---------- 35 ----------

____________________
29
www.Sport i kultura - Osnove sporta - Osnove sporta - Savremeni sport.com, Prof. dr. Ivan Anastasovski
LITERATURA:
* Kozaranin, A.(2005), Kinezioloka socijologija, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
Univerziteta u Sarajevu
* www.Sport i kultura - Osnove sporta - Osnove sporta - Savremeni sport.com, Prof. dr. Ivan
Anastasovski
---------- 36 ----------
9.TRINI ASPEKTI SPORTA

"Sport se danas sve vie mondijalizuje, postaje planetarni posjed, razvija se ak bre od muzike
ili filma. Sasvim je oigledno da su najuspeniji klubovi svijeta u svim lukrativnim sportovima,
defakto i uspjena preduzea koja ostvaruju velike profite na tritu sportskih usluga, roba i
kapitala; da je profesionalni sport veliki biznis, a da su sportisti globalne zvjezde ija su
bogatstva svakim danom sve vea. Vrhunski sport zahvaljujui medijskoj panji i interesovanju
gotovo polovine stanovnika planete, postao je jednom od najprofitabilnijih grana svijetske
privrede. Sport danas pripada najbre rastuim privrednim granama u svjetu i ini 3% ukupne
svjetske trgovine (UNEP, Novembar 2004).30
"Biznis u sportu je svjetski biznis, ali ima svrhu samo onda, kada koristei resurse sporta, za
sebe i po sebi, ostvaruje profit, koji se dijelom ulae u jaenje sportskih rezultata.Sa druge
strane, tako ostvareni sportski rezultat je novi resurs za biznis, koji opet zajedno sa sportom
pronalazi puteve profita. Krug, koji sainjavaju slijedee take:
ideja o vrhunskom sportskom rezultatu- ulaganje biznisa u ostvarenje cilja- ostvareni ciljsportski biznis sa profitom- sportski rezultat (sportska ideja- biznis- sport- biznis- sport).Na
poetku i na kraju cijelog procesa je sport.
Sportski biznis za sebe predstavlja prije svega sport koji je sam za sebe biznis, jer se od
resursa sportskih aktivnosti moe ostvarivati profit, koji se, opet ulae u sport. Odnosi se to
najprije na direktne poslovne aktivnosti i to: profit od ulaznica, profit od kupoprodaje sportista,
profit od marketinga imida i drugih trinih vrijednosti odgovarajueg kluba, tima, sportiste i
drugih sportskih subjekata.
Sportski biznis po sebi podrazumijeva iru primjenu poslovne funkcije u sportu, i odnosi se,
prije svega, na takozvanu prateu sportsku industriju, na primjer, proizvodnju sportske opreme,
odjee i obue za sport, slobodno vrijeme, rekreaciju i sl. Takve industrije ne bi bilo da nije
sporta.
Profit je cilj svakog biznisa, sport mu je uvijek bio sredstvo da ga i ostvari. Meutim sa
teorijskog aspekta sportu je cilj neto sasvim drugo, pa je biznis i profit mogue posmatrati, sa
tog stanovita, samo kao strategiju sporta. U toj komplementarnosti ciljeva i strategija danas je
novac uspio da izmeu svih stanica sportskog procesa povue znak jednakosti, briui sve
granice. Ponekad se ne zna da li su: vrhunski sportski rezultati i profit, cilj ili strategija. Nekada
su u istoj ravni, jer od sporta ne bi se donijelo najvie novca, ili ipak, ne bi se dogodilo da se
najbolji sportski rezultati postiu tamo gdje ima i biznisa.
Savremeni sport karakterie visoka profesionalizacija klubova i takmienja, sve vei rast prihoda
i sve izraeniji trend korporativnog organizovanja i upravljanja i kao takav je nezamisliv bez
uspjenog menadmenta.31
---------- 37 ----------

____________________
30
urbatovi, J.,(2012), ), op.cit.pod 21
31
Tomi, M., (2001), ), op.cit.pod 20
9.1.Pojam menadmenta
"Pojam menadmenat se u strunoj literaturi, ali i praksi, najee koristi da oznai savremeni
koncept upravljanja organizacijom.
Etimoloko znaenje rei menadment potie od italijanske rei maneggiare-rukovati, koja je
izvedena od latinske rei manus-ruka. Kako je pojam management u engleskom jeziku nastao
od rei manage upravljati, on se danas uglavnom prevodi kao upravljanje.Neki autori i
teoretiari skloni su da ovaj pojam oznae kao sistem upravljnja ili rukovoenja.Pod pojmom
menaderstvo podrazumijevaju:32
-
Sistem rukovoenja privredom, u kome vlasnika-preduzetnika, sve vie zamjenjuje

organizator i nadzornik procesa proizvodnje ili druge privredne djelatnosti
Pojavu organizovanja javnih manifestacija, pozorinih i drugih priredbi
Pojava se u oznaenom smislu proiruje na sve oblasti djelatnosti drutva
"Menadment, kao ljudska aktivnost, je nastao jo sa ovjekom u prvobitnoj zajednici, koji je

nastojao da prirodu prilagodi svojim potrebama. ak je i za najjednostvanije aktivnosti bilo
neophodno planirati, organizovati i donositi odluke. U samim zaecima civilizacije, opstanak
ovjeka je bio uslovljen vetinama voenja i upravljanja, da bi vremenom, sve do dananjih dana,
menadment od vjetine dospjeo do veoma znaajne naune discipline. Ljudi su kroz cijelu
istoriju ovjeanstva, zapravo, stvarali i oblikovali organizacije. Tako da, s pravom moemo
ustvrditi, da je menadment oduvjek bio neophodni alat u rukama ljudi.
Mnogi principi modernog menadmenta su svoje utemeljenje imali jo kod starih Sumera, koji su
bili poznati trgovci. Dravna uprava, javni radovi i ustrojstvo svetenstva su za to vrijeme bili na
neshvatljivo visokom nivou. Mojsije se koristio principima ogranizacije i rukovoenja kada je
predvodio plemena Izraela na putu iz Egipta. Uporeba principa menadmenta je jo oiglednija,
prilikom izgradnje grandioznih piramida u drevnom Egiptu (2700.-2200. godine pne). Samo za
gradnju jedne Keopsove piramide, bilo je potrebno vie od 100.000 radnika, dva i po miliona
kamenih blokova teine i do 5 tona transportovanih sa velikih udaljenosti i preko 20 godina
svakodnevnog rada. Ovakav istorijski poduhvat je mogao biti realizovan samo dobrim
planiranjem, organizovanjem, koordinacijom, voenjem i kontrolom. To je jedan od
najslikovitijih primera uspjenog menadmenta. Makijaveli je u 16. veku postavio etiri principa
upravljanja i vladanja. Meutim, razvoj naune misli o upravljanju vezuje se za kraj 19. i
poetak 20. vjeka i industrijsku revoluciju, kada je veliki broj inovacija doveo do zamjene
ljudskog rada radom maina i posljedino do ubrzanog privrednog razvoja.
Menadment, dakle, kao aktivnost je uvek postojao i pripadao je svim ljudima i nacijama,
meutim menadment kao ideja ekskluzivno pripada Amerikancima. Oni su prvi identifikovali
probleme u upravljanju, poeli da piu o menadmentu kao drutvenom fenomenu i predmetu
naunog istraivanja.
Mnogi teoretiari, kao i ljudi iz prakse, dali su znaajan doprinos utemeljenju menadmenta kao
naune discipline. Meutim, nepodjeljena su miljenja da su istinski zaetnici naunog pristupa
menadmentu i klasine teorije bili Frederik Tejlor, Anri Fajo i Maks Veber.33
---------- 38 ----------

____________________
32
Tomi, M., (2001), op.cit.pod 20, str 19-20
33
urbatovi, J.,(2012), op.cit.pod 21,str 4-5
"Vrlo esto u strunoj literaturi nailazi se na definicije pojma menadmenta, u smislu da je

tonauka o upravljanju ili vjetina upravljanja, odnosno proces upravljanja. Pojam
menadmenta se moe definisati na etiri naina: kao proces, kao nauka, disciplina ili vjetina,
kao profesija i kao karijera i zanimanje.
Menadment kao proces predstavlja nauni pristup menadmentu koji koristi naune metode pri
donoenju odluka. Menadment je u sonovi organizacioni proces u kome se kordiniraju, integriu
i usmjeravaju organizacione aktivnosti radi ostvarivanja postavljenih ciljeva. Kao takav on
formulie i rjeava probleme. Posebno se definisanjem menadmenta, kao procesa, istie:
dinamika priroda menamenta, znaaj promjena, kao realnosti u radu organizacije, skup
razliitih aktivnosti koje obavlja organizacija u razliitim vremenskim periodima i potreba za
menaderskim aktivnostima koje se mogu usmjeriti i kontrolisati na mjestima gdje nastaju
promjene. Bitno odredite menadmenta kao procesa je u destinkciji menaderskog od
nemenaderskog posla.
Sa stanovita discipline, menadment se izuava u obrazovnim ustanovama, sada ve u cijelom
svijetu, a to se tie vjetine, zasnovan je na radnim sposobnostima, znanjima, talentu i iskustvu
menadera.
Menadment je i profesija, karijera i zanimanje i nju predstavljaju menaderi. Definisanjem
menadmenta kao profesije vri se konana diferencijacija na menadersko i nemenadersko
osoblje.
Menadment kao karijera znai poziciju u organizaciji kojom se preuzima odogovornost za
ostvarene rezultate.34
9.2.Vrijednosti sporta i menadmenta
Novi odnosi u sportu priznaju stvaranje novih ljudskih vrijednosti, iji je produkt sportski
rezultat, ali priznaje i njihovo materijalno valorizovanje. U osnovi stvaranja novih ljudskih
vrijednosti stoji sportski proces. Naruavanje ravnotee izmeu sportskog procesa i valoriziranja
novih vrijednosti vodi u dananjim okolnostima sam sport u bespua i lavirinte sportske
metafizike. Ako je ta ravnotea uzdrmana na tetu valorizacije, a u korist sportskog procesa,
sportu se moe pripisati da je sam sebi cilj. U obrnutoj varijanti, u kojoj je valorizacija sama sebi
cilj, od sporta e ostati samo gladijatori i cirkuzaneri.
Savremeni sportski menadment, takve tendencije mora da uoi, ali i da odri ravnoteu u nunoj
proporciji, koja e obezbijediti stvaranje novih ljudskih vrijednosti i njihovu valorizaciju, iji e
dio biti input za novi ciklus sportskih procesa.
Fenomeni i pojavni oblici savremenog sporta su iroki i zahtijevaju svestranu socioloku,
psiholoku i ekonomsku analizu. Sa stanovita potreba izuavanja sportskog menadmenta, o
sportu i njegovim tendencijama, fenomenima i pojavnim oblicima nuno je iznijeti slijedee:
-
Sport pripada grupi drutvenih (neproizvodnih) djelatnosti. On je dio drutvene

---------- 39 ----------

____________________
34
Ibidem, str.85-86
nadogradnje, a na Zapadu ga svrstavaju u-neprofitne organizacije (non profit

organizations). Sport ne proizvodi materijalizovanu vrijednost, on stvara nove vrijednosti,
a tek drugi procesi mogu ih materijalizovati.
-
Sport je visoko-stvaralaka oblast sa izraenom kreacijom i talentom protagonistasportista, trenera, pa i menadera. To je uslov ulaska u vrhunski sport.
Sport tei perfekciji, koja u protagonistima i u irokom auditorijumu izaziva duboke

etike i estetike doivljaje. Stvaranje kreativnog dijela na treningu i njegovo iskazivanje
u tom obliku na samom takmienju, ine sportske protagoniste-sportiste, trenere i
menadere-umjetnicima. Dakle, sport je i umjetnost.
Sport je javna djelatnost, sa visokoizraenom komunikacijskom ulogom izmeu

protagonista i mnogobrojnih konzumenata sporta. Sport je objekat i subjekt
masmedijskog fokusiranja. Svaki drugi graanin ove planete na bilo koji nain je
konzument sportske informacije, bilo kao gledalac, primalac ili davalac sportskih usluga,
ili kao ovjek koji proita makar i mali sportski redak u novinama. Izmeu sportskih
posmatraa i sportskih protagonista stvaraju se viestruke veze: socijalne, psiholoke,
ekonomske, politike i druge.
Sport je sa stanovita treninga i takmienja visoka radna oblast u kojoj su fizika i

druga ulaganja ovjeka dovedena do nivoa, koji ponekad prijeti i samoj sutini sporta.
Sport je i biznis, za sebe i po sebi, i to je jedan od visoko-profitnih poslova.
Sport je sredstvo kojim se slui narod u vidu vjebanja (sportska rekreacija), ali i
sredstvo kojim se slue i odgovarajue profesionalne slube u svojim zadacima (vojska,
policija, istraivai mora, svemira i drugih prirodnih resursa i sl.).
Sport je profesija kojom se bave sportisti, treneri, menaderi i drugi. Ljudi su se

opredjelili da im sport bude zanimanje.
Sport je nauna i obrazovana disciplina. Da bi se stvorile nove vrijednosti, sport

prihvata tua, i sam dolazi do naunih saznanja. Sport je i nauna disciplina ali je i dio
obrazovnog sistema; predmet je izuavanja na specijalnim sportskim kolama i predmet
poduavanja u redovnim kolama nieg i srednjag obrazovanja u cijelom svijetu i svakoj
zemlji, ove planete.
---------- 40 ----------
____________________
Ibidem, str.87-88
9.3.Kadrovska politika
Kadrovska politika je jedna od est osnovnih funkcija menadmenta. Savremeni autori uviaju
znaaj ljudskog resursa za ostvarivanje eljenih ciljeva organizacije, pri emu kvalitet
kadrovskog potencijala direktno utjee na koordinaciju i usmjeravanje upravljakog procesa.
Ljudski faktor, odnosno kadrovski potencijali u savremenom menadmentu ine odluujuu
prevagu uspjenosti voenja organizacije, od ideje do cilja.
Razvoj ljudskih resursa u sportu ima svoje specifinosti. Te specifinosti odnose se na kadrove
koji upravljaju, zatim na one koji su lanovi sportskih organizacija i na volonterski rad. Druga
specifinost su sportisti, kao osnovni klijenti sportske organizacije, shvaene kao neprofitna
organizacija. Ako se ima u vidu da sportska organizacija u svojoj Misiji ima sadran i drutveni
interes, kojim se izmeu ostalog zadovoljavaju i pojedinane potrebe onih ljudi koji su razliitim
motivima opredjeljeni ka sportu, onda se mora prihvatiti injenica da zadovoljenje takvih
potreba, na irokom planu ne moe biti obezbijeeno samo profesionalnim radom.
U tom kontekstu iskristalisale su se etiri kategorije, ili strukture ljudi koji ine kadrovski
potencijal, odnosno ljudski resurs u jednoj sportskoj organiazaciji. To su:
-
Volonteri-amaterski sportski radnici, lanovi sportskih organizacija na dobrovoljnoj

osnovi.
Menadment-profesionalna menadment struktura (direktori-menaderi, treneri i dr.).
Struni radnici-zaposleni u sportskim organizacijama na razliitim strunim radnim

mjestima, orijentisani na sport ili na dopunske djelatnosti, treneri koji nisu lanovi
menadment tima i dr.
Sportisti-mladi ljudi koji su dobrovoljno pristupili odreenoj sportskoj organizaciji, a da

bi zadovoljili svoje pojedinane ljudske potrebe, kao i oni sportisti koje je sama
organizacija angaovala za ostvarenje svojih ciljeva ukljuujui i pojedinane ciljeve
samih sportista
Sportska organizacija nuno mora posebno razraditi kriterijume selekcije, treninga, orijentacije i
razvoja za svaku kategoriju, jer njihove uloge u sportu su razliite, ukljuujui i razliiti status u
odnosu na samu organizaciju i zakonsku regulativu radnog odnosa.
Kadrovsko politikom odreuju se pravci, naela, kriterijumi i principi svih aktivnosti na
utvrivanju ciljeva u oblasti ljudskih resursa kao i strategija za njihovu realizaciju. Kadrovska
politika u svojoj osnovi i fokusu ima ljude-kadrove.
Kadrovska politika u sportu polazi od analize obima i strukture rada u sportskoj organizaciji i to
onog rada koji je neophodan iskljuivo za ostvarivanje sportskih i poslovnih ciljeva.Osnovna
etiri zadatka kadrovske funkcije su selektiranje kadrova (izbor), orijentacija (usmjeravanje),
obuka (treniranje) i razvoj (inovacija znanja, napredovanje) kadrova.
---------- 41 ----------
____________________
Ibidem, str.465-469
Selekcija kadrova u sportskoj organizaciji je prva faza u procesu kadrovske politike. Od izbora
sportista, trenera, menadmenta, ostalih zaposlenih ali i volontera zavisi uspjenost ostvarivanja
ciljeva sportske organizacije.
Orijentacija kadrova se odnosi na usmjeravanje ljudi i predstavlja jedan od osnovnih elemenata
razvoja ljudksih resursa u sportu. Orijentacijom kadrova se tei relativno brzom prilagoavanju
izabranih ljudi poslovima i zadacima. To u isto vrijeme znai i rasporeivanje kadrova na
konkretna radna mjesta. U ovoj fazi kadrovske politike znaajno je da se upoznaju novi ljudi sa
svojom pozicijom u organizaciji. Program prilagoavanja, kojim treba efikasno da se ukljue
novi ljudi u sredinu, da se upoznaju sa osnovnim informacijama o radnom mjestu, o procesu
treninga, ali i njihovim obavezama, pravima, ako se radi o sportistima.
Trening-obuka podrazumijeva sticanje znanja, vjetina, ili poveanje sposobnosti za obavljanje
odgovarajuih poslova. Treningom se stie i poveava motivisanost sportista i drugih kadrova u
sportskoj organizaciji. Sportska organizacija definie program treninga-obuke, na osnovu analize,
strukture poslova i ciljeva organizacije. Programi treninga-obuke mogu biti dugoroni,
srednjoroni i kratkoroni.
Razvoj kadrova podrazumijeva sve zadatke kadrovske funkcije, a posebno napredovanje i
inovaciju kreativnih znanja. Napredovanje predstavlja osnovni oblik unutranje dinamike
kadrovskog procesa na osnovu kojeg se kadrovi pomjeraju prema eljenom nivou strunosti, vrsti
posla, profesiji ili statusu u organizaciji. Inovacija kreativnih znanja za razvoj sportskih kadrova
je znaajan zadatak. Sport kao stvaralatvo ima permanentan zahtjev za inoviranjem kreativnih
znanja, posebno trenera. Rutinerstvo i puko odreivanje poslova su neprijatelji visokog
stvaralakog ina stvaranja vrhunskih sportskih dostignua. Sportski kadrovi mogu inovirati
znanja stalnim praenjem strune literature, informisanjem o dogaajima i radu drugih sportskih
institucija u zemlji i inostranstvu.
---------- 42 ----------

____________________
Ibidem, str.470-475
LITERATURA:
* urbatovi, J.,(2012), Menadment u sportu" Beograd
---------- 43 ----------
10.AMBASADORI SPORTA
"Ambasador (ili veleposlanik, stariji izraz je poklisar) je ef diplomatske misije najvieg razreda
po Bekoj konvenciji o diplomatskim odnosima. Ambasador je najvii predstavnik drave
iljateljice u dravi primateljici, pa je u tom svojstvu nadreen svim slubenim predstavnicima u
toj zemlji (konzularnim, kulturnim i drugim). Ambasador predstavlja poglavara svoje zemlje i
zastupa svoju dravu pred vlastima drave primateljice. On nuno i govori u ime svoje vlade.
Budui da prima i prenosi priopenja svoje vlade i budui da predstavlja slubeni izvor
informacija, on je stalni i sigurni posrednik u odnosima dviju drava.
Rang ambasaora imaju i visoki povjerenici (prije i komesari) (High Commissioner) koje
meusobno razmjenjuju zemlje Commonwealtha, te najvii predstavnici Svete Stolice.
Danas je uobiajno da svi veleposlanici imaju naslov ekscelencija i naziv "izvanredni i
opunomoeni ambasador". Zvanje ambasadora je i najvie zvanje u diplomatskoj karijeri.35
UNICEF kroz program Ambasadora UNICEF-a angauje poznate linosti iz oblasti kulture,
umjetnosti i sporta koji uivaju ugled i imaju vrst integritet. To su osobe koje su spremne da daju
sve od sebe da bi u javnosti i u svojoj brani mobilisali podrku i pomo za djecu i ostvarenje
djeijih prava. Oni su volonteri sa jedinstvenom sposobnou da dotaknu ljudska srca svojom
strau i portvovanjem, koji poklanjaju svoje vrijeme i svoje talente da promoviu djeija prava
i misiju UNICEF-a da bi se izgradio svijet po mjeri djeteta.
Sportisti kao ambasadori usmeravaju oi cjelog svijeta na potrebe djece i u svojim zemljama tako
to poseuju projekte, kole i klubove mladih i obraaju se onima koji imaju mo da dovedu do
promjena. Oni koriste svoj talenat i slavu da obezbjede sredstva i da se stave u slubu zatite
djece.
Ambasadori se biraju zato to su oni:
UNICEF ambasadori
-
Odluni da promoviu djeija prava i misiju UNICEF-a za izgradnju svjeta po mjeri

djeteta.
Posveeni vrijednostima i principima koji su zacrtani u Povelji Ujedinjenih nacija,
Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, Konvenciji o djeijim pravima.
Primjerni graani sa kredibilitetom, hrabri, inspirativni, brinu o drugima, principijelni i
mogu da utiu budu zagovornici prava djece.
Imaju vodeu ulogu u svojoj profesiji i spremni su da upotrebe sve svoje kapacitete i
profesionalni presti, znanje i poznanstva da promoviu pitanja vezana za djecu
Predstavljaju uzor za djecu i mlade ljude
Spremni su da daju svoj doprinos aktivnostima UNICEF-a kao sto su zastupanje prava
djece kod predstavnika vlada, civilnog drutva, graana ili prikupljanje sredstava za
programe za djecu.36
---------- 44 ----------

____________________
35
www.wikipedia.org/wiki/ambasador
36
www.unicef.rs-partnerstva
LITERATURA:
* www.unicef.rs-partnerstva
* www.wikipedia.org/wiki/ambasador
---------- 45 ----------
11.PROCES ODLUIVANJA O KUPOVINI U SPORTU

"ovjek u sportu, u svakodnevnoj je prilici da o neemu odluuje. Kompetentnost odluivanja
pripada svakome, bez obzira na poziciju u sportskoj organizaciji. Najvie to moe, ovjek u
sportu odluuje o sebi i spostvenom ueu u sportskim aktivnostima. To je najvea,
najdalekosenija i po svemu osnovna odluka koja odrava sport u ivotu. Sve druge odluke
izvedene su iz dobrovoljnog, svjesnog i humanog ina ovjeka da svoje osnovne potrebe za
kretanjem i samoaktualizacijom zadovolji.
Sekundarne odluke u sportu su struktuirane i pripadaju razliitim ljudima, na razliitim
pozicijama u razliitim strukturama i tiu se segmenta sportske aktivnosti, makar da po neke od
njih mogi biti od vitalnog znaaja za cjeli sportski proces. Otuda, injenica je da se u sportu na
razliitim nivoima mogu donositi vitalne odluke po sportsku organizaciju, a ponekad i po cjeli
sport. Sportista kao pojedinac ima to pravo da u odnosu na sebe donese odluku koja bi mogla
zbog interaktivnih veza da ima ire posljedice po druge u sportu, a samim tim i na ui i iri
kolektivitet. To isto vai i za menadere, pogotovo za trenere.
Odluivanje kao proces, i odluke kao rezultat tog procesa, zaokupljale su istraivae iz raznih
naunih disciplina pa se moe danas govoriti o Teoriji odluivanja, kao naunoj dicisplini, sa
svojim zakonitostima, principima, metodama.
U menadmentu teorija odluivanja ini sutastveni dio, bez koga menaderi ne mogu ozbiljno i
kreativno da odgovore na izazove budunosti, ali i sadanjosti. Odluka ima privilegiju da se njene
posljedice mogu primjeniti i u sadanjosti i u budunosti, to je znaajno za djelovanje
menadera.37
11.1.Faze procesa odluivanja
Proces odluivanja u svojoj osnovi ima vanu akciju-biranje. To znai da biranje ili izbor
podrazumijeva mogunost izdvajanja jednog izmeu vie alternativnih rjeenja.
U procesu odluivanja postoje razni pristupi i tehnike, od kojih su pet najznaajnijih.
1. Da je zasnovan na injenicama, gdje je odluka automatska, jer prikupljeni podaci su
takvog kvaliteta da se rjeenje namee samo po sebi,
2. Da je zasnovan na iskustvu, s obzirom da je donosioc odluke ve vie puta proao u svom
radu iste ili sline situacije,
3. Da je zasnovan na intuiciji, to podrazumijeva da donosioc odluke posjeduje talenat,
odnosno psihofiziku crtu informativnog razmiljanja.
4. Da je zasnovan na uzrono-posljedinom pristupu,
---------- 46 ----------

____________________
37
Ibidem, str.251-252
5. Da je zasnovan na primjeni sistematske analize

Kada se radi o etapama procesa odluivanja, postoji slaganje gotovo svih autora da ih ima
najmanje tri:
-
Otkrivanje i definisanje problema

Razvoj alternativnih rjeenja
Izbor najboljeg alternativnog rjeenja
"Meutim ponekad simplifikacija nekog problema ne znai i njegovo pijemivo definisanje.

Edgar Huse, na primjer u procesu odluivanja vidi sedam etapa, i to:38
1. Otkrivanje, priznavanje da problem postoji
2. Identifikovanje i odreenje-utvrivanje problema
3. Razvoj alternativnih solucija
4. Procjena vrijednosti alternativa
5. Izbor najbolje alternativne solucije
6. Primjena odabrane solucije
7. Vrednovanje rezultata, efekata koji je proizvela odluka
---------- 47 ----------

____________________
Ibidem, str.253
38
Huse, E.,(1979), The modern manager, West Publishing Company, New York, str.119
LITERATURA:
* Huse, E.,(1979), The modern manager, West Publishing Company, New York
---------- 48 ----------
12.AUTENTINI RAZVOJ
"Svaka sportska organizacija koja pretenduje na visoku pozicioniranost, mora organizovati
funkciju istraivanja i razvoja sopstvene sportske djelatnosti.
Nauno-istraivaki rad u organizacijama, ili istraivako-razvojni rad, predstavlja izraziti faktor
razvoja svake organizacije, ali i neophodan potencijal za primjenu najnovijih dostignua naunotehnolokog procesa. Osnovno obiljeije istraivako-razvojnih aktivnosti, po kojima se razlikuju
od rutinskih postupaka je sagledavanje novih podruija u procesima organizacije, koje imaju
elemente unapreenja, inovacije.
Organizovanje ove funkcije podrazumijeva visok stepen strunosti kadrova u sopstvenoj sredini i
materijalne mogunosti sportske organizacije da finansira takve aktivnosti. Ova se funkcija
sportske organizacije moe organizovati izvan sopstvene sredine, odnosno angaovanjem
nezavisnih institucija koje se bave ovom problematikom. Najee sportske organizacije kada
shvate potrebu za ovom funkcijom koriste usluge drugih organizacija. Meutim, ima dragaijih
primjera, naroito na Istoku ili sa Balkana (SD Crvena zvezda i JSD Partizan), da su
sopstvenim sredstvima organizovali razvojno-istraivake centre.
Svojevremeno jedini na Balkanu koji su sopstvenim resursima organizovali razvojnoistraivake centre su SD Crvena zvezda I JSD Partizan
Informacije koje se stiu preko ove funkcije, prije svega su znaajne za planiranje treninga,
takmienja i selekcije sportista. Na indirektan nain rezultati istraivanja ukazuju na potrebe
angaovanja i drugih resursa u okviru sportske organizacije.
Vrlo esto u odreenim periodima menadment tim sportske organizacije, zajedno sa sportskim
strunjacima i trenerima, preuzimaju ovu funkciju na sebe i to u kontekstu zapoinjanja novog
planskog ciklusa.39
---------- 49 ----------
____________________
39
LITERATURA:
---------- 50 ----------
13.GLAS I DIGNITET, KONVENCIJA O PRAVU DJETETA

"Djeca se raaju s temeljnim slobodama i pravima koja pripadaju svim ljudskim biima. No, s
obzirom na tjelesnu i psihiku nezrelost namee se potreba isticanja posebnih prava djeteta na
zatitu koja proizlaze upravo iz te injenice. Upravo je to osnovno polazite Konvencije opravima
djeteta.
Konvencija o pravima djeteta je meunarodni dokument, usvojen na Glavnoj skuptini
Ujedinjenih naroda 20. novembra 1989. godine, a sadri univerzalne standarde koje drava
stranka Konvencije (tj. koja ju je potpisala i ratificirala) mora garantovati svakom djetetu. U
Konvenciji se govori, prije svega, o obvezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obvezama
brojnih drutvenih faktora glede zatite djeteta. To je prvi dokument u kojemu se djetetu pristupa
kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi koja treba posebnu zatitu. Za razliku od
Deklaracije o pravima djeteta (1959.) koja ima moralnu snagu, Konvencija o pravima djeteta je
pravni akt koji ima snagu zakona i obvezuje stranke na pridravanje njezinih odredaba te
ukljuuje pravo nadziranja primjene u dravama koje su ju prihvatile i ratificirale.40
Konvencija je jedinstvena jer je:
Sveobuhvatna i jedina osigurava graanska, politika, ekonomska, socijalna i

kulturna prava djece;
Univerzalna te se primjenjuje na svu djecu, u svim situacijama, u gotovo cijeloj
zajednici naroda;
Bezuvjetna te zahtijeva i od vlada sa slabijim izvorima sredstava da poduzmu
aktivnosti vezane uz zatitu prava djeteta;
Holistika, to znai da zagovara gledite da su sva prava temeljna, nedjeljiva,
meusobno ovisna i jednako vana.
Odbor za prava djeteta UN-a identificirao je etiri opa naela na kojima se temelje sva prava
sadrana u Konvenciji o pravima djeteta:
Naelo nediskriminacije prema kojemu djeca ne smiju trpjeti diskriminaciju

neovisno o rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom miljenju,
nacionalnom, etnikom ili drutvenom podrijetlu, vlasnitvu, tekoama u razvoju,
roenju ili drugom statusu djeteta, njegovih roditelja ili zakonskih skrbnika.
Djeca imaju pravo na ivot i razvoj u svim vidovima ivota, ukljuivi tjelesni,
emotivni, psihosocijalni, kognitivni, drutveni i kulturni.
Pri donoenju svih odluka ili izvrenju postupaka koji utjeu na dijete, ili na djecu
kao skupinu, najvanija mora biti dobrobit djeteta. To se odnosi kako na odluke
koje donose vladina, upravna ili zakonodavna tijela, tako i na odluke koje donosi
obitelj.
Djeci se mora omoguiti da aktivno sudjeluju u rjeavanju svih pitanja koja utjeu
na njihov ivot i dopustiti im slobodu izraavanja miljenja. Ona imaju pravo
izrei svoja miljenja koja se moraju ozbiljno uzeti u obzir.
---------- 51 ----------
____________________
40
www.unicef.hr/ Konvencija o pravima djeteta
Konvencija o pravima djeteta sadri 54 lanka.

U Preambuli Konvencije objanjavaju se pozadina i razlozi donoenja tog dokumenta. lanci od l.
do 41. dre se temeljnima jer definiraju pojam djeteta (osoba do osamnaeste godine ivota) te
obveze koje zemlje preuzimaju kad njihovi parlamenti ratificiraju Konvenciju (a zemlje time
postaju strankom Konvencije). lanci od 42. do 45. navode procedure za praenje primjene
Konvencije. lanci od 46. do 54. sadre formalne odredbe u svezi sa stupanjem Konvencije na
snagu.
S obzirom na vrste prava na koje se odnose, lanci Konvencije mogu se razvrstati na sljedei
nain:
Prava preivljavanja-ukljuuju one lanke Konvencije koji osiguravaju djetetu zadovoljavanje
temeljnih potreba za njegovu opstojnost. To su primjerice: pravo na ivot, pravo na odgovarajui
ivotni standard, pravo na prehranu, pravo na smjetaj, pravo na zdravstvenu pomo.
Razvojna prava-ukljuuju one lanke Konvencije koji osiguravaju djetetu najbolji mogui
razvoj. To su primjerice: pravo na obrazovanje, pravo na igru, pravo na slobodno vrijeme, pravo
na kulturne aktivnosti, pravo na informiranje, pravo na slobodu misli i izraavanja (vjere).
Zatitna prava-ukljuuju one lanke Konvencije koji osiguravaju zatitu djeteta. To su
primjerice: prava na zatitu od zlouporabe, zapostavljanja i izrabljivanja, na zabranu djejeg rada,
zatitu od droga, alkohola, duhana, na zatitu djece izbjeglica, djece u oruanim sukobima, djece
u zatvorima.
Prava sudjelovanja-ukljuuju one lanke koji omoguuju djetetu aktivno sudjelovanje u svojem
okruju, regionalnom / nacionalnom / svjetskom, koja ga pripremaju za aktivnog graanina u
budunosti. To su primjerice: pravo na slobodno izraavanje svojih misli i pravo na udruivanje.
Konvencija je opsean instrument razliitih prava kojim se, meu ostalim, pokazuje da hijerarhija
djejih prava ne postoji. Dakle, sva su ta prava potrebna da bi se dijete razvilo u psihofiziki
cjelovitu osobu.
Konvencija o pravima djeteta nije obian katalog prava djeteta, nego je to popis obveza koje
drave moraju ispunjavati spram djeteta. Te obveze drava moe ispunjavati izravno,
osiguranjem zdravstvene zatite ili pruanjem obrazovanja djeci ili posredno, dajui podrku
roditeljima u obnaanju roditeljske uloge. S obzirom na to da lanci Konvencije obvezuju
stranke Konvencije na skrb o djeci, postavlja se pitanje uloge roditelja. itanjem pojedinih
lanaka Konvencije moglo bi se zakljuiti +da ona umanjuje vanost obitelji, to nikako nije
istina. Stoga je vano Konvenciju uzimati u cjelini, a ne parcijalno. Konvencija ne krnji ulogu
roditelja - naprotiv oni odluuju to je najbolji djetetov interes. tovie, vlade pojedinih stranaka
Konvencije dune su roditeljima osigurati potporu kako bi oni mogli osigurati skrb i to
kvalitetniji odgoj svojoj djeci. Istodobno, Konvencija o pravima djeteta prvi je meunarodni
sporazum o ljudskim pravima koji upotrebom izraza nadlena tijela izrijekom priznaje i ulogu
nevladinih udruenja. Dakle, predvia aktiviranje i angairanje svih koji mogu pridonijeti
ostvarivanju prava djeteta.
S obzirom na visoke standarde koji su postavljeni u Konvenciji o pravima djeteta, nijedna vlada
ne moe rei da u njezinoj zemlji nema primjera krenja prava djeteta, odnosno da ne postoji
potreba za trajnom skrbi o zatiti prava djeteta u skladu s Konvencijom.
---------- 52 ----------
____________________
Ibidem
Kad parlament neke zemlje ratificira Konvenciju, ta je drava duna UN-ovu Odboru za prava
djeteta (sjedite u enevi), posredstvom glavnog sekretara UN-a, podnositi izvjee o mjerama
koje se poduzimaju, te o napretku koji je postignut u provedbi prava djeteta. Prvo se izvjee
podnosi nakon dvije godine od stupanja Konvencije na snagu, a potom svakih pet godina. Odbor
je duan reagirati na izvjee i dostaviti Zavrnu izjavu, nakon koje se od drave oekuje da
uini najvie to moe, u najkraem moguem roku, za poboljanje zatite prava djeteta.
Jedna od obveza drave stranke Konvencije jest i upoznavanje djece i odraslih s naelima i
odredbama Konvencije o pravima djeteta, koristei se pritom primjerenim i djelatnim sredstvima
i razumljivim jezikom (lanak 42. Konvencije o pravima djeteta). Prava djeteta moraju poznavati
i uzimati u obzir svi graani drave, i odrasli i djeca. Meutim, bezuvjetno ih moraju znati i
potivati oni koji ive i rade s djecom, koji su u svakodnevnom kontaktu s njima i koji u
znaajnoj mjeri utjeu na stvaranje okruenja u kojemu dijete odrasta i razvija se kao linost. A to
su roditelji, odgojatelji i uitelji. Jednako tako, sva djeca, dakle sve osobe mlae od 18 godina,
moraju biti upoznate s temeljnim pravima djeteta kako bi postale svjesne svojih prava, naina
njihova stjecanja, ali i zatite u sluaju njihova ugroavanja od strane drugoga. Istodobno,
stjecanjem spoznaja o osobnim pravima, djeca trebaju graditi stav o osobnoj odgovornosti prema
potivanju prava drugoga.
Vanost Konvencije o pravima djeteta je neosporna. Ona obvezuje i daje aktivnu ulogu svim
faktorima koji pridonose zatiti prava djeteta. To znai da svi zajedno zajedno trebaju omoguiti
optimalan razvoj djeteta, a istodobno dijete nauiti kako da titi vlastita i tua prava.
---------- 53 ----------
____________________
Ibidem
LITERATURA:
* www.unicef.hr/ Konvencija o pravima djeteta
---------- 54 ----------

Skripta Misija I Vrijednost 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Misija I Vrijednost 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

Misija i vrijednosti u sportu

2.Sport kao drutvena institucija.......................................................................................

2.2.Odnos sporta i drutva......................................................................................

2.3.Drutvene funkcije sporta.................................................................................

3.Vrhunsko sportsko stvaralatvo......................................................................................

4.Misija sporta i profit.........................................................................................................

5.Priroda sportskog proizvoda...........................................................................................

5.2.isti sportski proizvod......................................................................................

5.3.Integrirani sportski proizvod...........................................................................

6.Sistem sporta i vrijednosti...............................................................................................

7.Drutvene potrebe u sportu, individualne potrebe u sportu........................................

7.1.Teorija hijerahije potreba (Abraham Maslow)..............................................

8.Kulturoloki aspekti sporta.............................................................................................

9.Trini aspekti sporta.......................................................................................................

9.2.Vrijednosti sporta i menadmenta...................................................................

Misija i vrijednosti u sportu

11.Proces odluivanja o kupovini u sportu.......................................................................

11.1.Faze procesa odluivanja................................................................................

13.Glas i dignitet, konvencija o pravu djeteta...................................................................

Misija i vrijednosti u sportu

1.OSNOVNI PRINCIPI KREIRANJA VIZIJE I MISIJE- SVRHA POSTOJANJA

Slika 1.1.:Naini promiljanja

Misija i vrijednosti u sportu

Bazini sistem vrijednosti

Misija i vrijednosti u sportu

Macura, Rajko (2011), Strateki menadment, BLC,Besjeda d.o.o.Banja Luka str.64

Slika 1.2.:Princip kreativne tenzije

Misija i vrijednosti u sportu

Kao jasan cilj kojem se tei (engl.targeting)

Misija i vrijednosti u sportu

Jasno odreenje biznisa kojim se bavi organizacija

Definiranje organizacijskog biznisa je kljuni korak u definiranju organizacijske misije.Vrlo

Misija i vrijednosti u sportu

Misija i vrijednosti u sportu

Misija i vrijednosti u sportu

Misija i vrijednosti u sportu

Misija i vrijednosti u sportu

Misija i vrijednosti u sportu

U toku cjelokupne sportske aktivnosti tei se ka ispoljavanju maksimalnih mogunosti

Misija i vrijednosti u sportu

Misija i vrijednosti u sportu

Misija i vrijednosti u sportu

Kao jasan cilj kojem se tei (engl.targeting)

Slika 4.1.:Proces oblikovanja organizacijske misije

Misija i vrijednosti u sportu

Jasno odreenje biznisa kojim se bavi organizacija

Definiranje organizacijskog biznisa je kljuni korak u definiranju organizacijske misije.Vrlo

Misija i vrijednosti u sportu

Misija i vrijednosti u sportu

Misija i vrijednosti u sportu

urbatovi, J.,(2012), op.cit.pod 21

Misija i vrijednosti u sportu

5.PRIRODA SPORTSKOG PROIZVODA

INTEGRIRANI SPORTSKI PROIZVOD

5.1. Sportsko-industrijski proizvod

Misija i vrijednosti u sportu

5.2. isti sportski proizvod

Misija i vrijednosti u sportu

Slika 5.2.:Podjela integriranog sportskog proizvoda

Misija i vrijednosti u sportu

Misija i vrijednosti u sportu