ta je vanjska trgovina u uem i irem smislu?

Vanjska trgovina je gospodarska djelatnost koja obuhvaca razmjenu robe i usluga s inozemstvom,odnosno
sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara izmedu zemalja.
U uzem smislu vanjska trgovina obuhvaca samo promet robe izmedu gospodarskih subjekata iz razlicitih
zemanja ,pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koja prelazi drzavnu granicu odnosno carinu
jedne ili vise zemalja.
U sirem smislu vanjska trgovina,uz medunarodnu robnu razmjenu,obuhvaca i razmjenu gospodarskih
usluga,promet kapitala,promet ljudi i prijenos vijesti.
Koje su karakteristike vanjske trgovine?
-vanjska se trgovina proteze na razlicite vanjskotrgovinske i monetarne sisteme sto uvjetuje njeno reguliranje
medunarodnim trgovinskim i platnim sporazumima
-vlastitim deviznim sistemom svaka zemlja regulira plazni promet i kreditne odnose s inozemstvom sprecavajuci
nekontroliran odljev i koristenje konvertibilnih i deviznih sredstava
-vanjsku trgovinu prate mnogobrojne medunarodne konvencije,obicaji i pravila,nakon sto ih je pojedina zemlja
ratificirala i tako se ravnopravno ukljucila u medunarodnu razmjenu
-vanjsku trgovinu karakteriziraju slozene tehnike placanja i osiguranja placanja i naplate ugovorenih
vanjskotrgovinskih poslova
-vanjska trgovina je podvrgnuta posebnom sistemu nadzora nad kretanjem robe i usluga u medunarodnoj razmjeni i o
njoj se vodi zasebna vanjskotrgovniska statistika,koja daje podatke za pracenje i usporedivanje razmjene robe i
usluga zemlje s inozemstvom
Kako unutarnja i vanjska trgovina trostruko posreduju?
1.interpersonalno
2.interlokalno
3.intertemporalno
Koje su glavne aktivnosti vanjske trgovine ?
1.Obavljanje redovnih radnji kao sto su:prijavljivanje vanjskotrgovinskih zakljucaka kod nadlezne institucije,vodenje
potrebnih evidencija,utvrdivanja ugovornih elemenata placanja robe,...
2.Uskladivanje vanjskotrgovnikog poslovanja s neprestanim promjenama koje se dogadaju u vajskotrgovinskom i
deviznom sistemu vlastite zemlje i zemalja stranih poslovnih partnera
3.Finansiranje izvoza i uvoza na kredit
Koje su 3 vrste cimenika koja ureduju vanjsku trgovinu?
U svim zemljama obicno 3 vrste cimbenika ureduju vanjsku trgovinu a to su :
1.drzavna tijela
2.posebne misije,ustanove i zajednice cija je zadaca unapredivanje vanjske trgovine,analiziranje medunarodne
trgovine,..
3.trgovacka drustva koja se bave izvozom i uvozom roba i usluga.
Kako se mogu obavljati vanjskotrgovinski poslovi?
1.u svoje ime i za racun i po nalogu drugoga (komitenta)
2.u ime i za racun drugoga (principala)
3.u svoje ime i za svoj racun.
Koji su prednosti i nedostaci indirektnog nastupa na ino trzistu?
Prednosti:
-proizvodac robe prodaje svoje proizvode specijaliziranom vanjskotrgovinskom preduzecu koje preuzima sve rizike i
probleme prodaje ili kupnje robe na ino trzistu
-pri ovom nacinu nastupa na ino trzistu domaci proizvodac nema troskova obrade i istrazivanja ino trzista jer se
koristi uhodanom organizacijom specijaliziranog posrednickog vanjskotrgovinskog poduzeca
-prodajom robe neposredno specijaliziranom vanjskotrgovinskom preduzecu,proizvodac robe iskljucuje iz svog
poslovanja sve finansijske i druge rizike koji prate robu u tijeku ostvarenja vanjskotrgovniskog posla od njegova
pocetka do svrsetka

-prodaja proizvedene robe brza je a time i veci koeficijent obrta kapitala,sto se neposredno odrazava na uspjesnost i
unosnost poslovanja
Nedostaci:
-proizvodac robe ne moze aktivnije sudjelovati u prodaji svoje robe na ino trzistu i time neposredno uticati na
povecanje prodaje svoje robe u inozemstvu
-proizvodac,uglavnom,ne obraduje sustavno ino trziste i ne stvara odredenu cvrstu poziciju za prodaju svojih
proizvoda
-proizvodac robe obicno ne moze predstaviti kvalitetu i prednosti svojih proizvoda i neposredno upozoriti kupca na
sve njene odlike i prednosti te na taj nacin prosiriti broj kupaca i interesanata za svoje proizvode.
Koji su motivi i ciljevi izvoza i uvoza?
UVOZ-Sa gledista ovlastenog uvoznika,razloga za uvoz proizvoda ili usluga iz inostranstva nastat ce kad god se
uvozniku rakav uvoz isplati,odnosno ako njime ostvaruje odgovarajucu zaradu bez obzira na to nedostaju li ti
proizvodi ili usluge na domacem trzistu ili ne.Svaki uvoznik koji zeli ostvariti odgovarajucu dobit mora dobro
poznavati medunarodno trziste,kretanje cijena robe i usluga na medunarodnom trzistu,komercijalne i finansijske
uvjete nabave robe ili privrednh usluga iz inostranstva,mogucnost finansiranja i kreditiranja uvoznih poslova,rbne
rizike koji prate te poslove i dr.Takoder ce svaki uvoznik prije donosenja odluke o nabavki odredene robe ulusge iz
inostranstva prouciti stanje na domacem-vlastitom trzistu,npr.ako uvoznik obavlja uvozne poslove u svoje ime i za
svoj racun radi daljnje preprodaje uvezene robe na domacem trzistu,on ce najprijeprocijeniti mogucnost plasmana te
roe domacim kupcima-potrosacima,utvrditi na koje kupce moze racunati pri prodaji uvezene robe,kako se krecu
cijene iste ili slicen rone na domacem trzistu,koju cijenu uvezene robe moze posticina domacem trzistu da bi pokrio
sve troskove uvoza i ostvario odgovarajucu dobit,koliko se mu priblizno vremena trebati za prodaju uvezene robe,po
kojoj dinamici itd.Tek nakon takvih spoznaja razuman ce se uvoznik odluciti za izvrsenje odredenog uvoznog posla.
IZVOZ-Osnovno pravilo u vanjskoj trgovini jeste da je uvijek nesto teze prodati u inozemstvu nego nabaviti iz
inozemstva.Ciljevi izvoza moraju se posmatrati sa gledista proizvodaca i trgovacke kuce-specijaliziranog izvoznika
koji te poslove obavlja kao vanjskotrgovinski posrednik.Finansijski uspjeh obavljenog izvoza zavisi od niza
faktora,od kojih su najvazniji proizvodnost i konkurentnost domaceg proizvodaca u odnosu na konkurentne
proizvodace u vlastitoj zemlji i u inostranstvu.Odnosno ako domaci proizvodac proizvodi robu za koju postoji
odgovarajuca potraznja na ino trzistu i ako je ta roba jeftinija od iste ili slicne robe sto je nude konkurenti,ako za
svoju robu domaci proizvodac moze na ino trzistu postici visu ili priblizno jednaku cijenu od one sto je postize na
domacem trzistu,on ce se odluciti na izvoz svoje robe posebno zato sto time ostvaruje i devizni priliv kojim se moze
koristiti za uvoz reprodukcijskog materijala ,opreme,nove tehnologije,..
Sta je kupoprodajni ugovor i njegovi elementi?
Kupoprodajni ugovor je dvostrani ugovor o razmjeni robe za novac pri cemu jedna strana(prodavatelj)preuzima
obavezu isporuciti ugovorenu robu a druga strana(kupac)isplatiti ugovorenu cijenu.
Bitni elementi su oni elementi koje obligacijsko pravo smatra toliko vaznim da ugovor bez njih nije potpun.To su :
predmet kupoprodajnog ugovora i cijena.
Nebitni elementi su svi oni elementi bez kojih ugovor moze biti zakljucen.To su npr.:odredbe o nacinu transporta,o
osiguranju robe pri komisionom poslu,o zateznim kamatama i dr.
Kojom klauzulom se odreduje cijena u kupoprodajnom ugovoru?
-visina cijene za jedinicu mjere
-valuta u kojoj je cijena izrazena
-paritet isporuke za koji cijena vrijedi
-podaci o ambalazi(zavisno o tome je li ambalaza uracunata u cijenu ili ne)
-odredeni popusti u cijeni.
Sta je kasa skonto,rabat?
Kasa skonto-je odbitak od fakturnog iznosa koje prodavatelj priznaje kupcu ako kupac isplati fakturu prije
ugovorenog roka placanja ili uobicajenog roka za placanje.
Rabat-je popust sto ga izvoznik odobrava uvozniku u odredenom postotku od prodajne cijene.
Bonusi su popusti koji se posebno ugovaraju izmedu kupca i prodavca robe tako da se utvrduje skala bonusa ovisno
o visini prometa koji se obracunava u odredenim razdobljima.
Zakljucnica se primjenuje u trgovini berzovnom robom.To je formular koji sadrzi samo bitne elemente
kupoprodaje:vrstu robe,kolicinu,cijenu i datum.Zakljucnicu ispostavlja broker u 3 primjerka,od kojih po jedan
dobivaju isporucitelj,kupac i broker.Takoder sluzi i za aukcijske prodaje.
Zastitne klauzule predstavljaju zajednicki nazivnik za razne vrste ugovornih klauzula kojima je svrha zastita

vrijednosti cinidbi ugovornih strana od promjena koje mogu nastati od trenutka sklapanja do trenutka izvrsenja
ugovora.
Valutna klauzula je klauzula koja se unosi u kupoprodajne ugovore kako bi se povjerilac novcane obveze zastitio od
promjena vrijednosti novca u razdoblju izmedu nastanka novcane obveze i trenutka njezina dospijeca.
Indeksna klauzula je ugovorna klauzula kojom se utvrduje da ce se iznos obveze izrazen u odredenom nominalnom
iznosu mijenjati ovisno o promjeni cijena odredenih vrsta robe i usluga koje utvrduje odredena specijalizirana
organizacija.
Klizna skala se u vanjskoj trgovini primjenjuje gotovo uvijek kad je buduci razvoj trzisnih okolnosti u zemlji
prodavatelja neizvjestan,te kad se isporucuju investicijski proizvodi ili izvode investicijski radovi vecih vrijednosti i
na duzi rok.
Znacaj vanjske trgovine se ogleda u :
-u opskrbi gospodarstva zemlje proizvodima koje ne moze proizvoditi ili ih ne proizvodi u kolicinama dovoljnim za
zadovoljenje domace potrosnje
-u doprinosu svjetskoj podjeli rada pa time i smanjenu proizvodnih troskova
-u omogucavanju konkurencije izmedu kupaca i proizvodaca sprecavajuci stvaranje monopola i prenagle promjene
cijene robe
-u olaksavanju izvoza kapitala.
Sta je trgovinski bilans?
Trgovinski bilans je odnos vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza robe jedne zemlje za odredeno vremensko
razdoblje,obicno za jednu godinu.Moze biti aktivna,pasivna i uravnotezena.Sastavlja se na temelju statistickih
pracenja vanjske trgovine.
Preduzeca na ino trzista izlaze u sljedecim slucajevima:
-ako je svoj opstanak i razvoj vezalo iskljucivo za vanjsko trziste
-ako je primorano izvoziti kako bi ostvarenim devizamam moglo uvoziti repromaterijal i sredstva za rad
-ako raspolaze viskovima kapaciteta iznad potreba na domacem trzistu i dopunskom proizvodnjom za izvoz zeli
ostvariti dopunski prihod
-ako opsegom ostvarenja na domacem trzistu ne moze pokriti troskove kapaciteta i ostvariti potreban prihod
-ako nastoji izvozom postici trajno veci prihod
Uvjeti koji odreduju cijenu u vanjskoj trgovini su:
-uvjeti isporuke
-uvjeti placanja
-krediti inozemnog dobavljaca
-modaliteti isporuke.
Instrumenti komunikacijske politike obuhvacaju:
-rad s javnoscu na stranom trzistu
-promidzba na stranom trzistu
-poticanje prodaje putem prodajnih sluzbi usmjerenih na pojedino strano trziste.
Prednosti direktnog nastupa su:
-proizvodas sam organizira izvoz svojih proizvoda i uvoz za svoje potrebe prilagodavajuci organizaciju izvoza i
uvoza svojim potrebama i trzistima na koja prodaje svoje proizvode ili skojih uvozi raznu robu za svoje potrebe
-temeljitom i sudioznom obradom stranog trzista usmjerenom na prodaju vlastitih proizvoda proizvodac moze
stvarno ocijeniti svoje izglede za plasman svojih proizvoda na tom trzistu i isplativost takvog plasmana
-obavljajuci sam izvoz vlastitih proizvoda iskljucuje svako mijesanje u prodaji od strane trecih osoba i ostvareni
finansijski rezultat ne dijeli s posrednicima
-solidnim poslovanjem proizvodac stvara stabilnu i trajnu vezu sa stranim poslovnim partnerima
-zahvaljujuci unutarnjoj i vanjskoj izvozno-uvoznoj organizaciji omoguceno mu je bolje poznavanje stanja na ino
trzistu,obicaja itd sto mu olaksava brzo prilagodavanje potrebama ino trzista i svakom novonastalom stanju na tom
trzistu
Nedostaci direktnog nastupa su:
-izravna prodaja robe na ino trzistu zahtijeva velike troskove za odrzavanje unutrasnje vanjskotrgovinske organizacije
i trgovacke mreze u inozemstvu pa stoga nije prikladna za proizvodace koji raspolazu ogranicenim kapitalom

-proizvodno preduzece mora u ovom slucaju u sklopu vlastite organizacije obavljati cjelokupno vanjskotrgovinsko
poslovanje od istrazivanja ino trzista do konacnog ostvarenja uvoznih ili izvoznih poslova
-ukoliko proizvodno preduzece ne izvozi,odnosno ne uvozi kontinuirano vece kolicine robe,vec to cini
povremeno,tada troskovi vlastite organizacijske jedinice za vanjsku trgovinu mogu povecati troskove poslovanja i
dovesti u pitanje isplativost izvoznih odnosno uvoznih poslova sto ih obavlja u vlastitoj reziji
-izravan nastup na ino trzistu znaci i preuzimanje svih rizika sto prate ostvarenje vanjskotrgovinskih poslova a mjere
osiguranja od robnih i finansijskih rizika mogu znacajno opteretiti troskove poslovanja s inozemstvom
-izravan izvoz vlastitih proizvoda zahtijeva vece angaziranje kapitala i koristenje skupih kredita te neposredno utjece
na usporavanje obrta finansijskih sredstava i na unosnost poslovanja.
Sta je inozemni zastupnik a sta komprador?
Inozemni zastupnik jest vanjskotrgovinski posrednik koji obavlja trgovacke poslove u ime i za racun inozemnog
nalogodavca-principala kojeg stalno i javno zastupa na odredenom trzistu.
Komprador je posebna vrsta vanjskotrgovinskog posrednika koji je nastao u zemljama Dalekog istoka.Kao
specijalizirani vanjskotrgovinski posrednik,komprador za racun odredene inozemne tvrtke obavlja raznovrsne
posrednicke poslove zastupnika,komisionara ili specijaliziranog posrednika za izvoz i uvoz.
Paritet isporuke klauzula je kupoprodajnog ugovora kojom se precizno odreduje koje troskove uz osnovnu cijenu
predmeta kupoprodaje snosi prodavatelj a koje kupac.Ugovorenim se paritetom isporuke predmeta kupoprodaje
odreduje i trenutak prijelaza rizika za robu s prodavatelja na kupca.
INCOTERMS 2010
-Grupu E ini klauzula EXW koja ukazuje na polazak robe iz mjesta
isporuke, s time da prijevoz i osiguranje nisu plaeni odnosno da te
trokove snosi kupac (uvoznik).
-Grupu F ine klauzule FAS, FCA i FOB koje ukazuju na to da glavni
prijevoz i osiguranje nisu plaeni, odnosno da prodavatelj plaa
prijevoz i osigurava robu samo do luke, odnosno do predaje robe
prijevozniku kojeg odredi kupac (uvoznik) na naznaenom mjestu.
-Grupu C ine klauzule CFR, CIF, CIP i CPT koje ukazuju na to
da je glavni prijevoz platio prodavatelj (izvoznik), a kod
klauzula CIF i CIP da je prodavatelj (izvoznik) platio i
prijevoz i osiguranje do imenovanog odredita.
-Grupu D ine klauzule DAT, DAP i DDP koje ukazuju na
isporuku robe na imenovano odredite na troak i rizik
prodavatelja (izvoznika).
Klauzule (pravila) koje se koriste za bilo koji nain prijevoza:
EXWfranko tvornica
FCAfranko prijevoznik
CPT vozarina plaena do
CIP vozarina i osiguranje plaeni do
DATisporueno terminal
DAPisporueno na mjesto
DDPisporueno ocarinjeno
Klauzule (pravila) koje se koriste za prijevoz morem i
unutarnjim vodama:
FASfranko uz bok broda
FOBfranko brod
CFRtroakvozarina
CIFtroak, osiguranje i vozarina
EXW (Ex works Franko tvornica, imenovano mjesto isporuke)
Franko tvornica znai da prodavatelj izvrava svoju obvezu kada robu stavi na
raspolaganje kupcu u svojim prostorijama (radionica, tvornica, skladite) izvozno
neocarinjeno i neutovareno na bilo koje prijevozno sredstvo.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Snositi sve trokove i rizik za robu do trenutka kad je roba stavljena kupcu na
raspolaganje.
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:

 Snositi sve trokove i rizik mogueg gubitka ili oteenja robe od trenutka kada
mu je stavljena na raspolaganje.
FCA (Free carrier-Franko prijevoznik,imenovano mjesto isporuke)
Franko prijevoznik znai da prodavatelj isporuuje robu prijevozniku ili kakvoj
drugoj osobi koju je imenovao kupac, u prodavateljevim prostorijama ili na nekom
drugom naznaenom mjestu.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Snositi sve trokove i rizik za robu za robu sve do trenutka njezine predaje
prijevozniku ili drugoj osobi (npr. pediteru).
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:
Platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru i snositi sve trokove i rizik za robu
(trokove transporta i osiguranja robe) od trenutka kada je roba isporuena
prijevozniku ili pediteru.
CPT (Carriage paid tovozarina plaena do, imenovano mjesto odredita)
Vozarina plaena do znai da prodavatelj isporuuje robu prijevozniku ili pediteru
kojeg je imenovao prodavatelj. Prodavatelj plaa trokove prijevoza do odredita.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Snositi rizik za robu za robu do trenutka kada robu preda prvom prijevozniku ili
pediteru, ali trokove plaa do odredita.
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:
Snositi sav rizik za robu od trenutka kada je roba predana prvom prijevozniku ili
pediteru u mjestu otpreme robe, kao i trokove osiguranja robe.
CIP (Carriage and insurance paid to-Vozarina i osiguranje plaeni do, imenovano mjesto odredita)
Vozarina i osiguranje plaeni do znai da prodavatelj isporuuje robu
prijevozniku ili pediteru i plaa trokove prijevoza tj. vozarinu, ali isto tako plaa
i osiguranje s minimalnim pokriem kupeva rizika od propasti ili oteenja robe tijekom prijevoza.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Prodavatelj snosi sve rizike za propast ili oteenje robe do njezine isporuke prijevozniku.
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:
Kupac snosi sve rizike za propast ili oteenje robe od trenutka kada je roba isporuena prijevozniku.
DAT (Delievered at terminal- isporueno na terminalu, naznaen imenovan terminal u luci ili mjestu odredita)
Ovo pravilo se moe koristiti bez obzira na izabrani nain prijevoza, a takoer se moe
koristiti kod multimodalnog prijevoza kada uestvuje vie naina prijevoza.
Isporueno na terminalu znai da je prodavatelj ili pediter duan organizirati prijevoz i
dostaviti robu kupcu sa istovarenog prijevoznog sredstva na terminal u imenovanoj
odredinoj luci ili mjestu odredita.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Prodavatelj snosi sve rizike za propast ili oteenje robe do njezine isporuke na imenovanom
terminalu ili mjestu odredita.
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:
Kupac snosi sve rizike za propast ili oteenje robe od trenutka kada mu je roba isporuena i
sve daljnje trokove za robu.
DAP (Delievered at placeIsporueno na mjesto)
Ovo pravilo se moe koristiti bez obzira na izabrani nain prijevoza ili kod multimodalnog
prijevoza.
Isporueno na mjesto znai da je prodavatelj isporuio kada je robu stavio kupcu na
raspolaganje na dolaznom prijevoznom sredstvu spremnu za istovar u imenovanom
mjestu odreditu.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Prodavatelj snosi sve rizike za propast ili oteenje robe do trenutka njezine isporuke na
prijevoznom sredstvu ili imenovanom mjestu odredita.
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:
Kupac snosi sve rizike za propast ili oteenje robe od trenutka kada mu je roba isporuena
u mjestu odredita.
DDP (Delievered duty paid-Isporueno ocarinjeno,naznaeno imenovano mjesto odredita)
Isporueno ocarinjeno znai da je prodavatelj isporuio kada je roba stavio kupcu na

raspolaganje, uvozno ocarinjenu, na dolaznom prijevoznom sredstvu praktino u ili

pred skladite kupca ili u imenovano mjesto odredita.
DDP predstavlja maksimalnu obvezu za prodavatelja.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Prodavatelj snosi sve trokove i rizike ukljuujui carinu, poreze i pristojbe vezane za
isporuku robe.
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:
Kupac je duan snositi sve rizike za robu od trenutka kada mu je roba stavljena na
raspolaganje u mjestu odredita.
FAS (Free alongside ship-Franko uz bok broda,naznaena ukrcajna ili otpremna luka)
Franko uz bok brod znai da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada
robu postavi uz bok brodaplovila.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Prodavatelj snosi sve trokove i rizike za robu do trenutka njezina postavljanja uz
bok broda.
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:
Kupac e snositi sve trokove i rizik za robu od trenutka kad je roba doista
postavljena uz bok broda.
FOB (Free on board-Franko brod,naznaena ukrcajna ili otpremna luka)
Franko brod znai da je prodavatelj isporuio robu na plovilo koje je imenovao
kupac u imenovanoj brod koji kupac luci otpreme.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Prodavatelj snosi sve trokove i rizike za robu do trenutka njezina stavljanja na brod (plovilo).
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:
Kupac e snositi sve trokove i rizik za robu od trenutka kada je roba isporuena,
stavljena na plovilo koje je imenovao kupac u imenovanoj luci otpreme.
CFR (Cost and freightTroak i vozarina, naznaena luka odredita)
Troak i vozarina znai da je prodavatelj isporuio robu na plovilo i predao
prijevozniku.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Prodavatelj snosi sve trokove i vozarinu do naznaene luke odredita te snosi sav
rizik za propast ili oteenje robe do trenutka kad je robu stavio na plovilo.
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:
Kupac e snositi sav rizik mogueg gubitka ili oteenja robe od trenutka kada je roba stavljena na plovilo
u luci ukrcaja.
CIF (Cost, insurance and freight-Troak,osiguranje i vozarina, imenovano mjesto odredita)
Troak, osiguranje i vozarina znai da prodavatelj ispunjava svoju obvezu
isporuke kada je robu isporuio na brod. Prodavatelj plaa sve trokove, vozarinu i
osiguranje kupeva rizika od propasti ili oteenja robe.
OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA:
Prodavatelj o vlastitom troku treba ugovoriti prijevoz do naznaene luke
odredita te osiguranje robe do luke odredita s osiguravajuim drutvom.
Prodavatelj snosi sav rizik do stavljanja robe na plovilo.
OSNOVNE OBVEZE KUPCA:
Kupac e snositi sav rizik za propast ili oteenje robe od trenutka kada je roba stavljena na plovilo u luci ukrcaja.