Prof.dr.

Sadik Bahtić
 EKONOMSKI RAZVOJ BOSNE I
HERCEGOVINE
Bosna i Hercegovina će prema
procjenama Svjetske banke u narednim
godinama imati blagi porast
ekonomskog rasta i to:

 2015.godini od 1,5%,
 2016.godini 2,5% i
 2017.godini 3%.
POLJOPRIVREDA I NJEN ZNAČAJ ZA
EKONOMKSI RAZVOJ BiH
Na osnovu resursa s kojima
raspolažemo poljoprivreda treba da bude
glavi nosilac strategije razvoja Bosne i Hercegovine.
 Danas u Bosni i Hercegovini koristi poljoprivreda
proizvodi samo 40 % hrane za potrebe građana BiH, a prije
rata poljprivreda je proizvodila 70% hrane za potrebe
građana BiH.
 Zbog ovih pokazatelja imamo veliki trgovonski
deficit koji je rak-rana ekonomije BiH.
 Uvozimo sve i svašta, iako je naše zdravije i
jeftinije.
 POLJOPRIVREDA I EKONOMSKI
RAZVOJ
 Država malo ulaže u poljoprivredu, pogotovo u
odnosu na zemlje iz okruženja, pa su zbog toga naši
poljoprivrednici opravdano nezadovoljni jer nisu
konkurentni.
 Poljoprivreda jedina može brzo i uz male investicije
zaposliti naše nezaposleno ruralno stanovništvo.
 Država mora više da ulaže u poljoprivredu u vidu poticaja i
subvencija jer „NEMA BOGATE DRŽAVE BEZ
BOGATOG SEOSKOG STANOVNIŠTVA“.
 SAOBRADAJ U FUNKCIJI
EKONOMKSOG RAZVOJA BiH
 Bosna i Hercegovina ima povoljan položaj
u transportno-komunikacionom sistemu Balkana
i južne Evrope.
 Shodno svom položaju ona nastoji da se i u
domenu transporta i komunikacija što brže
priključi razvijenim zemljama Evrope i svijeta u
čemu i postiže određene rezultate.
 Bez dobrih komnikacija nema ni
ekonomksog razvoja.
ŽELJEZNIČKI SAOBRADAJ U BiH
Željeznice u BiH imaju istorijsku
funkciju kao dominantni vid transporta koji
podržava razvoj teške industrije koja je bila
preovladavajuća u prethodnom periodu kao i
industrijskih grana rudarstva i kamenoloma, a
koje su najčešće smještene u
blizini željezničkih koridora.
 Prva željeznička pruga u BiH (Dobrljin –
BanjaLuka) datira još iz 1872. godine.
 CESTOVNI SAOBRADAJ U BiH
 Cestovni saobraćaj, uz ostale elemente
saobraćajnog sistema, predstavlja krvotok
privrednog razvitka nekog društva.
 To nameće potrebu odgovora na pitanje utjecaja
doprinosa cestovnog saobraćaja na razvoj
turizma kao značajne privredne grane.
 Cestovni saobraćaj i infrastruktura u
Bosni i Hercegovini je u nadležnosti različitih
institucija na različitim nivoima vlasti (općina,
kanton, entiteti i država BiH).
 POMORSKI SAOBRADAJ U BiH
 BiH je međunarodno verificirana
kao pomorska država, a potpisnica je
konvencija, rezolucija, direktiva i ugovora koji se
odnose na pomorski transport.
 Sporazumom između Federacije
BiH i Hrvatske iz maja 1995. godine
BiH je odobren izlaz na Jadransko
more kroz hrvatsku teritoriju preko
luke Ploče.
 RIJEČNI SAOBRADAJ U BiH
Prije 1990. sljedeće rijeke u BiH su imale značajnu
komercijalnu, društvenu i rekreacionu funkciju:
 Sava, plovna dužinom od 333 riječnih km (od 175
rkm do 507 rkm);
 Neretva, plovna dužinom od 4 km od Metkovića
do Gabele;
 Ušća Une, Bosne i Drine su korištena za transport
građevinskog materijala.
 Jezera Modrac, Jablanica, Salakovac, Grabovica,
Hutovo Blato, Husko i Pliva imali su sportsko-
rekreativnu funkciju.
 RIJEČNI SAOBRADAJ U BiH
Značaj toka rijeke Save, koji predstavlja
blizu 1/100 ukupne evropske riječne
mreže je po raspadu bivše SFRJ znatno
porastao s obzirom da predstavlja vezu
tri (3) države:
 Hrvatske,
 BiH i
 Srbije.
 VAZDUŠNI SAOBRADAJ U BiH
Jedini aerodrom osposobljen i opremljen za civilnu avijaciju
u predratnom periodu u BiH bio je aerodrom u Sarajevu.
Danas BiH ima četiri (4) aerodroma:
 Sarajevo,
 Banjaluka,
 Tuzla i
 Mostar.
Sarajevski aerodrom je smješten u kotlini,
okružen planinama na nadmorskoj visini od 520 m.
Zimske mjesece, posebno decembar i januar karakterizira
velika magla, sa temperaturom -6 C do –25 C, te
velike snježne padavine.
 TURIZAM U FUNKCIJI
EKONOMKSOG RAZVOJA BiH
Bosna i Hercegovina treba i
mora više da ulaže u turizam jer
imamo turističke kapacitete, ali uz mala
ulaganja treba da ih stavimo u funkciju.
 Najveći dio svjetskih naučnika i
analitičara smatraju da je uz genetiku i
informatiku fenomen 20 stoljeća i
budućnosti turizam.
 TURIZAM U FUNKCIJI
EKONOMKSOG RAZVOJA
 Bosna i Hercegovina ranije nastupala kao dio
jugoslovenske turističke ponude, Bosna i Hercegovina
je uspjela da za relativno kratak period postane
poznata pod sopstvenim imenom kao lijepa,
atraktivna, bezbjedna destinacija.
 Veoma je blizu svim evropskim metropolama i u njoj
se turisti osjećaju prijatno, s obzirom na
gostoljubivost naroda.
 To je vidljivo po pisanju najutjecajnijih svjetskih
dnevnika i magazina koji u Bosni i Hercegovini
najčešće pišu u superlativu, kada je u pitanju turizam.
 TURIZAM U FUNKCIJI
EKONOMKSOG RAZVOJA BIH
Bosna i Hercegovina ima duboke korijene turističkog
organiziranja i raspolaže sa :
 prirodnim,
 kulturnim,
 klimatskim,
 rekreativnim,
 kulturološkim,
 gastronomskim i
 drugim resursima kao pretpostavka daljeg ubrzanijeg
razvoja turizma u regiji i priključenju evropskoj
turističkoj ponudi.
 TURIZAM U FUNKCIJI
EKONOMKSOG RAZVOJA BiH
 Za uzimanje dijela evropskog turističkog kolača
neophodno je pored svih aspekata u boljoj
organiziranosti turizma u potpunosti razviti sve
vidove saobraćaja, a time i drumski saobraćaj u
Bosni i Hercegovini, poboljšati postojeću mrežu
puteva rekonstrukcijom i rehabilitacijom,
izgraditi novu mrežu putnih pravaca, a posebno
što ranije u cijelosti izgraditi autoput na koridoru
Vc kao osnovu povezivanja sjevera i juga zemlje i
uključenje u Evropske putne pravce.
 TURIZAM U FUNKCIJI
EKONOMKSOG RAZVOJA BiH
 Razvoj turizma u Bosni i Hercegovini je direktno
povećanje izvoza Bosne i Hercegovine.
 Za nas kao malu zemlju nema druge alternative
rastu utemeljenom na izvozu, ocjena je
ekonomskih analitičara.
 U tom smislu i postoje i obaveze i zadaci države
Bosne i Hercegovine kao i njenih entiteta i nižih
nivoa vlasti u razvoju saobraćaja i turizma, jer se
nigdje u svijetu turizam nije razvio bez pomoći i
učešća države.
 UVOĐENJE PDV-a I NJEGOV
ZNAČAJ ZA EKONOMKSI RAZVOJ
BiH
 PDV je vrsta poreza na promet kojim se
oporezuju sve faze prometa, počev od proizvođača
do potrošača.
 Uvođenje PDV-a 1.januara 2006 godine u visini od
17%,zasigurno je najbolji projekat u Bosni i
Hrrcegovini poslije rata i predstavlja vrhunac
reforme sistema indirektnog oporezivanja u BiH.
 Porezna politika predstavlja izraz nacionalnog
suvereniteta i dio je cjelokupne ekonomske
politike jedne države.
 UVOĐENJE PDV-a I NJEGOV
ZNAČAJ ZA EKONOMKSI RAZVOJ
BiH
 1. Implementacija PDV 2006 godine imala je
višestruke pozitivne efekte na ekonomiju BiH. U toj
godini Bosna i Hercegovina imala je ekonomski i
fiskalni napredak.
 Npr. u 2005.godini BDP je bio 14.455 milijardi KM,a
nakon uvođenja PDV-a 2006.godine BDP je porastao
na 17.559.6 milijardi KM,što je značilo povećanje od
11,2% i što je veće u odnosu na zemlje u okruženju.
 2. Došlo je povećanja izvoza i smanjenje uvoza,što je
doprinjelo smanjenju trgovinskog deficita,koje je
vodilo i smanjenju deficita tekućeg računa.
 UVOĐENJE PDV-a I NJEGOV
ZNAČAJ ZA EKONOMSKI RAZVOJ
BiH
 3. Uvođenje PDV-a dovelo je do smanjenja sive ekonomije, tako
da se dio sive ekonomije uključio u regularne tokove, a što je
imalo jako pozitivne efekte na ekonomiju BiH.
 4. Došlo je do povećanja poreske baze, odnosno broja poreskih
obveznika i veće finansijske discipline.
 5. Duplo je povećan broj poreskih obveznika s 20.000 na 40.000
što je uticalo na rast prihoda.
 6. Uvođenjem PDV-a dobili smo suficit na svim nivoima, da nam
prihodi rastu, dobro napreduju, međutim vođenje fiskalne
politike nije bilo dobro, jer umjesto da te prihode usmjerimo u
razvoj, oni su završili u potrošnji. Došlo je do povećanja plata na
svim nivoima, iako to povećanje plata nije pratila produktivnost.
 7. Zahvaljujući PDV-u došlo je do povećanja investicija u Bosni i
Hercegovini,do povećanja proizvodnje i zaposlenosti.
 EFEKTI PDV-a NA EKONOMKSI
RAZVOJ BiH
 - Uvođenje PDV-a ima veoma pozitivne efekte na
punjenje budžeta BiH.
 - Pored ekonomskog uticaja PDV, predstavlja važan
korak ka stvaranju jedinstvenog ekonomskog
prostora i u izgradnji državnih institucija.
 - Implementacija PDV-a u BiH završena je uspješno i
imala jako pozitivne efekte na ekonomiju Bosne i
Hercegovine, koju nažalost naša vlast nije znala
iskoristiti, umjesto da višak prihoda usmjere u razvoj i
podsticaje proizvodnje, sve je završilo u potrošnji-u
novčanicama budžetskih korisnika.
 EFEKTI PDV-a NA EKONOMKSI
RAZVOJ BiH
 - U implementaciji PDV-a ostvaren je visok nivo
koordinacije aktivnosti među različitim nivoima
vlasti.
 - PDV je ojačao konkurentnost ekonomije BiH i počeo
stimulatvno djelovati na rast izvoza zbog povrata
poreza.
 - PDV je kreirao pretpostavke za veća
ulaganja,zapošljavanje, veća izdvajanja za socijalnu
zaštitu,povratnike i raseljena lica.
 - Rast cijena samo je djelimično bio uzrokovan
uvođenjem PDV-a, a značajnim djelom i rekordnim
poskupljenjima energenata na međunarodnom
tržištu.
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
 Ulaganje u obrazovanje je najisplativija investicija
svakog društva, svake države, jer ekonomski rast i
ekonomski razvoj ne ovise samo od tehnološke
modernizacije i novca, već i od nivoa i kvaliteta
obrazovanja.
 Ljudski resurs je bogatstvo jednog društva,jedne
države a znanje je moć i najveće bogatstvo svakog
pojedinca.
 Nema ekonomksog razvoja bez kvalitetnog
obrazovanja.
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
Obrazovanje mora biti usklađeno sa tržištem rada,
te fleksibilno kako bi se brzo moglo prilagođavati
potrebama tog tržišta.
 Obrazovanje i znanje su temalj, baza, fundament
svega ostalog i glavni faktor za ubrzani i održivi
ekonomski razvoj svake države.
 Moderne ekonomije svoj uspjeh grade isključivo
na kvalitetnim kadrovima, obrazovanom
menađmentu, dobro obučenoj radnoj snazi, tako
da kod njih proces obrazovanja i usavršavanja
zaposlenih i menadžera je stalan proces.
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
 Ključni faktor ekonomskog razvoja svakog društva,
svake države je planiranje kadrova i njihovo
obrazovanje.
 S toga ulaganje u obrazovanje ne bi se smjelo tretirati
kao trošak, već kao ulaganje u proširenu
reprodukciju, ulaganje u razvoj, prosperitet i.t.d.
 Bosna i Hercegovina mora posvetiti veću pažnju u
obrazovanju i kroz zakone na svim nivoima sistemski
riješiti finansiranje i osiguranje standarda
obrazovnim institucijama u skladu s našim
mogućnostima i potrebama.
 Mi još nismo suštinski izvršili reformu obrazovanja.
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
 Trebamo rasteretiti nastavni plan i program
osnovnog i srednjeg obrazovanja i njegovo
usklađivanje sa Evropskim i svjetskim
standardima.
 Kad je u pitanju visoko obrazovanje moramo naše
programe i planove uskladiti s potrebama tržišta
rada
 Kad su u pitanju mladi opredijelimo se za takvo
obrazovanje koje će djecu i omladinu obrazovati
da kreativno misle, kritički rasuđuju i djeluju.
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
Obrazovan čovjek i dobar menadžer su osnovne
poluge razvoja moćnih ekonomija zemalja
zapadne Evrope i Amerike.
Navešćemo jedan primjer:
 Imamo dvije firme jednu iz Bosne i Hercegovine i
jednu iz Amerike.
 Firme proizvode isti proizvod i imaju isti broj
uposlenih-100 radnika.
 Firma iz Amerike ime duplo veću proizvodnju, 5 puta
veći izvoz
 i postiže 3 puta veću cijenu od naše firme-ZAŠTO?
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
Odgovor je jednostavan:
 - Zbog obrazovanog menadžmenta i dobro educiranih
i obučenih radnika.
 - Menadžer iz Amerike je obrazovan i govori više
stranih jezika, za razliku od menadžera iz BiH, koji u
većini nisu obrazovani, a neki ne znaju dobro ni
bosanski jezik,
 - Firma iz Amerike puno ulaže u edukaciju
menadžmenta i radnika, obrazovanje, marketing,
reklamu,promociju i prisutna je na svim svjetskim
sajmovima, dok naš direktor smatra da je to skupo
ulaganje.
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
 - Dizajn i pakovanje kod firme iz Amerike je
luksuzno, s čim se postiže visoka cijena.
 -S aspekta produktivnosti, ekonomičnosti i
rentabilnosti u firmi iz Amerike uposleno je 5
radnika u administraciji, a kod nas u BiH 30, što
opterećuje cijenu koštanja-prodajnu cijenu i
nismo konkurentni na svjetskom tržištu
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
 Iz ovog primjera se vidi kolika je važnost dobrog
menadžera i kvalitetnog obrazovanja u
uspješnom poslovanju firmi, koje su glavni
nosilac ekonomskog rasta i ekonomskog razvoja
svake države.
 Bosna i Hercegovina s ovakvim obrazovanjem i
odnosom države prema njemu, ne može imati
stabilan ekonomski rast i razvoj te ne može
stvoriti samoodrživu ekonomiju .
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
 Znanje je moć i najveće bogatstvo svakog pojedinca.
 Čovjeku možete uzeti sve ali pamet ne.
 U eri treće naučno-tehnološke revolucije, sve više se
uvažava saznanje da uspješnost firmi ne ovisi samo od
novca i tehnološke modernizacije, već i od nivoa
obrazovanja i od uključivanje nauke u tehnološke i
ekonomske procese.
 Znanje je moć i vrlina, dok se u savremenom
svijetu vrijednost istine dokazuje silom.
 U prošlosti znanje je bilo upućeno na moć,
ali nije bilo identično sa njom.
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
 Nažalost, kod nas u Bosni i Hercegovini to nije
tako i još uvijek obrazujemo kadrove za biroe
za zapošljavanje, a ne za potrebe tržišta rada.
 Ova neusklađenost između obrazovanja i
tržišta rada najviše pogađa mlade s
fakultetskim diplomama.
 Jedan od razloga je i naš Dejtonski ustav, koji
je kantonima i entitetima prepustio
nadležnosti u obrazovanju.
 OBRAZOVANJE I KADROVI U
FUNKCIJI EKONOMKSOG RAZVOJA
BiH
 Bosna i Hercegovina je zemlja u tranziciji,
ekonomska situacija je loša, imamo velik
broj nezaposlenih, a na drugoj strani
opterećena je visokim troškovima
školovanja, dok se lica zapošljavaju na
poslovima koji su ispod njihovih
kvalifikacija ili na tržištu rada ne postoje
kadrovi čija su znanja dovoljna za
obavljanje određenih poslova.
OBRAZOVANJE I UBRZANI-ODRŽIVI
EKONOMKSI RAZVOJ
Ubrzanog i održivog ekonomskog razvoja nema
bez kvalitetnog obrazovanja i jedinstvenog
ekonomskog prostora.
 Najbolji primjer ubrzanog i održivog
ekonomskog razvoja je Turska.
 To je država koja je u posljednjih 8 godina najviše
investirala u obrazovanje i u tom periodu Turska
je doživjela ekonomsku ekspanziju, otplatila je
sav dug MMF-u i razvija se na svim poljima.
OBRAZOVANJE I UBRZANI-ODRŽIVI
EKONOMKSI RAZVOJ
 Bosna i Hercegovina ima šanse za ubrzani
ekonomski razvoj ako u budućnosti bude puno
više ulagala u obrazovanje i nauku, te obrazovne
programe uskladila sa potrebama tržišta rada.
 Ključni problem je nezaposlenost i neadekvatan
sistem obrazovanja, odnosno njegova
neusklađenost s tržištem rada.
 Pažnja bi se trebala posvetiti reviziji školskih
planova i programa, kako bi se stečene vještine i
znanja prilagodili zahtjevima tržišta.
OBRAZOVANJE I UBRZANI-ODRŽIVI
EKONOMSKI RAZVOJ
 Jedinstvo, saradnja i povezivanje obrazovnih
institucija s poslodavcima je nužno i potrebno
u cilju pokretanja privrede, zapošljavanja,
ubrzanog ekonomskog razvoja i progresa.
 Svijest mladih ljudi se treba
mijenjati tako da, umjesto očekivanog
radnog mjesta u javnoj upravi koje garantira
sigurnost i redovna plate, iniciraju projekte,
postanu inovatori i pokretači formiranja firmi
ili dio lanca velikih kompanija.
OBRAZOVANJE I UBRZANI-ODRŽIVI
EKONOMKSI RAZVOJ
 Obrazovni sistem i studijski program trebaju
biti u funkciji potreba tržišta rada i stvaranja
dobrih ekonomskih rezultata.
 Budućnost traži kadrove koji će biti u
stanju da upravljaju svjetskim ekonomijama
na globalnom nivou, kao i malim
preduzećima, a to znači koncept vječitog
učenja i educiranja.
 Globalni pasoš da mladi svoje zaposlenje
mogu nađu na svjetskom tržištu rada.
 SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA I
NJEN UTICAJ NA EKONOMKSI
RAZVOJ BiH
 Svjetska kriza nastala je 2007 godine u SAD na
američkom tržištu, velikom finansijskom
krizom izazvanom problemima na tržištu
hipotekarnih kredita.
 Veliki broj dužnika nije bio platežno sposoban
da otplaćuje svoje kreditne obaveze i američke
banke koje su imale velika očekivanja u
pogledu profita,upravo po osnovu plasiranih
kredita našle su se pred bankrotom.
 SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA I
NJEN UTICAJ NA EKONOMKSI
RAZVOJ BiH
 Međutim, kriza se nije zaustavila samo na tržištu
hipotekarnih kredita, ona je zahvatila cjelokupno
američko finansijsko tržište.
 I pored toga što je kriza izbila na finansijskom tržištu
SAD, za veoma kratko vrijeme ona se proširila i imala
utjecaj na tržištima u cijelom svijetu kao i u BiH.
 Ovako brzo širenje krize na cijeli svijet pokazuje nam
koliko su tržišta svijeta međusobno povezana.
 KRIZA KAPITALA PRENEŠENA NA KRIZU NARODA
POSLJEDICE SVJETSKE EKONOMKSE
KRIZE
Kriza je do sada proizvela niz teških ekonomskih i
socijalnih posljedica koje će se vremenom samo
uvećavati.
Među najtežim posljedicama su:
 Smanjenje svjetskog bruto domaćeg proizvoda,
 Povećanje nezaposlenosti,
 Smanjenje vrijednosti svjetske trgovine i usluga,
 Bitno smanjenje direktnih stranih investicija,
 Sve teže dobivanja kredita u inostranstvu i
zapadanje u dužničku krizu velikog broja
zemalja,
POSLJEDICE SVJETSKE EKONOMKSE
KRIZE
 Smanjenje priliva deviza po osnovu doznaka radnika
zaposlenih u inostranstvu,
 Protekcionizam koji praktikuje sve veći broj zemalja,
 Sve veće gubljenja povjerenja, naročito poslije samita G-
20 održanog početkom aprila tekuće godine,
 Kriza Svjetske trgovinske organizacije, pogotovo nakon
nagovještaja najvećeg pobornika slobodne svjetske
trgovine SAD.a da se mogu povući iz te organizacije.
Posljedice krize posebno su odrazile i imale negativan uticaj
na velike svjetske kompanije i njihovo poslovanje.
Došlo je do velikog pada profita i vlasnici kompanija bili su
prinuđeni da otpuštaju svoje radnike.
MJERE ZA UBLAŽAVANJE SVJETSKE
EKONOMKSE KRIZE
Mjere fiskalne politike :
 Javni radovi,
 Projekti javnog zapošljavanja,
 Promjene poreznih stopa .

Mjere monetarne politike:

 Politika ograničavanja novčane ponude ,

 Stabilnost domaćeg novca i njegovog deviznog tečaja ,
 Monetarna ravnoteža,
 Povećanje investicija.
 Povećanje BDP i proizvodnje
 Povećanje zaposlenosti .
UTICAJ I POSLJEDICE EKONOMSKE
KRIZE NA EKONOMKSI RAZVOJ BiH
Ekonomska kriza je imala i ima negativne
posljedice po ekonomiju BiH, jer prije dolaska
krize u BiH 2008.
Godine, ekonomija Bosne i Hercegovine na
makroekonomskom planu imala je fiskalni i
ekonomski napredak:
 BDP je imao trend rasta unazad 3 godine, 2005
(6%), 2006 (6%) i 2007 (6,5%),
 Izvoz je povećan a smanjen uvoz,
 Smanjen deficit,
UTICAJ I POSLJEDICE EKONOMKSE
KRIZE NA EKONOMKSI RAZVOJ BiH
 Devizne rezerve su se povečavale a
2007 godine iznosile su 6.650 milijardi
km,
 Inflacija 4,9% -2007 godine,
 Povećana štednja,
 Povećana zaposlenost,
 Povećane investicije,
 Povećana proizvodnja
UZROCI EKONOMKE KRIZE U BiH
Kriza u BiH ima više uzroka:
 Prije svega politička nestabilnost,
 Loše stanje ekonomije
 Odsustvo pravne države,
 Niska efikasnost reformi,
 Visok stepen nezaposlenosti i siromaštva,
 Nizak nivo koordinacije između različitih nivoa
vlasti,
 Neefikasne institucije,
 Velika uloga međunarodne zajednice.
 UZROCI EKONOMSKE KRIZE U BiH
 Globalna ekonomska kriza i njeno širenje na Bosnu i
Hercegovinu imalo je jako negativan efekat na
ekonomiju BiH.
 Reagiranje vlasti na krizu u početku nije bilo, oni su
smatrali da će nas kriza mimoići, iako je poznato da su
naše banke i naša ekonomija ovisni o utjecaju izvana.
 Kriza u BiH postala je ambijent u kojem se živi,
ambijent koji kreira pogled na svijet, na reforme, na
budućnost.
Zaoštravanje krize u BiH praćeno je:
 Padom ekonomske aktivnosti,
 Usporavanjem ili zaustavljanjem reformi,
UZROCI EKONOMSKE KRIZE U BiH
 Politizacijom krize i njenih posljedica,
 Zaoštravanjem pitanja raspodjele javnih prihoda,
 Smanjenjem mogućnosti finansijske intervencije
vlasti,
 Otežanom postizanju konsenzusa povodom
zaduživanja,
 Rastom poreskog opterećenja,
 Socijalizacijom gubitaka i investicionih promašaja,
 Sklonost ka protekcionizmu,
 Usporavanje Evro integracija.
 SVJETSKA EKONOMKSA KRIZA
 Kriza koja je prvo zahvatila SAD, a zatim se
proširila na ostale zemlje nije nastala slučajno.
 Kriza je nastala kao posljedica vođenja
neodgovorne poslovne politike nadležnih
državnih institucija za kontrolu finansijskog
tržišta i nestručnosti u radu rejting agencija, kao i
fundamentalnih slabosti koje godinama postoje u
oblasti finansijske kontrole i regulative SAD.
 Kao što znamo velika ekonomska kriza 30-tih
godina odredila je sudbinu civilizacije u
dvadesetom (20) vijeku.
 SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA
 Nesumnjivo je da će velika ekonomska
kriza s početka 21-og stoljeća odrediti našu sudbinu
i vjerovatno suštinski promjeniti privredni sistem i
geopolitičke odnose na planeti.
 Poredeći krizu s početka 21-og stoljeća i veliku krizu
30-tih godina evidentno je:
 Da su obe krize nastale u SAD i odatle se proširile na
cijeli svijet,
 Kriza s početka 21-og stoljeća se smatra
dramatičnijom od krize 30-tih godina,
 Krizu 30-tih karekterizirao je brzi slom-krah berze,
dok je pad berze sadašnje krize nešto sporiji.
SVETSKA EKONOMKSKA KRIZA
 Produbljavanje krize u ambijentu koji se sporo
mijenja može imati za posljedicu vrlo spor
oporavak BiH u postkriznom peridu.
 Činjenica je da BiH ne može računati na široku
međunarodnu finansijsku podršku sličnu onoj
neposredno poslije rata.
 Najveći dio tereta oporavka od krize podnijet će
građani BiH.
KRIZA KAPITALA-KRIZA GRAĐANA
 MAKROEKONOMKS SITUACIJA U
BiH i EKONOMKIS RAZVOJ
 Ekonomska situaciju u Bosni i Hercegovini nije dobra,
iako na makroekonomskom planu nemamo tako loše
ekonomske pokazatelje.
 I pored toga što Bosna i Hercegovina na
makroekonomskom planu ima blagi rast, u BiH se
loše živi, a glavni problem su nezaposlenost i
siromaštvo.
 Znači, Bosna i Heercegovina ima makroekonomsku
stabilnost, ali i mikroekonomsku nestabilnost.
 Bosna i Hercegovina ima najkompliciraniji ustav na
svijetu i s ovakvim ustavom ne može stvoriti
samoodrživu ekonomiju - ne može naprijed.
MAKROEKONOMSKA SITUACIJA U
BiH i EKONOMSKIR AZVOJ
 Svi nam makroekonomski pokazatelji pokazuju da
BiH kao država sa 3 do 4 miliona stanovnika nije
ekonomski održiva iako je bogata s prirodnim
resursima.
 Bosna i Hercegovina je umjereno zadužena zemlja,
 Imamo oko 6,7 milijaardi KM deviznih rezervi,
 Malu inflaciju,
 Veliku privatnu štednju domaćinstva oko 9,5 milijardi
KM, Ali zbog ovakvog ustava, gdje nemamo kormilara
broda, imamo probleme u ekonomksom razvoju.
 MAKROEKONOMSKI PROBLEMI U
BiH
Najveći makroekonomski
problemi u Bosni i Hercegovini su:
 1.visoka nezaposlenost,
 2.visoka inflacija,
 3.spor ekonomski rast,
 4.mikroekonomsku nestabilnost.
 5.velik trgovinski deficit,
 6.veliki budžetski deficiti na svim nivoima,
MAKROEKONOMSKI PROBLEMI U
BiH
 7.nizak kreditni rejting,
 8.politička nestabilnost,
 9.velika zaduženost,
 10.nemamo povoljan ambijent za
ulaganja,
 11.prevelika i preglomazna
administarcija,
 12.prevelika javna potrošnja.
MAKROEKONOMSKA SITUACIJA U
BiH
 Država nam je preskupa i ovoliku javnu
potrošnju nebi mogle izdržati ni mnogo bogatije
države od BiH, te stoga pod hitno trebamo
krenuti u ekonomske reforme, kresanje državne
administracije i smanjivanje javne potrošnje.
 Šta treba uraditi da bi se u Bosni i Hercegovini
pokrenuo ekonomski rast i razvoj?
Prije svega Bosna i Hercegovina treba da
uvede kontrolu i finansijsku disciplinu na svim
razinama vlasti.
MAKROEKONOMSKA SITUACIJA U
BiH
 BiH nema kontrolu nad platama jer
fiskalni savjet na nivou države ima
koordinirajuću ulogu, tako da nam pojedini
načelnici, savjetnici, činovnici na nižim nivoima
vlasti imaju velike plate, čak mnogo veće od
državnih ministara i premijera.
 Kao što se vidi iz priloženog najveći
ekonomski problemi u BiH, osim
nezaposlenosti i siromaštva, su preglomazna
administarcija i prevelika javna potrošnja.
MAKROEKONOMKSA SITUACIJA U
BiH
 Privreda u BiH je u veoma teškoj ekonomskoj
situaciji.
 U Bosni i Hercegovini neophodne su
ekonomske reforme, smanjivanje administarcije
i usklađivanje javne potrošnje s realnim
mogućnostima.
 Možemo trošiti samo onoliko koliko
zaradimo a povećanje plata mora da prati
produktivnost.
 Niko nije protiv visokih rezultata ako iza njih stoji
rezultat.
 Nema bogate države bez bogatih pojedinaca.
MAKROEKONOMSKA SITUACIJA U
BiH
 Ekonomske reforme su nužne i
neophodne, one nam jedino mogu pokrenuti
privredu, donijeti svijetliju budućnost i bolji život
za sve građane, te stoga ekonomija i ekonomske
reforme treba da budu prioritet u radu svih vlada.
 Ekonomija treba da bude osnovni činilac u
reintegraciji države BiH i ekonomiju treba
odvojiti od politike.
MAKROEKONOMKSA SITUACIJA U
BiH
Do pojave velike ekonomske krize( .godine) BiH je
imala ekonomski rast i razvoj:
 -GDP je imao u prosjeku trend rasta od 6%,
 -inflacija 2 do 5%,
 -devizne rezerve su dostigle najviši nivo 6,7
milijardi km,
 -vanjski dug je bio 4,2 milijarde km,
 -kreditni rejting nam je bio dobar i dosta boljhi
od zemalja iz okruženja s prosječnom kamatom
od 7,2%,
 MAKROEKONOMKSA SITUACIJA U
BiH
 -došlo je do povećanja proizvodnje,
 -povećanja izvoza,smanjenje uvoza i smanjenje
deficita,
 -došlo je do povećanja investicija i zaposlenosti.
Međutim, BiH nije vodila ispravnu fiskalnu
politiku, tako da se uvećani prihodi od uvođenja
PDV-a nisu pametno uložili u razvoj već u
potrošnju, što se vratilo kao bumerang i
nespremni smo dočekali ekonomsku krizu.
MAKROEKONOMSKA SITUACIJA U
BiH i EKONOMKSI RAZVOJ
 Prije dolaska ekonomske krize
(2008.godina) svjetska ekonomija je bila
moćna, bili su povoljni krediti s malim
kamatama i dugim gresjom otplate i
umjesto da se BiH tad zadužuje, mi smo
sad prinuđeni da se pod vrlo nepovoljnim
uslovima zadužujemo.
 “Kuća se pokriva kad je sunce a ne
kad kiša pada“.
EKONOMSKA KRIZA I EKONOMSKI
RAZVOJ U BiH
Kriza još uvjek traje, svaki dan nam se povećava
nezaposlenost, gašenje preduzeća, prihodi su nam
manji, deficiti u budžetima i sve nam ovo govori da
moramo primijeniti dva (2) zlatna
ekonomska pravila koja se primjenjuju svugdje
u svijetu a to je:
1. možemo se zadužiti samo 40% do visine
BDP i
2. sve zaduženje mora da bude usmjereno u
razvoj.
 BiH I EKONOMSKI RAZVOJ
 Bez povećanja investiranja, povećanja
proizvodnje i potrošnje, Bosna i Hercegovina ne
može izaći iz krize, primjer su SAD, Velika Britanija i Japan,
svjetske ekonomske sile, mnogo su zadužene zemlje, ali su
ekonomski moćne.
 Japan je svjetska ekonomska sila koja ima 180%
zaduženja u odnosu na GDP, a BiH ima 58% u odnosu na
ukušpan GDP, kad se uzme vanjski i unutrašnji dug.
 Međutim, SAD, Velika Britanija i Japan svaja zaduženja
ulažu pametno u razvoj, infrastrukturu, proizvodnju u ono
što stvara novu vrijednost, a ne u potrošnju kao BiH.
 BiH i EKONOMKSI RAZVOJ
Bosna i Hercegovina ima ekonomske
potencijale i resurse, samo ih trebamo pametno
koristiti i staviti u funkciju.
BiH se treba još zadužiti i uložiti u
infrastrukturu i energetiku, jer Bosna i
Hercegovina na osnovu svojih prirodnih resursa u
energetici može pokrenuti velike investicije s
velikim zapošljavanjem u svim granama.
BiH posebno ima ogroman potencijal u
energetici, koji nije iskorišten, i sada kada
globalno u svijetu prijeti nestašica energije i
energetskih resursa.
 BiH i EKONOMSKI RAZVOJ
 Također, BiH treba dovršiti proces
privatizacije, treba dovršiti proces prodaje javnih
preduzeća, kao dio ili cjelinu, i taj novac treba uložiti
pametno u kapitalne investicije, a ne u potrošnju.
 Novac od privatizacije jednom se dobiva i
zato ga treba pametno uložiti u razvoj, a najbolje je da
se uloži u infrastrukturu.
 Javni radovi i izgradnja puteva su najbolji
način da se pokrene ekonomski rast i ekonomski
razvoj Bosne i Hercegovine.
 BiH i EKONOMSKI RAZVOJ
Bosna i Hercegovina je mala država
sa bogatim prirodnim resursima,
trebamo te resurse da stavimo u funkciju i da
pokrenemo razvoj, a ne kao sada da služimo kao
sirovinska baza nekim razvijenim
državama.(npr.Italija izvozimo trupce i građu).
 BiH na bazi svojih resursa ima sve
preduvjete da potakne ekonomski rast i
razvoj i da postane država ugodnog življenja i
uspješnog poslovanja.
 NEZAPOSLENOST U BiH i
EKONOMSKIR AZVOJ
 U Bosni i Hercegovini problem svih
problema je „NEZAPOSLENOST“ i to prije
svega mladih obrazovanih ljudi.
 Armija nezaposlenih je na berzi rada s
malim ili gotovo nikakvim šansama za
posao.
 U oktobru 2014 godine u Bosni i
Hercegovini bilo je 547.664.nezaposlena,a
ove godine taj broj je oko 575.000.
 NEZAPOSLENOST U BiH i
EKONOMKSI RAZVOJ
 Broj nezaposlenih u BiH naročito se uvećao u
2009 godini-godini početka ekonomske krize.
 Najveći broj nezaposlenih lica prema
evidencije zavoda za zapošljavanje je došao
iz privatnog sektora kroz prestanak radnog odnosa
na određeno vrijeme, sporazumni prekid radnog odnosa,
odnosno kao tehnološki višak.
 U ekonomskoj krizi banke su pooštrile kriterije
za kreditiranje, što je najviše pogodilo privatni sektor,koji
je bio prinuđen da smanjuje broj zaposlenih.
 NEZAPOSLENOST U BiH i
EKONOMKSI RAZVOJ
 Poseban problem u BiH su zapošljavanje
mladih.
 Zbog nezaposlenosti veliki broj mladih
obrazovanih kadrova odlazi u
inostarnstvo da radi, iako je država u njih uložila
ogromna sredstva.
 U ispitivanju koje je provedeno među mladima
između 18 i 30 godina, oko 70% mladih u BiH je
nezaposleno.
 Otvaranje radnih mjesta i dalje ide sporo, a
nezaposlenost je vrlo visoka.
 NEZAPOSLENOST U BiH i
EKONOMKSI RAZVOJ
Nezaposlenost je najveći problem koji
pogađa mladu generaciju, kako u urbanim,
tako i u ruralnim dijelovima BiH, a u kombinaciji
sa stambenim problemima, stalnom
ekonomskom krizom, mladi ljudi zapadaju u
stanje očaja i planiraju iseljenje kao jedinu
mogućnost da osiguraju dostojnu budućnost.
Danas je prisutan trend velikog odliva
mladih kadrova iz BiH radi zaposlenja.
 NEZAPOLSENOST U BiH i
EKONOMSKI RAZVOJ
Glavno pitanje za BiH kad je u pitanju
zaposlenost je:
 1.kako obezbijediti povoljan poslovni ambijent,
 2.kako potaknuti i privući investicije,
 3.kako rasteretiti i pokrenuti privredu,
 4.kako povećati proizvodnju i izvoz,
 5.kako smanjiti uvoz i trgovinski deficit,
 6.kako povećati produktivnost i
 7.kako potaknuti i povećati zapošljavanje da se
stanovništvo zapošljava i živi od svoga rada.
 NEZAPOSLENOST U BiH i
EKONOMKSI RAZVOJ
Bosna i Hercegovina da bi imala ekonomski
razvoj, prije svega treba da:
1. smanji javnu potrošnju,
2. smanji plate, a da povećanje plata prati
produktivnost,
3. privredi, domaćoj proizvodnji, poljoprivredi i
turizmu dati poticaje i olakšice, te
4. pokrenuti kapitalne investicije u energetici i u
infrastrukturi.
PREGLOMAZNA ADMINISTRACIJA
KAO PREPREKA EKONOMKSOM
RAZVOJU
Bosni i Hercegovini su neophodne
USTAVNE REFORME da stvori:
1. funkcionalniju,
2. jeftiniju i
3. efikasniju državu, koja će biti sposobna
da stvori samoodrživu ekonomiju ,rast i
razvoj.
 PREGLOMAZNA ADMINISTRACIJA
KOA PREPREKA EKONOMKSOM
RAZVOJU BiH
U BiH između ostalog imamo:
 dvije (2) države u državi a jedna država ima deset
(10) državica,
 četrnaest (14) vlada,
 četrnaest parlamenata,
 preko 150 ministarstava, toliko ministara,
zamjenika, pomoćnika, vozača, sekretarica itd.
 185 općina,
 199 budžeta a nemamo kormilara broda.
PREGLOMAZNA ADMINISTRACIJA
KAO PREPREKA EKONOMSKOM
RAZVOJU BiH
 Zbog ovakve preglomazne
administracije i prevelike javne
potrošnje, država se neopravdano zadužuje i
povećava namete privredi koja je već
preopterećena raznoraznim davanjim i
izdvajanjima.
 S toga u BiH su neophodne ekonomke
reforme i kresanje javne potrošnje.
 To je bolan rez na kratki rok ali na
dugi rok je jako efikasan.
 TRGOVINSKI DEFICIT KAO
PREPREKA EKONOMKSOM
RAZVOJU BiH
 Trgovinski deficit u Bosni i Hercegovini je
veliki problem i on je u 2014. godini iznosio
6.849.296.000 KM, što pokazuje da je uvećan za
9,45% u odnosu na prethodnu godinu.
 Ovakve promjene vanjskotrgovinske razmjene
rezultirale su da je pokrivenost uvoza-izvozom
56,6%, što je manje za 2,16% u odnosu na
2013.godinu.
 BiH uvozi sve i svašta i zato svoju
akumulaciju dajemo drugima.
 TRGOVINSKI DEFICIT KAO
PREPREKA EKONOMSKOM
RAZVOJU BiH
Nažalost Bosna i Hercegovina, još uvijek
daleko više uvozi robe u zemlju, nego što izvozi.
Prema podacima agencije za statistiku za
2013.godinu najveći bh.izvozni brendovi su:
 1.električna energija,
 2.dijelovi za sjedala,
 3.legure aluminija,
 4.šipke od željeza ili nelegiranog čelika i
 5.ženska obuća.
 TRGOVINSKI DEFICIT KAO
PREPREKA EKONOMKSOM
RAZVOJU BiH
Šta BiH treba učiniti da bi se smanjio
trgovinski deficit?
1. Prije svega,Bosna i Hercegovina treba da zaštiti
domaću proizvodnju jer domaća proizvodnja i domaći
proizvod su jedino i najbolje rješenje za izlazak Bosne
i Hercegovine iz ekonomske, socijalne i političke
krize.
2. Svi građani BiH treba da podrže akciju “Kupujmo
domaće proizvode“, jer će na taj način najviše pomoći
sami sebi, nezaposlenima, svojoj djeci i državi Bosni i
Hercegovini.
 TRGOVINSKI DEFICIT KAO
PREPREKA EKONOMSKOM
RAZVOJU BiH
3. BiH treba da donese takve popise i
zakone s kojima će obezbijediti takav
poslovni ambijent, gdje ćemo zaštititi
domaću proizvodnju, što više
proizvoditi, više ulagati u educiranje
kadrova, te da taj domaći proizvod uz
dobar marketing ponudimo svakom
potrošaču.
 TRGOVINSKI DEFICIT KAO
PREPREKA EKONOMSKOM
RAZVOJU BiH
 Također, svi domaći proizvođači koji
proizvode proizvod namijenjen izvozu
treba od države da dobiju poticaje, a za
sve opravdane ekonomske proizvodne programe
država treba da obezbijedi, povoljne dugoročne
kredite s malom kamatnom stopom i dugim grejs
periodom, gdje će se pokretati proizvodnja,
zapošljavati novi radnici, povećavati izvoz, a
smanjivati uvoz, što će na kraju smanjiti
nepovoljni debalans uvoza i izvoza.
 TRGOVINSKI DEFICIT KAO
PREPREKA EKONOMSKOM
RAZVOJU BiH
 Bosna i Hercegovina ima veliki
trgovinski deficit, jer puno više uvozi, nego
što izvozi, uvozi se sve i svašta, razlog tome su jaki
uvoznički lobi, kojima nije u cilju da se pokrene
domaća proizvodnja.
 Bosna i Hercegovina treba više ulagati u
subvencije i poticaje domaće proizvodnje, kao i
zaštititi domaću proizvodnju putem akciza,
prelevmana i carina.
 KRIMINAL,MITO I KORUPCIJA KAO
SMETNJA EKONOMKSOM RAZVOJU
BiH
 Bosna i Hercegovina treba odlučnije da
krene u borbu protiv kriminala, mita i korupcije.
 Kriminal, mito i korupcija su veliki
problem u BiH i negativno djeluju na dolazak
investicija.
 Kriminal, mito i korupcija su nešto najgore
što može zadesiti jedno društvo, jednu državu.
 Nažalost, to zlo zadesilo je i Bosnu i
Hercegovinu.
 KRIMINAL,MITO I KORUPCIJA KAO
SMETNJA EKONOMKSOM RAZVOJU
BiH
 Kriminal,mito i korupcija jako negativno
utiču na ekonomiju Bosne i Hercegovine, jer
smetnja su potencijalnim investitorima da ulažu i
otvaraju fabrike, a to direktno utiče na
ekonomski razvoj.
 Niko neće da ulaže u državu gdje mora da
daje mito i gdje nije siguran za svoj novac.
 Novac je kao zec, najveća kukavica i on se
ulaže samo tamo gdje je sigurno i gdje se može
oploditi.
 KRIMINAL,MITO I KORUPCIJA KAO
SMETNJA EKONOMSKOM RAZVOJU
BiH
 Korupcija, također, negativno utiče i ugrožava
podršku međunarodnih finansijskih institucija,
MMF-a i Svjetske banke.
 Međunarodni kreditori su zabrinuti, jer
njihov novac ne završava tamo gdje je namijenjen,
najčešće se opere i iznese vani.
 Korupcija stimulira postojanje organiziranog
kriminala i sprječava demokratske procese, jer
demokratski sistem podrazumijevaju da su svi ljudi
jednaki pred zakonom, što kod nas nije slučaj.
 KRIMINAL,MITO I KORUPCIJA KAO
SMETNJA EKONOMSKOM RAZVOJU
BiH
 Posebno je korupcija prisutna kod
javnih nabavki, gdje se operu ogromna javna
sredstva, tako da nam se 25 do 30 % poskupljuju
cijene i usluge.
 Sve države u svijetu su postale moćne i
ekonomski jake tako što je pravna država
iznad svega i nema nedodirljivih, pred zakonom
su svi isti,
 NPR; SAD zemlja s 300 miliona
stanovnika ima 3 miliona zatvorenika.
FISKALNA I MONETARNA POLITIKA
U FUNKCIJI EKONOMSKOG
RAZVOJA
 Bosna i Hercegovina treba da vodi
stimulativnu poresku politiku, tako što će
poreskim olakšicama stimulirati zapošljavanje svakog
novog radnika,(oslobađanje poreza za prijem novih
radnika).
 Također, treba stimulirati ulaganja
poreza na dobit, zatim stimulirati uposlene koji
rade na ubiranju poreza.
 Najbolja poreska politika je “Manji
porezi-više poreskih obveznika“, to za
sobom donosi: veće prihode, veću zaposlenost,
blagostanje i ekonomski razvoj u svim sferama života.
FISKALNA I MONETARNA POLITIKA
U FUNKCIJI EKONOMSKOG
RAZVOJA
 Poresku politiku treba približiti svakom
građaninu, tj. učiniti je transparentnom.
 Poreski obveznik mora znati gdje se troši
njegov novac i da on bude subjekt, a ne objekt
poreske politike.
 Edukacija poreskih obveznika i uposlenih
u organima uprave treba da stalan proces.
 Poreske kontrole treba raditi kao na
zapadu,unaprijed se najaviti i to će biti
efikasnije.
 FISKALNA POLITIKA U FUNKCIJI
EKONOMSKOG RAZVOJA BiH
Fiskalnu politiku BiH trebamo voditi kako bi:
 rasteretili privredu,
 ubrzali ekonomski razvoj,
 održali makroekonomsku stabilnost,
 održali fiskalnu ravnotežu,
 smanjili vanjsko-trgovinski deficit i
 uredno servisirati vanjski i unutrašnji dug.
Treba povećati i finansijsku disciplinu u kontroliranju
javne potrošnje, pri čemu treba voditi računa da to ne
ide na teret opterećenja poreskih obveznika.
MONETARNA POLITIKA U FUNKCIJI
EKONOMSKOG RAZVOJA BiH
 Monetarna politika sastoji se od
kontrole novčane ponude od strane
središnje banke, ovisno o fazi privrednog
ciklusa.
 U inflacijskim uvjetima
primjenjuje se politika ograničenja
novčane ponude, dok se u razdoblju
recesije, depresije vodi politika povećanja
agregatne ponude novca.
MONETARNA POLITIKA U FUNKCIJI
EKONOMSKOG RAZVOJA BiH
Uloga Centralne banke BiH
 Važna pretpostavka za očuvanje
makroekonomske stabilnosti i u narednom
srednjoročju treba da ostane vođenje monetarne politike
na principu "valutnog odbora", koji treba da osigura nizak
stepen inflacije, fiskalnu politiku koja će vršiti pritisak na
očuvanje niskog deficita, uz veće ulaganje u javne
investicije i ubrzano provođenje strukturalnih reformi.
Međutim, funkcije Centralne banke BiH bi
se trebale proširiti radi jačanja stabilnosti finansijskog
sektora i podsticaja razvoju tržišta kapitala.
TRŽIŠTE RADA U BiH i EKONOMSKI
RAZVOJ
Tržište rada Bosne i Hercegovine tokom
početka ekonomske krize 2009.godine počelo je
pokazivati posljedice negativnog ekonomskog
rasta BiH i svjetske ekonomije.
U tom periodu dolazi do :
 smanjenja nezaposlenosti,
 zatvaranje firmi,
 pad proizvodnje,
 usporen rast plata i penzija itd.
HVALA NA PAŽNJI