KOMISIJA ZA RAUNOVODSTVO I REVIZIJU BOSNE I HERCEGOVINE

ISPIT ZA STICANJE PROFESIONALNOG ZVANJA OVLATENI REVIZOR (ISPITNI TERMIN: MAJ 2013.) PREDMET 10: NAPREDNO UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO

ESEJI 1. Obra un trokova a) Navedite i kratko objasnite tri smjernice za usavravanje sistema obrauna trokova b) Navedite nedostatke Broad averaging (odreivanje irokog prosjeka) obraunskog pristupa trokova, istaknite njegove efekte na rezultate poslovanja drutva (cijenu kotanja proizvoda, prodajnu cijenu proizvoda) c) Definiite Activity Based Costing (obraun zasnovan na aktivnostima) i objasnite kod kojih vrsta odluka preduzea koriste informacije zasnovane na ABC sistemu Rjeenje: a) Tri smjernice za proiavanje sistema za obraun trokova su: 1. Dodjeljivanje direktnih trokova: Oznaiti onoliko ukupnih trokova direktnim koliko je ekonomski izvodljivo. Ova smjernica smanjuje iznos trokova oznaenih kao indirektni. 2. Indirektni zbirni troak: Poveati broj zbirnih indirektnih trokova sve dok su homogeni. U homogenom zbirnom troku, svi ovi trokovi imaju isti ili slian uzro no-posljedini odnos sa bazom za raspodjelu trokova. 3. Baze za raspodjelu trokova: Odrediti eljenu bazu za raspodjelu za svaki zbirni indirektni troak. (6 bodova)

b) Preduzea koja koriste broad averaging odre ivanje irokog prosjeka (npr. jednostruka stopa indirektnih trokova) za raspored trokova na proizvode esto ne raspolau pouzdanim podacima o trokovima. Inae, pojam ujednaavanje trokova ili kikiriki puter obraun predstavlja obraunski pristup koji koristi iroko obuhvatni prosjek za dodjeljivanje (raspodjelu) trokova sredstava jednoobrazno na nosioce trokova (kao to su proizvodi ili usluge) kada pojedinani proizvodi ili usluge, zapravo, koriste ta sredstva na nain koji nije jednoobrazan. Ujednaavanje trokova moe dovesti do manjeg ili veeg obrauna od stvarnih trokova proizvoda: 1. Potcjenjivanje trokova proizvoda proizvod upotrebljava relativno visoki nivo sredstava ali je prijavljeno da ima relativno niske ukupne trokove. 2. Precjenjivanje trokova proizvoda proizvod upotrebljava relativno nizak nivo sredstava ali je prijavljeno da ima relativno visoke ukupne trokove. Preduzea koja vre obraun manji od stvarnih trokova mogu zapravo vriti prodaju koja rezultira gubicima pod pogrenim zaklju kom da je prodaja profitabilna. Pod tim se misli da te prodaje donose manje prihoda nego to kotaju upotrijebljena sredstva. Preduzea koja vre obraun vei od stvarnih trokova mogu precijeniti svoje proizvode i izgubiti trite koje dijele sa postojeim ili novim konkurentima. 1

Uz pojam ujednaavanja trokova vezuje se i pojam proizvod-troak-unakrsna subvencija koji podrazumijeva da barem jedan proizvod kod kojeg je obraun manji (vei) od stvarnog troka rezultira najmanje jednim drugim proizvodom kod kojeg je obraun vei (manji) od stvarnog troka. Klasian primjer se javlja kada je troak jednoobrazno raspore en (iroki prosjek) na vie korisnika bez obzira na njihova razliita koritenja sredstava. (6 bodova)

c) Jedan od najboljih alata za poboljanje sistema za obraun je obraun zasnovan na aktivnostima. ABC sistem poboljava sisteme obrauna fokusiranjem na pojedinanu aktivnost kao osnovnog nosioca troka. Aktivnost je doga aj, zadatak ili jedinica rada sa naznaenom svrhom, npr. dizajniranje proizvoda, podeavanje maine, rukovanje mainom i distribucija proizvoda. ABC sistemi obraunavaju trokove pojedinanih aktivnosti i dodaju trokove nosiocu troka kao to je proizvod i usluga na osnvou aktivnosti poduzetih za proizvodnju svakog proizvoda ili usluge. Preduzea koriste ABC informacije za odre ivanje cijena, proizvodnog mixa, donoenje odluka o trokovima i poboljanju procesa, donoenje odluka o proizvodnom dizajnu. 1) Odluivanje o cijeni i proizvodnom mixu ABC sistemi daju menadmentu uvid u strukturu trokova za proizvodnju i prodaju razliitih proizvoda. 2) Donoenje odluka o smanjenju trokova i usavravanje procesa osoblje u proizvodnji i distribuciji koriste ABC sisteme usmjerene na smanjivanje trokova. Menaderi postavljaju ciljeve smanjenja trokova u smislu smanjenja jedininog troka baze za raspodjelu kod razliitih aktivnosti. 3) Donoenje odluka o dizajnu menadment moe prepoznati i ocijeniti novi dizajn kao sredstvo za poboljanje uspjenosti ocjenjivanjem kako dizajn proizvoda i procesa utie na aktivnosti i trokove. Preduzea mogu raditi sa svojim kupcima na ocjenjivanju trokova i cijene alternativnog dizajna. 4) Planiranje i upravljanje aktivnostima mnoga preduzea koriste ABC sisteme za planiranje i upravljanje trokovima. Oni odreuju planirane trokove za aktivnosti i koriste planirane stope trokova za obraun proizvoda. Na kraju godine, planirani i stvarni trokovi se porede da se osigura povratna informacija o uspjenosti upravljanja aktivnostima. (8 bodova)

2. Analiza izvjetaja o novanim tokovima (IoNT): a) Istaknite cilj provo enja analize IoNT b) Navedite klju ne informacije koja analiza IoNT prua za svoje korisnike c) Navedite ta analiza IoNT obavezno obuhvata uz objanjenje pojedinih dijelova analize IoNT

Rjeenje: a) Osnovni cilj izrade izvjetaja o novanim tokovima pa prema tome i njegove analize jest osigurati spoznaje o uspjenosti poslovanja novcem i novanim ekvivalentima u obraunskom razdoblju. Uz to, analiza izvjetaja o novanim tokovima omoguuje da se prognoziraju novani tokovi u budunosti, to ini osnovu za planiranje i izradu optimalnog budeta gotovine koji osigurava nesmetani tok poslovanja, maksimalne zarade i uva svako drutvo od problema koje moe prouzro iti pomanjkanje novca. (3 bodova)

b) Analiza izvjetaja o novanim tokovima u praksi daje menaderima, vlasnicima i kreditorima kljune informacije o rezultatima upravljanja novanim resursima i sposobnostima u savladavanju rizika te osiguravanju likvidnosti i solventnosti privrednog drutva. On daje klju ne informacije za procjenu kvalitete zarade privrednog drutva, stepena obnovljivosti njegovih resursa i stepena konkurentnosti na poziciji finansijske stabilnosti. Analiza novanih tokova menaderskim raunovo ama pomae da identificiraju abnormalne faktore koji utiu na negativne promjene u odnosima izme u komponenti koje se odravaju na novane tokove. (3 bodova) c) U praksi se analiza novanih tokova izvodi i za ukupan rezultat, i za svako podruje posebno, tj. za podruje operativnih, investicijskih i finansijskih aktivnosti. Pri analizi izvjetaja o tokovima gotovine mogu i su razliiti pristupi i postupci koji mogu biti obimni ili manje obimni, detaljni ili manje detaljni, ovisno o stvarnim potrebama. Meutim, analiza svakako mora obuhvatiti sljedee: a) Sumarni prikaz rezultata novanih tokova s kratkim komentarom, tj. pregled novanih tokova od poslovnih aktivnosti, novanih tokova od ulagakih aktivnosti i novanih tokova od finansijskih aktivnosti sa komentarima, i detaljnijom analizom eventualnih negativnih neto novanih tokova. b) Opu ocjenu uspjenosti upravljanja novanim resursima na temelju horizontalne analize i analize odnosa neto toka i prihoda, tj. upore ivanje rezultata neto novanih tokova teku eg razdoblja sa neto novanim tokovima prethodnih razdoblja, pri emu eventualne negativne trendove treba detaljno analizirati. c) Odnos rezultata neto novanog toka i ostvarenog neto dobitka, to analizira odnos rezultata iskazanih u dva razliita pogleda na rezultat poslovanja drutva, tj. bilansu uspjeha koji koristi akrualnu osnovu za evidenciju poslovnih promjena, i izvjetaju o novanim tokovima koji se zasniva na gotovinskoj osnovi za evidenciju dogaaja. d) Procjenu uspjenosti upravljanja novanim tokovima od operativnih, investicijskih i finansijskih aktivnosti, odvojeno, te meusobne utjecaje na najvanijim stavkama, gdje je poeljno kombinirati podatke za odreena podruja analize dobijena i direktnom i indirektnom metodom sastavljanja izvjetaja o novanim tokovima, uz uporeivanje sa rezultatima iz bilansa uspjeha. e) Stepen pokria investicija iz deprecijacije i amortizacije, to se smatra vanim pokazateljem efikasnosti upravljanja novanim resursima u podru ju investiranja. Pod pretpostavkom da se druge stavke dre konstantnima, ako je gotovinsko investiranje u stalna sredstva manje od svote amortizacije i deprecijacije onda se gotovina na raunima poveava, i obratno. 3

f) Nenovane investicije i njihov odnos s novanim, te uticaj nenovanih investicija na budu e novane tokove, treba analizirati radi definiranja politike novanog investiranja i dugoronog zaduivanja i samo na ovaj nain investicije se posmatraju u cjelini i mogu se donijeti kvalitetni zaklju ci. g) Stjecanje i otuenje udjela u povezanim drutvima i zajednikim pothvatima te finansijski efekti od toga, a njihovo odvojeno objavljivanje je posebno naloeno i MRS-om 7. h) Novane tokove u inozemnim valutama, evidentiraju se u izvjetajnoj valuti drutva primjenjujui kurs koji vrijedi izme u izvjetajne i inozemne valute na dan novanog toka. Efekte novanih tokova u inozemnim valutama na stanje gotovine kao i efekte promjena kurseva na poslovni rezultat treba posebno i detaljno analizirati, jer to moe posluiti kao osnova za odreivanje politike u transakcijama sa inozemnim valutama, te donoenje odluka u vezi sa njima. i) Kratak opis promjena u najvanijim finansijskim pozicijama i kako su one nastale, ograniavaju i se na informacije koje nisu objavljene u biljekama uz finasijske izvjetaje jer nema potrebe za dupliranjem informacija. (14 bodova)

3. Objasnite vrijeme kao faktor konkurentnosti, vrijeme reakcije na zahtjeve kupaca ili vrijeme ciklusa (eng. customer response time) i koncept zadovoljenja potreba kupaca na vrijeme (on time performance), te objasnite razloge za kanjenja i trokove kanjenja u zadovoljenju potreba kupaca Rjeenje: Oekivani okvirni odgovor: vrijeme kao faktor konkurentnosti Danas se vrijeme sve vie posmatra kao faktor uspjenosti. injenica da se odreene poslovne aktivnosti obavljaju bre utie na poveanje prihoda i smanjenje trokova. U tom kontekstu, preduzea treba da mjere vrijeme kako bi njime efikasno upravljali. Dva uobiajena operativna mjerila utroka vremena su: vrijeme reakcije na zahtjeve kupaca ili vrijeme ciklusa i zadovoljenje potreba kupaca na vrijeme. vrijeme reakcije na zahtjeve kupaca ili vrijeme ciklusa i koncept zadovoljenja potreba kupaca na vrijeme Vrijeme reakcije na zahtjeve kupaca ili vrijeme ciklusa je vrijeme koje protekne od trenutka kada kupac dostavi narudbu za proizvod ili uslugu, do trenutka kada su mu proizvod ili usluga isporu eni. Vrijeme reakcije na zahtjeve kupaca je istinski faktor koji utie na konkurentsku prednost. Komponente vremena reakcije na zahtjeve kupaca

Vrijeme prijema narudbe je vrijeme u kojem je narudba zaprimljena u preduzeu, obino u odjeljenju marketinga, pa do trenutka kada proizvodno odjeljenje dobija tu narudbu. Vrijeme ciklusa proizvodnje se sastoji od vremena ekanja i vremena proizvodnje, a predstavlja vrijeme od prijema narudbe u proizvodnji do zavretka proizvodnje po istoj toj narudbi. Vrijeme isporuke je trea klju na komponenta reakcije na zahtjeve kupaca, a predstavlja vrijeme koje je neophodno da zavreni u inak bude isporuen na vrijeme, odnosno prema planu i rasporedu isporuke koja je u veini slu ajeva unaprijed i dogovorena s kupcem. Isporuke na vrijeme su veoma vane za ukupno zadovoljstvo kupca. Ovo se naroito odnosi na isporuke naru ene hrane, transportna preduzea od kojih se uvijek eli polazak na vrijeme i dolazak prema rasporedu, zatim razliite vrste usluga ili isporuke komponenata neophodnih u proizvodnji prema unaprijed utvr enom redoslijedu, itd. Koncept zadovoljenja potreba kupaca na vrijeme odnosi se na situacije u kojima je proizvod (ili usluga) zaista i isporu en, a u skladu s vremenom kada je isporuka i trebala biti uinjena. S obzirom da kupci ele isporuke na vrijeme ovo je veoma znaajan faktor konkurentske prednosti. Postoji odreena vrsta kompromisa izme u vremena reakcije na zahtjeve kupaca ili vremena ciklusa i koncepta zadovoljenja potreba kupaca na vrijeme, s obzirom da se jednostavnim prolongiranjem vremena reakcije na zahtjeve kupaca omogu ava lake postizanje zadovoljenja potreba kupaca na vrijeme. 5

razlozi za kanjenja i trokovi kanjenja u zadovoljenju potreba kupaca Dva klju na uzronika utroka vremena su: a) nesigurnost o tome kada e kupci naruiti proizvode ili usluge, pa bi se kanjenja mogla pojaviti u sluaju eih narudbi, te b) ogranienja u kapacitetu i uska grla; usko grlo je operacija pri kojoj zahtijevani rad dostie ili prevazilazi raspoloivi kapacitet; tako, uska grla se pojavljuju kada proizvodi koji treba da se obrauje na odreenoj maini ne mogu biti obra eni jer se maina koristi za druge namjene. injenica da su kupci spremni da plate viu cijenu za proizvode i usluge u sluaju da ih je mogue prije dobiti predstavlja mogunost ostvarivanja dodatnih prihoda, jer se prodaja obavlja po viim cijenama u odnosu na konkurenciju. S druge strane, trokovi kanjenja uzrokuju gubitak prihoda zbog smanjenja prodajnih cijena ime bi se kompenzovala kanjenja kao i zbog uvanja zaliha. Pri tome, postoje oportunitetni trokovi u dranju zaliha (skladitenje, iznajmljivanje prostora, kart, kalo i rukovanje materijalom), jer se angaovana sredstva u zalihama ne mogu koristiti za druge namjene.

ZADACI 1. Preduzee MO-konstruktor sklapa motore i koristi dugoro ni (3-5 godina) prosjek koji se zahtijeva da odredi planirani nivo proizvodnje i trokova za odreivanje cijena. Cijene se zatim prilagoavaju samo za velike promjene u iznosima naknada za sklapanje ili cijenama direktnog materijala. Dati su sljedei podaci: Direktan materijal, naknade za sklapanje i drugi varijabilni trokovi Fiksni trokovi Ciljni povrat od investiranja (POI) Normalna iskoritenost kapaciteta Investicija (ukupna imovina) 1.320 KM po jedinici 300.000.000 KM godinje 20 % 1.000.000 jedinica 900.000.000 KM

Na osnovu gore navedenog, izraunajte: a) Koliki treba biti povrat od prodaje da bi se postigao ciljani POI od 20%? b) Kolika treba biti prodajna cijena da bi se postigao ciljani POI od 20%? c) Koristei prodajnu cijenu dobivenu u dijelu b), koji e se POI zaraditi ako MO-konstruktur sastavi i proda 1.500.000 jedinica, a koji za 500.000 jedinica? Rezultate potvrdite koristei Du-pontov sistem pokazatelja. d) Kompanija MO-konstruktur ima plan bonusa menadmenta baziran na godinjem poslovanju. Pretposatavimo da MO-konstruktor sastavi i proda 1.000.000, 1.500.000 i 500.000 jedinica u tri godine u nizu. Kao menader komentirajte bonus plan zadovoljni ste ili nezadovoljni istim?

Rjeenje: a) Za izraunavanje povrata od prodaje posluit emo se formulama za obraun: Povrat od investiranja (POI) = Operativna dobit (OD) / Investicije (I) i Povrat od prodaje (POP) = Operativna dobit (OD) / Prihod od prodaje (P) POI = 20% I = 900.000.000 KM OD = 900.000.000 x 0,20 = 180.000.000 KM Prihod od prodaje je iznos koji naplatimo na tritu prodajom proizvoda ili robe i isti treba da pokrije trokove proizvodnje proizvoda ili nabavke robe i obezbijedi odgovarajui iznos zarade za preduzee. Tj., Prihod od prodaje = varijabilni trokovi + fiksni trokovi + operativna dobit

Varijabilni trokovi (1.320 KM/kom x 1.000.0000 kom.) Fiksni trokovi Operativna dobit Prihod od prodaje POP = 180.000.000 / 1.800.000.000 = 10 %

1.320.000.000 KM 300.000.000 KM 180.000.000 KM 1.800.000.000 KM

Za ostvarenje ciljanog povrata od investiranja od 20% povrat od prodaje treba iznositi 10%. (5 bodova) 7

b) Prihod od prodaje = prodajna cijena x prodajna koliina Prodajna cijena = 1.800.000.000 KM / 1.000.000 kom. = 1.800 KM/kom. Za ostvarenje povrata od investiranja od 20% nuna je prodavati motore po cijeni od 1.800 KM/kom. (2 boda)

c) Varijacije pokazatelja POI u odnosu na varijacije prodajne koliine Iznosi u KM Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. PODACI Prihod 1.800KM/kom Varijabilni trokovi 1.320KM/kom Fiksni trokovi Ukupni trokovi (2+3) Operativna dobit (1-4) Investicije POI (5/6) Prodajna koliina u kom. 1.000.000 1.500.000 500.000 1.800.000.000 2.700.000.000 900.000.000 1.320.000.000 1.980.000.000 660.000.000 300.000.000 300.000.000 300.000.000 1.620.000.000 2.280.000.000 960.000.000 180.000.000 420.000.000 -60.000.000 900.000.000 900.000.000 900.000.000 20% 46,67% -6,67%

Potvrda rezultata koristei Du-pontov sistem pokazatelja: POP x KOI = POI POP = Operativna dobit / Prihod KOI = Prihod / Investicije POI = Operativna dobit / Investicije Obim prodaje 1.000.000 kom. 1.500.000 kom. 500.000 kom. Du-pontov sistem pokazatelja KOI 2 3 1

POP 10% 15,56% -6,67%

POI 20% 46,68% -6,67%

Preduzee MO-konstruktor ukoliko sastavi i proda 1.500.000 kom. motora ostvarit e povrat od investiranja 46,67%, a ukoliko sastavi i proda 500.000 kom. zabiljeit e negativnu stopa povrata na investicije od 6,67%. (10 bodova)

d) Jednogodinji period je kratak vremenski interval da bi isti bio koriten za mjerenje uspjenosti rada menadera i kao osnova za isplatu bonusa. Prodaja motora u posmatranom preduzeu u odre enoj godini moe biti pod znaajnim uticajem opih uslova poslovanja i kao takva izvan kontrole menadera ija zarada stoga moe biti znaajno umanjena. Tako er, utede na trokovima u jednom periodu mogu imati loe efekte na poslovanje u naradnom periodu (narednim periodima), na to opet novi menaderi u narednim godinama poslovanja ne mogu uticati. Stoga, menaderi MO-konstruktor preduzea zasigurno ne mogu biti zadovoljni predvi enom osnovom nagra ivanja. Dobro dizajnirani plan kompenzacija treba koristiti mix kompenzacija paljivo balansirajui kratkorone i dugorone stimulacije. (3 boda) 8

2. Preduzee proizvodi i prodaje dva proizvoda A i B. Proizvodna aktivnost je organizovana u dva odjeljenja. Proizvodni indirektni trokovi se alociraju na svaki proizvod koristei stopu od 20 n.j. po satu direktnog proizvodnog rada, obraunatu na nivou preduzea. Ova stopa je zasnovana na slijedeim pokazateljima: Budetski proizvodni indirektni Proizvodno odjeljenje trokovi 1 450.000 n.j. 2 350.000 n.j. Ukupno 800.000 n.j.

Budetski proizvodni sati direktnog rada 20.000 sati d.r. 20.000 sati d.r. 40.000 sati d.r.

Broj sati direktnog proizvodnog rada zahtijevanih da se proizvede svaki proizvod je: Proizvodno odjeljenje Proizvod A Proizvod B 1 3 sata d.r. 1 sat d.r. 2 1 sat d.r. 3 sata d.r. Ukupno 4 sata d.r. 4 sata d.r. Jedinini trokovi za dvije kategorije direktnih proizvodnih trokova su: Direktni proizvodni trokovi Proizvod A Proizvod B Trokovi direktnog materijala 250 n.j./kom. 200 n.j./kom. Direktni proizvodni trokovi rada 120 n.j./kom. 120 n.j./kom. Na kraju obraunskog perioda nisu postojale zalihe nedovrene proizvodnje. Postojalo je 400 jedinica gotovih proizvoda A i 300 jedinica gotovih proizvoda B. Pretpostavite da je budetski nivo proizvodnje za taj period bio ostvaren. Preduzee utvruje prodajne cijene dodajui 80% na jedinine trokove proizvodnje. Iz ovih 80% dodatka pokrivaju se svi trokovi nastali van proizvodnog odjeljenja (npr. dizajn i marketing i usluge kupcima), dok ostatak predstavlja dobitak. a) Indirektni proizvodni trokovi koji se ukljuuju u vrijednost zaliha proizvoda A i B na bazi upotrebe stope za alokaciju indirektnih trokova ra unate za nivo itavog preduzea iznosi: a) 42.000 n.j. u vrijednost proizvoda A i 14.000 n.j. u vrijednost proizvoda B b) 32.000 n.j. u vrijednost proizvoda A i 24.000 n.j. u vrijednost proizvoda B c) 30.000 n.j. u vrijednost proizvoda A i 26.000 n.j. u vrijednost proizvoda B d) 34.000 n.j. u vrijednost proizvoda A i 22.000 n.j. u vrijednost proizvoda B Potvrda: Stopa indirektnih trokova proizvodnje na nivou preduzea: 800.000 n.j. / 40.000 sati d.r. = 20 n.j./sat d.r. Dio indirektnih proizvodnih trokova u vrijednosti krajnjih zaliha gotovih proizvoda: - upotreba stope indirektnih trokova na nivou preduzea: 700 kom 4 sata/kom. 20 n.j./sat d.r. = 56.000 n.j. ili, 400 kom. x (4 sata/kom. x 20 n.j./sat d.r.) + 300 kom. x (4 sata/kom. x 20 n.j./sat d.r.) = = 32.000 n.j. + 24.000 n.j. = 56.000 n.j. b) Indirektni proizvodni trokovi koji se ukljuuju u vrijednost zaliha proizvoda A i B na bazi upotrebe stopa za alokaciju indirektnih trokova ra unatih za nivo pojedina nog odjeljenja iznosi: a) 42.000 n.j. u vrijednost proizvoda A i 14.000 n.j. u vrijednost proizvoda B b) 32.000 n.j. u vrijednost proizvoda A i 24.000 n.j. u vrijednost proizvoda B c) 30.000 n.j. u vrijednost proizvoda A i 26.000 n.j. u vrijednost proizvoda B d) 34.000 n.j. u vrijednost proizvoda A i 22.500 n.j. u vrijednost proizvoda B 9

Potvrda: stope indirektnih trokova proizvodnje po odjeljenjima: Proizvodno odjeljenje 1: 450.000 n.j. / 20.000 sati d.r. = 22,50 n.j./sat d.r. Proizvodno odjeljenje 2: 350.000 n.j. / 20.000 sati d.r. = 17,50 n.j./sat d.r. Proizvod A: 400 kom. ((3 sata/kom. 22,50 n.j./sat d.r.) + (1 sat/kom. 17,50 n.j./sat d.r.)) = 400 kom. 85 n.j./kom. = 34.000 n.j. Proizvod B: 300 kom. ((1 sat/kom. 22,50 n.j./sat d.r.) + (3 sata/ko. 17,50 n.j./kom.)) = 300 kom. 75 n.j./kom. = 22.500 n.j. 56.500 n.j. c) Za koliko bi se razlikovala cijena proizvoda A ukoliko se umjesto stope indirektnih trokova na nivou preduzea koristi stopa indirektnih trokova obra unata na nivou odjeljenja? a) u prvom sluaju prodajna cijena bi bila 810 n.j./jed. a u drugom 819 n.j./jed b) u prvom sluaju prodajna cijena bi bila 765 n.j./jed. a u drugom 770 n.j./jed c) u prvom sluaju prodajna cijena bi bila 770 n.j./jed. a u drugom 800 n.j./jed d) u prvom sluaju prodajna cijena bi bila 860 n.j./jed. a u drugom 880 n.j./jed Potvrda: Prodajna cijena za proizvod A prema metodologiji trokovi plus: Stopa indirektnih tr. Stopa indirektnih tr. za za nivo preduzea nivo odjeljenja Direktni materijali 250 n.j./kom. 250 n.j./kom. Direktni proizvodni rad 120 n.j./kom. 120 n.j./kom. Indirektni trokovi proizvodnje: 80 n.j./kom. 20 n.j./sat d.r. 4 sata d.r. 85 n.j./kom. (22,50 n.j./sat d.r. 3 sata d.r.) + (17,50 n.j./sat d.r. 1 sat d.r.) Ukupni trokovi proizvodnje 450 n.j./kom. 455 n.j./kom. Pozitivna razlika (dodatak na trokove) 80%: 360 n.j./kom. 364 n.j./kom. (450 80%; 455 80%) Prodajna cijena 810 n.j./kom. 819 n.j./kom. Moglo bi se zakljuiti da bi obraun trokova proizvoda A po tradicionalnom sistemu (na bazi jedinstvene stope za alokaciju indirektnih trokova) uzrokovao potcjenjivanje cijene kotanja, ime bi se stvorili uslovi i za potcjenjivanje prodajne cijene.

10