SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUS: GODINA STUDIJA: II CIKLUS,I GODINA

SMJER: POSLOVNA EKONOMIJA

TRGOVINSKA POLITIKA BIH

SEMINARSKI RAD

Travnik, Septembar, 2015.

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUS: GODINA STUDIJA: II CIKLUS,I GODINA

SMJER: POSLOVNA EKONOMIJA

TRGOVINSKA POLITIKA BOSNE I HERCEGOVINE

IZJAVA: Ja Malik Ibrahimagi , student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik, indeks broj:

0469-14/VE odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad
izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora odnosno
asistenta.

Predmet: Osnovi ekonomije

Profesor: Prof. Dr. Edin Arnaut
Asistent: Mr. Jelena Ljubas
Student: Malik Ibrahimagi

Travnik, Septembar 2015.

S AD R AJ

1.

UVOD................................................................................................... 1

2.

TRGOVINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE..............................................2

3.

CILJEVI BOSNE I HERCEGOVINE............................................................5

4.

2.1

UZOR BiH EU............................................................................6

2.2

UVJETI ZA PRISTUP U EU.............................................................6

TRENUTNO STANJE U BOSNI I HERCEGOVINI........................................7

3.1 VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I HERCEGOVINE ( 2014. GODINA
ZA PRIMJER)............................................................................................ 7
3.2

5.

IZVOZNO VIJEE BOSNE I HERCEGOVINE.....................................10

VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH...................................................11

6. PREGLED STANJA NA OSNOVU INTERVJUA SA PREDSJEDNIKOM PRIVREDNE

KOMORE FBIH........................................................................................... 12
7.

ZAKLJUAK......................................................................................... 13

8.

LITERAURA......................................................................................... 14

SAETAK:
Ovim radom elim prikazati vanost upoznavanja sa znaenjem trgovine u gospodarskoj
strukturi. Takoer elim istaknuti vanost u stjecanju znanja za razumijevanje suvremenih
procesa koji se odvijaju u trgovinskim strukturama zemalja sa razvijenim trinim
ekonomijama.
Ukoliko predstavim organizacijske oblike trgovine u Europskoj Uniji sa razvijenim trinim
strukturama, moi u se kvalitetno osvrnuti i na trgovinsku politiku Bosne i Hercegovine.

Naime , kako je trgovinska politika oblast koja je ureena prema dravnim zakonskim aktima,
Vlada je ta koja je odgovorna za status drave u raznim trgovinskim organizacijama.
Cilj ovog rada je da prikaem u kojem smjeru ide trgovinska politika Bosne i Hercegovine.

1. UVOD
1.1 Problem i predmet istraivanja
Meunarodna ekonomija ini mreu trgovinskih i finansijskih veza izmeu zemalja. Kada
meunarodni ekonomski sistem funkcionie bez prepreka, on doprinosi brzom ekonomskom rastu,
a kada se trgovinski sistem suoava s preprekama, to osjeaju proizvodnja i dohoci irom svijeta.
Zato je uticaj trgovinske politike kao i meunarodnih finansija na domae makroekonomske
ciljeve veoma vaan.

Evropska unija najvei je trgovinski partner na svjetskom nivou, koja je ostvarila vie od
petine ukupnog izvoza u 1999. godini. Od svojih najranijih dana EU je preuzela obavezu
uklanjanja trgovinskih prepreka izmeu svojih lanica, na temelju injenice da e to potaknuti
4

ekonomski napredak te nacionalno i pojedinano blagostanje. EU se za iste principe bori i na

svjetskom nivou.
Multilateralni trgovinski sistem progresivno je liberaliziran nizom meunarodnih pregovora
tokom proteklog pola stoljea. Za to je vrijeme svjetska trgovina narasla sedamnaest puta,
proizvodnja se uetverostruila, svjetska dobit po glavi stanovnika udvostruila, a prosjene
carine u industrijaliziranim zemljama pale su s 40% 1940. godine na manje od 4%. EU vjeruje
da multilateralna liberalizacija trgovine moe donijeti znatne koristi globalnoj ekonomiji te da
bi se veina uz to vezanih poteza trebala usmjeriti prema regijama u razvoju. To
podrazumijeva da je ekonomski rast putem liberalizacije trgovine presudan faktor
unapreivanja socijalnih uslova i doprinosa odrivom razvoju irom svijeta.
Bosna i Hercegovina u razvoju demokracije i stvaranja odrivog ekonomskog razvoja je kroz
proces stabilizacije i pridruivanja ukljuena u brojne inicijative za liberalizaciju trgovine. U
okviru ovog procesa kreirane su snane veze izmeu svake od zemalja Zapadnog Balkana i
Europske Unije, prvenstveno kroz trgovinu i obezbjeenje financijske pomoi. Bliska
saradnja je takoer promovirana i izmeu zemalja unutar regiona, posebno kroz zakljuivanje
ugovora o slobodnoj trgovini i jaanju saradnje na polju carina. Europska Unija je uspostavila
zonu slobodne trgovine sa zemljama Zapadnog Balkana u cilju podrke ekonomskih reformi.
Time mogu definirati i problem istraivanja ovog rada, a to je : Kakav utjecaj ima
Trgovinska politika Bosne i Hercegovine na ivotni standard, zapoljavanje i siromatvo
stanovnika Bosne i Hercegovine.
Predmeti istraivanja ovog rada su : initelji koji utjeu na izgradnju i organizaciju trgovinske
politike.

1.2. Radna hipoteza i pomona hipoteza

Radna hipoteza: trgovinska politika je Vladina politika koja direktno utie na kvantitet i
kvalitet dobara i usluga koje zemlja uvozi i izvozi. Tako se uzrok nepovoljne trgovinske
bilance moe oitovati u nedostatku politike volje da aktivno sudjeluje u stvaranju bolje
trgovinske politike.Trgovinska politika je najznaajnija ekonomskih politika u procesu razvoja
privrede jedne drave

Pomona hipoteza: trgovinska politika bi se trebala razvijati u skladu sa razvojnom

politikom, narocito u kontekstu izbora razvoja baziranog na izvozu ili velike uloge BDP-a.Od

odnosa vlasti prema poljoprivredi, kao djelu trgovinske politike jedne drave, zavisi i konaan
uspjeh trgovinske politike te drave

2. TRGOVINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE

Zajedniko trite sa zajednikom carinom za industrijske robe prema treim zemljama
zahtijevalo je zajedniku vanjskotrgovinsku politiku. 1957. godine, Rimskim ugovorom
stvorena je Evropska ekonomska zajednica kao carinska unija sa zajednikom carinskom
tarifom prema treim zemljama i tenjom ka uklanjanju svih prepreka u trgovini izmeu
zemalja lanica. Zemlje lanice EEZ su, pokazujui veliki interes i spremnost, ovaj cilj
realizovale gotovo dvije godine prije predvienog roka. Istim ugovorom je predvieno i
stvaranje zajednikog trita, to je podrazumijevalo usklaivanje ekonomskih politika
zemalja lanica i razvoj zajednikih spoljnoekonomskih odnosa, a prije svega
spoljnotrgovinskih odnosa prema treim zemljama.
U preambuli Ugovora iz Rima navodi se da Evropska unija eli da doprinese progresivnom
ukidanju ogranienja na meunarodnu trgovinu pomou zajednike trgovinske politike.3
Zajednika trgovinska politika je u toku godina postala sredina taka politike EU, obzirom
da EU kao najvei ekonomski blok na svijetu, na kojeg otpada preko petina svjetske trgovine,
zastupa jedinstvenu i koherentnu politiku prema ostatku svijeta.
Osnivaki ugovor o EEZ predvidio je etiri velike slobode to je predstavljalo kljunu
determinantu unutranje trgovinske politike. Ove etiri velike slobode podrazumijevaju:

slobodu kretanja roba

slobodu kretanja ljudi
slobodu obavljanja usluga
slobodu kretanja kapitala.

Time su se nastojale otkloniti bilo kakve barijere slobodnom protoku unutar same integracije i
kreiranje zajednikog trita. EEZ je, sa ciljem eliminisanja barijera trgovini unutar
Zajednice, u okviru programa Evropa 1992 definisala tri grupe prepreka slobodnom protoku
koje je trebalo ukloniti:
1) fizike barijere
2) tehnike barijere
6

3) fiskalne barijere
Eliminisanje fizikih barijera bilo je znaajno zbog poveanja mobilnosti ljudi, a samim tim i
ostalih faktora proizvodnje. Graani EEZ su putem evropskog dravljanstva ostvarili pravo
na slobodno kretanje i boravak unutar Zajednice. Tehnike barijere su se odnosile na tehnike,
zdravstvene i druge standarde kao i procedure javnih nabavki u trgovini unutar Zajednice.
Meutim, uvoenjem Jedinstvenog evropskog akta otklonjene su ove barijere koje su znatno
oteavale trgovinu izmeu zemalja lanica.
U fiskalne barijere spadaju prvenstveno razlike u visini i metodi primjene poreza i razliito
zakonodavstvo. Ove barijere uspjeno su eliminisane usklaivanjem stopa PDV-a,
odreivanjem minimalne stope PDV-a za odreene robe, ukidanjem taksi na luksuzna dobra.
U skladu sa nadlenostima u oblasti vanjske trgovine, EU je potpisala i Sporazum o
formiranju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i time preuzela i osnovne principe WTO
koji se odnose na multilateralno regulisanje meunarodne trgovine, reciprocitet, zabranu
kvantitativnih ogranienja i diskriminacije u meunarodnoj trgovini.4 Vanjskotrgovinska
politika EU sastoji se od:5
a) autonomnih mjera EU (proizilaze iz primjene Zajednike carinske tarife)
b) mjera koje proizilaze iz ugovora EU sa pojedinim grupama zemalja Od 1964 do 1967,
Evropska zajednica (EZ) je u Kenedijevoj rundi u okviru GATT-a provodila zajedniku
politiku.
Rezultatu ovih pregovora tj. sniavanje carina industrijskih dobara u prosjeku za 35% - u
velikoj mjeri doprinijela je EZ. U narednoj Tokio rundi (1973- 1979) Zajednica, koju je
predstavljala komisija EZ, je po prvi put istupila u jedno ime. EZ je novu ugovorenu carinsku
tarifu, koja je podrazumijevala sniavanje stope za jednu treinu do 1988. godine,
implementirala ve 1985. godine. Pored ovih multilateralnih dogovora u okviru GATT-a, EZ
je od samog poetka svog djelovanja uspostavila brojne trgovinskopolitike odnose sa
pojedinim zemljama ili grupama zemalja. Intenzivni i mnogostruki trgovinskopolitiki odnosi
EU prema ostatku svijeta ne mogu skriti niz nerjeenih problema.
Oni su prvenstveno rezultat injenice da trgovinske povlastice dodjeljene treim zemljama
istovremeno dovode do diskriminacije drugih trgovinskih partnera. To se prije svega odnosi
7

na industrijalizovane zemlje SAD i Japan. Problematini su postojei otvoreni i skriveni

bilateralni trgovinski propisi pojedinih zemalja lanica sa treim zemljama. Najslabija taka
trgovinske politike EU je njen izraeni protekcionizam u agraru.
Poglavlje II Rimskog ugovora (Ugovor o EZ), pod nazivom "Trgovinska politika" (lanovi
110-116), daje osnovne elemente zajednike trgovinske politike Evropske zajednice.
Vjerovatno najznaajnija odredba Ugovora u vezi sa trgovinom jeste da se Zajednika
trgovinska politika zasniva na jednoobraznim principima. Ova kljuna odredba ovog
poglavlja i pravni osnov za sklapanje veine meunarodnih trgovinskih sporazuma EZ do
danas, je lan 133 Ugovora.
On daje pravo Komisiji EZ da vodi pregovore o zakljuenju meunarodnih trgovinskih
sporazuma u ime EZ. Za tu svrhu Komisija dobija mandat od Vijea ministara i direktive za
voenje pregovora, kojima se ustanovljavaju ciljevi koji se ele ostvariti u pregovorima,
ostavljajui Komisiji kako da te ciljeve ostvari. Tokom pregovora Komisija ima pomo
Komiteta stalnih predstavnika zemalja lanica ("Komitet 133"), koji ima samo savjetodavnu
ulogu i informie zemlje lanice o toku pregovora. Meutim, odluka da se otponu pregovori,
da se prihvati, ili odbaci sporazum, je u iskljuivoj nadlenosti Vijea ministara. Zanimljivo je
rei i to da Evropski parlament, takoer ima samo savjetodavnu ulogu tokom pregovora o
zakljuenju meunarodnih trgovinskih sporazuma.
U sluaju privrednih tekoa, Evropska komisija moe da odobri odreenoj dravi lanici (ili,
dravama lanicama) da preduzme neophodne zatitne mjere. Dravama lanicama se
dozvoljava da zabrane ili ogranie trgovinu ili tranzit roba koje ugroavaju javni moral,
politiku ili bezbjednost, ili dovode u opasnost zdravlje ili ivot ljudi, ivotinja ili biljaka

3. CILJEVI BOSNE I HERCEGOVINE

U eri ope globalizacije i tranzicije, pristupanje Bosne i Hercegovine Euopskoj Uniji se
smatra strateskim prioritetom. Samo pristupanje je veoma znaajan proces koji zahtjeva
temeljite promjene u drutvu, te je stoga neophodno ukljuivanje i puni angaman svih
drutvenih, a posebno ekonomskih subjekata u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, glavni
ciljevi1 su :

1
8

1.
2.
3.
4.

Poveanje proizvodnje i izvoza

Intenziviranje procesa privatizacije
Kontinuirana rekonstrukcija privrednih subjekata
Uvoenje europskih i svjetskih standarda u poslovne sisteme

2.1UZOR BiH EU
Trgovinska politika Europske Unije predstavlja jednu od njenih najvanijih politika koja
odreuje bilateralne odnose Zajednice sa treim zemljama i u multilateralnim organizacijama.
Ciljevi trgovinske politike definirani su Ugovorom o Europskoj Zajednici koji ukljuuje
razvoj svjetske trgovine, postupno ukidanje ogranienja meunarodnoj trgovini i smanjivanje
carinskih barijera. Osnovni instrumenti provoenja trgovinske politike Europske Unije2 su :
1.
2.
3.
4.

Zajednika vanjska carina ( CET)

Mehanizmi zatite trgovine ( TDI) , tj. ANTIDAMPING
Politika protiv subvencija
Uredba o trgovinskim barijerama

Dio trgovinske politike Europske Unije je i uee u pregovorima u okviru Svjetske

Trgovinske Organizacije putem kojih nastoji ojaati svoj ekonomski utjecaj u svijetu. U
okviru trgovinske politike donoenja novih mjera djeluje Europska Komisija, a usvaja ih
Vijee Europske Unije.

1 UVJETI ZA PRISTUP U EU
Pristup Europskoj Uniji je uslovljen zadovoljavanjem zahtjeva koje je postavilo Europsko
Vijee u Kopenhagenu u lipnju 19933. . Zahtjevi su slijedei :
1. ' postojanje funkcionirajue trine ekonomije '
2. ' kapacitet da se izdre konkurencijski pritisci i trine snage u Uniji '
3. ' trina ekonomija ili slobodna trina ekonomija kao ekonomski sistem u kojem se
proizvodnja i distribucija dobara i usluga deava kroz mehanizam slobodnog trita
Izvor : http://komorabih.ba/
2
Izvor : http://www.europa.ba/?akcija=clanak&CID=83&jezik=1&LID=0 Delegacija
Europske Unije u Bosni i Hercegovini
3
Izvor : Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH
9

koji je voen sistemom slobodnog odreivanja cijena. Preduslov je postojanje

konkurentnog trita u kojem Vlada osigurava da monopol i oligopol kao forme
ponaanja bivaju sankcionirane i regulirane. '

4. TRENUTNO STANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

BDP je i dalje duboko ispod razine 1990. godine. Nezaposlenost je 2002. godine
iznosila 40%. Stanje nakon 13 godina se moze opisati da je u najmanju ruku ostalo
nepromijenjeno, ili se cak pogoralo. Teko je tono ocijeniti stanje privrede, jer iako
oba entita obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu dravu su ograniene. Osim
toga, slubene statistike se ne bave sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj
zemlji i u svim segmentima drutva. Prema procjenama iz 2003. godine BDP iznosi
otprilike $24.31 milijardi, a raste 3,5% godinje. BDP po glavi je $6.100.
Po sektoru, 16% BDP-a otpada na poljoprivredu, 43.9% na industriju, te 46.1% na
servisne djelatnosti. 42% radnika je nezaposleno. Glavni poljoprivredni proizvodi
Bosne i Hercegovine su: ito, kukuruz, te razne vrste voa i povra. Glavne
industrijske grane su: proizvodnja elika, ugljena, eljeza, automobilska industrija,
tekstilna industrija, proizvodnja duhana , namjetaja i prerada nafte.

3.1 VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I HERCEGOVINE

( 2014. GODINA ZA PRIMJER)
U 2014. godini uvezeno je robe u vrijednosti od 11.644,48 miliona KM to je za
24,18% manje u odnosu na 2013. godinu. Istovremeno, ukupan izvoz je iznosio
6.230,38 miliona KM i isti biljei pad za 14,60% u posmatranom periodu. Tako je
trgovinski deficit dostigao iznos od 7.158,43 miliona KM to je za 21,49% manji u
odnosu na 2013 godinu, iz toga proizilazi da je pokrivenost uvoza izvozom 34,79
%.
Posmatrano po grupacijama zemalja, Evropska Unija je i dalje glavni
vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine , tako u ukupnom obimu robne
razmjene one uestvuju sa 40,68 %, zatim zemlje potpisnice Sporazuma CEFTAe 2006 sa ueem od 30,31%, dok se 19,01 % odnosi na ostale zemlje u
ukupnom obimu razmjene. Posmatrano sa stanovita novog regionalnog
sporazuma o slobodnoj trgovini zemlje (CEFTA-e 2006), u ukupnom BiH uvozu
za 2014. godine uestvuje sa 29,84 %, dok izvoz u posmatranom periodu uestvuje
sa 39,05 %.
10

Od glavnih trgovinskih partnera,BiH najbolju pokrivenost uvoza izvozom ima sa

Austrijom 68,60 %, na drugom mjestu je Slovenija 52,03 %, zatim sa Njemakom
60,30 %, sa Srbijom 54,56 %, sa Italijom 56,51%. Sa Hrvatskom pokrivenost
uvoza izvozom iznosila je 61,64%.
Posmatrano po zemljama porijekla uvoza ili zemljama destinacije izvoza situacija
je slijedea: najvie se uvozilo iz slijedeih zemalja: Hrvatska, Njemaka, Srbija,
Italija, Slovenija, Austrija i Rusija. Uvoz iz ovih zemalja za 2014. godinu ini
53,59 % ukupnog BiH uvoza. Na strani izvoza, najvie se izvozilo u slijedee
zemlje: Hrvatska, Njemaka, Srbija, Italija, Slovenija, Austrija. Izvoz u ove zemlje
za 2014. godinu ini 62,14 % ukupnog BiH izvoza. Ukoliko se razmotre podaci,
moze se promjetiti da je vanjsko trgovinska razmjena BiH uglavnom vezana za
region.
Struktura vanjskotrgovinskog deficita pokazuje da najvee uee u deficitu imaju
tri grupe proizvoda i to: poljoprivredni proizvodi 28,40 %, mineralna goriva i
proizvodi 16,58%, nuklearni reaktori, kotlovi, maine, aparati i mehaniki ureaji
9,82 %, Vozila, osim eljeznikih sa 9,79 %.
Republika Hrvatska i Republika Srbija

su

meu

najznaajnijim

vanjskotrgovinskim pratnerima Bosne i Hercegovine. Tome u prilog govore i

podaci da je uee uvoza iz Hrvatske, u ukupnom uvozu BiH u 2014. godini
iznosilo 15,01 %, a uvoza iz Srbije 10,38%.
Na strani izvoza situacija je slijedea: BiH izvoz u Hrvatsku u
ukupnom izvozu u 2014. godini ini 17,07 %, dok izvoz u Srbiju ini 13,42 %.
Pokrivenost uvoza izvozom sa Hrvatskom u 2014. godine iznosio je 50,94%, a sa
Srbijom 57,86 %. Iz ovoga se vidi se da je BiH izvoz vrlo koncentriran i u
najveoj mjeri ovisan od trita upravo ove dvije zemlje.

3. VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA

KOMORA

BOSNE I HERCEGOVINE
Kako bi se Bosna i Hercegovina znatno priblizila standardima Europske Unije,
znaajnu ulogu ima i Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska Komora BiH kao moderna,
profesionalna institucija koja zastupa i promovira privredne interese u zemlji i
inostranstvu.
11

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska Komora BiH je lanica mnogobrojnih

meunarodnih asocijacija ( Eurochambres, Inernational Chamber of Comeree-Ice,
ABC, FIATA, IRU , SECI,GS1 ), to joj omoguava da uspjeno sudjeluje u
raznovrsnim projektima u cilju jaanja i unaprijeenja regionalne i meunarodne
poslovne suradnje. Vanjskotrgovinska komora BiH izrasla je jedan od zastupnika
interesa privrednika i privrede BiH. Osnov formiranja, ciljevi i zadaci Komore, od
njenog osnivanja pa sve do danas, nisu se puno promijenili.
Jedan od poslova koje obavlja Komora je i promocija izvoza. Radi boljeg angamana
na ovom polju osnovana je agencija BHEPA.
BHEPA je Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine koja djeluje u okviru
Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, s ciljem jaanja kapaciteta zemlje na
polju promocije izvoza. U svome radu ima za cilj da postane uspjena profesionalna
agencija ije djelovanje doprinosi stalnom poveanju broja izvozno sposobnih
bosanskohercegovakih kompanija klijenata BHEPA-e i njihovog izvoza na
meunarodnom tritu.
Misija agencije je: pruanje podrke bh. izvoznicima kako bi odrali i poveali svoj
izvoz, kao i doprinos u kreiranju povoljnijeg ambijenta za meunarodnu trgovinu u
BiH putem adresiranja i rjeavanja kljunih pitanja kroz instituciju Izvoznog vijea
BiH. Iako odreene usluge nudi svim izvozno-orijentisanim kompanijama, najvei
broj programa posveuje podsticanju izvozne aktivnosti kompanija koje posluju u
sljedeim prioritetnim privrednim sektorima:
1. Metalna industrija
2. Drvna industrija
3. Prehrambena industrija.

3.2 IZVOZNO VIJEE BOSNE I HERCEGOVINE

Izvozno vijee Bosne i Hercegovine formirano je Odlukom Vijea ministara Bosne i
Hercegovine 2006. godine. Izvozno vijee je zamiljeno kao koordinator svih
aktivnosti promocije izvoza roba i usluga kroz jedinstven oblik dravno-privatnog
partnerstva i drutvenog koncenzusa, gdje se predstavnici raznih institucija direktno
dogovaraju o vanim pitanjima. Vijee daje ansu izvoznicima da, u direktnom
kontaktu sa dravnim institucijama, rjeavaju svoje probleme i rade na unapreenju
izvoznog okruenja. Takoer, imaju priliku da bolje upoznaju i utiu na rad samih
institucija, koje time postaju blie korisnicima svojih usluga.
Osnovni ciljevi Vijea su:
1. Podizanje svjesti o vanosti Promocije izvoza (PI)
12

2. Iniciranje kreiranja efikasne institucionalne strukture i opeg okruenja za PI

3. Iniciranje kreiranja dravne strategije promocije izvoza
4. Uspostavljanje institucionalne veze izmeu OPI, koji kreira politiku PI, i VTK, u
ulozi Agencije za promociju izvoza (API), koja implementira tu politiku
5. Praenje i usmjeravanje rada API kroz izjanjavanje o planovima i izvjetajima.

5. VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH

Glavni ciljevi u privredi Bosne i Hercegovine su: poveanje proizvodnje i izvoza,
kontinuirana rekonstrukcija privrednih subjekata i uvoenje evropskih i svjetskih standarda u
poslovne sisteme. U realizaciji ovih ciljeva znaajnu ulogu ima i Vanjskotrgovinska komora
BiH kao profesionalna institucija koja zastupa i promovie privredne interese u zemlji i
inostranstvu.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ima skoro stogodinju tradiciju postojanja,
neprekidnog rada i pravnog sljednitva. Osnivaka skuptina odrana je 1909. godine.
Zakonom o Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH
broj:30/01), osniva se Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, i utvruje se kao
pravni nasljednik Privredne komore BiH.
Komora predstavlja pouzdan izvor informacija, gdje se na jednom mjestu, kako domaim tako
i inostranim partnerima, prua veliki broj usluga (poslovne i trine informacije, informacije o
propisima i zakonima, savjetodavne usluge, promotivne aktivnosti, baze podataka itd).
Vanjskotrgovinska komora BiH je lanica mnogobrojnih meunarodnih asocijacija
(Eurochambres, International Chamber of Commerce-ICC, ABC, FIATA, IRU, SECI, GS1)
to joj omoguava da uspjeno uestvuje u raznovrsnim projektima u cilju jaanja i
unapreenja regionalne i meunarodne poslovne saradnje.
Vanjskotrgovinska komora BiH izrasla je jedan od zastupnika interesa privrednika i privrede
BiH. Osnov formiranja, ciljevi i zadaci Komore, od njenog osnivanja pa sve do danas, nisu se
puno promijenili. Dana 21.juna 2010. godine u organizacionim jedinicama Vanjskotrgovinske
komore BiH uspjeno je zavren nadzorni audit po EN ISO 9001:2008; od strane
certifikacijske kue TV ADRIA Sarajevo. Tokom nadzornog audita izvrena je kontrola
13

implementacije i koritenja navedenog standarda u radu VTK BiH i konstatovano da se

navedeni standard potpuno i kvalitetno primjenjuje uz zadovoljstvo zainteresiranih strana.
Jedan od poslova koje obavlja Komora je i promocija izvoza. Radi boljeg angamana na
ovom polju osnovana je agencija BHEPA.
BHEPA je Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine koja djeluje u okviru
Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, s ciljem jaanja kapaciteta nae zemlje na
polju promocije izvoza. U svome radu ima za cilj da postane uspjena profesionalna agencija
ije djelovanje doprinosi stalnom poveanju broja izvozno sposobnih bosanskohercegovakih
kompanija klijenata BHEPA-e i njihovog izvoza na meunarodnom tritu.
Misija agencije je: pruanje podrke bh. izvoznicima kako bi odrali i poveali svoj izvoz,
kao i doprinos u kreiranju povoljnijeg ambijenta za meunarodnu trgovinu u BiH putem
adresiranja i rjeavanja kljunih pitanja kroz instituciju Izvoznog vijea BiH. Iako odreene
usluge nudi svim izvozno-orijentisanim kompanijama, najvei broj programa posveuje
podsticanju izvozne aktivnosti kompanija koje posluju u sljedeim prioritetnim privrednim
sektorima:

Metalna industrija
Drvna industrija
Prehrambena industrija.

6. PREGLED STANJA NA OSNOVU INTERVJUA SA

PREDSJEDNIKOM PRIVREDNE KOMORE FBIH
''Trgovina BiH smanjila deficit sa Hrvatskom i Srbijom''
''Smanjivanje uvoza za 24,3 % je dobra vijest, ali je pad izvoza od 21,8 % za nae
prilike alarmantan'' izjavio je na konferenciji za novinare u Mostaru Jago Lasi,
predsjednik Privredne Komore FbiH.
Prema njegovim rijeima, na pad izvoza najvie su utjecali smanjivanje potranje
aluminija i opadanje investicija u graevinarstvu, jer su najvei izvoznici iz nae
zemlje upravo iz ove dvije oblasti.

14

Komentirajui nastali trgovinski rat izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Lasi

je ustvrdio kako se ovakve stvari dogaaju jer ne postoji ugovor o meusobnom
priznavanju certifikata i u ureivanju granica.
'' Krivi smo svi , jer nismo na vrijeme poduzeli mjere kako se ovo ne bi dogodilo.
Nismo uskladili standarde, akreditirali kue i uljuljali smo se u ugovore o
slobodnoj trgovini. Posebno me iznenauje to to mi uvijek pravima kontramjere,
a nikada mjere''- kae Lasi.4

7. ZAKLJUAK
Bosna i Hercegovina nije formulirala jasnu trgovinsku politiku koja bi postavila
sveobuhvatan pristup razvoju trgovine unaprijeene u suradnji sa poslovnom
zajednicom.
Sa nasljedstvom i ostacima socijalistikog sistema ''drave blagostanja'', Bosna i
Hercegovina je u isto vrijeme usvojila sistem slobodne trine ekonomije s niskim
nivoom uloge drave i regulacije.
Rezultat je katastrofalan jer nedostatak razvojne politike, nedostatak razumijevanja
uloge drave u slobodnoj trinoj ekonomiji moe rezultirati visokom stopom
nezaposlenosti, velikim udjelom sve ekonomije, neodrivim deficitima.
Ovo je meutim vie proizvoljan ishod nego izbor ekonomske ideologije. Rezultat
je loe vladavine i nedostatka cjelokupne ekonomske strategije.

8. LITERAURA
1.
2.
3.
4.

http://komorabih.ba/

http://www.dei.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/Default.aspx?id=8456
http://indikator.ba/
http://glasometar.ba/

4
Jago Lasi, predsjednik Privredne Komore FBIH ; konferencija za novinare u Mostaru 29.05.2014

15

5. http://www.europa.ba/?akcija=clanak&CID=83&jezik=1&LID=0

16