Osnove Rada U Ms Excelu - Skripta

ELEKTROTEHNIKI ODJEL
OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

mr.sc. Bojan Kovai, predava 1

mr.sc. Bojan Kovai

OSNOVE RADA U MS EXCELU

interna skripta
1

1
Ova interna skripta koritena je na laboratorijskim vjebama iz Poslovne informatike koje je autor drao
studentima 1. godine strunoga studija raunovodstva i financija na Visokoj koli za financijski menadment u
akademskoj godini 2006/2007.




Sadraj

PREDGOVOR ......................................................................................................................4
1. ORGANIZACIJA PODATAKA ......................................................................................5
1.1. elije ...........................................................................................................................5
1.1.1. Aktiviranje i oznaavanje elije .............................................................................5
1.1.2. Unos podataka u eliju ..........................................................................................5
1.1.3. Blok elija .............................................................................................................6
1.1.4. Oznaavanje bloka elija i skupine elija ...............................................................6
1.1.5. Premjetanje elije ................................................................................................6
1.1.6. Kopiranje elije .....................................................................................................7
1.1.7. Brisanje sadraja elije, bloka elija i skupine elija ..............................................8
1.1.8. Brisanje elije, bloka elija i skupine elija ...........................................................8
1.2. Stupci i retci ...............................................................................................................9
1.2.1. Promjena irine stupca i visine retka ......................................................................9
1.2.2. Oznaavanje (niza) redaka i stupaca .................................................................... 10
1.2.3. Umetanje novih redaka i stupaca ......................................................................... 10
1.2.4. Sakrivanje i otkrivanje (nizova) stupaca i redaka ................................................. 11
1.2.5. Premjetanje redaka i stupaca unutar radnoga lista i radne knjige ........................ 11
1.2.6. Kopiranje redaka i stupaca unutar radnoga lista i radne knjige ............................. 12
1.2.7. Brisanje redaka i stupaca ..................................................................................... 13
1.3. Listovi radne knjige ................................................................................................. 14
1.3.1. Pomicanje po radnom listu .................................................................................. 15
1.3.2. Dijeljenje prozora ................................................................................................ 15
1.3.3. Povealo (Zoom) ................................................................................................. 16
1.3.4. Oznaavanje lista ................................................................................................ 16
1.3.5. Odabir radnoga lista ............................................................................................ 16
1.3.6. Umetanje radnih listova u trenutno aktivnu radnu knjigu ..................................... 17
1.3.7. Kidanje listova iz knjige ...................................................................................... 17
1.3.8. Preimenovanje listova ......................................................................................... 17
1.3.9. Premjetanje radnih listova unutar jedne knjige ili u drugu knjigu ....................... 18
1.3.10. Kopiranje listova unutar iste knjige ili iz knjige u knjigu ................................... 18
1.3.11. Grupiranje i razgrupiranje listova ...................................................................... 19
1.4. Podatci ...................................................................................................................... 20
1.4.1. Unos podataka ..................................................................................................... 20
1.4.2. Unos podataka u nizu .......................................................................................... 21
1.4.3. Unos podataka u nizu pomou mia..................................................................... 22
2. OBLIKOVANJE PODATAKA ...................................................................................... 23
2.1. Oblikovanje ispisa brojeva ......................................................................................... 23
2.2. Poravnanja ................................................................................................................. 24
2.3. Odabir i oblikovanje fonta .......................................................................................... 25




2.4. Oblikovanje granica elije, bloka elija i tablice ......................................................... 25
2.5. Odabir boje pozadine elije, bloka elija i tablice ....................................................... 25
2.6. Sortiranje podataka .................................................................................................... 25
3. RAD S DATOTEKAMA ................................................................................................ 27
4. FUNKCIJE I FORMULE .............................................................................................. 28
4.1. Funkcije .................................................................................................................... 28
4.1.1. Primjeri matematikih funkcija ........................................................................... 29
4.1.2. Primjeri logikih funkcija .................................................................................... 32
4.1.3. Primjeri statistikih funkcija ................................................................................ 36
4.1.4. Primjeri financijskih funkcija .............................................................................. 37
4.2. Formule .................................................................................................................... 42
4.2.1. Vrste adresa elija ............................................................................................... 42
4.2.2. Uporaba funkcija prigodom pisanja formula ........................................................ 43
4.2.3. Primjeri formula .................................................................................................. 44
4.2.4. Naredba Traenje cilja (Goal Seek) ..................................................................... 45
4.2.5. Primjeri primjene formula i funkcija .................................................................... 47
5. LITERATURA ............................................................................................................... 48
BILJEKA O AUTORU .................................................................................................... 49




PREDGOVOR

U dananje je vrijeme praktiki nezamislivo ne poznavati osnove rada na raunalu. Pritom se
pod osnovama rada na raunalu obino podrazumijeva osnovno koritenje raunalnih
programa Microsoft Office (poglavito Microsoft Word, Microsoft Excel i Microsoft
PowerPoint), Internet Explorer i Outlook Express. I dok se potonja dva koriste uglavnom za
surfanje po Internetu i slanje, odnosno primanje elektronikih poruka, alati programa
Microsoft Office koriste se za izradbu razliitih vrsta tekstualnih dokumenata, tablica,
prezentacija i sl.

Interna skripta koja su pred vama zapravo je prirunik namijenjen upoznavanju i uenju
osnovnih elemenata rada s programom Microsoft Excel. Iako ga je mogue koristiti radei s
bilo kojom verzijom Microsoft Excela, ipak se preporuuje koristiti Microsoft Excel 2003 ili
neku od kasnijih verzija. Pritom se ne pretpostavlja da bilo tko od korisnika ve ima nekakvo
elementarno predznanje potrebno za rad s MS Excelom, ali se na pojedinim mjestima
pretpostavlja poznavanje osnovnih pojmova gospodarske matematike
2
. Preporuuje se
koristiti prirunik u neposrednom radu s raunalom, a ne pasivno ga itajui. Tako se
praktino najuinkovitije mogu nauiti sve osnove, ali i trikovi koji se opisuju u tekstu koji
slijedi.

Prirunik je tematski strukturiran tako da izborom i sadrajem tema potpuno prati program
laboratorijskih vjebi iz kolegija Poslovna informatika
3
. Tako se najprije obrauju osnove
organizacije podataka u MS Excelu, te oblikovanje podataka, a tek potom rad s datotekama,
funkcije i formule. Kako i prilii ovakvoj vrsti strunoga djela, osnovni je tekst popraen
veim brojem razliitih primjera, kao i nekolicinom zadataka za vjebu namijenjenima
studentima za samostalno rjeavanje.

Ugodna mi je dunost zahvaliti na suradnji i pomoi dr.sc. Kseniji Klasi, prof. visoke kole,
bez ijega poticaja ovaj prirunik ne bi niti bio napisan. Zahvaljujem i studentima koji su
svojim pitanjima, primjedbama i dobronamjernim komentarima pomogli da cijela interna
skripta budu jo svrsishodnija, ali i kvalitetnija.

U Zagrebu, lipnja 2007.

Bojan Kovai

2
Osnovni razlog za takvu pretpostavku je to su ova interna skripta ponajprije bila namijenjena studentima
strunoga studija raunovodstva i financija koji usporedno s kolegijem Poslovna informatika sluaju i kolegij
Gospodarska matematika (vidjeti biljeku 1.).
3
Vidjeti biljeku 1.




1. ORGANIZACIJA PODATAKA

Podaci koje obraujemo programom MS Excel smjeteni su u tzv. elijama (engl. cells) koje
svojom zadanom duljinom i irinom predstavljaju nonu moru svakoga osuenika na
izdravanje zatvorske kazne. (Kako pojedinu eliju ipak moemo uiniti ugodnijom za
njezine stanovnike, nauit emo kasnije.) Skup od 16.277.216,00 elija naziva se tabela (engl.
table), a ne zatvor, kako bi se prvotno moglo pomisliti. Svaka tablica zasebno tvori jedan list
(engl. sheet), a skup listova tvori radnu knjigu (engl. book). Drugim rijeima, radna knjiga je
zapravo datoteka kreirana u MS Excelu, a ukupan broj njezinih listova odreujemo sami
(moe ih biti najvie 255, a nama e i biti sasvim dovoljno bude li ih 5-6). Trenutno aktivni
list radne knjige naziva se radni list (engl. worksheet).

Vana leksika napomena: Slabiji poznavatelji engleskoga jezika vrlo esto rije sheet itaju
s kratkim i umjesto s dugim i (ispravno je: i: t moete razvui i koliko vas volja, ali ne
pretjerujte), pa jadan, sasvim ist i uredan list pretvore u fekaliju. Stoga oprez s itanjem!

1.1. elije

Svaka je elija presjek tono jednoga retka i tono jednoga stupca. Stoga ima smisla definirati
adresu elije (neto kao JMBG elije ili, u duhu najnovijih briljantnih umotvorina, njezinu
jedinstvenu poreznu oznaku) kao zajedniku oznaku retka i stupca iji je ona presjek. Budui
da su stupci oznaeni slovima, a retci brojevima, u definiranju adrese elije najprije piemo
ime stupca, a potom ime retka: A1, B2, C4, D6, IV65536 i sl.

1.1.1. Aktiviranje i oznaavanje elije

Pojedinu eliju aktiviramo (tj. omoguujemo da neto radimo s njom upisujemo podatke,
kopiramo je i sl.) tako da na nju jednom kliknemo lijevom tipkom mia. Tada se ta elija
uokviri tamnim pravokutnikom. Takva elija ujedno je i oznaena, to znai da je moemo
npr. premjestiti, kopirati itd.

1.1.2. Unos podataka u eliju

Unos podataka u eliju radimo na sljedei nain:

1.) Postavimo pokaziva mia na eliju u koju elimo unijeti podatke;
2.) U vrlo kratkom razmaku (priblino jednakim 1 desetinki sekunde) dva puta uzastopno
kliknemo lijevom tipkom mia. Ako smo dobro radili, eljena elija bit e oznaena
tamnim pravokutnikom, a unutar nje bit e smjeten trepui pokaziva (kursor).
3.) Unesemo eljeni podatak (tekst, broj itd.).




4.) Pritisnemo tipku Enter kako bismo potvrdili da unijeti podatak uistinu treba biti u
navedenoj eliji (otprilike kao kad straari dovedu zatvorenika u njegovu zatvorsku
eliju, zatvore vrata elije i zakljuaju ih).

Nakon pritiskanja tipke Enter dobiveni podaci bit e u eljenoj eliji, a elija neposredno
ispod eljene bit e oznaena tamnim pravokutnikom.

Vana napomena: Umjesto tipke Enter mogue je i pritisnuti jednu iz skupine etiriju strelica
na tipkovnici pomou kojih se u radnom listu kreemo u etiri razliita smjera. Ukoliko, pak,
elimo odustati od unosa podataka, trebamo pod hitno nestati iz elije (tj. hrabro zbrisati s
mjesta zloina) pritisnemo tipku Escape (Esc).

1.1.3. Blok elija

Skupinu elija koja tvori pravokutnik nazivamo blokom elija. Blok elija jednoznano je
odreen zadavanjem adresa prve i posljednje elije koje ga tvore. To radimo tako da najprije
napiemo adresu prve elije, potom stavimo znak dvotoke :, a potom napiemo adresu
posljednje elije. Npr. blok kojega tvore elije A1, B1, A2 i B2 zadajemo ovako: A1:B2, a
blok kojega tvore elije A1, B1, C1 i D1 ovako: A1:D1.

1.1.4. Oznaavanje bloka elija i skupine elija

Blok elija oznaavamo na sljedei nain:
1.) postavimo pokaziva mia na prvu eliju bloka;
2.) pritisnemo lijevu tipku mia i drimo je pritisnutu;
3.) pokaziva mia postavimo na posljednju eliju bloka;
4.) otpustimo pritisnutu lijevu tipku mia.

Skupinu elija koje ne tvore blok oznaavamo na sljedei nain:
1.) pritisnemo tipku Control (Ctrl) na tipkovnici;
2.) pokaziva mia postavimo na prvu eliju koju elimo oznaiti;
3.) pritisnemo lijevu tipku mia;
4.) pokaziva mia postavimo na sljedeu eliju koju elimo oznaiti i ponovimo korak 3;
5.) kad smo ponovili korak 3 za zadnju eliju skupine, otpustimo pritisnutu tipku Control.

1.1.5. Premjetanje elije

elije i blokove elija (ali ne i bilo kakve skupine elija!) u jednom radnom listu mogue je
premjetati unutar istoga radnoga lista ili na novi radni list. Premjetanje obavljamo na
sljedei nain:

1.) oznaimo eliju (ili blok elija) koju elimo premjestiti i postavimo pokaziva na nju;




2.) pritisnemo desnu tipku mia i u ponuenom izborniku odaberemo opciju Izrei (engl.
Cut) ako smo dobro radili, oko eljene elije (ili bloka elija) poet e ubrzano
marirati 1. udarna mravlja brigada;
3.) pustimo mrave da nam uvaju oznaenu eliju, odvuemo pokaziva mia na eliju u
koju elimo premjestiti oznaenu eliju i jednom kliknemo lijevom tipkom mia (isto
radimo ako je u pitanju blok elija) ako smo dobro radili, 1. udarna mravlja brigada i
dalje uva polaznu eliju, a nova elija oznaena je uobiajenim tamnim
pravokutnikom;
4.) postavimo pokaziva mia na eliju koju smo oznaili u koraku 3., pritisnemo desnu
tipku mia i u dobivenom izborniku odaberemo opciju Zalijepi (engl. Paste) ako
smo dobro radili, 1. udarna mravlja brigada se povlai u svoju vojarnu, a poetna
elija premjetena je na eljeno mjesto.

Vana napomena: Premjetanje elije zapravo je premjetanje njezina sadraja. Uinak
gornjega postupka je da polazna elija postaje potpuno prazna, a eljena elija ispunjena
podacima (otprilike kao kad iz svoje stare garsonjere u III. odvojku Kozari puteva preselimo
sve svoje stvari u garsonjeru na Pantovaku koju smo naslijedili od nedavno preminule bogate
tetke).

Vjeba 1.

Otvorite novu radnu knjigu. Na radnom listu List1 (Sheet1) rijeite sljedee zadatke:

a) U svaku eliju bloka A1:C3 upiite broj retka u kojemu se nalazi dotina elija. Potom
premjestite blok tako da elija A1 bude na mjestu elije D1.

b) Istovremeno oznaite elije D1, E3 i F2. Moete li premjestiti tu skupinu elija tako da
elija D1 bude na mjestu elije A1?

c) U eliju A3 upiite rije DARKOM, u eliju B3 rijei u RH, a u eliju C3 rijei najbolja
tvrtka. Iskljuivo premjetanjem elija u bloku elija ispiite tekst DARKOM najbolja
tvrtka u RH u blokovima elija B1:B3 i A4:C4.

1.1.6. Kopiranje elije

Kopiranje sadraja neke elije (ili bloka elija) radi se analogno premjetanju elija, samo to
se u koraku 2. odabere opcija Kopiraj (Copy). Ova operaciju treba zamiljati kao da imamo
garsonjeru u Kozari putevima, pa novu garsonjeru na Pantovaku (koju nam je ostavila
nedavno preminula najdraa tetka na svijetu) elimo opremiti potpuno isto kao i onu u Kozari
putevima. Drugim rijeima, kopiranjem elije ne nestaje sadraj polazne elije kao to je to
bio sluaj prigodom premjetanja elija.




Vjeba 2.

Na ve otvorenom radnom listu List1 (Sheet1) rijeite sljedee zadatke:

a) U eliju A5 upiite rije Turbolima pa kopirajte sadraj elije A5 u eliju B5. Uoite to
se dogodilo.

b) Kopirajte blok elija D1:F3 tako da elija D1 bude kopirana u eliju B1. Uoite to se
dogodilo sa sadrajem elija u bloku A3:C3.

1.1.7. Brisanje sadraja elije, bloka elija i skupine elija

Brisanje sadraja elije, bloka elija i skupine elija radimo na sljedei nain:

1.) Oznaimo sve elije iji sadraj elimo izbrisati.
2.) Pritisnemo tipku Delete na tipkovnici. Ako vam je ta operacija prekomplicirana,
moete postupiti jednostavnije: kliknite jednom desnom tipkom mia i u dobivenom
izborniku odaberite opciju Oisti sadraj (Clear).

1.1.8. Brisanje elije, bloka elija i skupine elija

Brisanje elija, bloka elija i skupine elija provodimo na sljedei nain:

1.) Oznaimo sve elije koje elimo izbrisati;
2.) Pritisnemo desnu tipku mia i meu ponuenim opcijama odaberemo opciju Izbrii
(Delete).
3.) U dobivenom dijalokom okviru odaberemo elimo li preostale elije (onih 16
milijuna i neto sitno) pomaknuti prema gore ili prema lijevo. (Postupak funkcionira
ak i u eliji IV65536 premda ne znamo to se to mie prema lijevo i dolazi u eliju
IV65536 dokaz da i izvan radnog lista ima nevidljivih elija). Opcije Brisanje
cijeloga retka i Brisanje cijeloga stupca nisu ba preporuljive (bilo bi vrlo neljudski
od nas da zbog jedne elije ni kriv ni duan nestane cijeli siroti redak ili stupac.

Vjeba 3.

a) Izbriite sadraj elije A5, a potom i eliju A5 pomicanjem preostalih elija ulijevo. Uoite
to se dogodilo s elijom B5.

b) Izbriite blok elija B1:C2 pomicanjem preostalih elija prema gore. Uoite to se dogodilo
s blokom elija B3:C3.




1.2. Stupci i retci

Naglasimo jo jednom: Stupci unutar jednoga radnoga lista oznaeni su slovima A, B, C, ,
AA (ne itajte ga kao da vam je neki stokila stao na nogu, nego s dva odvojena glasa ''a''),
AB, AC,, ET (itajte ga ''e te'', a ne ''i ti'' iako vam ovo moe izgledati kao krunski dokaz da
u Gatesovoj tvrtki rade izvanzemaljci),, IT, IU, IV, a ima ih ukupno 256. Retci unutar
radnoga lista oznaeni su brojevima 1, 2, 3, , 65535, 65536, a ima ih tko bi rekao!
ukupno 65.536,00. Stoga jedan radni list ima ukupno 256,00 65.536,00 = 16.277.216,00
elija (ovo navodimo tek toliko da s enjom ne ustvrdite kako u Poslovnoj informatici nema
ama ba nikakvih dokaza nalik nadaleko poznatim i od irokih studentskih masa obljubljenim
dokazima iz Gospodarske matematike).

1.2.1. Promjena irine stupca i visine retka

irinu pojedinoga stupca mijenjamo na sljedei nain:

1.) Pokaziva mia dovedemo na desnu granicu stupca kojemu mijenjamo izgled. Ako smo
dobro radili, pokaziva mia poprimit e izgled kriia (kao da se mi priprema za odlazak u
5. kriarski rat).

2.) Ako elimo podesiti irinu stupca prema najduem tekstu smjetenom u tom stupcu
(tonije, u nekoj njegovoj eliji), dvostruko kliknemo lijevom tipkom mia (vidite korak 2. u
odjeljku Unos podataka u eliju).

3.) Ukoliko elimo suziti ili rairiti stupac na irinu prema vlastitom izboru, pritisnemo lijevu
tipku mia i drimo je pritisnutu. Potom pomiemo pokaziva mia ulijevo ili udesno ovisno o
tome elimo li suziti ili rairiti stupac. Iznos trenutne irine stupca pokazuje se neposredno
iznad pokazivaa mia.

Vana napomena: Ukoliko pokaziva mia pomaknemo preko lijeve granice stupca, dotini
stupac e biti prekriven. Daljnjim pomicanjem moemo prekriti i sve ostale stupce lijevo od
polaznoga. Preporuujemo ne koristiti ovu opciju jer umjesto prekrivanja stupaca postoji
pametnija mogunost sakrivanja (i otkrivanja) stupaca o kojoj emo govoriti malo kasnije.

Visinu pojedinoga retka mijenjamo na analogan nain, samo to u koraku 1. pokaziva mia
postavimo na donju granicu retka iju visinu elimo promijeniti, a potom pomiemo mi
prema gore (suavajui redak) ili prema dolje (rairujui redak). Budui da svi znakovi u
jednom retku imaju jednaku visinu (svi su bliski roaci Lilliputanaca), opcija prilagodbe
visine retka visini najveega znaka u tom retku nije predviena.




Vjeba 4.

Otvorite radni list List2 (Sheet2).

a) Promijenite visinu retka 5 tako da se ona utrostrui. Nakon toga je smanjite na 2 piksela.

b) Promijenite irinu stupca D tako da se ona udvostrui. Nakon toga je smanjite na 3 piksela.

c) U eliju A1 upiite tekst Grad Daruvar najljepi mali grad u Hrvatskoj. Nakon toga
promijenite irinu stupca A tako da cijeli upisani tekst bude u jednoj eliji.

1.2.2. Oznaavanje (niza) redaka i stupaca

Pojedini redak oznaavamo tako da lijevom tipkom mia kliknemo na njegovu oznaku (tj.
broj). Ukoliko elimo oznaiti niz uzastopnih redaka ije oznake tvore aritmetiki niz s
razlikom 1 (zatomite nostalgine uzdahe za dobrom, starom Gospodarskom matematikom),
trebamo pritisnuti tipku Shift i, drei je pritisnutu, uzeti mi u drugu ruku, te oznaiti prvi i
posljednji lan u navedenom nizu. Ako je niz ''krai'' (tj. sastoji se od relativno malo redaka),
njegove lanove moemo oznaiti tako da mia izvedemo u etnju: postavimo pokaziva mia
na prvi lan niza, pritisnemo lijevu tipku mia i, drei je pritisnutu, proeemo mi od prvoga
lana niza do zadnjega (pritom ne trebamo pritisnuti tipku Shift). Kad stignemo do zadnjega
lana niza, otpustimo lijevu tipku mia i gotovo.

Oznaavanje (niza) stupaca radimo na potpuno analogan nain kao i za retke.

1.2.3. Umetanje novih redaka i stupaca

Izraujui praktine zadatke nerijetko emo biti u situaciji da izmeu dvaju postojeih redaka
(stupaca) trebamo umetnuti novi redak (stupac). Umetanje redaka radimo na sljedei nain:

1.) desnom tipkom mia jednom kliknemo na oznaku retka iznad kojega elimo umetnuti
novi redak;
2.) u ponuenom izborniku odaberemo opciju Umetni (Insert).

Ako smo dobro radili, umetnuti redak dobio je oznaku retka kojega smo oznaili u koraku 1.,
a svim retcima ispod njega oznaka je poveana za 1.

Iako nam intuicija moebitno govori drugaije, umetanje stupaca radimo na sljedei nain:
1.) desnom tipkom mia jednom kliknemo na oznaku stupac ispred kojega elimo
umetnuti novi stupac;
2.) u ponuenom izborniku odaberemo opciju Umetni (Insert).




Ako smo dobro radili, umetnuti stupac dobio je oznaku stupca kojega smo oznaili u koraku
1., a svim stupcima desno od njega oznaka je ''poveana'' za 1 (nismo ba definirali to bi to
bilo npr. EG + 1, ali intuitivno nam je jasno).

Vana napomena: U jednom koraku moemo umetnuti tono jedan redak (stupac).

1.2.4. Sakrivanje i otkrivanje (nizova) stupaca i redaka

Stupce i retke moemo sakrivati i otkrivati tako da njihov sadraj ostane nepromijenjen (vrlo
prikladno u sluajevima kad npr. elije sadre podatke o naoj plai u proteklih 6 mjeseci, a
ona zloesta namigua za susjednim stolom uporno izvija svoje fitnessom umjetno oblikovano
tijelo ne bi li ih doznala). Sakrivanje retka (stupca) radimo na sljedei nain:

1.) postavimo pokaziva mia na redak (stupac) koji elimo sakriti;
2.) desnom tipkom mia jednom kliknemo na oznaku retka (stupca);
3.) u ponuenom izborniku odaberemo opciju Sakrij (Hide).

Ako smo dobro radili, izmeu dvaju redaka (stupaca) koji omeuju skriveni redak (stupac)
pojavit e se (izdajniki) podebljani pravac. Pravac e nestati kliknemo li na bilo koju od
preostalih elija.
Otkrivanje retka (stupca) radimo na sljedei nain:

1.) oznaimo retke (stupce) koji omeuju skriveni redak (stupac);
2.) postavimo pokaziva mia na oznaene retke (stupce);
3.) jednom kliknemo desnom tipkom mia;
4.) u ponuenom izborniku odaberemo opciju Otkrij (Unhide)

(i, nakon to je namigua otila efu radi svakodnevnog rjeavanja vruih problema, podaci o
naoj plai ponovno su pred nama).

Na potpuno analogan nain sakrivamo i otkrivamo blokove uzastopnih redaka (stupaca).

Vjeba 5.

Na radnom listu List2 (Sheet2) rijeite sljedee zadatke:

a) Ispred retka 9 umetnite novi redak, pa ga sakrijte.
b) Iza stupca G umetnite novi stupac, pa sakrijte niz stupaca E, F, G, H.
c) Provedite otkrivanje redaka i stupaca skrivenih u prethodnim zadacima.

1.2.5. Premjetanje redaka i stupaca unutar radnoga lista i radne knjige




Retke i stupce moemo premjetati unutar radnoga lista i unutar radne knjige (dakle, s
jednoga lista na drugi). To radimo na sljedei nain:

1.) Postavimo pokaziva mia na oznaku retka (stupca) kojega elimo premjestiti.
2.) Jedanput kliknemo desnom tipkom mia i u ponuenom izborniku odaberemo opciju
Izrei (Cut). Ako smo dobro radili, svih 50 udarnih mravljih brigada marira oko
oznaenoga retka (stupca).
3.) Ukoliko je potrebno, otvorimo novu radnu knjigu i lijevom tipkom mia jednom
kliknemo na list na koji elimo smjestiti oznaeni redak (stupac).
4.) Postavimo pokaziva mia na redak (stupac) u koji elimo premjestiti oznaeni redak
(stupac).
Zalijepi (Paste). Ako smo dobro radili, sve udarne mravlje brigade vratile su se u
svoje vojarne, a oznaeni redak (stupac) premjeten je na eljeno mjesto.

Na opisani nain moemo premjetati i blokove redaka (stupaca). Jedina razlika je u tome to
u koraku 1. moramo oznaiti cijeli blok redaka (stupaca) kojega elimo premjestiti.

Vjeba 6.

Na radnom listu List2 (Sheet2) rijeite sljedee zadatke:

a) U eliju C1 upiite rije Grad, a u eliju F6 rijei Daruvar dralovgrad (ukoliko je
potrebno, rairite stupac F tako da obje rijei budu u istoj eliji). Oznaite redak 1 i
premjestite ga neposredno iza retka 5. Potom oznaite stupac F i premjestite ga na mjesto
stupca C. Uoite to se dogodilo sa oznakama redaka i stupaca, te sa sadrajima elija C1 i
F6.

b) U eliju A1 upiite rije Poslovna, u eliju B2 rije informatika, a u eliju C1 rije
vjebe. Oznaite redak 1 i premjestite ga neposredno ispred retka 8 na radnom listu List1
(Sheet1) knjige Knjiga2 (Book2). Potom oznaite stupac C i premjestite ga na mjesto stupca A
na istom radnom listu na kojemu se nalazi premjeteni redak 1. Uoite to se dogodilo s
oznakama redaka i stupaca listova List2 (Sheet2) u Knjizi1 (Book1) i List1 (Sheet1) u Knjizi2
(Book2).

1.2.6. Kopiranje redaka i stupaca unutar radnoga lista i radne knjige

Kao to ih moemo premjetati, retke (stupce) moemo i kopirati unutar radnih listova i
radnih knjiga. To radimo na sljedei nain:




1.) Postavimo pokaziva mia na oznaku retka (stupca) kojega elimo kopirati.
Kopiraj (Copy). Ako smo dobro radili, svih 50 udarnih mravljih brigada opet marira
oko oznaenoga retka (stupca).
3.) Ukoliko je potrebno, otvorimo novu radnu knjigu i lijevom tipkom mia jednom
kliknemo na list na koji elimo kopirati oznaeni redak (stupac).
4.) Postavimo pokaziva mia na redak (stupac) u koji elimo kopirati oznaeni redak
(stupac).
Zalijepi (Paste). Ako smo dobro radili, sve udarne mravlje brigade opet su se vratile u
svoje vojarne, a oznaeni redak (stupac) kopiran je na eljeno mjesto.

Na opisani nain moemo kopirati i blokove redaka (stupaca). Jedina razlika je u tome to u
koraku 1. moramo oznaiti cijeli blok redaka (stupaca) kojega elimo premjestiti.

Vana napomena: Operacijom kopiranja briu se ranije upisani podaci iz retka (stupca) u koji
kopiramo oznaeni redak (stupac).

1.2.7. Brisanje redaka i stupaca

Retke i stupce (i cjelokupni sadraj svih njihovih elija) moemo obrisati na sljedei nain:

1.) Postavimo pokaziva mia na oznaku retka (stupca) kojega elimo obrisati.
2.) Jedanput kliknemo desnom tipkom mia i meu ponuenim opcijama odaberemo
opciju Izbrii (Delete).

Posljedica ove operacije jest redefiniranje oznaka redaka (stupaca) ispod (desno od)
izbrisanoga retka (stupca). Njihove oznake smanjuju se za 1 (OK, valjda znamo to je npr.
10 1, ali formalno ne znamo to bi to bilo npr. (ET 1) inuitivno nam je valjda jasno o
emu se radi).

Operacija brisanja cjelokupnih redaka i stupaca prilino je ''radikalna'', a nerijetko i
nepotrebna (naroito ako je ona opaka namigua premjetena u drugi ured). Vrlo korisna
alternativna operacija je brisanje sadraja redaka i stupaca. Sadraj redaka (stupaca) briemo
postupkom analognim postupku brisanja cijelih redaka (stupaca), samo to u koraku 2.
odaberemo opciju Oisti sadraj (Clear All).

Vjeba 7.

U radnoj knjizi Knjiga1 izbriite sav sadraj lista List1 (Sheet1). Potom rijeite sljedee
zadatke:




a) U eliju B1 upisati rije trudla. Potom stupac B kopirajte na mjesto stupca D. Uoite to
se dogodilo s elijom B1.

b) Redak 1 kopirajte na mjesto retka 6. Uoite to se dogaa s elijama B6 i D6.

c) Oznaite stupac B, pa najprije izbriite sav njegov sadraj, a potom i sm stupac. Uoite
razliku izmeu provedenih operacija.

1.3. Listovi radne knjige

Gospodin Gates i njegovi suradnici su, prigodom stvaranja programa MS Excel, definirali da
svaka nova radna knjiga sadri tono 3 radna lista. Ukoliko se ne slaemo s takvim izborom
gospodina Gatesa, moemo postupiti na sljedei nain:

1.) Na vrpci izbornika (to vam je prvi redak ispod naslova Microsoft Excel Knjiga1 na
kojemu pie Datoteka (File), Ureivanje (Edit) itd.) odaberemo opciju Alati (Tools)
tako da postavimo pokaziva mia na natpis Alati (Tools) i jednom kliknemo lijevom
tipkom mia.
2.) U dobivenom izborniku odaberemo podopciju Mogunosti (Options). Opet ista pria:
proeemo mia do natpisa Mogunosti (Options) i jednom kliknemo lijevom tipkom
mia. Ako smo dobro radili, pojavit e se dijaloki okvir s toliko mogunosti da nam
je prvi poriv hitno nazvati 988 i pitati za supertajni broj mobitela gospodina Gatesa
kojega ne zna ak ni njegova ljubavnica. Bez panike! Idemo na korak 3.
3.) Proeemo mia do natpisa Openito (General) i jednom kliknemo lijevom tipkom
mia na taj natpis.
4.) Negdje na sredini dobivenoga okvira nalazi se natpis Listovi u novoj radnoj knjizi
(Sheets in new workbook). Kraj toga natpisa nalazi se bijeli pravokutnik (na kraju
kojega su neke udne male strelice), pa proeimo mia do toga pravokutnika i jednom
kliknimo lijevom tipkom mia. Ako smo dobro radili, bijeli pravokutnik naglo je
postao crni (kao da smo ga zapalili). Opet nema razloga za paniku, sve je u najboljem
redu.
5.) Upiimo broj listova za koji elimo da nam se pojavi u svakoj novoj radnoj knjizi. Taj
broj nuno mora biti izmeu 1 i 255 (dakle, ne pretjerujte s brojkama tipa
4.000.000,00). Ako vam je 255 listova premalo, bolje je da podatke smjestite u vie
radnih knjiga nego da zovete 988 i traite onaj supertajni broj gospodina Gatesa.
6.) Nakon to smo upisali eljeni broj, proeimo mia do natpisa OK i lijevom tipkom
mia jednom kliknimo na taj natpis. Nakon niza opasnosti i gotovo pogibeljnih
situacija (Lara Croft nam nije ni do koljena), opet smo na sigurnom onaj strani
dijaloki okvir je nestao.
7.) Da bi MS Excel prihvatio unijete promjene, potrebno ga je zatvoriti i ponovno
pokrenuti. To valjda ve znate sami: Datoteka (File) Izlaz (Exit) itd.




1.3.1. Pomicanje po radnom listu

Po radnom listu se moemo kretati na nekoliko naina, a ovdje emo opisati tri najee
koritena.

Pomicanje uz pomo tipki na tipkovnici radimo pritiskom na jednu tipku tipkovnice ili
kombinaciju tipaka. Npr.

pritiskom na strelice , ,, kreemo se redom lijevo, desno, gore i dolje;
pritiskom na tipku Home dolazimo na poetak tekuega reda;
pritiskom na tipku Page Up i Page Down prelazimo za 34 retka prema gore ili dolje
(npr. ako prvi redak na vidljivom dijelu radnoga lista ima oznaku 1, onda e pritiskom
na tipku Page Up prvi redak na vidljivom dijelu radnoga lista imati oznaku 35 itd.)

Pomicanje uz pomo mia mogue je unutar vidljivoga dijela radnoga lista, a izvodimo ga
tako da proeemo mia do eljene elije i jednom kliknemo lijevom tipkom mia.

Pomicanje pomou klizaa (to su oni sivi pravokutnici omeeni dvjema strelicama u donjem
desnom kutu i na desnom kraju radnoga lista, a za koje ste mislili da su rezultat hirova
gospodina Gatesa) radimo tako da jednom kliknemo lijevom tipkom mia ili na neku od
strelica koje omeuju klizae (tako se miemo korak po korak) ili na neki od klizaa (za brzo
pomicanje) ili na vodilicu klizaa (to je onaj svijetlosivi pravokutnik omeen klizaem s jedne
strane i jednom od strelica s druge strane, a klikom na njega pomiemo se za jedan ekran
gore, dolje, lijevo ili desno).

1.3.2. Dijeljenje prozora

Ukoliko na radnim listovima imamo pohranjen velik broj podataka (recimo, sve svoje
dozvoljene i nedozvoljene financijske transakcije), radi bolje preglednosti podataka u
udaljenijim elijama moemo podijeliti prozor s radnim listom. To radimo tako da na vrpci
izbornika (objanjenje to je vrpca izbornika vidite u koraku 1. opisa postupka promjene
postavljenoga broja radnih listova u jednoj radnoj knjizi) lijevom tipkom mia kliknemo na
natpis Prozor (Windows), a potom meu ponuenim opcijama odaberemo opciju Podijeli
(Split nema veze sa sreditem Splitsko-dalmatinske upanije). Pritom se mogu pojaviti
sljedei sluajevi:

a) Ako je trenutno aktivna elija A1, prozor e biti podijeljen na etiri meusobno
jednaka (ili, kako bi matematiari rekli, sukladna) dijela.
b) Ako je trenutno aktivna bilo koja druga elija, prozor e biti podijeljen na etiri
nesukladna dijela tako da granice dijelova prolaze lijevim i gornjim bridom aktivne
elije.




c) Ako je trenutno oznaen jedan stupac, prozor e biti podijeljen vertikalno u dva
nesukladna dijela i oznaeni stupac bit e prvi u desnom od njih.
d) Ako je trenutno oznaen jedan redak, prozor e biti podijeljen horizontalno u dva
nesukladna dijela i oznaeni redak bit e prvi u donjem od njih.

U takvim sluajevima retke i stupce moemo pregledavati iskljuivo u tono jednom dijelu
prozora. Retci i stupci u ostalim dijelovima prozora pritom miruju. elimo li aktivirati dio
datoteke u nekom od drugih dijelova prozora, moramo jednom kliknuti lijevom tipkom mia
unutar eljenoga dijela.

Ukoliko nam je, pak, dosta podjela kojima smo svakodnevno izloeni (navodno je
mukarcima ve dosta da moraju glaati svoje koulje i prati sue, dok njihove supruge uz
flau piva napeto prate najnovije nastavke superuzbudljivih latinoamerikih sapunica),
razdiobu prozora na dijelove moemo ukloniti tako da lijevom tipkom mia kliknemo na
natpis Prozor (Window) na vrpci za izbornike, a potom odaberemo opciju Ukloni podjele
(Remove Split ne morate se bojati da ete klikom na ovu opciju izbrisati s lica zemlje
sredite Splitsko-dalmatinske upanije i zato je hrvatska verzija MS Excela bolja od
engleske).

1.3.3. Povealo (Zoom)

Ovisno o koritenim formatima stranice i fonta (svi znakovi ne moraju ba uvijek biti bliski
roaci Liliputanaca), veliini monitora i korisnikovim potrebama, veliinu teksta moemo
odabrati povealom. Normalna (liliputanska ili, moda, gatesovska) veliina znakova je pri
vrijednosti 100% (ta vrijednost pie odmah ispod natpisa Podaci (Data) na vrpci izbornika).
Moemo je promijeniti tako da proeemo mia do natpisa 100%, jednom kliknemo lijevom
tipkom mia unutar odgovarajuega pravokutnika i upiemo eljeno poveanje ili smanjenje
veliine znakova. Ne znamo li to bismo upisali, jednom kliknimo lijevom tipkom mia na
strelicu na kraju navedenoga pravokutnika i odaberimo neku od ponuenih vrijednosti (opcija
Oznaeno(Selection) prikazat e nam oznaeni dio lista preko cijeloga ekrana).

1.3.4. Oznaavanje lista

Ukoliko elimo istovremeno oznaiti sve retke i stupcce istoga radnoga lista, proeimo mia
do gotovo nezamjetnoga sivoga pravokutnika desno od stupca A i iznad retka 1, te jednom
kliknimo lijevom tipkom mia na taj pravokutnik. Ako smo dobro radili, cijeli radni list trebao
bi izgledati kao da ga je onaj zloesti sin naega prvoga susjeda prelio tintom.
1.3.5. Odabir radnoga lista




Trenutno aktivni radni list odabiremo tako da proeemo mia do biraa listova (to je niz onih
kvazitrapeza u dnu radnoga lista) i jednom kliknemo lijevom tipkom mia na list koji elimo
aktivirati. Taj postupak provodimo uvijek kad elimo mijenjati sadraj, izgled ili obiljeja
radnoga lista.

1.3.6. Umetanje radnih listova u trenutno aktivnu radnu knjigu

elimo li unutar neke radne knjige umetnuti novi list izmeu postojeih listova, proeemo
mia do biraa lista ispred kojega elimo umetnuti novi list. Potom jednom kliknemo desnom
tipkom mia i meu ponuenim opcijama odaberemo Umetni (Insert). Opa! Dobili smo
mogunost da umetnemo radni list, grafikon, makronaredbu MS Excela (tko zna to je to
bolje da se drimo podalje od toga!) itd. Proeimo mia do slike ispod koje pie Radni list
(Worksheet) i jednom kliknimo lijevom tipkom mia na tu sliku. Potom proeimo mia do
natpisa U redu (OK) i opet jednom kliknimo lijevom tipkom mia na taj natpis. Gotovo!
Pojavio se novi radni list oznaen novim brojem (npr. List4 (Sheet4)).

1.3.7. Kidanje listova iz knjige

Operacija suprotna (odnosno, kako bi matematiari rekli, inverzna) umetanju listova jest
kidanje listova. Ono se provodi ukoliko elimo maknuti cijeli radni list (sa svim njegovim
retcima i stupcima, te sadrajem) iz radne knjige. Kao i obino, izvedemo mia u etnju (ali
najprije utjeimo naega dobroga staroga uka - koji ve odavno tuno cvili u svojoj kuici i
pita se zar je ugristi nau lijevu papuu ba tako veliki grijeh - da ga nitko ne zanemaruje, da
nam je on jo uvijek jedini i najdrai kuni ljubimac itd.) i proeimo ga do biraa lista kojega
elimo iskidati. Potom jednom kliknemo desnom tipkom mia i meu ponuenim opcijama
odaberemo opciju Izbrii (Delete). Ako smo dobro radili, pojavljuje nam se upozorenje da e
oznaeni list(ovi) biti trajno izbrisani, pa nas se ljubazno umoljava da jednom kliknemo
lijevom tipkom mia na natpis U redu (OK) ako smo suglasni s tim, odnosno na natpis
Odustani (Cancel) ako smo se u meuvremenu ipak predomislili. Nakon to kliknemo na U
redu (OK), oznaeni list bit e iskidan.

1.3.8. Preimenovanje listova

Vrlo esto nam matoviti izbor nazivlja listova gospodina Gatesa (taj gospodin navodno i
svoju djecu naziva Dijete1, Dijete2, ) ne mora biti prikladan, nego listovima elimo dati
vlastita imena. Kad ve nismo mogli utjecati na to da nas mama i tata nazovu od irokih
narodnih masa obljubljenim imenima Beyonce, Rihanna ili Emminem, onda barem svoje
radne listove moemo nazvati kako hoemo.

To radimo tako da opet proeemo mia do biraa radnoga lista kojemu elimo promijeniti
ime, jednom kliknemo desnom tipkom mia i meu ponuenim opcijama odaberemo opciju




Preimenuj (Rename). Ako smo dobro radili, Gatesovo ime radnoga lista bit e zatamnjeno, to
je znak da moemo poeti upisivati novo ime. Kad zavrimo unos, jednom kliknemo lijevom
tipkom mia na bilo koju eliju toga radnoga lista i gotovo, naziv lista je promijenjen.

Vjeba 8.

Otvorite novu radnu knjigu i rijeite sljedee zadatke:

a) Ispred svakoga od postojeih radnih listova umetnite po jedan list. Potom iskidajte
posljednje umetnuti list.

b) Promijenite ime List1 (Sheet1) u Ferdo. Potom promijenite ime List2 (Sheet2) u
Maksimilijan. Uoite proirenje mjesta naziva lista prema duini naziva.

1.3.9. Premjetanje radnih listova unutar jedne knjige ili u drugu knjigu

Ukoliko nam se ne svia trenutni poredak radnih listova, radne listove moemo premjetati na
sljedei nain:

1.) Pokaziva mia postavimo na bira lista kojega elimo premjestiti.
2.) Jednom pritisnemo desnu tipku mia i meu ponuenim opcijama odaberemo opciju
Premjesti ili kopiraj (Move or Copy).
3.) U dobivenom dijalokom okviru moemo izabrati radnu knjigu u koju elimo
premjestiti oznaeni list. Ukoliko je to nova radna knjiga, lijevom tipkom mia jednom
kliknemo na strelicu prikazanu u pravokutniku ispod natpisa U knjigu (To book) i
odaberemo opciju (nova knjiga) (new workbook).
4.) Dobro, sad smo odabrali radnu knjigu. Preostalo nam je jo odabrati radni list ispred
kojega elimo premjestiti oznaeni radni list. Pogledamo popis naveden ispod naslova
Prije lista: (Before sheet: ) i meu ponuenim radnim listovima odaberemo jedan list.
Proeemo mia do njegova naslova i jednom kliknemo lijevom tipkom mia.
5.) Proeemo mia do natpisa U redu (OK) i kliknemo na taj natpis lijevom tipkom mia.
Ovime postupak zavrava. Napomenimo i da oznaeni list moemo premjestiti na kraj radne
knjige odabirom opcije (premjesti na kraj) (move to end) u koraku 4.

1.3.10. Kopiranje listova unutar iste knjige ili iz knjige u knjigu

Kopiranje listova unutar iste knjige ili iz knjige u knjigu provodi se doslovno istim postupkom
kao i premjetanje listova. Razlika je jedino u koraku 5.: Umjesto etnje mia izravno do
natpisa U redu (OK), etnja e biti malo dulja. Najprije proeemo mia do praznoga
kvadratia pokraj natpisa Napravi kopiju (Create a copy) i lijevom tipkom mia kliknemo na
taj kvadrati. Ukoliko smo dobro radili, u kvadratiu se pojavila kvaica nalik onima kojima
obiluju ispravljeni pismeni ispiti iz Gospodarske matematike. E, tako, sad moemo proetati




mia do natpisa U redu (OK) i jednom kliknuti lijevom tipkom mia na taj natpis. Gotovo
oznaeni radni list je kopiran upravo tamo gdje smo eljeli.

Vjeba 9.

Koristei radnu knjigu iz Vjebe 8., rijeite sljedee zadatke:

a) Odaberite list s nazivom Maksimilijan i premjestite ga ispred lista s nazivom Ferdo.

b) Odaberite list s nazivom Ferdo i premjestite ga u novu radnu knjigu. Primijetite da e nova
radna knjiga (Knjiga2 (Book2)) sadravati samo radni list Ferdo, a da u radnoj knjizi Knjiga1
(Book1) toga lista vie nema.

c) U radnoj knjizi Knjiga2 (Book2) odaberite netom premjeteni list Ferdo i kopirajte ga u
radnu knjigu Knjiga1 (Book1) ispred lista s nazivom Maksimilijan. Provjerite je li list s
nazivom Ferdo ostao u radnoj knjizi Knjiga2 (Book2).

d) Odaberite list Maksimilijan u radnoj knjizi Knjiga1 (Book1) i kopirajte ga iza radnoga
lista List2 (Sheet2). Navedite naziv dobivenoga radnoga lista. Potom dobiveni radni list
preimenujte u Kalasancije.

1.3.11. Grupiranje i razgrupiranje listova

Grupiranje listova koji tvore niz (opet uzdiete za dobrom starom Gospodarskom
matematikom) radimo tako da izaberemo nekoliko listova na sljedei nain:

1.) Proeemo mia (uz glasne ukove prosvjede i prijetnju tubom zbog zanemarivanja
i nanoenja duevnih boli) do biraa prvoga od listova koji e tvoriti grupu.
2.) Jednom kliknemo lijevom tipkom mia na naziv prvoga od niza listova koji e tvoriti
grupu.
3.) Pritisnemo tipku Shift i drimo je pritisnutu.
4.) Proeemo mia do posljednjega od listova koji e tvoriti grupu.
5.) Jednom kliknemo lijevom tipkom mia na naziv posljednjega od niza listova koji e
tvoriti grupu.
6.) Pustimo tipku Shift.

Ako smo dobro radili, svi birai listova koji se nalaze izmeu listova odabranih u koracima 1.
i 4. pobijelili su poput krea (ili poput nas kad nam na vjerni ivotni partner sa smjekom i
ushienjem priopi da njegova/njezina majka stie u unaprijed nenajavljenu posjetu i ostaje
tjedan dana), a na vrpci naslova (na samom vrhu radnoga lista na njoj pie Microsoft Excel
Knjiga1 (Book1)) pojavi se rije (Grupa) (Group). To znai da su svi odabrani listovi ujedno i




grupirani. Ovako grupirane listove moemo premjetati, kopirati, brisati itd. na potpuno isti
nain kao to to inimo s jednim radnim listom.

Ukoliko, pak, elimo grupirati listove koji ne tvore niz, u koraku 3. trebamo pritisnuti tipku
Control (Ctrl), a u koraku 6, naravno, pustiti tu tipku.

Jednom grupirane listove razgrupiramo tako da proeemo mia do grupe biraa listova i
jednom kliknemo na njih desnom tipkom mia. U dobivenom izborniku odaberemo opciju
Razgrupiraj listove (Ungroup Sheets) i listovi e biti razgrupirani.

Vjeba 10.

a) Odaberite sve listove radne knjige Knjiga1 (Book1) tako da tvore grupu. Potom kopirajte tu
grupu listova na kraj radne knjige Knjiga2 (Book2). Odredite naziv kopiranoga lista Ferdo i
provjerite pie li na vrpci naziva knjige Knjiga1 (Book1) i dalje rije (Grupa) (Group).
Naposljetku, razgrupirajte grupirane listove.

b) Odaberite sve listove radne knjige Knjiga1 tako da tvore grupu. Potom premjestite
grupirane listove na poetak radne knjige Knjiga2 (Book2). Odredite naziv premjetenoga
lista Ferdo i provjerite nalazi li se na vrpci naziva knjige Knjiga1 (Book1) i dalje rije
(Grupa) (Group).

c) Odaberite svaki drugi radni list radne knjige Knjiga1 (Book1) tako da tvore grupu. Nakon
toga ih razgrupirajte.

1.4. Podatci

Podatak u MS Excelu moe biti numeriki (broj), tekstualni, logiki i datumski. Kao to smo
ve vidjeli, podatke unosimo u elije ili blokove elija. Jedan nain unosa podataka u eliju
ve smo vidjeli, a sad emo opisati jo jedan.

1.4.1. Unos podataka

Podatke u trenutno aktivnu eliju moemo unijeti i koristei liniju za unos podataka na vrpci
formula (to vam je onaj duuugaki bijeli pravokutnik iznad natpisa oznaka stupaca). Da bismo
to mogli uiniti, oznaimo aktivnu eliju i proeimo mia do spomenute linije za unos
podataka. Jednom kliknimo lijevom tipkom mia i pokaziva mia postat e trepui
pokaziva unosa (kursor), to znai da moemo poeti unositi podatke. Postupak unosa
zavravamo na tono jedan od triju naina: pritiskom na tipku Enter (najbri nain), klikom
na zelenu kvaicu za potvrivanje (nalazi se lijevo od vrpce u koju smo upisivali podatke) ili
aktiviranjem nove elije.




Ako je unijeti tekstualni podatak preirok, pa ne moe stati u eliju, bit e ispisan u eliji
neposredno desno od trenutno aktivne. Taj ispis e biti vidljiv sve dok ne aktiviramo dotinu
eliju.

Ukoliko elimo vidjeti ili promijeniti sadraj neke elije, najprije je moramo aktivirati, a onda
ili na liniji za unos podataka ili unutar same elije promijeniti sve to elimo.

Ukoliko jedan te isti podatak elimo unijeti u blok elija, moramo oznaiti taj blok, upisati
podatak u liniju za unos podataka, pa istovremeno pritisnuti tipke Control (Ctrl) i Enter.

1.4.2. Unos podataka u nizu

Vaim jedva zatomljenim uzdasima za Gospodarskom matematikom napokon je doao kraj!
Sada emo opisati kako u elije moemo upisati podatke koji se nalaze u aritmetikom,
geometrijskom ili datumskom nizu. U tu svrhu postupamo ovako:
1.) U neku od elija upiemo prvi lan niza i pritisnemo Enter.
2.) Oznaimo eliju u koju smo upravo upisali podatak.
3.) Proeemo mia do vrpce izbornika, pa jednom kliknemo lijevom tipkom mia na natpis
Uredi (Edit).
4.) U dobivenom izborniku proeemo mia do natpisa Ispune (Fill) i jednom kliknemo
na njega lijevom tipkom mia.
5.) U novom izborniku odaberemo opciju Slijed (Series).

Na ovaj nain dobivamo dijaloki okvir pod nazivom Skup (Series). Tu nam se nudi nekoliko
mogunosti, pa ih nakratko pogledajmo.

Dakle, najprije moramo odluiti hoemo li niz podataka stvoriti u retcima ili stupcima. Ova
odluka moe ovisiti i o odabiru poetne elije. Gospodin Gates je miljenja da je nizove bolje
stvarati u retcima, ali ako nam se to ne svia, proeimo mia do praznoga kruia pokraj
natpisa Stupcima (Columns) ispod naslova Skupovi u (Series in) i jednom kliknimo lijevom
tipkom mia u prazni krui. Na taj e nain na niz podataka biti ispisan u stupcima.

Potom odabiremo vrstu niza. Kako znamo, niz moe biti aritmetiki (opcija Linearni
(Linear)), geometrijski (opcija Rast (Growth) prevoditelji gospodina Gatesa oito nisu
sluali Gospodarsku matematiku!) i datumski (opcija Datum (Date)). Opciju samoispune
(AutoFill) trenutno zanemarujemo. Sad odaberemo tip niza koji trebamo tako da proeemo
mia do praznoga kruia pokraj odgovarajuega natpisa i jednom kliknemo lijevom tipkom
mia.

Kako znamo, konaan aritmetiki (geometrijski) niz odreen je svojim poetnim lanom,
razlikom (kolinikom) i posljednjim lanom. Razliku (kolinik) upisujemo u prazan
pravokutnik pokraj natpisa Vrijednost koraka (Step value), a posljednji lan niza u prazan




pravokutnik pokraj natpisa Zavrna vrijednost (Stop value). Naravno, u svakom od tih
sluajeva pokaziva mia najprije moramo postaviti na dotini pravokutnik, jednom kliknuti
lijevom tipkom mia, pa tek onda upisivati vrijednosti.

Kad smo sve to napravili, proeemo mia do natpisa U redu (OK) i jednom kliknemo na taj
natpis lijevom tipkom mia. Gotovo na radnom listu dobili smo ispisani niz.

1.4.3. Unos podataka u nizu pomou mia

Upravo opisani postupak moe se skratiti u sluajevima kad je niz aritmetiki ili datumski.
Tada je postupak sljedei:

1.) U dvije neposredno susjedne elije upiemo prva dva lana aritmetikoga ili
datumskoga niza.
2.) Oznaimo elije navedene u koraku 1 (zapravo, oznaimo blok koji tvore te dvije
elije).
3.) Postavimo pokaziva mia u donji desni kut oznaenoga bloka. Oho, mi se opet
sprema u 5. kriarski rat pokaziva mia promijenio je oblik u ''krii''.
4.) Pritisnemo lijevu tipku mia i drimo je pritisnutu.
5.) Povuemo mia po retku ili stupcu (ovisno o izgledu bloka oznaenoga u koraku 2.)
dokle god elimo. Posljednje dodani lan aritmetikoga niza ispisan je u svjetloutom
pravokutniku smjetenom ispod pokazivaa mia.
6.) Kad vidimo da smo doli do eljenoga posljednjega lana aritmetikoga niza, pustimo
lijevu tipku mia ime nestaje uti pravokutnik, a u elijama preko kojih smo preli
miem nalaze se vrijednosti niza.

Vjeba 11.

a) U retku 4 radnoga lista List1 (Sheet1) kreirajte geometrijski niz 1, 2, 4, 8, 16, 32, 64 tako da
prvi lan niza bude zapisan u eliji C4. Premjestite dobivene rezultate na radni list List3 tako
da u eliji G2 toga radnoga lista bude zapisan broj 16.

b) U stupcu C radnoga lista List1 (Sheet1) kreirajte aritmetiki niz 1, 3, 5, 7, 9, 11, 13.
Kopirajte dobivene rezultate na radni list List3 tako da u eliji B16 toga radnoga lista bude
zapisan broj 9.

c) U retku 1 radnoga lista List1 (Sheet1) kreirajte datumski niz svih dana mjeseca oujka ove
godine.




d) U retku 1 radnoga lista List2 (Sheet2) kreirajte prvih est lanova niza zadanoga opim
lanom a
n
= 4n 7 tako da prvi lan niza bude zapisan u eliji A1.

e) U stupcu A radnoga lista List2 (Sheet2) kreirajte prvih pet lanova niza zadanoga opim
lanom a
n
=
1
1
2
n
| |
|
\
tako da prvi lan niza bude zapisan u eliji A2.
f) U retku 2 radnoga lista List2 (Sheet2) kreirajte datumski niz svih dana izmeu Boia i
Nove godine (01.01.2011.).

2. OBLIKOVANJE PODATAKA

Do mogunosti oblikovanja podataka u eliji ili bloku elija, retcima, stupcima ili radnom
listu moemo doi na nekoliko naina. Najbri i najjednostavniji je oznaiti elije koje sadre
podatke koje elimo oblikovati, pa istovremeno pritisnuti tipke Control (Ctrl) i 1 (tipka na
kojoj je napisan broj 1). Alternativno, nakon oznaavanja elija jednom kliknemo desnom
tipkom mia i u dobivenom izborniku odaberemo opciju Oblikuj elije (Format cells).

Na oba opisana naina dobivamo dijaloki okvir Oblikovanje elija (Format cells) ije emo
osnovne mogunosti (prikazane unutar pojedinih kartica) ukratko opisati u nastavku.

2.1. Oblikovanje ispisa brojeva

Kliknemo li jednom lijevom tipkom mia na karticu Broj (Number), dobit emo mogunost
oblikovanja ispisa brojeva. Mogui oblici ispisa su:

openiti (General) oblik u kojemu nema konkretnih oblika zapisa brojeva;
brojani (Number) u ovom se obliku bilo koji realan broj moe zapisati s najvie 99
decimalnih znamenki iza decimalne toke, te s razdjelnikom tisuica;
valutni (Currency) u ovom obliku brojeve shvaamo kao novane iznose i moemo
im dodijeliti odgovarajuu novanu jedinicu (kn, itd.) koju odabiremo iz popisa
navedenoga ispod natpisa Simbol (Symbol);
raunovodstveni (Accounting) u ovom se obliku u istom stupcu poravnavaju oznake
valuta, te decimalne toke;
datumski (Date) u ovom se obliku brojevi datuma i vremena koriste kao datumske
vrijednosti;
vremenski (Time);
postotni (Percentage) u ovom se obliku decimalni brojevi mogu prikazati u obliku
postotaka (zatomite uzdahe za dobrom starom Gospodarskom matematikom);
razlomaki (Fraction) u ovom se obliku mogu zapisivati razlomci (u obliku a b/c,
to znai: a + b/c);




znanstveni (Scientific) budui da se svaki realan broj moe zapisati u obliku a.bc
10
d
, taj se zapis u znanstvenoj notaciji biljei kao a.bcE + d;
tekstualni (Text) u ovom se obliku broj shvaa kao tekst i prikazuje se tono u obliku
u kojemu je upisan u eliju;
poseban (Special) u ovom se obliku omoguuje unos potanskih brojeva, JMBG-a,
OIB-a, brojeva telefona (i mobitela) i brojeva osiguranja;
korisniki (Custom) u ovom obliku dodatno moramo odabrati jedan kod za oblik
broja koristei popis raspoloivih kodova.

2.2. Poravnanja

Naine vertikalnih i horizontalnih poravnanja dobivamo jednim klikom lijeve tipke mia na
karticu Poravnanja (Alignment). Tekst u jednoj eliji moe biti poravnat vodoravno i
okomito, te zakrenut za odreeni broj stupnjeva.
Tekst u eliji moe biti i ''omotan'' (tj. prelomljen ovisno o irini same elije opcija Omotaj
tekst (Wrap text)) i podeen tako da bude njegova ukupna duljina odgovara duljini elije
(opcija Stisni da stane (Shrink to fit)).

Opcija Spoji elije (Merge cells) preporuuje se iskljuivo u sluajevima kad ''spajamo''
nekoliko praznih elija ili kad spajamo uzastopne elije takve da samo prva elija sadri neki
podatak. Naime, gospodin Gates je predvidio da se spajanjem niza susjednih elija zadri
jedino podatak naveden u poetnoj eliji niza, a svi ostali podaci izbriu. Zato: oprez sa
spajanjem elija!

Napomenimo da tekst unutar jedne elije moemo prelomiti i kad mi to poelimo: postavimo
pokaziva unosa na mjesto na kojem elimo prelomiti tekst, pa istodobno pritisnemo tipke Alt
i Enter. Na ovaj nain tekst (poput ljudskog srca, rekli bi nepopravljivi romantici meu nama)
moemo lomiti proizvoljno mnogo puta.

Vjeba 12.

Otvorite novu radnu knjigu, pa rijeite sljedee zadatke na radnom listu List1 (Sheet1):

a) U eliju A1 radnoga lista List1 (Sheet1) upiite broj 2007. Dodajte mu dvije decimale,
razdjelnik tisuica i valutu (kn).

b) U eliju B1 upiite broj 250000. Dodajte mu 4 decimalna mjesta, razdjelnik tisuica i
valutu (). Smanjite irinu stupca B i promatrajte to se dogaa.

c) U eliju C1 upiite tekst Servus, dragi Zagreb moj. Koristei opciju prijeloma teksta
smjestite cijeli tekst unutar elije. Potom prelomite tekst u etiri retka: Servus, dragi,
Zagreb, moj i centrirajte ga.




d) U eliju D5 upiite tekst Grad Daruvar najljepi mali grad na svijetu pa ga centrirajte
u bloku (spojenih!) elija D5:I5. Potom zakrenite tekst za 90 i smjestite ga unutar bloka
elija D1:D5.

2.3. Odabir i oblikovanje fonta

Odabir fonta, oblika i veliine znakova, te posebnih efekata (precrtavanje, pisanje kao
eksponent, pisanje kao indeks) omoguuje kartica Font. Sve ove osobine ve smo ranije
upoznali radei s MS Wordom, pa se na njima neemo zadravati.

2.4. Oblikovanje granica elije, bloka elija i tablice

Vanjske i unutranje granice neke tablice, bloka elija ili same elije moemo definirati
koristei karticu Obrub (Border). Pritom obino proizvoljno odabiremo stil i boju tih granica.

2.5. Odabir boje pozadine elije, bloka elija i tablice

Boju i izgled pozadine neke tablice, bloka elija ili same elije odabiremo na kartici Uzorci
(Patterns). Najee koritena opcija je Bez boje (No color), no, moemo se igrati raznim
bojama i stvarati umjetnika remek-djela od naih tablica i elija (to se naem efu vjerojatno
nee ba svidjeti, ali tko ga pita).

Vjeba 13.

Izbriite sve podatke na radnom listu List1 (Sheet1). Upiite navedene podatke i uredite
tablicu tako da ona naposljetku izgleda ovako:

Prosjena visina snijega u zimskim mjesecima
prosinac sijeanj veljaa
Zavian 150 cm 200 cm 180 cm
Sljeme 90 cm 120 cm 100 cm
Delnice 70 cm 130 cm 110 cm

2.6. Sortiranje podataka

Sortirati podatke znai poredati ih prema nekom kriteriju. Taj je kriterij najee abecedni (tj.
skaemo podatke prema redoslijedu slova u abedeci), uzlazni (slaemo brojeve od najmanjega
do najveega) i silazni (slaemo brojeve od najveega do najmanjega). Sortiranje podataka
provodimo tako da najprije oznaimo sve podatke koje elimo sortirati (u praksi su to
najee cijele tablice). Potom lijevom tipkom mia jednom kliknemo na natpis Podaci (Data)
na vrpci izbornika, pa u dobivenom izborniku odaberemo opciju Razvrstaj (Sort). Tako




dobivamo dijaloki okvir u kojemu moemo podesiti parametre sortiranja. MS Excel
dozvoljava najvie 3 kriterija sortiranja (pri emu mora postojati barem jedan kriterij
sortiranja) i za svaki od njih nudi mogunost uzlaznoga (Ascending) i silaznoga (Descending)
sortiranja. Nakon to smo definirali sve kriterije, jednom kliknemo lijevom tipkom mia na
natpis U redu (OK) i sortiranje je gotovo.

Gore opisani nain funkcionira ako su podaci koje elimo sortirati smjeteni u stupcima. No,
ukoliko to nije sluaj, tj. ako su podaci smjeteni u retcima, ne morate se hvatati za glavu
jednostavno jednom kliknite miem na karticu Mogunosti (Options) unutar dijalokoga
okvira Razvrstavanje (Sort) i meu ponuenim opcijama odaberite opciju Razvrstaj slijeva
nadesno (Sort left to right) tako da jednom kliknete lijevom tipkom mia na prazan krui
pokraj navedene opcije, a potom na U redu (OK).

Ukoliko nekim udnim i nikad posve rasvijetljenim sluajem vaa tabela ima vie redaka
zaglavlja, najprije morate oznaiti dio tabele bez zaglavlja, a tek onda provesti sortiranje
prema gornjoj proceduri.

Vjeba 14.

a) Tablicu iz Vjebe 13. sortirajte uzlazno prema abecednom slijedu imena meteorolokih
postaja. Potom istu tablicu sortirajte silazno prema prosjenoj visini snijega u sijenju.

b) Na radni list List2 (Sheet2) upiite podatke iz tablice na sljedeoj stranici. Oblikujte
podatke tako da vaa tablica bude jednaka zadanoj. Potom sortirajte podatke:
- uzlazno prema prezimenu i imenu (oprez: koristite dva kriterija zbog istih prezimena, a
razliitih imena!);
- uzlazno prema dobi;
- silazno prema prosjenoj plai.
(Naravno, svako sortiranje provedite zasebno, tj. neovisno o preostalim trima sortiranjima.)

Prezime Ime Dob (god.) Prosjena plaa
Guski Gusko 19 1970.00 kn
Patki Patko 50 4500.00 kn
Kokoki Kokoko 35 3200.00 kn
Patki Patka 29 2700.00 kn
Guski Guska 47 3800.00 kn




3. RAD S DATOTEKAMA

Rad s datotekama u MS Excelu vrlo je slian radu s datotekama u MS Wordu, pa emo samo
ukratko ponoviti najznaajnije operacije. Za dobivanje svake pojedine operacije najprije
trebamo proetati mia do natpisa Datoteka (File) na vrpci izbornika, te potom jednom
kliknuti lijevom tipkom mia na taj natpis. Tako dobivamo novi izbornik, pa pogledajmo
najznaajnije operacije koje sadri taj izbornik.

Nova (New) tko bi rekao, operacija namijenjena otvaranju nove radne knjige;
Otvori (Open) operacija namijenjena otvaranju postojee datoteke (pri emu
moramo znati tonu lokaciju na koju smo pohranili tu datoteku, pa ne moemo
jednostavno rei MS Excelu: ''A, tu je negdje, nai je sam'' za tu varijantu, kako
znamo, imamo funkciju Trai (Search) u izborniku MS Officea);
Zatvori (Close) operacija namijenjena zatvaranju trenutno otvorene datoteke, ali bez
izlaska iz MS Excela (ako dotad nismo pohranili sve promijene u datoteci nastale od
njezine zadnje pohrane, ljubazni MS Excel pravi sin svojega tate Gatesa najprije e
nas zapitati elimo li pohraniti promjene koje smo napravili (ako takvih promjena
uope ima), napraviti pohranu (ako smo odgovorili s Da (Yes)) i tek onda zatvoriti
datoteku);
Spremi (Save) operacija namijenjena pohrani trenutno otvorene datoteke pod starim
imenom (ako datoteku jo nismo imenovali, ova je operacija ekvivalentna operaciji
Spremi kao (Save as) o kojoj govorimo odmah ispod);
Spremi kao (Save as) operacija namijenjena pohrani trenutno otvorene datoteke
pod novim imenom i/li na novu lokaciju;
Postava stranice (Page Settings) odabirom ove opcije otvara se dijaloki okvir
koji nam omoguuje promjenu postava stranice. Moemo mijenjati oblik papira
(''portret'' ili ''pejza'' ako vam nedostaje ''mrtva priroda'', brzo do telefona i zovite
onaj supertajni broj telefona gospodina Gatesa), veliinu papira, kvalitetu ispisa (sad je
na najnoviji model laserskoga pisaa duboko uvrijeen), postaviti broj na prvoj
stranici, definirati margine, podnoje i zaglavlje, te napraviti razliite operacije s
ispisom radnoga lista. Ako ste relativno neiskusni i/li nesigurni s ovim operacijama,
zaboravite cijelu ovu priu.
Pregled ispisa (Print Preview) vrlo korisna operacija koja nam omoguuje vidjeti
kako e izgledati nae remek-djelo kad ga poaljemo naem i dalje duboko
uvrijeenom pisau na ispis;
Ispis (Print) na sveope iznenaenje, ova operacija slui za ispis cijeloga
radnoga lista ili jednoga njegovoga (oznaenoga) dijela ima tu jo par dodatnih
mogunosti, pa ih pogledajte za vjebu (vrlo su sline onima u MS Wordu);
Poalji (Send to) operacija kojom nau datoteku moemo poslati npr. kao privitak e-
poruke (prikladno i za neiskusne korisnike MS Excela koji bi cijelu datoteku, MS
Excel i gospodina Gatesa najradije poslali k vragu, samo kad bi znali njegovu e-
adresu);




Svojstva (Properties) u ovom dijalokom okviru upisujemo ili vidimo osnovne
podatke o naoj datoteci, npr. tko je njezin pravi autor, koliko prostora memorije
zauzima itd.
Izlaz (Exit) operacija kojom se omoguuje izlazak iz MS Excela i povratak u MS
Windows, pri emu e ljubazni MS Excel ponoviti upit spomenut kod operacije
Zatvori (Close).

Ispod svih navedenih operacija nalazi se popis posljednjih etiriju MS Excel-datoteka s
kojima smo radili. Ovaj popis moe biti vrlo koristan jer nam omoguuje da otvorimo
datoteke ak i ako ne znamo tonu lokaciju na koju smo ih pohranili (ako ste takav sluaj,
brzo po dnevnu dozu ''Antisklerina'' ili ''Ginko'' kapsula). No, na nau alost, popis je vrlo
kratak, pa je bolje naviknuti se na to da datoteku otvaramo na lokaciji na koju smo je
pohranili prigodom posljednjega rada s njom.

4. FUNKCIJE I FORMULE

Nakon to smo se upoznali s osnovnim konceptom rada u MS Excelu, dolazimo do
najvanijega svojstva ovoga programa: mogunosti obavljanja (najee algebarskih i
logikih) operacija s podacima. Rezultat svake pojedine operacije prikazuje se u eliji, dok se
formula iji je rezultat prikazan u eliji prikazuje iskljuivo na vrpci formula i ostaje u
pozadini same elije.
MS Excel podrava vie od 250 razliitih matematikih, logikih, statistikih, financijskih i
drugih funkcija. Dio njih upoznat emo u nastavku, a dio na vjebama iz kolegija Poslovna
statistika (ne moemo ba sve ovdje nauiti, moramo neto ostaviti i za statistiku).

4.1. Funkcije

Strogo matematiki reeno, funkcija je preslikavanje koje svakom elementu nekoga skupa
(kojega nazivamo prirodno podruje definicije funkcije) pridruuje tono jedan element
nekoga drugoga skupa (kojega nazivamo podruje vrijednosti funkcije). S obzirom da
elementi skupova mogu biti brojevi, ureeni parovi, ureene n torke itd., funkcija npr. moe
ureenom paru brojeva (x, y) pridruiti zbroj x + y. Najvanija stvar za programere jest da je
taj zbroj jedinstven (dakle, da ne postoje dvije mogue vrijednosti za zbroj x + y), a da je to
uistinu tako, osigurava nam gornja definicija funkcije ('' tono jedan element'').

Da skratimo priu: svaka funkcija MS Excela uzme jednu ili vie vrijednosti (koje nazivamo
argumenti funkcije), a kao izlazni rezultat vraa tonu jednu vrijednost. Argumenti funkcije
mogu biti razne (numerike, logike i dr.) konstante, koordinate elija ili bloka elija, druge
funkcije itd.




Zvui zastraujue, pa pod hitno morate popiti dvostruku dozu Apaurina? Ma, nije to nita
strano. Primjere i primjene funkcija pogledat emo u nastavku.

4.1.1. Primjeri matematikih funkcija

Ovaj dio rada s MS Excelom ne moe se uiti itanjem teksta. Dakle, ako to ve niste uinili,
juri do svojega najomiljenijega kunoga raunala, pokrenite MS Excel, otvorite List1
(Sheet1) radne knjige Knjiga1 (Book1) i uite primjere funkcija rjeavajui sljedee zadatke.

Vjeba 15.

U eliju A1 upiite broj 1, a u eliju B1 broj 4. Kreirajte prvih est lanova aritmetikoga niza
kojemu su prva dva lana 1 i 4 (bez uzdaha za Gospodarskom matematikom). Jeste? Ako ste
dobro radili, u bloku elija A1:F1 treba pisati: 1 4 7 10 13 16. Sad rijeimo sljedee zadatke:

a) Zbrojimo svih est lanova dobivenoga niza. U eliju A2 upiimo tekst Zbroj. U eliju B2
izraunajmo traeni zbroj. Najprije oznaimo eliju B2. Potom proeimo mia (uz vrsto
obeanje uku da e on doi na red im nauimo funkcije u MS Excelu) do vrpce formula
(ponovimo: to je onaj veeeeeliki bijeli pravokutnik koji poinje iznad stupca C i kraj kojega se
nalazi znak =). Jednom kliknimo lijevom tipkom mia unutar toga pravokutnika, pa kad
ugledamo trepui pokaziva (kursor), utipkajmo:

=SUM(A1:F1)

(da, iako imamo =, opet trebamo upisati =, a meu svim ovim brojkama i slovima nema niti
jednoga jedinoga razmaka).
Jeste? Ako jeste, pritisnite Enter. Opa! U eliji B2 sad pie 51. Je li to traeni zbroj? Vjerovali
ili ne jest. Uoite to se dogodilo: u eliji B2 pie broj 51, a na vrpci formula pie formula
koju smo upisali. Tako u svakom trenutku moemo vidjeti kako smo izraunali neku
vrijednost.

Aha, da ne zaboravimo: funkcija koja rauna zbroj dvaju ili vie brojeva je SUM, a njezini
argumenti su adrese elija u kojima se nalaze pribrojnici. U naem sluaju to je bio blok
elija. No, ukoliko se pribrojnici ne nalaze u bloku elija, onda adrese pojedinih elija
odvajamo znakom toke-zareza ;. Npr. SUM(A1;D1) zbrojit e brojeve napisane u elijama
A1 i D1. Pokuajte izvriti tu funkciju rezultat bi trebao biti jednak 11.

b) Izraunajmo umnoak svih lanova dobivenoga niza. U eliju A3 upiimo tekst Umnoak.
Oznaimo eliju B3, opet proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknimo lijevom tipkom
mia na tu vrpcu, utipkajmo:

=PRODUCT(A1:F1)




i pritisnimo Enter. U eliji B3 pie broj 58240. To je umnoak svih lanova dobivenoga niza
(tko ne vjeruje, neka uzme kalkulator (moe i ''piljarski'') i izrauna taj umnoak pomou
kalkulatora). I opet u eliji B3 pie broj (58240), a na vrpci formula pie formula koju smo
unijeli. Ma, super, svaka ast, gospodine Gates. Da ne zaboravimo:

Funkcija koja rauna umnoak dvaju ili vie brojeva je PRODUCT. Njezini argumenti su isti
kao i za funkciju SUM, te vrijede sve napomene koje smo tamo izrekli.

c) Izraunajmo (s tonou od 10
5
) kvadratni korijen zbroja svih lanova dobivenoga niza.
Trite opet po Apaurin? Nema potrebe. Stvar je puno jednostavnija nego to vam se ini na
prvi pogled. Funkcija koja rauna drugi korijen je SQRT, a ima samo jedan jedini argument:
broj iji kvadratni korijen traimo. Koji je to broj u ovom sluaju? Broj u eliji B2. Pa, kako
nam to pomae? Jednostavno. U eliju A4 upiimo rije Korijen, oznaimo eliju B4,
proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknimo lijevom tipkom mia na tu vrpcu,
utipkajmo:

=SQRT(B2)

i pritisnimo Enter. Dobili smo 7.14. Hm, zadatak trai izraunavanje s tonou od 10
5
. to
emo sad? Nita posebno oznaimo eliju B4, proeimo mia do vrpce s alatima (zaludu
ete traiti eki, klijeta i rafciger to je vrpca neposredno iznad vrpce formula) i u
njezinom desnom dijelu naimo ikonicu za poveanje broja decimala (sastoji se od dva mini-
retka: u prvom su ,0 , a u drugom ,00). Lijevom tipkom mia kliknimo na tu ikonicu toliko
puta dok iza decimalne toke ne bude ispisano 5 znamenaka. Dobivamo rezultat: 7.14143.
Time je ovaj zadatak rijeen.

d) Izraunajmo vrijednost izraza 16
7
. Funkcija koja rauna potenciju zove se POWER (jedan
drugi POWER srest emo kasnije na vjebama iz statistike kao jedan od nelinearnih
regresijskih modela, ali o tome puno kasnije da ne morate opet po Apaurin). Njezin prvi
argument je baza potencije u ovom je sluaju to broj 16 a drugi argument je eksponent
potencije u ovom je sluaju to broj 7. Kao i u prethodnim zadacima, u eliju A5 upiite
16^7 (pritisnite redom: 1 6 AltGr 3 (posljednje dvije tipke pritisnite istodobno!) 7), oznaite
eliju B5, proeite mia do vrpce formula, jednom kliknite lijevom tipkom mia na tu vrpcu,
pa upiite:

=POWER(F1;C1)

i pritisnite Enter. Da, da, nismo upisivali 16 i 7 unutar zagrada zato da malo vjebate unoenje
adresa elija. (Za nebistrooke: 16 se nalazi u eliji F1, a 7 u eliji C1.) Rezultat je 268453456.




Da ''Rat i mir'' u usporedbi s ovim opisom funkcija ne bi sliio na krau novelu, u sljedeim
zadacima izostavljamo detaljan opis unosa. Postupak je isti kao i u prethodnim zadacima,
samo su funkcije drugaije. Rezultate piimo u stupac B jedan ispod drugoga.

f) Podsjetimo se da je baza prirodnoga logaritma broj e 2.7182818 Izraunajmo e
3
u eliji
B6. Funkcija koja rauna potencije broja e je EXP, a jedini njezin argument je eksponent na
koji elimo potencirati broj e. U ovom je sluaju taj argument jednak 3, pa na vrpcu formula
trebamo upisati:

= EXP(3)

Rezultat: 20.08553692.

g) Zaokruimo broj e
3
na najblii manji cijeli broj. Funkcija koja zaokruuje svoj argument na
prvi manji cijeli broj naziva se INT. Njezin je argument broj e
3
, a njegovu smo vrijednost ve
izraunali u eliji B6. Zato oznaimo eliju B7, pa na vrpcu formula upiimo:

=INT(B6)

Rezultat: 20.

h) U eliji B8 izraunajmo prirodni logaritam broja 10, tj. ln 10. Funkcija koja rauna
vrijednost prirodnoga logaritma je ne biste vjerovali LN, a njezin argument moe biti
samo strogo pozitivan realan broj. Stoga oznaimo eliju B8, pa na vrpcu formula upiimo:
=LN(D1)

(opet za nebistrooke: broj 10 se nalazi u eliji D1). Rezultat: 2.302585093.

i) U eliji B9 izraunajmo logaritam broja 10 po bazi 2, tj. log
2
10. Funkcija koja rauna
vrijednost logaritma je LOG. Ona ima dva argumenta: prvi je logaritmand u naem sluaju
to je broj 10, a drugi je baza logaritma u naem sluaju to je broj 2. Argumente meusobno
razdvajamo znakom toke-zareza ;. Dakle, treba upisati:

=LOG(10;2)

Rezultat: 3.321928095.

e) Zaokruimo broj log
2
10 na tri decimalna mjesta. Funkcija koja zaokruuje realne brojeve
na zadani broj decimala je ROUND. Ona ima dva argumenta: prvi je realan broj kojega treba
zaokruiti, a drugi prirodan broj koji kae na koliko ga decimalnih mjesta treba zaokruiti.




Argumenti su, po obiaju, razdvojeni znakom toke-zareza ;. Dakle, oznaimo eliju B10, pa
na vrpci formula utipkajmo:

=ROUND(B9;3)

Rezultat: 3.322.

Ovo su bili najznaajniji primjeri matematikih funkcija. Budemo li trebali neke druge
matematike funkcije, navest emo ih i opisati na primjeru.

4.1.2. Primjeri logikih funkcija

Prije itanja ove toke moda ne bi bilo loe posjetiti najbliu ljekarnu i zaprepastiti
ljekarnika kupnjom 10 kutija Apaurina. Od logikih funkcija zna zaboljeti glava. Neemo
obraditi puno njih, ali emo ih obraditi posve dovoljno da izazovu glavobolju i prirede besane
noi. alu na stranu, idemo na posao.

Logike funkcije koristimo pri donoenju odluka na temelju (ne)ispunjenja odreenih uvjeta.
Pritom koristimo sljedee uobiajene logike operatore:

= jednako >= vee ili jednako
> strogo vee <= manje ili jednako
< strogo manje <> razliito od

Npr. vrijede sljedee logike tvrdnje:

7 = 7, 10 > 7, 1 < 16, 13 >= 7, 13 >= 13, 4 <= 13, 13 <= 13, 7 <> 10.

Mi emo upoznati tri osnovne logike funkcije:

AND (engl.: i) logika funkcija iji su argumenti logiki uvjeti, a koja vraa
vrijednost TRUE (engl.: istinito) ukoliko su svi spomenuti logiki uvjeti istiniti, a
FALSE (engl.: pogreno) ukoliko barem jedan od spomenutih logikih uvjeta nije
istinit. Npr. rezultat funkcije AND(1<7;2<6) je TRUE jer uistinu vrijedi 1 < 7 i 2 < 6,
a rezultat funkcije AND(1<7;2>6) je FALSE jer nejednakost 2 > 6 nije istinita.
OR (engl.: ili) logika funkcija iji su argumenti logiki uvjeti, a koja vraa
vrijednost TRUE ukoliko je barem jedan logiki uvjet istinit, a FALSE ukoliko su svi
logiki uvjeti neistiniti.Npr. rezultat funkcije OR(1<7;2>6) je TRUE jer je logiki
uvjet 1 > 7 istinit (nema veze to je logiki uvjet 2 > 6 neistinit nali smo jedan uvjet
koji je istinit i to nam je posve dovoljno), a rezultat funkcije OR(1>7,2>6) je FALSE
jer su obje nejednakosti 1 > 7 i 2 > 6 neistinite.




IF (engl: ako) logika funkcija koja ima tri argumenta. Prvi argument je logiki
uvjet koji mora biti ili istinit ili neistinit. Ako je logiki uvjet istinit, funkcija kao
rezultat vraa svoj drugi argument, a ako je logiki uvjet neistinit, funkcija kao rezultat
vraa svoj trei argument. Npr. zapis IF(7<10;''Koko'',''Guska'') znai sljedee:
Logiki uvjet kojega treba provjeriti jest 7 < 10. Ako je taj uvjet istinit, funkcija
ispisuje rije Koko. Ako je taj uvjet laan, funkcija ispisuje rije Guska. Budui da je
uvjet 7 < 10, rezultat funkcije IF(7<9;''Koko'',''Guska'') bit e rije Koko. S druge
strane, IF(7>10;''Koko'',''Guska'') kao rezultat daje rije Guska jer je logiki uvjet 7 >
10 neistinit.

to? 10 kutija Apaurina vam je premalo, a ljekarnik ne d vie? Bez brige, nema razloga za
glavobolju. Primjenu ovih logikih uvjeta upoznat emo na primjerima.

Vjeba 16.

Valjda niste zatvorili radni list na kojemu ste rjeavali vjebu 15? Ako jeste, evo vam kazne:
cijelu vjebu 15. rijeite jo jednom. Ako niste, prijeite na rjeavanje sljedeih zadataka.

a) U eliji C2 napiimo logiku funkciju koja e provjeriti je li broj upisan u eliji D1 strogo
vei od broja upisanoga u eliji B1, te ako jest kao rezultat vratiti rijei Strogo vei, a ako
nije, kao rezultat vratiti rijei Manji ili jednak. Oito, trebamo koristiti funkciju IF. Njezin
prvi argument treba biti logiki uvjet. Koji logiki uvjet provjeravamo? Provjeravamo je li
broj upisan u eliji D1 strogo vei od broja upisanoga u eliji B1. Kako taj uvjet iskazati
brojkama, slovima i ostalim znakovima? Jednostavno: D1>B1. Dobro, a to sad? Oznaite
eliju C2. Proeite mia (uz zamolbu uku da se strpi jo malo) do vrpce formula, jednom
kliknite lijevom tipkom mia na nju, pa upiite:

=IF(D1>B1;''Strogo vei'';''Manji ili jednak'')

i pritisnite Enter. Zadatak je rijeen.

Odmah jedna napomena: Znak dvostrukoga navodnika u gornjoj funkciji ne dobije se tako da
se dva puta pritisne znak jednostrukoga navodnika. Imate li iole noviju tipkovnicu, znak
dvostrukoga navodnika trebao bi vam biti iznad tipke na kojoj je i broj 2, a trebali biste ga
dobiti istovremenim pritiskanjem tipki Shift i 2. MS Excel ''priznaje'' samo taj dvostruki
navodnik (kritika gospodinu Gatesu zbog toga), pa zato budite oprezni.

Pogledajmo to smo to zapravo upisali na vrpcu formula. IF znai IF. Dobro. Potom smo
otvorili zagradu. To inimo uvijek jer argumente svake funkcije moramo pisati unutar
okruglih zagrada. Idemo dalje. Upisali smo D1>B1 i stavili znak toke-zareza ;. To smo
uinili zato to prvi argument funkcije IF treba biti logiki uvjet, a taj je u naem sluaju
D1>B1. Znak toke-zareza ; stavili smo jer se argumenti funkcije IF (ima ih, kako smo ve




rekli, ukupno tri) meusobno razdvajaju upravo tim znakom. Nakon toke-zareza upisali smo
dvostruke navodnike, a izmeu njih rijei Strogo vei. Zato ba tako? Naime, funkcija IF
nam kae: Kad navedete logiki uvjet i stavite znak ;, prvo to morate napraviti je napisati to
funkcija treba uiniti ako je logiki uvjet kojega ste upisali istinit. Zadatak kae da u tom
sluaju MS Excel treba ispisati rijei Strogo vei. Dobro, to nam je jo jasno. Ali zato ti
vraji dvostruki navodnici? Zato to moramo dati do znanja MS Excelu da je u pitanju tekst, a
ne, recimo, adresa neke elije, neka druga funkcija, formula itd. Kad MS Excel vidi znakove
'' '', on kae ovako: Aha, stavljen je znak dvostrukoga navodnika. To znai da ako je logiki
uvjet istinit, trebam ispisati sve to se nalazi izmeu tih znakova. Iz tih se razloga dvostruki
navodnici uvijek javljaju u parovima. Iza dvostrukih navodnika opet dolazi znak ;. Zato?
Zato to smo s ''Strogo vee'' rekli MS Excelu sve to treba napraviti ukoliko je logiki uvjet
istinit, tj. unos drugoga argumenta funkcije IF je zavren. Preostaje unijeti trei argument, tj.
rei to MS Excel treba napraviti ako je logiki uvjet neistinit. Zadatak kae da treba ispisati
rijei Manje ili jednako. A kako mu rei da to napravi? Isto kao to smo mu rekli da ispie
rijei Strogo vee: stavimo dvostruke navodnike, upiemo Manje ili jednako i potom
stavimo jo jedne dvostruke navodnike. Ovim smo unijeli sva tri argumenta funkcije IF, pa
zatvorimo onu otvorenu okruglu zagradu i svom silom udarimo po sirotom Enteru. Kraj prie.

b) Napiimo logiku funkciju koja e u eliji D5 ispisati vei od dvaju brojeva u elijama C1 i
D1 bez prethodnoga definiranja tih brojeva. to je sad ovo? Autora teksta je uhvatila ptija
gripa pa piskara gluposti? Zasad jo nita od toga. Zadatak trai od nas da ne znajui
unaprijed vrijednosti brojeva u elijama C1 i D1 u eliji D5 ispiemo vei od njih. Moemo
li to uiniti, a da ne znamo tone vrijednosti tih brojeva? Moemo, i to koristei funkciju IF.
Logiki uvjet kojega trebamo provjeriti je C1>D1, kao i u prolom primjeru. Dobro. Sad
trebamo rei to funkcija treba napraviti ako je taj logiki uvjet istinit. Treba ispisati vei od
tih dvaju brojeva. Ako je uvjet C1>D1 istinit, onda je broj u eliji C1 vei od broja u eliji
D1, pa funkcija treba ispisati broj u eliji C1. Ako uvjet C1>D1 nije istinit, to znai da je broj
u eliji C1 manji ili jednak broju u eliji D1, odnosno da je broj u eliji D1 vei ili jednak
broju u eliji C1. Stoga u tom sluaju funkcija treba ispisati broj u eliji D1. Analiza problema
je gotova. Sad oznaimo eliju D5, proeemo mia do vrpce formula, jednom kliknemo
lijevom tipkom mia i upiemo:

=IF(C1>D1;C1;D1)

Zadatak rijeen. Za vjebu, napravite analizu upisane formule kao u a) zadatku i uvjerite se da
smo ispravno rijeili zadatak.

c) Napiimo logiku funkciju koja e u eliji D10 ispisati TRUE ako je istodobno broj u eliji
B1 manji ili jednak broju u eliji E1 i broj u eliji F1 vei ili jednak broju u eliji C1, a
FALSE inae. U ovom zadatku imamo dva logika uvjeta: B1<=E1 i F1>=C1. elimo
provjeriti jesu li oba ta uvjeta istovremeno istinita. U tu svrhu koristimo funkciju AND.




Oznaimo eliju D10, proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknemo lijevom tipkom
mia na tu vrpcu i upiemo:

=AND(B1<=E1;F1>=C1)

Da vidimo to smo to upisali. im smo pozvali u pomo funkciju AND, znai da elimo
provjeriti jesu li svi logiki uvjeti argumenti te funkcije istodobno istiniti. Koji su logiki
uvjeti u pitanju? Prvi je uvjet da broj u eliji B1 bude manji ili jednak broju u eliji E1. Taj
uvjet zapisujemo kao B1<=E1. Drugi uvjet je da broj u eliji F1 bude vei ili jednak broju u
eliji C1. Taj uvjet zapisujemo kao F1>=C1. Preostaje te uvjete postaviti unutar okruglih
zagrada (opet zato to argumente svake funkcije moramo pisati unutar okruglih zagrada) i
razdvojiti ih znakom ; kako bi MS Excel znao gdje zavrava prvi logiki uvjet, a poinje
drugi. I to je sve. Doista, prema definiciji funkcije AND, ako su oba navedena uvjeta
istodobno istinita, bit e ispisana rije TRUE, a ako barem jedan od njih nije istinit, bit e
ispisana rije FALSE. To je upravo ono to je traeno u zadatku. The end za ovaj zadatak.

d) Napiimo logiku funkciju koja e u eliji D11 ispisati TRUE ako je broj u eliji B1 manji
ili jednak broju u eliji E1 ili ako je broj u eliji F1 vei ili jednak broju u eliji C1, a FALSE
inae. U ovom zadatku imamo dva logika uvjeta: B1<=E1 i F1>=C1. elimo provjeriti je li
barem jedan od tih uvjeta istinit. U tu svrhu koristimo funkciju OR. Oznaimo eliju D11,
proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknemo lijevom tipkom mia na tu vrpcu i
upiemo:

=OR(B1<=E1;F1>=C1)

Da vidimo to smo sad upisali. im smo pozvali u pomo funkciju OR, znai da elimo
provjeriti je li barem jedan logiki uvjet od svih argumenata te funkcije istiniti. Koji su
logiki uvjeti u pitanju? Kao i u prethodnom zadatku, prvi je uvjet da broj u eliji B1 bude
manji ili jednak broju u eliji E1. Taj uvjet zapisujemo kao B1<=E1. Drugi uvjet je da broj u
eliji F1 bude vei ili jednak broju u eliji C1. Taj uvjet zapisujemo kao F1>=C1. Preostaje te
uvjete postaviti unutar okruglih zagrada (sad ve znamo: argumente svake funkcije moramo
pisati unutar okruglih zagrada) i razdvojiti ih znakom ;. I to je sve. Doista, prema definiciji
funkcije OR, ako je barem jedan od navedenih uvjeta istinit, bit e ispisana rije TRUE, a ako
su oba navedena uvjeta istodobno neistinita, bit e ispisana rije FALSE, a to je upravo ono
to je traeno u zadatku.

I dosta o logikim funkcijama, ionako su nam zalihe Apaurina ve pri kraju, a i trebamo
odrati obeanje uku da emo ga izvesti u etnju.




4.1.3. Primjeri statistikih funkcija

Statistike funkcije detaljno emo upoznati na vjebama iz kolegija Poslovna statistika (a
nego gdje drugdje?), a ovdje emo samo ukratko istaknuti tri najee koritene funkcije.

Funkcija koja rauna prosjenu vrijednost nekoga skupa numerikih podataka je AVERAGE
(engl.: prosjek). Njezini argumenti su elije ili blokovi elija u kojima se nalaze ti numeriki
podaci.

Funkcija koja rauna najveu vrijednost u nekom skupu numerikih podataka je MAX (prema
lat. maximum = najvea vrijednost). I njezini argumenti su elije ili blokovi elija u kojima se
nalaze ti numeriki podaci.

Funkcija koja rauna najmanju vrijednost u nekom skupu numerikih podataka je MIN
(prema lat. minimum = najmanja vrijednost). Tko bi rekao: i njezini argumenti su elije ili
blokovi elija u kojima se nalaze numeriki podaci.

Pogledajmo primjenu svih triju navedenih funkcija na primjeru.

Vjeba 17.

U elije A10, B10 i C10 ispiimo redom prosjenu, najmanju i najveu vrijednost
aritmetikoga niza iz vjebe 15. Bez panike, zadatak uope nije teak. Oznaimo eliju A10,
proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknimo lijevom tipkom mia, pa upiimo:

=AVERAGE(A1:F1)

to smo napravili? Rekli smo da prosjenu vrijednost skupa numerikih podataka raunamo
pomou funkcije AVERAGE. Njezini argumenti su elije ili blokovi elija u kojima su
zapisani ti numeriki podaci. U naem su sluaju podaci zapisani u bloku elija A1:F1. Zato
smo nakon upisivanja rijei AVERAGE otvorili okruglu zagradu, upisali blok elija A1:F1 i,
budui da smo time iscrpli sve podatke, zatvorili zagradu. Kraj prie.

Potpuno analogno raunamo najmanju i najveu vrijednost zadanoga niza. Za najmanju
vrijednost trebamo upisati:

=MIN(A1:F1)

a za najveu

=MAX(A1:F1).




Kako vidimo, glavobolji nema mjesta. Ove funkcije su bitno lake od onih logikih, a i
primjena im nije naroito teka.

4.1.4. Primjeri financijskih funkcija

Primjer 1. Plamenko je od Gospodarske banke dobio zajam u iznosu od 100.000,00 kn na rok
otplate od 10 godina uz sloenu godinju dekurzivnu kamatnu stopu 7% i model otplate
jednakim godinjim postnumerando anuitetima. Izraunajte iznos pojedinoga anuiteta i
zapiite ga u eliji A1 radnoga lista List2 (Sheet2).

Da, sasvim ste zasluili barem malo radosti i veselja nakon onih silnih glavobolja s logikim
funkcijama. Evo jednoga tipinoga zadatka iz Gospodarske matematike za ije je ''runo''
rjeavanje potrebno kojih desetak minuta. Sad emo ga uspjeno rijeiti za desetak sekundi,
samo najprije moramo navesti koju funkciju emo koristiti.

Na problem rjeava funkcija PMT (budui da nesumnjivo jako dobro znate i engleski jezik i
gospodarsku matematiku, pokuajte odgonetnuti engleske rijei ija su prva slova P, M i T, a
usko su povezane s ovim zadatkom). Ta funkcija ima ak pet razliitih argumenata. Idemo
redom:

1. argument je kamatna stopa (obavezno se unosi i znak %);
2. argument je ukupan broj anuiteta;
3. argument je poetna vrijednostglavnice u ovom sluaju to je iznos zajma (bez novane
jedinice);
4. argument je konana vrijednost glavnice u ovom sluaju to je ostatak duga nakon otplate
posljednje rate, a taj je jednak 0. Stoga ili moemo upisati 0 ili moemo pogledati trebamo li
upisati vrijednost 5. argumenta, pa ako ne trebamo, onda moemo izostaviti i vrijednost 4.
argumenta.
5. argument je oznaka za nain uplate: prenumerando ili postnumerando. Ako se uplate vre
prenumerando (tj. poetkom svakoga pojedinoga razdoblja), upisujemo 1, a ako se vre
postnumerando (tj. na kraju svakoga pojedinoga razdoblja), ili izostavljamo unos vrijednosti
argumenta (iza 5. argumenta nema vie argumenata, pa ne moramo postaviti nikakve dodatne
uvjete na izostavljanje) ili upisujemo 0.

Dobro, i kako nam sad cijela ova mudrolija moe pomoi u rjeavanju ovoga zadatka? Vrlo
jednostavno. U naem zadatku je:

- kamatna stopa: 7%;
- ukupan broj anuiteta: 10 (svake godine po jedan);
- iznos zajma: 100000.




Stoga emo oznaiti eliju A1 radnoga lista List2 (Sheet2), proetati mia (uko sad spava
nakon etnje) do vrpce formula, jednom kliknuti lijevom tipkom mia, upisati:

=PMT(7%;10;100000)

i pritisnuti Enter. Kako smo ve rekli, 4. argument funkcije PMT slobodno moemo izostaviti,
a 5. argument smijemo izostaviti jer se zajam otplauje krajem razdoblja. Dobro, funkcija je
gotova, pogledajmo rezultat.

to je to sad? Gospodine Gates, hitno na teaj gospodarske matematike! U eliji A1 pie: -
14.237.75 kn. Krasno, anuitet s minusom. Nema ba veze sa zdravim razumom. Da sprijeimo
daljnju bujicu pohvala na raun gospodina Gatesa, hitro(.hr) pojanjavamo o emu se radi.
Naime, prema zamisli gospodina Gatesa, svi iznosi koje korisnik prima na svoj tedni raun
oznaavaju se znakom +, a svi iznosi koje korisnik uplauje (ak i tada ukoliko, primjerice,
kupuje dionice Plive) oznaavaju se znakom . Sad nam je malo jasnije otkud taj minus jer,
naalost, zajam otplaujemo tako da izdvojimo odreeni dio novca sa svojega rauna i
uplatimo ga na raun banke.

Da zakljuimo priu: iznos godinjega anuiteta je 14.237,75 kn.

Primjer 2. Rijeite prethodni primjer ako se uplate vre poetkom svake godine i rezultat
zapiite u eliji A2 radnoga lista List2 (Sheet2).

Jedina razlika u odnosu na prethodni primjer jest to ovoga puta ne smijemo izostaviti 4. i 5.
argument funkcije PMT. Zato? Idemo redom. Uplate su ovoga puta prenumerando, pa je
vrijednost 5. argumenta jednaka 1. To znai da 5. argument ne smijemo izostaviti. Ako ne
izostavljamo 5. argument, ne smijemo izostaviti niti 4. argument, to znai da trebamo upisati
0. Dakle, u eliji A2 treba izraunati:

=PMT(7%;10;100000;0;1)

Rezultat: 13.306,31 kn. Razlika u odnosu na prethodni primjer je zamjetna: 931,44 kn.

Primjer 3. Izraunajte koliku svotu trebamo uplaivati krajem svakoga mjeseca tijekom 20
godina da bismo po isteku toga razdoblja mogli raspolagati s iznosom od 1.000.000,00 .
Sloena godinja dekurzivna kamatna stopa je 4,5%. Ukoliko je potrebno, primijenite
konformnu kamatnu stopu.

Eh, kad se samo sjetite kako su vas ovakvi zadaci oduevljavali na Gospodarskoj matematici,
odmah se javi al i nostalgija za netom minulim vremenima. Izvrsno je to odmah znamo
kako bismo ovakav zadatak rijeili ''klasino'', tj. bez uporabe raunala. Pogledajmo sad kako
bismo ga rijeili uz uporabu raunala tonije, MS Excela.




Budui da se razdoblje na koje se odnosi kamatna stopa ne podudara s razdobljem izmeu
dviju uplata, moramo primijeniti konformnu kamatnu stopu. Izraunajmo najprije tu stopu.
Parametar m jednak je

m =
1 godina 12 mjeseci
1 mjesec 1 mjesec
= =12,

pa je konformna kamatna stopa jednaka

1 1
1
12
12
4, 5
100 1 1 100 1 1 100 1, 045 1
100 100
m
k
p
p
( (
| |
| | | |
( (
= + = + =
| | |
( (
\ \
\

.

Kako efektivno izraunati ovu vrijednost? Jednostavno, u eliju B1 upiimo:

=100*(1.045^(1/12)-1)

Znak ^oznaava operaciju potenciranja, a 1/12 smo morali staviti u zagradu kako bismo MS
Excelu dali do znanja da je u pitanju razlomak (bez stavljanja zagrada MS Excel bi izraunao
vrijednost izraza
1
1, 045 1, 045
1, 045^1/12
12 12
= = , to je relativna, a ne konformna kamatna
stopa). Rezultat ovoga izraza je (priblino) 0.36748094004%.

Time je najtei dio posla gotov. Da, dobro ste proitali. Kako je to mogue? Pa, pogledajmo
koje argumente zahtijeva funkcija PMT:

1. argument: (u ovom sluaju) konformna kamatna stopa upravo smo je izraunali u eliji
B1 i ona iznosi 0.36748094004%;
2. argument: ukupan broj uplata budui da uplaujemo svakoga mjeseca tijekom 12 godina,
a jedna godina ima 12 mjeseci, taj je broj jednak 20 12 = 240;
3. argument: poetna vrijednost glavnice na poetku nemamo nita na raunu, pa je ta
vrijednost jednaka 0;
4. argument: konana vrijednost glavnice za razliku od prethodnih primjera, ta vrijednost
sad nije jednaka 0 (ne ulaemo u Drp-banku, nego u neku od vodeih hrvatskih banaka), nego
je jednaka 1000000;
5. argument: nain uplate uplate obavljamo krajem razdoblja, tj. postnumerando, pa 5.
argument moemo izostaviti.

Nakon svega ovoga ne preostaje nam nita drugo nego da oznaimo npr. eliju B2, proeemo
mia do vrpce formula i upiemo:




=PMT(0.36748094004%;240;0;1000000)

Rezultat: 2.603,08 (da biste dobili znak u eliji, oblikujte eliju tako da oznaite eliju,
proeete mia do natpisa Oblikovanje (Format) na vrpci izbornika, jednom kliknete lijevom
tipkom mia na taj natpis, odaberete podopciju elije (Cells), te u dobivenom dijalokom
okviru ispod natpisa Simbol (Symbol) lijevom tipkom mia kliknete na simbol ). Eto koliko
odricanja treba da bismo za 20 godina postali milijunai (zato hitro(.hr) juri prijaviti se na
kviz Tko eli biti milijuna moete vi to)

Primjer 4. Tijekom 15 godina Ivek Prefriganec je poetkom svakoga mjeseca uplaivao
500,00 $ na svoj tedni raun. Godinja dekurzivna kamatna stopa banka primijenjuje u
cijelom razdoblju iznosi 7,5%. Odredite vrijednost njegovih uloga po isteku razdoblja
kapitalizacije. Ukoliko je potrebno, primijenite konformnu kamatnu stopu.

U rjeenju ovoga zadatka koristimo funkciju FV (pokuajte odgonetnuti dvije engleske rijei
usko povezane s problemom koji rjeavamo ija su poetna slova F i V). Kao i funkcija
PMT, i ova funkcija ima tono 5 argumenata:

1. argument: (nominalna ili konformna) kamatna stopa u cijelom razdolju kapitalizacije;
2. argument: ukupni broj uplata u razdoblju kapitalizacije;
3. argument: iznos pojedine uplate;
4. argument: poetna vrijednost uloga prije prve uplate (ukoliko postoji); ako ne postoji, treba
upisati 0;
5. argument: nain uplaivanja - treba upisati 1 za prenumerando uplate, a 0 (ili izostaviti
argument) za postnumerando uplate.

Postupamo analogno rjeenju prethodnoga primjera. Budui da se razdoblje na koje se odnosi
kamatna stopa (1 godina) ne podudara s razdobljem izmeu dviju uplata (1 mjesec),
nominalnu kamatnu stopu trebamo preraunati u konformnu. Vrijednost parametra m ponovno
iznosi

m =
1 godina 12 mjeseci
1 mjesec 1 mjesec
= =12,

pa je traena konformna kamatna stopa

1 1
1
12
12
7, 5
100 1 1 100 1 1 100 1, 075 1
100 100
m
k
p
p
( (
| |
| | | |
( (
= + = + =
| | |
( (
\ \
\

.

Izraunajmo je u eliji C1 radnoga lista List2 (Sheet2):




=100*(1.075^(1/12)-1)

Rezultat: 0.6044919024%. Sad moemo iskoristiti funkciju FV. Pogledajmo vrijednosti
njezinih argumenata u ovom sluaju:

1. argument: to je konformna kamatna stopa u cijelom razdolju kapitalizacije, a nju smo
upravo izraunali - 0.6044919024%;
2. argument: ukupni broj uplata u razdoblju kapitalizacije, a to je 15 12 = 180;
3. argument: iznos pojedine uplate to je 500;
4. argument: iznos na raunu prije prve uplate ne znamo, pa emo upisati 0;
5. argument: nain uplaivanja je poetkom mjeseca, tj. prenumerando, pa trebamo upisati 1.

Idemo na posao. Oznaimo eliju C2, proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknimo
lijevom tipkom mia na vrpcu, upiimo:

=FV(0.6044919024%;180;500;0;1)
i kao rezultat dobivamo 163.006,20 $. To je traena konana vrijednost.
Rijeimo sada isti zadatak bez upisivanja one grozno dugake kamatne stope. Postupit emo
ovako: U eliji D1 izraunajmo vrijednost izraza
1
12
1, 075 1. Postupak je uobiajen, a izraz
koju treba upisati je:

=1.075^(1/12)-1

Rezultat: 0.00604491902. ''Preraunajmo'' tu vrijednost u postotke (tj. zapiimo je u obliku
p%). Oznaimo eliju D1, proeimo mia do ikonice % (trebala bi biti u desnom dijelu vrpce
s alatima, tj. iznad vrpce formula) i kliknimo na tu ikonicu lijevom tipkom mia. Oho, to je
sad to? Pie 1%. Poveajmo broj decimala na 10 tako to emo deset puta uzastopno kliknuti
na ikonicu za poveanje broja decimala i, ukoliko je potrebno, proiriti stupac D. Dobili smo:

0.6044919024%

Sad u eliju D2 jednostavno upiimo:

=FV(D1;180;500;0;1)

i dobivamo isti rezultat.

U emu je razlika? Razlika je u tome to je u prvom nainu broj u eliji C1 zapisan u
openitom obliku, a u drugom nainu broj u eliji C2 zapisan u obliku postotka (sa znakom
%). Funkcija FV zahtijeva da prvi argument bude broj zapisan u obliku postotka, pa smo zato




u drugom nainu smjeli umjesto upisivanja broja upisati adresu elije u kojoj se taj broj
nalazi.

4.2. Formule

Formula u MS Excelu predstavlja jednakost pomou koje se iz jedne ili vie postojeih
vrijednosti dobivan nova vrijednost. I pisanje formula, kao i pisanje funkcija, obavljamo u
vrpci formula (tko bi rekao!), a zapoinjemo ga upisom znaka = (alternativno se mogu
upisivati i znakovi + i @, ali ovo vam je najlake zapamtiti).

U pisanju formula koristimo uobiajene matematike operatore:

+ za zbrajanje
za oduzimanje
* za mnoenje
/ za dijeljenje
^ za potenciranje (opet podsjetnik: ^ dobijete tako da istodobno pristisnete tipku AltGr i tipku
na kojoj pie broj 3)
Redoslijed njihova izvravanja je uobiajen: potenciranje je najjaa operacija i ona se izvrava
prva, potom se izvravaju mnoenje i dijeljenje (slijeva nadesno), a naposljetku zbrajanje i
oduzimanje (opet slijeva nadesno). Ukoliko elimo promijeniti redoslijed izvravanja
operacija, moramo primijeniti zagrade. Ve smo vidjeli razliku u zapisima 1.075^(1/12) i
1.075^1/12, a slino je i:
1 + 2*3 4 = 1 + 6 4 = 3; 1 + 2^3 4 = 1 + 8 4 = 5;
(1 + 2)*3 4 = 3*3 4 = 9 4 = 5; (1 + 2)^3 4 = 3^3 4 = 27 4 = 23;
1 + 2*(3 4) = 1 + 2*(1) = 1 2 = 1; 1 + 2^(3 4) = 1 + 2^(1) = 1 + 0,5 = 1,5.

itd.

Prije nego to krenemo na pisanje konkretnih formula, obradit emo vrlo korisnu podjelu
adresa elija koja e nam pomoi u pisanju formula.

4.2.1. Vrste adresa elija

Ranije smo vidjeli da je tijekom postupka rada s nekom datotekom mogue umetnuti nove
elije, retke, stupce itd. Sva ta umetanja mogu nam bitno poremetiti proraune koje radimo.
Da se to ne dogodi, pri provedbi prorauna na raspolaganju su nam tri tipa adresa elija.

Relativna adresa (npr. A1) odreuje relativni poloaj elije A1 u odnosu na eliju u kojoj se
koristi podatak iz elije A1. Ova se adresa prilagoava promjenama (umetanjima elija,
redaka i stupaca) napravljenima unutar radnoga lista. Primjere primjene relativnih adresa ve
smo vidjeli, a sad emo ih precizirati. Pretpostavimo da je u eliju D5 upisana vrijednost




=A1

MS Excel taj zapis ita na sljedei nain: U poetnom rasporedu elija elija A1 nalazi se tri
stupca lijevo i etiri retka iznad elije D5. Stoga je vrijednost koju trebam ispisati jednaka
vrijednosti koja se nalazi u eliji tri stupca lijevo i etiri retka iznad. Ako bismo kopirali
eliju D5 na mjesto elije E5, onda bi MS Excel pri odreivanju sadraja elije E5 upisao
vrijednost koja se nalazi tri stupca lijevo i etiri retka iznad elije E5. No, to vie nije elija
A1, nego elija B1, pa bi se iako je napravljena operacija kopiranja vrijednosti u elijama
D5 i E5 (u opem sluaju) razlikovale. Stoga u ovom sluaju operacija kopiranja mijenja
sadraj elija, a to nam u nekim sluajevima nimalo ne mora odgovarati.

Apsolutna adresa elije ima oblik $oznaka_stupca$broj_retka, npr. $A$1, $C$10, $IV$65536
itd. Ova adresa oznaava tonu lokaciju elija i na nju ne utjeu eventualne promjene na
radnom listu. Npr. ako bi u eliji F7 pisalo:

=$D$10
MS Excel ita na sljedei nain: Vrijednost koju trebam ispisati u ovoj eliji jednaka je
vrijednosti smjetenoj u eliji koja je presjek stupca D i retka 10. Ukoliko bismo kopirali
eliju F7 na mjesto elije G7, vrijednost koja bi bila ispisana u eliji G7 bila bi opet vrijednost
iz elije D10, tj. vrijednosti u elijama F7 i G7 bile bi identiki jednake. U ovom sluaju
operacija kopiranja ne mijenja sadraj elija.

Mjeovite adrese su adrese elija kod kojih je ili oznaka retka ili oznaka stupca apsolutna.
Takve su npr. adrese $A100, B$50 itd. Operacija kopiranja u ovom e sluaju promijeniti
samo relativni dio adrese (100 u prvoj, odnosno B u drugoj adresi).

4.2.2. Uporaba funkcija prigodom pisanja formula

Prava vrijednost svih funkcija koje smo nauili u prethodnoj cjelini je u pisanju formula, tj.
izraza u kojima se funkcije ili njihovi argumenti povezuju s drugim funkcijama ili
argumentima. Ve smo vidjeli da upis formule zapoinje unosom znaka = u vrpcu formula.
Popis svih funkcija kojima raspolae MS Excel moemo vidjeti na sljedei nain:

1.) Proeimo mia do znaka = i kliknimo na njega lijevom tipkom mia.
2.) Proeemo mia nekoliko koraaja ulijevo do strelice pokraj znaka za odustajanje od
upisa formule i kliknimo lijevom tipkom mia na tu strelicu.
3.) U dobivenom padajuem izborniku odaberemo opciju Vie funkcija (More Functions)

Na taj nain dobivamo dijaloki okvir u kojemu moemo vidjeti posljednje upotrebljavane
funkcije MS Excela, sve funkcije MS Excela, samo financijske funkcije, samo datumske i
vremenske funkcije, samo matematike i trigonometrijske funkcije, samo statistike funkcije




itd. Ako nemate vanijega posla (uko se probudio i pita mislite li mu ve jednom dati
njegovu omiljenu hranu ili da vam izgrize papue), moete pogledati taj popis.

Ukoliko se u formulama javljaju samo konstante ili adrese elija, prigodom pisanja formula
ne moramo koristiti funkcije. Npr.

- umjesto SUM(B2;C4;E5) moemo napisati razumljivije B2 + C4 + E5;
- umjesto POWER(B7, D10) moemo napisati razumljivije B7^D10;
- umjesto SUM(C5;POWER(A2;2)) moemo napisati razumljivije C5+A2^2;

itd. Kao i obino, nakon to upiemo formulu, moramo pritisnuti Enter kako bi je MS Excel
mogao provjeriti i, ako je napisana u skladu s njegovim pravilima, prihvatiti i izvriti.

Ukoliko, pak, trebamo zbrojiti podatke napisane u jednom retku ili stupcu, ne moramo
koristiti pisati funkciju SUM. Pretpostavimo da elimo izraunati zbroj svih 6 lanova
aritmetikoga niza iz vjebe 15 i zapisati ga u eliju G1. To krae i bre moemo uiniti
tako da oznaimo blok elija A1:F1, proeemo mia do ikonice (Samozbroj (Autosum)) i
jednom kliknemo lijevom tipkom mia na tu ikonicu. Gotovo u eliji G1 bit e ispisan
traeni zbroj (ranije smo ga izraunali: on je jednak 51).

4.2.3. Primjeri formula

Primjer 1. Napiimo formulu za izraunavanje izraza
2
ln 1 x x + . Sjetimo se da se funkcija
koja vraa vrijednosti prirodnoga logaritma naziva LN, a funkcija koja vraa vrijednosti
drugoga korijena SQRT. Stoga je rjeenje:

LN(x)+SQRT(x^2-1)

Primjer 2. Napiimo formulu za izraunavanje izraza (x + 4)
10

5
1 log x + . Funkcija koja
vraa vrijednost neke potencije je POWER, a funkcija koja vraa vrijednost logaritma po
zadanoj bazi je LOG. Stoga je rjeenje:

POWER(x+4;10)-SQRT(1+LOG(x;5))

7
3
1
1
x
x
| |
+
|
|
\
. Ovdje se moramo prisjetiti
da je
1
3
3
x x = , da su operacije potenciranja i korjenovanja jae od operacije dijeljenja, a ova,
pak, jaa od operacija zbrajanja i oduzimanja. Stoga je rjeenje:




POWER((SQRT(x)+1)/(x^(1/3)-1);7)

Uoite da je formula

POWER(SQRT(x)+1/x^1/3-1;7)

jednaka izrazu
7
7
1
1 3
1 1
3
x x
x x
| |
|
| |
+ = + |
|
\
|
|
\
, pa budite vrlo oprezni s postavljanjem
zagrada.

2
2 4 2
2
2
log 1
ln ( 1)
log log
x
x
x x
+
+
+
. Malo je
zeznuto, ali nije osobito teko. Pazite na poredak zagrada:

POWER(LN(x^4+1);2)-(LOG(SQRT(x^2+1);2))/(SQRT(POWER(LOG10(x);2)+LOG(x;2)))

4.2.4. Naredba Traenje cilja (Goal Seek)

Ova naredba je jedna od najjednostavnijih naredbi tzv. to-ako (whatif) analize, a osnovno
naelo joj je sljedee: Pretpostavimo da u jednoj eliji (npr. C5) pie formula kojoj je jedan od
argumenata vrijednost zapisana u nekoj drugoj eliji (npr. A1) i da je trenutni rezultat te
formule npr. 100. eljeli bismo promijeniti vrijednost zapisanu u eliji A1 tako da vrijednost
zapisana u eliji C5 bude npr. 10. U tu svrhu koristimo naredbu Traenje cilja (Goal Seek)
nai ete je pod izbornikom Alati (Tools) na vrpci izbornika. Oznaimo eliju C5, proeemo
mia do vrpce izbornika, jednom kliknemo lijevom tipkom mia na natpis Alati (Tools) i u
dobivenom izborniku odaberemo opciju Traenje cilja (Goal Seek) tako da proeemo
mia do nje i jednom kliknemo lijevom tipkom mia na natpis Traenje cilja (Goal Seek).
Pojavljuje se dijaloki okvir koji kae:

Postavi eliju: (Set Cell:)
Na vrijednost: (To value:)
Promjenom elije: (By changing cell:)

U prazne pravokutnike trebamo neto upisati. Primjeujemo da je u pravokutnik pokraj
natpisa Postavi eliju: (Set Cell:) ve upisana adresa elije C5 zato smo je i oznaili. elimo
da u toj eliji bude vrijednost 10 (sadanja je 100) proeimo mia do praznoga
pravokutnika pokraj natpisa Na vrijednost: (To value:), jednom kliknimo lijevom tipkom mia
unutar pravokutnika i nakon to se pojavi trepui pokaziva upiimo eljenu vrijednost:




10. Preostaje rei kojoj eliji treba promijeniti sadanju vrijednost tako da u eliji C5 bude
vrijednost 10. To je elija A1, pa u posljednji prazan pravokutnik analogno kao i maloas
upiimo adresu te elije, tj. upiimo A1. Na je posao gotov proeimo mia do tipke U redu
(OK) i jednom kliknimo na nju lijevom tipkom mia. I gotovo.

Da stvari ne budu tako apstraktne, pogledajmo konkretan primjer primjene ove naredbe.

Primjer 5. Odredimo (ako postoji) realnu nultoku realne funkcije f(x) = x
3
x
2
2. Boe,
pomozi nam, pa ovo nismo radili na Gospodarskoj matematici! to emo sad? Samo bez
panike. Realna nultoka je broj za koji funkcija f(x) poprima vrijednost 0. Mi emo umjesto
s argumentom x raditi s funkcijom kojoj e argument biti adresa jedne elije. Opredijelimo
se za eliju H1 i u nju upiimo npr. 1 (budui da je f(x) polinom, moemo upisati bilo koju
vrijednost). U eliju H2 upiimo formulu kojoj je jedini argument (relativna) adresa elije H1
i koja e raunati vrijednosti funkcije f(x) za vrijednost upisanu u eliju H1. Nije teko:

=POWER(H1;3)-POWER(H1;2)-2

Ako ste dobro radili, u eliji H2 treba biti ispisana vrijednost 2. Dobro. Koju vrijednost
elimo ispisati u eliji H2? elimo da u toj eliji bude vrijednost 0 jer traimo nultoku
funkcije. Super. Oznaimo eliju H2. Proeimo mia do natpisa Alati (Tools), jednom
kliknimo na njega lijevom tipkom mia i u dobivenom izborniku odaberimo opciju Traenje
cilja (Goal Seek). Evo nam toga famoznoga dijalokoga okvira.

U pravokutniku kraj natpisa Postavi eliju: (Set cell:) ve pie H2. Tu ne mijenjamo nita. U
pravokutnik pokraj natpisa Na vrijednost: (To value:) upiimo eljenu vrijednost to je 0. U
pravokutnik pokraj natpisa Promjenom elije: (By changing cell:) upiimo relativnu adresu
elije H1 jer elimo promijeniti vrijednost upisanu u toj eliji tako da nam u eliji H2 pie 0.
Gotovi smo kliknimo na U redu (OK).

Pojavljuje se dijaloki okvir Stanje traenja cilja (Goal Seek Status) u kojemu pie:

Traenje cilja s elijom H2 (Goal Seeking with Cell H2)
pronaao rjeenje. (Found a solution.)

Ciljna vrijednost: (Target value:) 0
Trenutna vrijednost (Current Value): 0.000312107

Ova informacija znai sljedee: MS Excel nije uspio pronai vrijednost koju treba upisati u
eliju H1 tako da se u eliji H2 pojavi 0, ali je uspio pronai vrijednost koju treba upisati u
eliju H1 tako da se u eliji H1 pojavi vrijednost 0,000312107. Drugim rijeima, MS Excel
je priblino rijeio jednadbu f(x) = 0. Lijevom tipkom mia kliknemo na U redu (OK) i u




eliji H1 ''proitamo'' vrijednost za koju se u eliji H2 ispisuje broj 0,000312107. To je
1,69556113783 i taj je broj (priblina) traena realna nultoka.

S ovom emo se funkcijom posebno koristiti u statistici prigodom raunanja oekivanih
vrijednosti regresorske varijable u regresijskoj analizi, ali da ne biste potroili ono malo
Apaurina koji su vam jo na raspolaganju, o tome vie neki drugi put.

4.2.5. Primjeri primjene formula i funkcija

Primjer 1. Pismenom ispitu iz kolegija Gospodarska matematika pristupilo je ukupno 5
kandidata. U donjoj tablici upisani su brojevi bodova na pismenom ispitu. Kandidat je poloio
pismeni ispit ako iz svakoga dijela gradiva ima barem 13 bodova, a ukupno barem 51 bod.
Iskljuivo uz primjenu odgovarajuih matematikih i logikih formula, u posljednji stupac
upiite tekst ''poloio'' ako je kandidat poloio pismeni ispit, a ''nije poloio'' u suprotnom.
Nakon toga poredajte kandidate abecednim redom. Zadatak rijeite na radnom listu List1 nove
radne knjige.

Kandidat Osnovni
gospodarski rauni
Kamatni raun
i primjene
Zajmovi Rezultat
Todori, Elektra 11 15 20
Raji, Eustahije 14 21 16
Guci, Brunhilda 12 18 19
Petra, Ksantipa 15 21 13
Pripuz, Penelopa 17 13 21

Primjer 2. Iskljuivo primjenom odgovarajuih matematikih i logikih formula ispiite raun
za kupljenu robu prikazan na donjoj slici. Kupcu se odobrava rabat ovisno o kupljenoj koliini
pojedinoga proizvoda:
- 5% za koliine do 50 komada;
- 10% za koliine od 50 do 150 komada;
- 15% za koliine iznad 150 komada.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) na sve kupljene proizvode iznosi 22%.

Naziv
proizvoda
Jedinica
mjere
Koliina Jedinina
cijena
(kn)
Rabat
(%)
Iznos
(kn)
Iznos netto
(kn)
PDV
(kn)
Ukupno
(kn)
Parfem Dan i
no
komad 70 120,65
Odijelo
Donatella
komad 40 780,65
Cipele
Hrastovo
komad 250 110,27




Primjer 3. Napiite tablicu vrijednosti funkcija f(x) = ln x, g(x) = log x i h(x) = log
2
x za svaku
od prvih 6 vrijednosti aritmetikoga niza iji je opi lan a
n
= 5n 4.

Primjer 4. U blok elija A1:A7 radnoga lista List3 (Sheet3) upiite prvih 7 lanova
aritmetikoga niza iji je opi lan a
n
= 12 n, a u blok elija B1:B7 istoga radnoga lista
upiite prvih 7 lanova geometrijskoga niza iji je opi lan g
n
= 2
n3
. Potom izraunajte:

- u eliji C1 zbroj svih brojeva u bloku A1:B7;
- u eliji C2 umnoak svih brojeva u bloku A1:B3;
- u eliji C3 prosjenu vrijednost svih brojeva u bloku A4:B7;
- u eliji C4 najmanju vrijednost svih brojeva u bloku A2:B5;
- u eliji C5 najveu vrijednost svih brojeva u bloku A5:B6.
Potom u eliju C6 primjenom odgovarajuih matematikih i logikih formula upiite 1 ako je
bilo koji od brojeva u bloku A1:B7 jednak 0, a 0 inae.

Naposljetku, usporedite brojeve u elijama A1 i B1, A2 i B2, A3 i B3, , A7 i B7 tako da u
eliji D1 ispiete u kojoj se eliji (A1 ili B1) nalazi vei broj ili da su brojevi u eliji A1 i B1
jednaki, te u elijama D2, D3, , D7 napravite isti postupak i za ostalih 6 parova elija.

Primjer 5. Koristei naredbu traenja cilja ispitajte postoji li vrijednost varijable x za koju
funkcija f(x) = 1.016,97 e
0,017 x
poprima

vrijednost 100.000,00. Ako postoji, odredite je i
zaokruite na dvije decimale.

Primjer 6. Koristei naredbu traenja cilja ispitajte ima li funkcija f(x) = x
3
2x
2
8 barem
jednu realnu nultoku. Ukoliko ima, zaokruite tu nultoku na dvije decimale i odredite
najvei cijeli broj koji je manji ili jednak odreenoj nultoki.

KRAJ

5. LITERATURA

1. M. Kora: MS Excel izrada tablinih prorauna, Algebra, Zagreb, 2007.
2. B. Plazibat, S. Jeri: Informatika, Sveuilini studijski centar za strune studije
Sveuilita u Splitu, Split, 2005.
3. D. Gali: Office XP sve to elite i ne elite znati, BUG, Zagreb, 2003.
4. Lj. Milja: PC kola Office XP, PRO-MIL, Varadin, 2002.




BILJEKA O AUTORU
4

BOJAN KOVAI je prema svim dostupnim statistikim podatcima roen u Virovitici
posljednjega dana ljeta prve godine posljednje etvrtine prologa stoljea. Osnovnu kolu u
predrau i opu gimnaziju u porau uspjeno je zavrio u Daruvaru koji i danas vrlo rado
pohodi. Svim dozvoljenim raspoloivim i neraspoloivim sredstvima uspjeno obranivi
diplomski rad iz algebarske teorije kodiranja i njezinih primjena u ivotu obinih i neobinih
smrtnika diplomirao je teorijsku matematiku na PMF Matematikom odsjeku Sveuilita u
Zagrebu. Pet godina kasnije uspjeno je obranio znanstveni magistarski rad iz primjene
viekriterijskoga odluivanja na probleme prometa i transporta na Fakultetu prometnih
znanosti istoga Sveuilita, te je tako stekao zvanje magistra tehnikih znanosti iz podruja
tehnologije prometa i transporta. Akademska karijera vodila ga je vrlo razliitim putovima.
Pripadao je malobrojnoj, ali vrlo strunoj, asnoj i savjesnoj ekipi nastavnika koja je u ratom
unitenom Vukovaru pionirski radila na prvoj poratnoj visokoobrazovnoj ustanovi otvorenoj u
Gradu Heroju pod okriljem splitskoga veleuilita, u akademskim klupama uspjeno
sjedinila zavrene srednjokolce dotad obrazovno umjetno razdvojene prema nacionalnoj
pripadnosti, te time udarila vrste temelje na kojima danas radi tamonje veleuilite
Lavoslav Ruika. Potom je radio na prvim dualnim strunim studijima logistike
otvorenima u Zagrebu i Rijeci pod okriljem Berufsakademie Nordhessen koji su danas u
sastavu Visoke poslovne kole P.A.R., te na strunom studiju financijskoga menadmenta na
RRiF Visokoj koli za financijski menadment u Zagrebu gdje je izabran u nastavno zvanje
predavaa koje ima i danas. Od oujka 2010. godine mui i tlai sirote studente 1. godine
elektrotehnike na Elektrotehnikom odjelu Tehnikoga veleuilita u Zagrebu ispitujui i
provjeravajui njihovo znanje visokokolske matematike, vjerojatnosti i statistike. Dosad je
objavio 7 (slovima: sedam) strunih radova, a jo dva njegova struna rada trenutno ekaju na
objavu. Aktivno se slui hrvatskim i engleskim, a pasivno materinjim, tj. njemakim jezikom.
Jednako aktivno, ako ne i aktivnije, slui se i osobnim raunalom, te se smatra osnovno
opismenjenim (krae: oraunalnjenim) raunalnim korisnikom.

4
Ovaj dio teksta naknadno je napisan u prosincu 2012. godine.

Osnove Rada U Ms Excelu - Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnove Rada U Ms Excelu - Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELEKTROTEHNIKI ODJEL

OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

You might also like