OTVORENI UNIVERZITET APEIRON TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

MEUNARODNI ASPEKTI EKOMONSKOG RASTA I RAZVOJA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: Osnove ekonomije PROFESOR: Prof.Dr.Nikola Grabovac ASISTENT: Edin Arnaut

STUDENT: Jasenka Patkovi INDEKS br. 0054-08/RFBO SEMESTAR: I/I SMJER STUDIJA: Menadment bankarstva,finansija i osiguranja TRAVNIK,oktobar 2008.god.

SADRAJ

UVOD............................................................................................... 1.RAZVIJENI/NERAZVIJENI ASPEKTI I TEORIJA KONVERGENCIJE.............................................................................. 2.REGIONALNA SURADNJA............................................................ 3.ZATITNE MJERE PREDVIENE CEFTOM 3.1.Dravna pomo................................................................................ 3.2. Anti-damping mjere........................................................................ 3.3. Opte zatitne mjere........................................................................ 3.4. Specifine zatitne mjere................................................................ 3.5. Ekonomski pokazatelji.................................................................... 3.6. Zatita poljoprivredne proizvodnje................................................. 3.7. Potekoe sa platnom bilansom...................................................... 4 .MODERNIJA PRAVILA.................................................................. 4.1. Nova trgovinska pitanja.................................................................. 4.2. injenice......................................................................................... 4.3. Strane investicije............................................................................. 4.4. Dravna kasa................................................................................... 4.5. Plae................................................................................................ 5.AKCIJA KUPUJMO DOMAE.................................................... 5.1 Znak................................................................................................. 5.2 Ciljevi............................................................................................... 6.UVOZ I IZVOZ U BIH...................................................................... 6.1. Pdv smanjuje uvoz u BiH............................................................... 6.2. Statistiki podaci............................................................................. 7. NAE MJESTO U EU...................................................................... 8. ZAKLJUAK ................................................................................ 19.POPIS TABELA I GRAFIKONA.................................................... 10.LITERATURA.................................................................................

1 2 3 4 4 4 4 5 5 5 6 6 7 7 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

UVOD Kao i mnogi drugi procesi u ekonomiji,tako i ekonomski razvoja se osim na nivou nacionalne ekonomije moe posmatrati i u meunarodnim dimenzijama. Tu se,prije svega,razmatraju odnosi ekonomski razvijenih i nerazvijenih zemalja,ali i analiziraju i uticaji globalizacije na ekonomski razvoj i ukupno funkcionisanje nacionalnih ekonomija. S posebnom pozornou izuavaju se danas integracioni procesi na uim i irim regionalnim razinama(EU,NAFTA,ASEAN,EFTA,SECI,CEFTA i sl.) kako bi se optimizirali efekti i za pojedine nacionalne ekonomije i za integracije u cjelini. Za Bosnu i Hercegovinu danas najvanija integracija u perspektivi jeste EU,ali prije punopravnog ulanjenja u ovu univerzalnu zajednicu europskih drava i naroda naa zemlja mora da sudjeluje u funkcioniranju uih,manjih i bliih regionalnih integracija(CEFTA) u kojima racionalnije moe realizirati svoju konkurentnu sposobnost. CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je ekonomska organizacija. Puni naziv na nasem jeziku jest Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini. lanice su joj Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo. Prije ulaska u Europsku uniju, lanice su bile i eka, Maarska, Poljska, Slovaka i Slovenija. Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisale su 21. decembra 1992. Poljska, Maarska i ehoslovaka u Krakovu u Poljskoj. Slovenija se priduila u januaru 1996., Rumunjska u julu 1997., Bugarska u januaru 1999., Hrvatska 6. decembra 2002. i Makedonija 2006.Rumunjska i Bugarska istupile su pridruenjem Europskoj uniji u januaru 2007. Bosna i Hercegovina ima vrlo loe ekonomske pokazatelje u odnosu na prosjek regiona. Ima veliki deficit tekueg rauna, malu pokrivenost uvoza izvozom mali udio izvoza u drutvenom bruto proizvodu. Bosna i Hercegovina ima vrlo mali udio direktnih,stranih investicija u odnosu na region i najveu nezaposlenost u regionu. Meutim, Bosna i Hercegovina ima najliberarniju trgovinu u regionu. Preko 30% njene trgovine otpada na trgovinu sa regionom, a od toga preko 90% na trgovinu sa dvije susjedne zemlje, Hrvatskom i Srbijom. Svaka zemlja poduzima mjere zatite poljoprivredne proizvodnje. Bosna i Hercegovina ima mogunosti prema novom sporazumu CEFTA 2006 da zatiti svoju poljoprivrednu proizvodnju od prekomjernog uvoza iz susjednih zemalja. Postoji vie klauzula za zatitu koje BiH moe koristiti (potekoe sa platnim bilansom, dravna pomo, anti-damping, , opte zatitne mjere). Za BiH je najbolje, najbre i najefikasnije rjeenje koritenje specifinih zatitnih mjera. CEFTA-om je predvieno formiranje jedinstvene trgovinske zone na podruju osam zemalja lanica, bez bilo kakvih carinskih i vancarinskih barijera. EU je priznala lanicama CEFTA pravo takozvane dijagonalne kumulacije, to znai da se proizvodi iz ovih zemalja bez carina mogu izvoziti na trite EU ak i ako nisu u potpunosti proizvedeni od domaih sirovina 1

RAZVIJENI /NERAZVIJENI ASPEKTI I TEORIJA KONVERGENCIJE

Kao posljedica neravnomjernog tempa ekonomskog rasta,pojavile su se drastine razlike u nivou ekonomskog razvoja izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja i u skladu s tim,iskrsli su razliiti problemi sa kojima se ove drave suoavaju. To su osnovne karakteristike aktualnog ekonomskog razvoja u meunarodnim okvirima. Poseban problem nerazvijenih zemalja predstavlja njihova visoka zaduenost koja se kontinuirano poveava. Tako je npr.u periodu 1990-2005 godine spoljnji dug ovih zemalja povean za oko 2,5 puta. Meutim,nerazvijene zemlje su u posljednje dvije decenije ostvarile znaajne rezultate u ekonomskom razvoju,iako nedovoljne za bitniju promejnu odnosa to ilustruju prosjene stope rasta BNP u tabeli 2. Bri rast BNP-a u zemljama sa niskim dohotkom otvara pitanjeo validnosti teorije konvergencije,prema kojoj se ,zbog opadajue maginalne koristi kapitala,u zemljama sa niim BNP ostvaruje bri rast,to doprinosi konvergenciji BNP. Naime,postavlja se pitanje da li ekonomija,koju karakterie poveanje stanovnitva i tednje i,u skladu s tim,odnosa kapital/rad,dostie stanje u kome realni nacionalni dohodak i kapital postaju konstantni. U sluaju da se ekonomija nae u opisanom stanju,koliina kapitala bi bila dovoljna za odravanje prosjenog odnosa kapital/rad,ali ne i za njegovo poveanje. Funkcija potrebnih investicija ima pozitivan nagib,s obzirom na to da se za vei kapital zahtijeva vie investicija za odravanje nivoa kapitala. Funkcija investicija pokazuje meuzavisnost tednje,odnosno investicija i kapitala. Hipoteza da nerazvijene ekonomije imaju bri rast od razvijenih ekonomija poznata je i kao teza apsolutne konvergencije. Sam pojam konvergencija je proces ili odreena okolnost postepenog pribliavanja; taki u prostoru, ili vremenu; razliitih ili srodnih miljenja, ili vrijednosti; pomirenje suprotnosti, ili postepeno kretanje prema ravnotei. Testirajui tezu apsolutne konvergencije Barro i Sala su na primjeru 118 zemalja i u periodu 1960-1985.ustanovili da hipoteza apsolutne konvergencije nije validna. Meutim, na uzorku od 20 lanica OECD-a i uzorku 47 saveznih drava USA,hipoteza apsolutne konvergencije se pokazala validnom(siromanije zemlje su imale bri rast BNP) Uvoenjem mogunosti razliite stope tednje postavljena je teza uslovne konvergencije prema kojoj zemlje sa manjim kapitalom mogu imati bri rast BNP,ako imaju istu (ili veu) tednju u odnosu na razvijene zemlje. Meutim,ako zemlje sa manjim kapitalom imaju manju stopu tednje od razvijenih zemalja imae i manji rast BNP. Dakle,konvergencija BNP nije rezultat samo razliitog iznosa kapitala nego i ispunjavanja uslova u pogledu stope tednje,iju su validnost Barro i Sala empirijski potvrdili 2

RE GIONALNA SURADNJA Regionalna saradnja u jugoistonoj Evropi neophodna je jer se mnoga pitanja mogu uspjeno rjeavati samo na regionalnoj osnovi (npr. borba protiv organizovanog kriminala, trgovina ljudima, elementarne katastofe i sl.). Takoe se smatra da je na taj nain lake privui strane investicije, te pregovarati sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, Svjetskom bankom i drugim finansijskim institucijama. Pored toga, regionalna saradnja je osnov za ulazak u EU. U Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju, konstruktivna regionalna saradnja se uvaava kao indikator koji ukazuje na spremnost neke zemlje da se integrie u EU. Regionalnu saradnju je do sada podsticala i promovisala meunarodna zajednica. Pakt za stabilnost jugoistone Evrope, iji je mandat od njegovog osnivanja 1999. godine bio jaanje regionalne saradnje, e se transformisati u Regionalni savjet za saradnju iji e sekretarijat biti smjeten u Sarajevu, a vodie ga generalni sekretar iz regiona. Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) je sporazum o slobodnoj trgovini izmeu zemalja Centralne i Jugoistone Evrope i znai liberalizaciju trgovine izmeu zemalja lanica. CEFTA ima politiki i ekonomski znaaj jer se podrazumijeva kao uslov za lanstvo u EU i jer joj je cilj privui investicije, razviti infrastrukturu, poboljati poslovni imid regiona, poveati konkurentnost regiona, bolju snabdjevenost jeftinijim i kvalitetnijim proizvodima, te poveati zaposlenost i standard. Prednost CEFTE u odnosu na bilateralne sporazume je to omoguava veu transparentnost za biznis, lake administriranje za vladu, veu uniformnost i bolju disciplinu uesnica. CEFTA 2006 je moderniji sporazum u odnosu na staru CEFTU jer omoguava veu liberalizaciju trgovine (do 90%), uvodi modernija pravila u skladu sa pravilima EU, uvodi nove trgovinske oblasti (javne nabavke, usluge, intelektualnu svojinu), u skladu sa pravilima Bosna i Hercegovina ima vrlo loe ekonomske pokazatelje u odnosu na prosjek regiona. Imaveliki deficit tekueg rauna, malu pokrivenost uvoza izvozom, mali udio izvoza u drutvenom bruto proizvodu. Bosna i Hercegovina ima vrlo mali udio direktnih stranih investicija u odnosu na region i najveu nezaposlenost u regionu. Meutim, Bosna i Hercegovina ima najliberarniju trgovinu u regionu. Preko 30% njene trgovine otpada na trgovinu sa regionom, a od toga preko 90% na trgovinu sa dvije susjedne zemlje, Hrvatskom i Srbijom. Svaka zemlja poduzima mjere zatite poljoprivredne proizvodnje. Bosna i Hercegovina ima mogunosti prema novom sporazumu CEFTA 2006 da zatiti svoju poljoprivrednu proizvodnju od prekomjernog uvoza iz susjednih zemalja. Postoji vie klauzula za zatitu koje BiH moe koristiti (potekoe sa platnim bilansom, dravna pomo, anti-damping, , opte zatitne mjere). Za BiH je najbolje, najbre i najefikasnije rjeenje koritenje specifinih zatitnih mjera.

ZATITNE MJERE PREDVIENE CEFTOM Dravna pomo CEFTA 2006 zabranjuje dravne izvozne subvencije u bilo kakvom obliku. Svaka zemlja lanica CEFTE moe preduzeti odgovarajue mjere ako smatra da druga strana primjenjuje subvencije i na taj nain uzrokuje ozbiljne tete za drugu stranu (lan 21). Bosna i Hercegovina je ve koristila ovu odredbu protiv Srbije, koja je subvencionirala izvoz poljoprivrednih proizvoda. Bosan i Hercegovina je dobila ovaj sluaj a Srbija je povukla izvozne subvencije. Anti-damping mjere Ukoliko neka zemlja lanica CEFTE smatra da u trgovini sa drugom stranom dolazi do dampinga (lan 22), moe preuzeti odgovarajue mjere. U praksi je vrlo teko dokazati damping, postupak je dugotrajan, iscrpan i detaljan. Opte zatitne mjere Ako proizvod koji se uvozi u tako poveanoj koliini ili pod takvim uslovima moe da izazove ozbiljne tete domaim proizvoaima ili ozbiljne poremeaje u sektoru privrede, zemlja lanica CEFTE moe da preduzme odgovarajue bilaterarne zatitne mjere. Ova procedura je komplikovana. Poinje sa konsultacijama u kojima zemlja lanica nastoji da rijei problem sa drugom zemljom. Zatim zemlja koja je oteena obavjetava drugu zemlju Specifine zatitne mjere Ovaj lan je uveden na zahtjev Bosne i Hercegovine i odnosi se na poljoprivredne proizvode. lan kae da ako uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemlje lanice CEFTE prouzrokuje ozbiljan poremeaj na tritu ili domaim regulatornim mehanizmima druge zemlje, strane e odmah stupiti u konsultacije. Ne dokazuje se povean uvoz, ne insistira se na dokazivanju ozbiljnog poremeaja na tritu, nema ukljuenosti zajednikih komisija, niti uslova i procedura za poduzimanje mjera. Bosna i Hercegovina bi ipak trebala pri koritenju ovog lana da ima bilaterarne konsultacijesa partnerom, da pokae da je imala dobar razlog za uvoenje zatitnih mjera, da ne pretjerujesa visinom carinske stope. Treba se uvijek imati u vidu da partner moe preduzeti kontramjere. Kljune faze u podsticanju slobodne trgovine u naem regionu su bile: 1. potpisivanje Memoranduma o razumjevanju o trgovinskoj liberalizaciji u regionu 2. potpisivanje 32 bilaterarna sporazuma o slobodnoj trgovini 3. potpisivanje novog Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006), 19. decembra 2006. godine u Bukuretu.

Ekonomski pokazatelji Bosna i Hercegovina ima najvei deficit tekueg rauna u regionu. On iznosi u BiH 18%drutvenog bruto proizvoda za razliku od prosjeka jugoistone Evrope koji iznosi 9%. Bosna i Hercegovina ima veoma mali udio izvoza u ukupnom drutvenom bruto proizvodu. Taj udio u BiH iznosi 11% za razliku od prosjeka jugoistone Evrope koji iznosi 18%. Dakle, Bosna i Hercegovina ima veoma malu pokrivenost uvoza izvozom. Trenutno iznosi 35% to negativno utie na zaposlenost. Bosna i Hercegovina je ve najotvorenija zemlja u regionu to se tie trgovine sa zemljamaCEFTE. Udio trgovine sa zemljama jugoistone Evrope u ukupnoj trgovini je znatno vei u BiH nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Podaci se mogu malo razlikovati zbog nepouzdanosti i neusklaenosti statistike u regionu. Prema najnovnijim podacima Pakta stabilnosti, taj udio trenutno iznosi 38% u uvozu roba u BiH. Treba oekivati da e se izvoz iz Bosne i Hercegovine poveati kada i ostale zemlje ukinu trgovinske barijere i otvore svoja trita. Zatita poljoprivredne proizvodnje Svaka drava vodi rauna o svojoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi i shodno tome titi domae proizvoae. Skoro 50% zakonodavstva EU se odnosi na zajedniku poljoprivrednu politiku EU i oko 45% budeta EU troi na poljoprivredu. Bosna i Hercegovina mora posvetiti veu panju svojoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini otpada oko 12% drutvenog bruto proizvoda. Potekoe sa platnom bilansom Ako jedna strana ima problema sa platnim bilansom, moe usvojiti restriktivne uvozne mjere (lan 25) Bosna i Hercegovina ne moe koristiti ovaj lan u zatiti poljoprivrednih proizvoda sa Hrvatskom i Srbijom iz vie razloga. Prvenstveno, teko je dokazati da su tekoe u platnombilansu uzrokovane prekomjernim uvozom poljoprivrednih proizvoda. Tekoe u platnom bilansu mogu biti uzrokovane nizom drugih problema. Trgovinski deficit u jednom sektoru ne opravdava protekcionizam. Svaka zemlja ima komparativne prednosti u nekim sektorima (npr. ima nalazita nafte ili povoljnu klimu i zemlju za poljoprivrednu proizvodnju) i shodno tome suficit u tom sektoru i nepovoljniji poloaj u drugim sektorima. Nerealno bi bilo oekivati da jedna zemlja ima suficit u svim sektorima. Ova mjera se mora primjeniti na svim zemlje,dakle ne moe se primjeniti samo na jednu ili dvije zemlje na kojima postoji deficit.

MODERNIJA PRAVILA
Nova modernija pravila su preuzeta iz pravila Evropske unije i imaju za cilj da omogue bre ukljuivanje regiona u EU. lanice e pojednostaviti i olakati carinske procedure (lan 14). Zabranjena je fiskalna diskriminacija (direktna i/ili indirektna) istog proizvoda koji potie iz razliitih zemalja lanica (lan 15). Ne smije biti diskriminacije u nainu plasmana proizvoda na trite iz razliitih zemalja lanica CEFTE (lan 19). Nova CEFTA 2006 e liberalizovati 90% trgovine: sva koliinska ogranienja na uvoz i izvoz e biti ukinuta (lan 3) sve izvozne carine i izvozne takse e biti ukinute (lan 4) nee se uvoditi nove uvozne carine niti e se postojee poveavati (lan 5) carine na sve industrijske proizvode e biti ukinute do 31.12.08, izuzev malog broja proizvoda u 3 zemlje navedenih u aneksu 2 (lan 8) uvozne carine na poljoprivredne proizvode iz aneksa 3 e biti smanjene ili ukinute (lan 10) upotreba izvoznih subvencija je zabranjena (lan 11) pitanja sanitarnih i fitosanitarnih mjera e biti ureena po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (lan 12) postojee trgovinske barijere e biti ukinute, a tehniki propisi i standardi e biti harmonizovani (lan 13) Nova trgovinska pitanja CEFTA 2006 u sporazum postepeno uvodi usluge, investicije, intelektualnu svojinu i javne nabavke. Ove stavke su preuzete iz Svjetske trgovinske organizacije i imaju za cilj da omogue pristup regiona ovoj organizaciji. lanice CEFTE e postepeno liberalizirati i trite usluga u kontekstu evropskih integracija (lan 27). Pored toga e stvoriti, odravati i promovisati povoljne uslove za investicije drugih strana (lanovi 31-33). Javne nabavke e biti transparentne i dobavljai drugih zemalja e se tretirati jednako kao i domai (lan 35). lanice CEFTE e odobriti i osigurati adekvatnu i efikasnu zatitu prava intelektualnog vlasnitva (patente, igove, industrijske dizajne i sl.) uskladu sa meunarodnim propisima (lan 37-39).

injenice 99% Bosanaca i Hercegovaca u novi milenij ulaze praznih depova i s potpuno neizvjesnom ekonomskom perspektivom.Poslije tri godine dvocifrenog rasta bruto nacionalnog dohotka (BNP) objektivniji analitiari ocjenjuju da e u budunosti on iznositi samo nekoliko procenata, s tendencijom daljnjeg opadanja. "To jednostavno znai da sadanji model upumpavanja svjeeg inostranog donatorskog novca, kombiniran sa sporom tranzicijom i restrukturiranjem preduzetnikog sektora, ne moe obezbijediti potreban ekstra ekonomski rast. Ako se tome doda jo i nerealnost uporeujuih parametara, onda slika stvarnog ekonomskog neuspjeha postaje mnogo izotrenija", kae dr. Besim ulahovi, direktor Agencije za promociju stranih investicija (FIPA). Moda zvui pregrubo, ali ekonomski parametri pokazuju kako je BiH imala bolju ekonomsku perspektivu 1996. i 1997. godine nego to je to sluaj danas. U najkraem roku, pet godina nakon to je potpisan Mirovni sporazum i na razne naine utroena 5,1 milijarda dolara inostrane pomoi, BiH jo nije ekonomski samoodriva. Bruto nacionalni dohodak tek je dobacio do pola od zacrtanog plana, nezaposlenost je na fantastinoj stopi od 50 posto, svake godine BiH izgubi najmanje tri milijarde dolara zbog toga to je vei uvoz od izvoza, BiH ve sada duguje polovinu svoga ukupnog bruto dohotka... Ako nismo u stanju nabrojati sve, onda moemo i duni smo ukazati na kljune ekonomske greke i zablude za koje graani ve dva puta zaredom glasaju na izborima. Strane investicije Jedna od najkrupnijih greaka dosadanje vlasti jesu loa politika direktnih stranih investicija. Svi koji misle da su Mercator, Interex, Konzum... strane direktne investicije, on se podobro prevario. One svakako jesu dobrodole, ali su nedovoljne. Iz prostog razloga to ne potiu pokretanje proizvodnje, a bez pokretanja proizvodnje nema produktivnosti pa ni izvoza, koji je jedan od osnovnih pokretaa ekonomskog razvoja. Tu se, naime, vide greke domaih i stranih eksperata koji su dozvolili da, naprimjer, Slovenci u BiH kupuju svoje trite, a ne nude svoje trite za bosanske proizvode. Zato Slovenija, Kuvajt, Saudijska Arabija, SAD, Njemaka, Francuska... nisu uloile svoj novac za pokretanje proizvodnje u BiH i plasman tih proizvoda na svoja trita? Prvo zato to su naili na nesreenu dravu i korumpiranu vlast, a onda i zbog toga to su prvo pokuali s jednostavnijim stvarima, uslugama: hotelima, poslovnim centrima, hipermarketima, i uvidjeli kako je ak i to teko napraviti u BiH. Umjesto da pojednostave regulativu, dravni oci su je opteretili ogromnim birokratskim preprekama, neusuglaenim regulativama na raznim razinama: od kantonalne, preko entitetske pa sve do dravne. Pod hitno treba napraviti koncept razvoja domae proizvodnje uz finansijsku pomo meunarodne zajednice; razvijati politiku direktnih stranih ulaganja... Definitivno, BiH treba reforma koju e ravnopravno provoditi domai i strani eksperti, a jedna od vanih etapa reformi jeste i ulazak BiH u balkansku ekonomsku uniju, koja je izvjesnija nego ikada do sada. 7

Dravna kasa(budet): Postoje jasni standardi koji kau: ako ukupni javni rashodi u nekoj od tranzicijskih zemalja preu 45 posto od ukupnog nacionalnog dohotka, onda ekonomska situacija u toj zemlji ne valja. U BiH je, ilustracije radi, javna potronja u periodu od 96. do 98. iznosila fantastinih 62 posto od bruto dohotka. I u posljednje dvije godine situacija se nije bitnije promijenila, pa vi sad sami zakljuite. Dvije treine budeta ili ak tri etvrtine svoga bruto nacionalnog dohotka BiH je troila na vojsku, penzionere, zdravstvo, obrazovanje i plae ministara, njihovih sekretarica, vozaa. Da je kojim sluajem bilo manje dravne administracije, sigurno je da bi ovi ostali budetski korisnici manje osjetili nedostatak novca u budetu. Svaki ministar u Federaciji ima po dva zamjenika, a zamjenici, opet, imaju svoje sekretarice, vozae i tako unedogled. Pa sve te skuptine... I niko da se sjeti kako se mora drastino smanjiti javna potronja, ukidanjem barem 20 posto dosadanje administracije. U Federaciji BiH penzioneri takoer dobivaju svoje penzije iz budeta, a ne iz Penzionog fonda. Zato jer federalni partneri nisu mogli da se dogovore!? Strani eksperti su sada dobili zadatak od svojih centrala da ovu budetsku disproporciju smanje to je mogue vie. Gdje su bili do sada? Zato se vlasti nisu, fokusirali na smanjenje poreza, koji su najvei u Evropi. A najvei su zbog toga da bi se namicale pare za toliku administraciju. Plae: Analitiari premijerskih kabineta esto se vole pohvaliti injenicom da su prosjene plae u Federaciji porasle za 32 posto, dok je u RS-u taj rast i do 72 posto u odnosu naptethodnu godinu. Meutim, previaju injenicu da se iz te plae ne moe pokriti minimalna potroaka korpa za etverolanu porodicu. Biaki i kolege mu mogli bi biti iskreniji pa rei: prosjeno plaen radnik u Federaciji BiH mora raditi cijeli dan da bi dobio petnaestak maraka (ukljuujui i topli obrok), pet dana mora raditi za par najjeftinijih cipela, tri dana za mjesenu kartu gradskog prijevoza. Da bi uplatio samo jedan kvadratni metar stambenog prostora, radnik s prosjenom plaom mora raditi izmeu tri i pet mjeseci i to da nita ne jede, ne pije, ne kupuje cipele i tramvajsku kartu. U Republici Srpskoj isto samo puta dva. Eto, to je poveanje plaa kojim se hvale Biaki, Dodik i ostali drugovi. Kad tako ive radnici s prosjenom plaom, kojih je ionako malo, kako tek ive penzioneri s minimalnom penzijom od 117 maraka? . Kako god, na praktinim primjerima pokazano je narodu kako tzv. izvodi s jedinstvenih rauna nisu nita do komad papira koji se moe dati privatizacijskom fondu (to je jo najbolja varijanta), ali se za njega teko moe kupiti dio firme koja uistinu vrijedi. Nikada nije do kraja definirano ta e se uiniti s novcem od prodaje dravnog dijela kapitala u firmama. Neke zemlje su te pare troile na vraanje inozemnih dugova i pokrivanje budetskih praznina, umjesto da ih ulau u pokretanje proizvodnje.

AKCIJA KUPUJMO DOMAE U masi inostranih proizvoda koji dobivaju bitku na marketinkom tritu BiH, graani e od sada sa lakoom moi prepoznati kvalitetan domai proizvod. Kupovinom domaih proizvoda jaamo nau ekonomiju i otvaramo nova radna mjesta. Svaka firma koja odlui da na svojim proizvodima tampa znak Domae mora zadovoljavati odreene kriterije o kvaliteti. Kupovinom kvalitetnog proizvoda sa znakom koji govori da je iz BiH graani e uticati na razvoj privrede, punjenje dravnog budeta, poboljanje zdravstvenih usluga, pojednostavljivanje obrazovnog sistema, smanjenje siromatva i otvaranje no Zato je vana ova akcija "Kupujmo nae"? Jednostavno, rije je o jedinom moguem nainu da se zatiti domaa proizvodnja, te povea bruto nacionalni proizvod i smanji trgovinski deficit koji prijeti da nas - bukvalno - uniti. Dodue, i prije ove akcije bilo je poziva za zatitu domae proizvodnje. Naalost, svi ti zahtjevi - i pored plemenitog cilja bili su potpuno nerealni. U posljednje vrijeme esto se pozivalo u isto vrijeme na "zatitu domae proizvodnje" i na "otvaranje drugih trita za proizvode iz BiH". Ne treba biti ba pretjerano lucidan pa shvatiti da je nemogue istovremeno traiti otvaranje drugih trita za robu iz BiH i pritom pozivati na zatitu domae proizvodnje putem carinske politike. Osim toga, BiH je prihvatila liberalan reim uvoza robe, to je dijelom i zahtjev EU i Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a to, s druge strane, znai da naa zemlja nema pretjerane mogunosti da kroz reim vanjske trgovine titi domau proizvodnju. Dakle, ostaje jedino mogunost poveanja prodaje domae robe. Zbog toga je akcija "Kupujmo nae" vana za bh. ekonomiju. S njom e se moda formirati kolektivno stanje svijesti o potrebi kupovine naih proizvoda BiH potroai smatraju da su bh proizvodi visokog kvaliteta, voljni su kupovati proizvode proizvedene u BiH, te smatraju da neke bh proizvode kupuju po visokoj cijeni. Izgleda da pretpostavka da treba poboljati imid bh proizvoda kako bi se poveala domaa potronja nije u potpunosti osnovana. Potroai sve u svemu imaju povoljnu sliku o bh proizvodima, ocjenjujui da su neki proizvodi mnogo boljeg kvaliteta od drugih. S obzirom da stvarna kupovina moda ne odaje veliku potronju bh proizvoda ili da se vie kupuju uvozni proizvodi nego domai, faktori razliiti od imida, kvaliteta, upoznatosti sa ili voljnosti da se kupuju bh proizvodi kao to su cijena, marketing i reklamiranje, dostupnost, dizajn ili ambalaa lako mogu biti faktori koji utiu na donoenje odluke o kupovini. S obzirom da je zemlja porijekla vaan faktor u donoenju odluke o kupovini i da potroai navode da kupuju domae proizvode, a stvarna kupovina uvoznih proizvoda je velika, postoji mogunost da potroai ne znajui kupuju uvozne proizvode, vjerujui da su domai, te stoga ako se BiH proizvodi identifikuju kao takvi, naroito na mjestu prodaje, ta prodaja e porasti. Uzimajui u obzir da je potronja uvoznih proizvoda velika, izgleda da postoji potranja i za domaim proizvodima, te da proizvoai moda ne zadovoljavaju tu potranju. 9

Znak Domai proizvodi postali su prepoznatljivi na policama naih trgovina. Udruenje Kupujmo i koristimo domae kvalitetno proizvedeno u BiH izbacilo je jedinstven znak bh. kvalitete koji su usvojile firme lanice te ga poele tampati na ambalai svojih proizvoda. Meu prvim firmama koje su potpisale ugovor o koritenju i tampanju znaka na svojim proizvodima su: Bondary company d.o.o Sarajevo koja se bavi proizvodnjom sokova, Akova group d.o.o koja se bavi preradom mesa i mesnih preraevina iz Sarajeva, Belif iz Tenja, Green Ton d.o.o. firma iz Sarajeva koja se bavi proizvodnjom i punjenjem ketrida, MPI Mlin iz Ustikoline, Pelica Medina iz Zenice koja proizvodi i pakuje pelinje proizvode, Oblo Commerc proizvoa Alssa sokova iz Konjica, Likval d.o.o iz Vogoe proizvoa detrdenata i sredstava za pranje, Vispak Visoko firma za kafu, okoladu i krem namaze, snack i prakaste proizvode, D.O.O Bajri iz Bugojna proizvoa prehrambenih proizvoda (marmelada, keap, majoneza), Dado Trade d.o.o. iz Bugojna, Feniks export-import d.o.o Travnik, Sefo d.o.o iz Sarajeva, Elvan d.o.o Sarajevo proizvoa slatkia i tahan halve, Book d.o.o Sarajevo, Bony d.o.o iz Tuzle proizvoa sokova...Broj se svaki dan poveava. U masi inostranih proizvoda koji dobivaju bitku na marketinkom tritu BiH, graani e od sada sa lakoom moi prepoznati kvalitetan domai proizvod. Kupovinom domaih proizvoda jaamo nau ekonomiju i otvaramo nova radna mjesta. Svaka firma koja odlui da na svojim proizvodima tampa znak Domae mora zadovoljavati odreene kriterije o kvaliteti. Kupovinom kvalitetnog proizvoda sa znakom koji govori da je iz BiH graani e uticati na razvoj privrede, punjenje dravnog budeta, poboljanje zdravstvenih usluga, pojednostavljivanje obrazovnog sistema, smanjenje siromatva i otvaranje novih radnih mjesta.

izgled znaka Udruenje "Kupujmo i koristimo domae - kvalitetno proizvedeno u BiH" na kantonalnom, dravnom i meunarodnom nivou podsjea da je dosad uspjelo okupili 140 kompanija iz cijele Bosne i Hercegovine, koje zajedniki rade na bh. ekonomskom prosperitetu, izbaciti jedinstveni znak Domae", koji je dosad usvojilo 27 kompanija iz cijele BiH, i otvoriti tri ureda izvan granice BiH. 10

Ciljevi Vanjsko trgovinska komora BiH objavila je podatke da od 2000. godine pa do kraja 2006. trgovinski deficit u BiH prelazi 40 milijardi KM. S druge strane BiH je ve jednom nogom zakoraila u evropsku zonu slobodne trgovine jer je lanica Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, to osim pogodnosti nau zemlju (sa industrijskom proizvodnjom u povoju) ini posebno ranjivom. Uvozni proizvodi dobili su jo povoljnosti na ovdanjem tritu dok naima nedostaje milion stvari da bili konkuretni van granica BIH. Cilj Udruenja je pomoi domaim firmama da pokrenu vee proizvodne kapacitete, to bi za posljedicu imalo rjeavanje barem jednog dijela drutvenih problema. Primjerice: kroz rad smo vidjeli da nedostaje niz zakonskih propisa ili da su oni u koliziji, to oteava rad ovdanjih kompanija te smatramo da provoenje projekta Kupujmo domae u mnogome pomae da ti problemi budu rjeeni. Nakon dugog istraivanja i analiza odreene su smjernice i prioriteti kojima e se Udruenje baviti: - Lobiranjem za usvajanje zakona koji e izjednaiti uslove poslovanja bh. firmi sa poslovnim okruenjem konkurenata iz susjedstva. Ovo je jako bitno jer sa susjedima imamo najvei deficit. Evo jednog od primjera pozitivnog poslovnog okruenja u susjedstvu: u Hrvatskoj se bre registruje firma nego u BiH; postoji stimulacija proizvoaima dok u BiH o tome nema niti govora, ili ako postoji ne isplauje se; manji doprinosi na plate posebno u odnosu na Federaciju; manja cijena industrijske elektrine energije... - Jedna od aktivnosti je promocija naih firmi u dijaspori, to u konanici treba da ima znaajan uticaj na izvoz bh, robe kao i privlaenje stranih investicija. Trenutno imamo 6 otvorenih ureda van granica BiH i to u Sloveniji, vicarskoj, Njemakoj, vedskoj, Turskoj, Australiji i Holandiji. - Rad na prepoznatljivosti domaih proizvoda. U tom cilju Udruenje je izbacilo znak Domae koji stoji na ambalaama proizvoda i ini ih prepoznatljivima za graane. Kupovinom kvalitetnih bh. proizvoda graani iskorjenjuju siromatvo, obrazovanje i zdravstvo ine kvalitetnijim, smanjuju nezaposlenost. - Takoer bitno je privlaenje stranih investicaja u BiH. Na ovom polju imamo kontakte sa biznis klubom Bosanaca koji ive u dijaspori. Nadalje, u toku maja je organizirana kampanja "Kupujmo domae" u zemljama zapadne Evrope na kulturnim manifestacijama bh. dijaspore. Otvoreno je na desetine prodavnica s domaom robom na tritu zapadne Europe. Udruenje radi na animiranju nadlenih organa BiH za uspostavljanjem institucije za reguliranje kvaliteta hrane u BiH.

11

UVOZ I IZVOZ U BIH Uvoz je dosegao 6,55 milijardi KM, to je za 25,4 posto vie na godinjoj razini, dok je postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 41,7 posto Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove godine u robnom prometu sa inozemstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit od 3,82 milijardi KM (1,9 milijardi eura), objavio je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinovi. On je na konferenciji za novinare rekao da je BiH u tom razdoblju ostvarila uvoz u vrijednosti od 6,55 milijardi KM, to je za 25,4 posto vie na godinjoj razini, dok je postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 41,7 posto. BiH je do kraja svibnja izvezla robe u vrijednosti od 2,74 milijardi KM, to je za 16,5 posto vie u odnosu na isto razdoblje prole godine, a najvei udjel u izvozu ostvaren je u podruju preraivaka industrija i iznosi 92,2 posto ukupnog izvoza. U prvih pet mjeseci ove godine najvie se izvozilo u Hrvatsku, i to u vrijednosti od 463 milijuna KM, to predstavlja 16,9 posto ukupnog ostvarenog izvoza, dok se, promatrano prema regionalnim grupacijama, u tom razdoblju najvie izvozilo u Europsku uniju i to u vrijednosti od 1,56 milijardi KM, to predstavlja 57,2 posto ukupno ostvarenog izvoza. Prosjena isplaena neto plaa po zaposlenom kod pravnih osoba za travanj iznosila je 739 KM, to pokazuje nominalni rast od 16,4 posto u odnosu na isti mjesec 2007. godine, dok je prosjena bruto plaa po zaposlenom u tvrtkama za travanj iznosila je 1.094 KM, to ukazuje na nominalni rast od 16,5 posto na godinjoj razini. Najvei porast isplaenih neto plaa imao je sektor ribarstvo - za 42,2 posto, a slijedi ga sektor zdravstvene zatite i socijalnog osiguranja sa 42,0 posto i obrazovanje sa 28,4 posto. Jasno je da e sporazum uticati na ubiranje carinskih prihoda, budui da se za veinu roba koje su poreklom iz EU smanjuju ili ukidaju carine. Uprava je prole godine prikupila 459 miliona KM carina za robe uvezene iz EU, a ove godine oekujemo do 120 miliona manje. S obzirom na to da se ukidaju ili smanjuju carine na veinu industrijskih proizvoda poreklom iz EU, u Direkciji za evropske integracije BiH oekuju da e konkretne efekte osetiti i graani. Ako bude dovoljna potranja za tim robama, sve ono to danas imamo na policama a poreklom je iz EU trebalo bi da bude jeftinije.. Poto sve te proizvode uvozimo, a konkurencija je izuzetno jaka, verovatno e se neko od uvoznika odluiti na snienje cena, jer e i trokovi uvoza biti manji. to se tie poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, sumnjam da e tu doi do smanjenja cena, jer je potranja za poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima na svetskom tritu velika. Sa postepenim umanjenjem do konanog ukidanja carinske zatite, treba da traje proces jaanja konkurentske sposobnosti domaih kapaciteta kako bi mogli opstati na tritu i odgovoriti kvalitetom na kvalitet.

12

PDV smanjuje uvoz u BiH Prema informacijama iz Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvom mjesecu primjene poreza na dodanu vrijednost u BiH u januaru znatno je smanjen uvoz. Ukupna robna ramjena BiH u januaru iznosila je 408 milijuna eura od ega je izvoz bio 37,7 posto a uvoz 62,3 posto. Izvoz u januaru iznosio je 153,94 mlijuna eura posto to je za ak 42 posto vie nego u januaru 2005. godine. Uvoz u BiH u januaru iznosio je 254 milijuna eura i bio je za 0,8 posto manji nego u januaru prole godine. U prolom mjesecu ove godine BiH je ostvarila rekordnu pokrivenost uvoza izvozom od 60,7 posto to je gotovo dvostruko vie od prologodinjeg prosjeka. Najvie robe i dalje se uvozi iz Hvatske, a iznosio je neto vie od 50 milijuna eura pa je pokrivenost uvoza iz Hrvatske izvozom iznosila 51,2 posto. Pokrivenost uvoza iz SiCG izvozom bila je 70,9 posto. U januaru je ak ostvaren trgovinski suficit s Italijom, Slovenijom i Austrijom. Na poboljanje vanjskotrgovinske razmjene u prvom mjesecu uvoenja PDV-a, smatraju ekonomisti, utjecao je i prekomjerni uvoz u decembru prole godine. Hrvatska je tijekom prvih deset mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu izvezla roba u vrijednosti veoj od milijardu eura, te je zadrala uvjerljivo prvo mjesto na popisu vanjskotrgovinskih partnera te zemlje, pokazuju podaci koje je danas objavila Agencija za statistiku BiH. Ukupni izvoz iz Hrvatske u BiH od januara do kraja septembra iznosio je neto vie od dvije milijarde konvertibilnih maraka (neto vie od milijarda eura), dok je istodobno BiH u Hrvatsku izvezla roba u vrijednosti od 921 milijun KM (471 milijuna eura). Prema podacima Agencije za statistiku, u deset mjeseci ove godine BiH je izvezla roba u vrijednosti 4,9 milijardi KM (oko 2,5 milijarde eura), a uvoz je iznosio 11,4 milijarde KM (oko 5,8 milijardi eura). U prvih est mjeseci ove godine, BiH imala je deficit u robnoj razmjeni s inostranstvom od 4,6 milijardi KM ili 2,35 milijardi eura. To je rast od ak 46 odsto u odnosu na isti period lani, kada je spoljnotrgovinski deficit bio 3,5 milijardi KM. U prvom polugoditu 2008. godine BiH je izvezla robu vrijednu 1,71 milijardu evra, to je 17 odsto vie u odnosu na isti period prole godine. Meutim, u istom je vremenu zabiljeen znatno vei uvoz, od ak 4,08 milijardi evra ili 23,8 odsto vie u odnosu na isto prologodinjerazdoblje. - Rast spoljnotrgovinskog deficita posljedica je nedostatka roba za izvoz, jer industrija BiH jo nije revitalizovana poslije ratnih razaranja . Rast spoljnotrgovinskog deficita prouzrokovan rastom energenata na svjetskom tritu, prije svega nafte, naftnih derivata i plina, koje BiH u potpunosti uvozi. Na to BiH sada ne moe uticati, ali moe na drugi faktor - veliki uvoz prehrambenih proizvoda. Najvie robe izvezeno je u Hrvatsku u vrijednosti 568,5 miliona KM. 13

Statistiki podaci uvoza i izvoza u BiH

Tabela 1. IZVOZ I UVOZ BIH U PERIODU 1998-2005 u hiljadama KM Godina Obim robne razmjene 5.661.009 6.021.750 8.846.999 8.971.771 9.984.519 10.793.419 12.435.732 14.963.997 Izvoz Uvoz saldo trgovinski balans -3.532.659 -3.723.314 -4.318.219 -4.288.681 -5.805.215 -5.936.949 -6.410.208 -7.397.599 pokrivenost robom % 23,2 23,6 34,4 35,3 26,5 29,0 32,0 33,6

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

1.064.175 1.149.218 2.264.390 2.341.545 2.089.652 2.428.235 3.012.762 3.783.199

4.596.834 4.872.532 6.582.609 6.630.226 7.894.867 8.365.184 9.422.970 11.180.78

BiH je u martu ostvarila ukupan robni promet s inozemstvom u iznosu od 1.903.000.000 KM,od ega se na izvoz odnosi 535.000.000 ili 28,1 posto, a na uvoz 1.368.000.0000 ili 71,9 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. U martu postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 39,1 posto s tim da je BiH najvie uvozila iz Hrvatske i to u vrijednosti od 214.000.000 KM, to je 15,7 posto od ukupno ostvarenog uvoza, iz Srbije 160.000.000 KM i iz Njem ... BiH je u oktobru ove godine najvie izvozila u Hrvatsku u vrijednosti 92,8 miliona KM, to je 19 % od ukupno ostvarenog izvoza. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, znaajan izvoz ostvaren je i u Srbiju i Crnu Goru (podaci se odnose na carinsko podruje bive dravne zajednice ) u vrijednosti od 75,7 miliona KM (15,5 posto ukupnog izvoza), dok je uvoz ostvaren iz Srbije i Crne Gore iznosio 110,4 miliona KM (10,2 posto ukupnog uvoza). Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u tom mjesecu najvie se izvozilo u EU u vrijednosti 271,1 milion KM (55,4 posto od ukupno ostvarenog izvoza). U okviru zemalja EU, najvie se izvozilo u Italiju 64,8 miliona KM (13,2 posto od ukupnog izvoza). Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u oktobru se najvie i uvozilo iz EU u vrijednosti 507,7 miliona KM ( 47 posto od ukupnog uvoza). U okviru zemalja EU, najvie se uvozilo iz Njemake, 124,8 miliona KM ( 11,6 posto od ukupnog ostvarenog uvoza). 14

ZAKLJUAK Evropska zemlja, a nije u EU...poinje da zvui kod nas jako normalno,umjesto neshvatljivo. Mnogo tee e biti ivjeti i opstajati u BiH koja e graniiti sa svim zemljama lanicama EU, nego ispuniti potrebne uslove za ulazak. Izolovanost,koja bi nas mogla doekati, u skorijoj budunosti, bi bila najgora mogua opcija za BiH i njene graane. S druge strane,biti lan EU doima se lakim poslom kad pogledamo teorijski pristup problemu (kod nas je to problem). To izgleda ovako:sve to jedna drava treba da uradi jeste da ispuni uslove za apliciranje za lanstvo u EU, a to su:aplikacija, da je drava suverena, te da je drava koja aplicira evropska drava. Novinu su donijeli Kopenhagenski kriteriji za lanstvo u EU 1993.g. gdje se zahtjeva stabilnost institucija drave kandidata,koje e osigurati demokratiju,pravnu dravu,potivanje prava i sloboda,te postojanje djelotvorne trine ekonomije,sposobnost drave kandidata da izdri trinu konkurenciju u EU i na kraju sposobnost preuzimanja obaveza koje proizilaze iz lanstva,ukljuujui provoenje ciljeva politike,ekonomske i monetarne unije(za ove uslove bi se trebali truditi malo vise. Biti u EU znai ekonomsku stabilnost,pravnu mogunost prihvatanja obaveza, potivanje prava, visok standard ivota, obrazovanje na zavidnom nivou i mogunost smanjenja nezaposlenosti i jo mnogo toga.

Biti lan ovako jedne mone porodice kakva je EU je ast,prije svega, ali i garancija sigurnosti, da nee na ovim prostorima biti ponovjeni uasi i stradanje proteklog rata. Ono to donosi EU BiH mi nismo jo oigledno svjesni. Mada ce biti dosta onoga to e sa sobom i odnijeti.. Poveane mogunosti stranih u ulaganja u nau zemlju, poveanje trita, engen se polako pribliava BiH granicama, poboljanja infrastrukture, ali i djelimian gubitak suvreniteta, te kvalitativno i kvantitativno poboljanje finansiranja iz budeta EU. Ostaje samo da naglasimo da put do EU ne mora biti dug i da se nadamo buenju svijesti evropskog graanina. Sretno Bosno i Hercegovino...

15

TABELA 1. IZVOZ I UVOZ BIH U PERIODU 1998-2005 u hiljadama KM

16

LITERATURA: -Skripta Osnovi ekonomije preuzeta iz knjiga: 1.N.Gregory Mankiw Osnovi ekonomije III.izdanje 2.Dr.Meho Bai i dr.Esad Vilogorac Osnove ekonomije Ekonomski fakultet Sarajevo -www.wikipedia.org

17