KOMISIJA ZA RAUNOVODSTVO I REVIZIJU

BOSNE I HERCEGOVINE
ISPIT ZA STICANJE PROFESIONALNOG ZVANJA
OVLATENI REVIZOR
(ISPITNI TERMIN: MAJ 2015. GODINE)
PREDMET 14:
STRATEGIJSKI MENADMENT
ESEJI
1. Kadrovska funkcija
a) Koji je osnovni zadatak kadrovske funkcije u preduzeu? (5 bodova)
b) ta se oekuje od kadrovske funkcije u miksu poslovnih funkcija? (5 bodova)
c) Kadrovska funkcija treba da pomogne u koncipiranju i implementaciji kojih strategija? (5 bodova)
d) ta obuhvata temeljna analiza poslova kao jedan od zadataka kadrovske funkcije? (5 bodova)
Odgovor:
a) Osnovni zadatak kadrovske funkcije u preduzeu jeste da obezbijedi optimalnu kadrovsku strukturu
tokom funkcionisanja preduzea.
b) U miksu poslovnih funkcija, od kadrovske funkcije se oekuje da:
1. privue dovoljan broj kvalifikovanih kadrova
2. popuni radna mjesta odgovarajuim ljudima
3. zadri potrebne kadrove kako bi se sprijeila nepotrebna fluktuacija
4. motivie zaposlene
5. odri visok nivo zadovoljstva zaposlenih
6. respektuje zakonsku regulativu
7. obezbijedi efikasno korienje ljudskog faktora kao izvora za sticanje konkurentskih prednosti.
c) Kadrovska funkcija treba da pomogne u koncipiranju i implementaciji strategija:
- regrutovanja
-selekcije
-rasporeivanja
- nagraivanja, i
- promovisanja kadrova.
d) Temeljna analiza poslova obuhvata:
1. opis poslova kojim se obezbeuju informacije o radnicima, odgovornostima i funkcijama poslova;
2. specifikaciju poslova ime se obezbeuju informacije o znanju, vjetinama i sposobnostima koje
radnik mora posjedovati da bi obavljao odreeni posao; i
3. ocjenu poslova koja slui kao osnov za vrednovanje, odnosno rangiranje poslova za potrebe
utvrivanja plata.

2. Strategija
1

a) Koja je osnovna uloga strategije u realizaciji poslovanja preduzea? (5 bodova)

b) ta se odreuje strategijom? (5 bodova)
c) Kako se dijele strategije prema razvojnom potencijalu preduzea? (5 bodova)
d) Kako se dijele strategije prema radikalnosti i karakteru promjena? (5 bodova)
Odgovor:
a) Osnovna uloga strategije u realizaciji poslovanja preduzea jeste da, kombinujui resurse i druge
kompetentnosti preduzea i izazove i ogranienja okruenja, uvijek pronalazi najbolje naine za
ostvarivanje misije i ciljeva preduzea.
Kao takva, strategija je pretpostavka realnijeg taktikog planiranja, odnosno operacionalizacije pravaca,
metoda i instrumenata kroz aktivnost poslovnih jedinica i funkcija.
Njome se racionalno upravlja manevrisanjem preduzea u turbulentnoj sredini. Strategija je osnov i
podsticaj za investicionu aktivnost, odnosno iniciranje i realizaciju poslovnih projekata.
b) Strategijom se odreuje:
- odnos prema oktruenju,
- struktura poslovnog i portfolija kompetentnosti,
- ponaanje prema konkurenciji,
- metode i brzina realizacije izabranih pravaca djelovanja,
- poeljni nivo i vrsta fleksibilnosti.

c) Strategije se, prema razvojnom potencijalu preduzea, dijele na:

- strategiju ogranienog rasta,
- strategiju ekspanzivnog rasta,
- strategiju redukcije poslovanja, i
- kombinovane strategije.
d) Strategije se, prema radikalnosti i karakteru promjena, dijele na:
-strategiju prestrukturisanja
-strategiju preorijentacije, i
-strategiju revitalizacije.

3. SWOT matrica i strategijska arhitektura

(unje,A., Top menader vizionar i strateg, Tirada, Sarajevo, 2008., str. 96-101)
a) Kljune rijei od kojih se sastoji (akronim poetnih slova) (4 boda)
SWOT matrica predstavlja akronim od poetnih slova rijei na engleskom jeziku i to: Strengths
(vlastite snage), Weaknesses (vlastite slabosti), Opportunities (vanjske prilike) i Threats (vanjske
prijetnje)
b) ta je strategijska arhitektura (4 boda)
Strategijska arhitektura predstavlja odreenje strategijskog fokusa i strategijskih pravaca u
budunosti. To je temeljna karika i poveznica izmeu sadanje situacije i one u budunosti, tj.
izmeu danas i sutra. Moe se govoriti o dvije vrste strategijskih arhitektura i to:
- strategije kao strech (visoka diskrepanca izmeu strategijskih izazova i stvarnih sposobnosti), i kao
- leverage (niska diskrepanca izmeu strategijskog fokusa i stvarnih sposobnosti).
c) etiri mogua pristupa ustrojavanju strategijske arhitekture i objanjenje (6 bodova)
etIri su mogua pristupa ustrojavanju strategijske arhitekture:
1. WT pristup koji je usmjeren na minimiziranje unutarnjih slabosti i prijetnji iz okoline.
2. WO pristup koji je usmjeren na minimiziranje vlastitih tj. unutarnjih slabosti uz iskoritavanje
prilika iz okoline.
3. ST pristup koji je usmjeren na maksimalno usmjeravanje snaga iz organizacije da bi se
minimizirale prijetnje iz okoline.
4. SO pristup koji je usmjeren na maksimalno koritenje vlastitih snaga i njihovo usmjeravanje na
maksimalno koritenje prilika iz okoline.
d) Nacrtati sliku (6 bodova)
Slika 2.26: SWOT matrica i strategijska struktura str. 98

4. Vizija preduzea (organizacije)- pojam i komponente

((unje,A., Top menader vizionar i strateg, Tirada, Sarajevo, 2008., str. 54 58)
a) Definiranje vizije (4 boda)
3

U nizu brojnih definiranja vizije koji na slian nain definiraju viziju, jedan od njih koji je prihvatljiv
je onaj koji viziju poistovjeuje s organizacijskom vodiljom odnosno s njenom kljunom ideologijom
koja opredjeljuje organizacijski identitet.
b) Nabrojati komponente vizije ( 4 boda)
Kljune komponente vizije su:
1. Sistem temeljnih vrijednosti (Bazini sistem vrijednosti),
2. Svrha njenog poslovanja, i
3. Strategijski izazov kojem se eli odgovoriti (vremenski horizont 10 30 godina).
c) Objasniti komponente vizije ( 12 bodova)
- Sistem temeljnih vrijednosti
Velika veina autora i teoretiara i praktiara smatra, a istraivanja to i pokazuju, da uspjena
preduzea imaju izgraen sistem vrijednosti . Taj sistem vrijednosti predstavlja istinske zajednike
vrijednosti koje podravaju i dijele svi zaposleni u preduzeu a koje tvore organizacijsku ideologiju i
filozofiju. Broj ovih temeljnih vrijednosti nije veliki i uglavnom se kree od tri do pet, a u njihovom
kreiranju sudjeluju pored vlasnika i menadera takoer i svi zaposleni.
- Svrha poslovanja
Svrha poslovanja skupa sa temeljnim vrijednostima predstavlja dio temeljne ideologije svakog
preduzea. Svrha poslovanja utvruje razlog postojanja svakog preduzea. Preduzea koja se bave
ak istom djelatnou ne moraju imati istu misiju a preduzea bi trebala imati artikuliranu tj. jasno
izraenu svrhu svoga djelovanja, to predstavlja i potvrdu izgraenosti njenog identiteta. Svrha
poslovanja predstavlja zvijezdu vodilju za preduzee koju ono slijedi i nastoji je dosei.
- Strategijski izazovi
Strategijski izazov predstavlja odreeno eljeno stanje koje je vezano za dugorone trine ciljeve ili
za eljenu konkurentsku poziciju na tritu u duem vremenskom periodu. Strateki izazov stavlja
akcent na to gdje se eli biti a ne kako tamo stii. Strategijski izazovi nemaju karakter dugovjenosti
i predstavljaju obino izazove za 10 ili 20 ili 30 godina, koji nakon to se dosegnu, predstavljaju
temelj za kreiranje novih strategijskih izazova uz nepromjenjivu temeljnu ideologiju (sistem
vrijednosti i svrhu poslovanja). to je nesklad izmeu sadanjeg i eljenog stana vei to je strategijski
izazov ambiciozniji. Samo istinski lideri imaju dovoljno ambicioznosti, odvanosti i dalekovidnosti
da eljeno stanje u znatnoj mjeri distanciraju od sadanjeg stanja.

5. Porterov model pet konkurentskih snaga analiza industrije

((unje,A., Top menader vizionar i strateg, Tirada, Sarajevo, 2008., str. 79-85)
a) Nabrajanje konkurentskih snaga (4 boda)
Pet konkurentskih tj. industrijskih snaga koje djeluju prema M. Porteru su:
4

- konkurencija unutar industrijske grane,

- potencijalni konkurenti,
- kupci,
- dobavljai, i
- supstituti.
b) Nacrtati sliku Porterovog modela ( 6 bodova)
Slika 2.18. Analiza industrije: Porterov model pet snaga (sila)
c) Objanjenje pet konkurentskih snaga pojedinano ( 10 bodova)
- Konkurencija unutar industrijske grane
Cilj analize konkurencije unutar grane je odreenje konkurentske pozicije unutar industrije u
odnosu na ostale konkurente. Analiza konkurencije vri se po vie osnova, s tim da su najei
aspekti analize konkurencije: analiza trine snage konkurenata i analiza konkurenata po
strategijskim grupama.
- Potencijalni konkurenti
Analizom potencijalne konkurencije analiziraju se u stvari prepreke (barijere) koje stoje na putu
potencijalnim konkurentima koji ele i/ili bi mogli ui u industrijsku granu kojom se bavi
odreeno preduzee. Pod potencijalnim konkurentima podrazumijevaju se znai preduzea koja
se jo uvijek ne bave biznisom koji je predmet industrijske analize, ali koji razmiljaju o ulasku
u danu vrstu biznisa.
- Dobavljai
Analizom pregovarake snage dobavljaa analizira se u kojoj mjeri su dobavljai kao izvor
potencijalne opasnosti za preduzee tj. za industriju. Opasnost od dobavljaa postoji u sljedeim
sluajevima: (1) kada je broj potencijalnih dobavljaa mali, (2) kada dobavljai prodaju
jedinstvene ili visoko diferencirane proizvode, (3) kada nema mogunosti da se proizvodi
dobavljaa mogu supstituirati, (4) kada dobavljai pokazuju interes za irenje po vertikali tj.
integriranje korak naprijed tj. za integraciju kupaca, te (5) kada preduzee tj. industrija koja se
analizira nije bitna za dobavljaa.
- Kupci
Analizom kupaca tj. pregovarake snage kupaca analizira se koliko su kupci izvor potencijalne
opasnosti za preduzee tj. za industriju. Opasnost od kupaca je u sljedeim sluajevima: (1) kada
je broj kupaca mali, tj. kada mali broj kupaca kupuje veliku koliinu proizvoda, (2) kada su
proizvodi koji se prodaju kupcima neizdiferencirani i standardizirani, (3) kada je participacija
prodanih proizvoda u kupevim trokovima izrazito visoka, (4) kada kupci pokazuju interes za
integraciju korak unazad odnosno za integriranje preduzea dobavljaa, i (5) kada postoje
alternativni izvori nabave od drugih dobavljaa.
- Supstituti
Analizom supstitucije analizira se opasnost od supstitucije to znai utvruje se postoje li
proizvodi ili usluge nekih drugih industrijskih grana koje mogu zadovoljiti potrebe iste kategorije
kupaca koje imaju namjeru zadovoljiti organizacije iz industrije kojoj pripada analizirana
organizacija. Razlika u odnosu na konkurenciju je ta to konkurenti pripadaju istoj industriji
kojoj pripada i analizirana organizacija i nude isti ili slian proizvod. Industrija koja ima
izraeniju opasnost od supstitucije je manje atraktivna, a posebno u sluajevima kada supstitut tj.
proizvod ili usluga na superiorniji nain zadovoljavaju potrebu od proizvoda iz analizirane
industrije.