UNIVERZITET U ZENICI

EKONOMSKI FAKULTET

Studija sluaja iz predmeta EKONOMSKI RAZVOJ

Strategija razvoja poljoprivrede Tuzlanskog kantona

Predmetni asistent : Student: aki eherzada

dipl.eec. Anisa ii - Topalovi Broj Indeksa: 1782-R-15

Zenica, mart 2017

 Sadraj
1 UVOD ................................................................................................................................ 3

2 SAETAK .......................................................................................................................... 4

3 PROBLEM U FOKUSU .................................................................................................... 5

4 IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE ............................................................................... 12

5 ZAKLJUAK .................................................................................................................. 14
1 UVOD

U ovoj studiji sluaja obraena je Strategija razvoja poljoprivrede Tuzlanskog kantona. Na

samom poetku reeno je neto vie o samom Tuzlanskom kantonu, te poljoprivrednom
potencijalu ovog dijela Bosne i Hercegovine. Koji su to postojei kapaciteti, te na emu se
temelji sami razvoj ovog sektora u sjevero-istonoj Bosni. Kakve sve kvaliteti, u vidu
klimatskih, zemljinih, preraivakih, ljudskih, saobraajnih, energenstkih posjeduje tuzlanski
kanton, te kratak pregled odnosa uvoza i izvoza poljoprivrednih kultura TK - a.

U nastavku je odraena i SWOT analiza stanja sektora poljoprivrede u TK - u. Gdje su sumirane

sve snage i anse s kojima se suoava poljoprivreda Tuzlanskog kantona, kao i potencijale
prijetnje i opasnosti koje na iskuenje dovode poljoprivredne potencijale Tuzlanskog kantona.

Ukupno je definisano 5 stratekih ciljeva, koji se jo satoje od specifinih ciljeva koji vode ka
ostvarenju ukupne strategije. Strateki cilj 1 podrazumjeva poveanje konkurentnosti i
prilagoavanje tritu kroz 6 specifinih ciljeva, strateki cilj 2 - poveanje promocije i
konkurentnosti prehrambenog sektora i to kroz dva specifina cilja; podrku razvoju prerade i
kroz uvoenje standarda. Strateki cilj 3 podrazumjeva afirmaciju ruralni podruja, kroz;
unapreenje ivota i infrastrukture u ruralnim predjelima. Strateki cilj 4 kreira politike
odrivosti prirodnih resursa, kroz; ouvanje zemljita i ispunjenje ekolokih zahtjeva. Te,
poljednji strateki cilj 5 - stvaranje adekvatnih institucionalnih i pravnih okvira za razvoj
poljoprivrede, kroz; podrku institucija sa svih nivoa vlasti, donoenje zakona i propisa, te
definisanje agrarne politike.

Definisan je takoer i plan akcije, odnosno skup projekata koje je potrebno realizirati kako bi
strategija bila uspjena i kako bi se pospjeio razvoj poljoprivrede ovog dijela Bosne i
Hercegovine.

Tuzlanski kanton je donoenjem strategije razvoja poljoprivrede stvorio potrebne preduslove

kako bi ojaao ovaj sektor i ostvario znaajne napretke u vidu savremenije, modernije, te
konkurentnije poljoprivrede proizvodnje i ruralnog razvoja.
2 SAETAK
Tuzlanski kanton zauzima povrinu od 2.649 km2, odnosno 10,1% teritorije Federacije Bosne
i Hercegovine ili 5,17% teritorije Bosne i Hercegovine, sa gustinom naseljenosti od 189,8
stanovnika po km. Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, na ovom podruju ivi
496.982 stanovnika, sa gustinom naseljenosti od 187,6 stanovnika/km. Prema istom izvoru,
ukupan broj zapolenih je 71.293, a nezaposlenih 86.411, dok je neto plaa u KM iznosila 564,73
KM, to je ispod prosjene plae za Federaciju BiH.

Stanje unutranjeg ambijenta poslovanja za poljoprivredu u Tuzlanskom kantonu

Klima je jedan od osnovnih prirodnih faktora koji utie na razvoj poljoprivrede na datom
podruju.Tuzlanski kanton ima jasno izraena sva etiri godinja doba sa maksimumom
padavina tokom toplijeg perioda godine. U periodu jula i avgusta, mogue su veoma visoke
temperature.
Zemljite je jedan od vanih prirodnih resursa Tuzlanskog kantona i u pojedinim opinama
poljoprivredna djelatnost je vrlo razvijena. Na podruju Tuzlanskog kantona
najzastupljenija je IV bonitetna kategorija sa 27,72 %, V kategorija - 26,94 % i VI - 25,20
% to znai da IV, V i VI bonitetna kategorija ukupno ine 79,86% poljoprivrednog
zemljita.
Voda, kao jedan od osnovnih prirodnih inilaca rasta i razvoja svake biljke, uestvuje u
svim osnovnim procesima biljnog ivota. Tuzlanski kanton je podruje visokog
hidroenergetskog potencijala. Koliina padavina je optimalna, sa manom neravnomjerne
raspodjele kako u toku godine tako i u toku vegetacijskog perioda poljoprivrednih kultura.
Stanje preraivake industrije - sva drutvena poduzea, u skladu sa Zakonom o
privatizaciji poduzea privatizirana su, pri emu je mali broj njih osposobljen za
proizvodnju. Tuzlanski kanton raspolae i sa pet (5) rasadnika.
Radni resursi - osnovni izvor predstavlja radno sposobnog stanovnitva u dobi od 15 do
navrenih 64 godine ivota. Naravno, nije iskljueno da e se u razne vidove radnih
aktivnosti ukljuivati i stanovnici iz kontigenta starih tj. od 65 i vie godina starosti.
Saobraaj - sistem putnih saobraajnica ine radijalni pravci, prstenovi i obilaznice. Na
podruju Tuzlanskog kantona radijalni pravci, uglavnom, su usmjereni na: sjever-jug i
istok-zapad. Oni povezuju centar Kantona sa bliim i daljim okruenjem
Stanje potronje, uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda - poredbom nivoa potronje
poljoprivredno prehrambenih proizvoda TK sa pokazateljima za Evropu, moe se
 primjetiti znaajno zaostajanje. Proraun potreba specificiran je po pojedinim potrebama i
utvren na mjesenom i godinjem nivou.

3 PROBLEM U FOKUSU
SWOT ANALIZA POLJOPRIVREDE TUZLANSKOG KANTONA

Snage

Sa stanovita klimatskih uslova ova oblast ima mogunosti za razvijanje poljoprivredne

U geolokom pogledu se odlikuje vrlo raznovrsnim tipovima geoloke podloge

Na ovom podruju je veoma zastupljena plastenika proizvodnja

Tradicija prerade nekih poljoprivrednih proizvoda u domaoj radinosti (sir, kajmak, rakija);

88% naseljenih mjesta pripada kategoriji naselja seoskog i mjeovitog tipa

Kvalitet stanovanja i transporta, komunikacijske i energetske infrastrukture.

Povoljan geografski poloaj Tuzlanskog kantona

Ostvareno je poveanje broja zaposlenih u preraivakoj industriji.

Vee anse za ukljuivanje ovog regiona u svjetske integracije prua vazduni saobraaj

Energetski potencijal Tuzlanskog kantona daleko nadmauje njegove potrebe

Postoji Ministarstvo za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Tuzlanskog kantona

Obrazovni sistem na nivou BiH

Slabosti

Bh politika i ekonomska dravna organizacija nije kompatibalna sa trinom privredom

BiH znaajno kasni u pripremama za ukljuivanje u spoljne ekonomske okvire

Nedostatak kapaciteta i neadekvatan institucionalni okvir za podrku razvoja poljoprivrede

BiH jo uvijek nema usvojene pravilnike koji se odnose na kvalitet i kontrolu proizvoda.

Sve loiji odnos raspoloivih obradivih i poljoprivrednih povrina po stanovniku.

Mala povrina zemljita koja poljoprivrednicima stoji na raspolaganju.

Problem plasmana poljoprivrednih proizvoda, razjedinjena trina ponuda.

Mnoga privatizirana poljoprivredna poduzea su u steaju.

 Nema napretka u domenu razvoja organske poljoprivrede.

Stanovnitvo Tuzlanskog kantona ima tendenciju postupnog smanjenja svog obima

Nepovoljna putna infrastruktura, unutar samog Kantona i u pogledu povezivanja opina.

Znaajna uvozna zavisnost.

Kompleksno ustavno ureenje Bosne i Hercegovine.

anse

Neophodno je promjeniti agrarnu politiku kako u dravi, tako i u pojedinim regijama.

Izlaz iz postojeeg stanja vidi se u odrivoj poljoprivredi, bezopasnoj za okolinu.

Realizacija svih neophodnih mjera za zatitu kvaliteta voda.

Rast tranje za goveim i baby beef mesom, voem, povrem, ljekovitim biljem

Razvojne koncepcije EU pruaju ansu opstanka i razvoja i malim ruralnim gazdinstvima

Podizanje ivotnog standarda u ruralnim oblastima, angaovanja stanovnitva ovih podruja.

Primjena novih tehnologija u proizvodnji zdrave hrane.

Razvoj poljoprivrede ima velike anse u poveavanju zaposlenosti

Poboljanje kvaliteta lokalnih puteva,razvijanje saobraajnica,razvoj eljeznikog saobraaja.

Osnivanje agencije za razvoj malih i srednjih poduzea, regionalne i lokalne razvojne agencije

Definiranje zakonskog okvira na dravnom nivou.

Rizici okruenja

BiH ima kompleksan administrativni sistem.

Prisustvo problema suvinih voda i tete koje nastaju od njih.

Postoje opasnosti od: zagaenje vazduha; zahvatanja podzemnih voda; nekontrolisane

upotrebe tenog gnojiva i otpadnih voda; odlaganja otpada; opasnog otpada i drugo.

Nedovoljna je razvijenost fizike infrastrukture, posebno u ruralnim podrujima

Domae trite malog obima i niske kupovne moi,

. Nerazvijenost trinog informacijskog sistema za poljoprivredne proizvode na nivou zemlje.

Neadekvatna zakonska osnova, tj. carinska zatita domaeg trita od nelojalne konkurencije.
Rast cijena inputa na svjetskom i domaem tritu
 Brze promjene u potroakim zahtjevima, posebno na inostranom tritu

Nepovoljna kvalifikaciona struktura i vrlo nizak nivo zapoljivosti nezaposlenih lica.

DEFINIRANJE STRATEKIH CILJEVA RAZVOJA POLJOPRIVREDE

TUZLANSKOG KANTONA

Za dostizanje eljenog stanja, potrebni su dugoroni strateki ciljevi, prioritetni specifini

ciljevi i mjere koje treba ispuniti da bi se vizija ostvarila.

Strateki ciljevi su veoma globalni i predstavljaju srednjoroni pogled na viziju. Oni su,
zapravo, odgovor na pitanje ta elimo postii?; uzimajui u obzir nae resurse. Definirano
je skup od 5 stratekih ciljeva.

Specifini ciljevi su prioriteti koji vode ostvarenju stratekih ciljeva i pribliavanju viziji.

Strateki cilj 1 - Poveati konkurentnost i odrivost poljoprivrednog sektora,

zasnovanu na prirodnim resursima i prilagoenosti potrebama trita.

Da bi u takvom okruenju poljoprivredni proizvoai opstali i izborili se sa meunarodnom

konkurencijom, oni moraju poveati konkurentnost svojih proizvoda to je prvenstveno mogue
postii poveanjem ekonominosti proizvodnje, odnosno, smanjenjem cijene kotanja
proizvoda

Specifini cilj 1.1.: Intenzivirati ratarsku proizvodnju prema zahtjevima trita

Jedan od naina intenziviranja ratarske proizvodnje je i uvoenje standarda u proizvodnju

sjemena ratarskih kultura.

MJERA 1.1.1: Unaprijeenje biljne proizvodnje prema potrebama trita i drugih industrija

MJERA 1.1.2: Standardizacija proizvodnje sjemena - uvoenjem standarda u proizvodnju

sjemena omoguio bi se izvoz sjemenskog materijala na strano trite

Specifini cilj 1.2: Intenzivirati povrtlarsku proizvodnju prema zahtjevima trita i

mogunostima prerade

Poveanje konkurentnosti domae povrtlarske proizvodnje podrazumijeva povre koje se

proizvodi, otkupljuje i prerauje u skladu sa principima zdravstveno bezbjedne hrane. To je
uslov za izlazak i opstanak na veoma stranim tritima kao to je trite Europske unije.

MJERA 1.2.1: Standardizacija proizvodnje povrtlarskog sjemena i rasada

MJERA 1.2.2: Podrka proizvodnji u zatienim prostorima, plastenicima

Specifini cilj 1.3: Intenzivirati voarsku proizvodnju tradicionalnih vrsta uz uvoenje
novih vrsta, na principima integralne proizvodnje, prema zahtjevima trita

Poveanje proizvodnje voa mogue je ostvariti jedino masovnijim intenziviranjem takvog

oblika produkcije, i to kako u pogledu konvencionalno uzgajanih vrsta, tako i u segmentu
introdukcije novih, te sve zajedno objediniti kroz ekoloki orjentisan sistem poznat kao
integralna proizvodnja voa, a naravno sve u skladu sa zahtjevima trita i mogunosti prerade.

MJERA 1.3.1. Poveanje obima proizvodnje voa uz uvoenje novih sorti za tradicionalne
kulture

MJERA 1.3.2: Razvoj kvantitativnih i kvalitativnih kapaciteta rasadnike proizvodnje uz

podrku viim kategorijama, certificiranju i standardizaciji sadnog materijala i podrka
izgradnji hladnjaa za voe

MJERA: 1.3.3. Razvoj kapaciteta za razvoj vinogradarstva

Specifini cilj 1.4: Intenzivirati gljivarsku proizvodnju prema zahtjevima trita i

mogunostima prerade

Posebnu panju treba posvetiti odreenim vrstama gljiva, najvie ampinjona, bukovae i
itake, kao i preraevina na bazi navedenih vrsta gljiva. Proizvodnja gljiva mora da bude visoko
intenzivna da bi cjenovno bila konkurentna slinim proizvodima.

MJERA 1.4.1: Unaprijediti uzgoj gljiva, posebno ampinjona i bukova

MJERA 1.4.2: Uvesti nove vrste gljiva u kulture uzgoja prema svjetskim trendovima (itake)

Specifini cilj 1.5: Unaprijediti stoarsku proizvodnju prema trendovima trita,

posebno: govedarstva, ovarstva, peradarstva, pelarstva

U okviru intenziviranja stoarske proizvodnje je mogue integrirati i dva vida proizvodnje koji
nisu imali veliki udio unutar stoarske proizvodnje a u svijetu sve vie dobivaju na znaaju, a
to su: bioproizvodnja u stoarstvu i halal meso

MJERA 1.5.1: Organiziranje uzgojno-selekcijskih slubi sa edukacijom farmera i uvoenje

programa zatite autohtonih pasmina

MJERA 1.5.2: Unaprijeenje govedarske proizvodnje

MJERA 1.5.3: Ulaganja u intenzivan/farmski uzgoj ovaca i koza

MJERA 1.5.4: Unaprijeenje peradarske proizvodnje, pelarske proizvodnje i svinjogojstva

Specifini cilj 1.6: Upotpuniti i modernizirati proizvodne procese i tehnologije u
poljoprivrednoj proizvodnji

Unaprijeenje koritenja inovativnog kapaciteta TK i stimuliranje prijenosa tehnologija i znanja

u skladu sa potrebama lokalne privrede, poveanje broja radnih mjesta, podizanje uinka orua
za rad, bolju produktivnost rada, raznolikost proizvodnje i sl.

MJERA 1.6.1: Izgradnja trnih centara i prihvatnih kapacitet

MJERA 1.6.2: Unaprijeenje sistema navodnjavanja

MJERA 1.6.3: Unaprijeenje tehnologija poljoprivrednih proizvodnji i mehanizacije

MJERA 1.6.4: Edukacija i jaanje vjetina i znanja svih aktera u poljoprivredi

Strateki cilj 2- Izraditi konkurentan prehrambeni sektor za stvaranje vee dodajne

vrijednosti i promovirati kvalitet domaih proizvoda.

Sa ekonomskog aspekta, treba proizvoditi eure i marke, a ne tone. To znai da treba razvijati i
osavremenjivati preraivake kapacitete izvozno orijentacije.Takoer, treba podrati rad,
razvoj i modernizaciju preraivakih kapaciteta, koje koriste strateke sirovine kantona, regije
i drave. To znai da u drugom planu treba podrati preradu uvoznih sirovina.

Specifini cilj 2.1: Podrati modernizaciju kroz uvoenje standarda i poveanje kvaliteta
u prehrambenoj industrij

Podrka obrazovanju i programima uvoenja standarda i certificiranja proizvodnje. Nove

tehnologije i biotehnologije treba da zauzmu istaknuto mjesto u buduem razvoju
poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije i prehrane stanovnitva.

MJERA 2.1.1: Uvoenje novih tehnologija u prehrambenoj industriji i standardizacija u skladu

sa EU standardima

MJERA 2.1.2: Unaprijeenje marketinga u prehrambenoj industriji za promociju izvoza

Specifini cilj 2.2: Podrati razvoj preraivakih kapaciteta prema raspoloivim

stratekim sirovinama i zahtjevima trita

Poticati proizvodnju autohtonih prehrambenih proizvoda za domae i inostrano trite je vrlo

vaan zadatak najviih organa TK-a. Iz tih razloga treba raditi na standardizaciji autohtonih
proizvoda biljnog/animalnog porijekla kako bi postali budui brend TK-a i BiH-e.

MJERA 2.2.1: Poveanje broja MSP uz zapoljavanje u prehrambenoj industriji

MJERA 2.2.2: Revitalizacija velikih preraivakih sistema

MJERA 2.2.3. Poticanje proizvodnje autohtonih prehrambenih proizvoda

Strateki cilj 3 - Afirmirati razvoj ruralnih podruja na prirodnim i tradicionalnim

vrijednostima za unaprijeenje kvaliteta ivota u ruralnim sredinama.

Specifini cilj 3.1: Unaprijediti seosku socijalnu i fiziku infrastrukturu

Realizacija ovog prioritetnog cilja je sloena i zahtijeva znaajna ulaganja i stoga ga je

nemogue postii pojedinanim akcijama malog obima, nego bi morala postati dugorono
strateko opredjeljenje Kantona.

MJERA 3.1.1: Uvoenje LEADER pristupa kod lokalnog ekonomskog razvoja

MJERA 3.1.2: Edukacija lokalnih donosioca odluka kod izrade razvojnih programa

Specifini cilj 3.2: Podrati diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti u ruralnim podrujima

i kreirati nove mogunosti zapoljavanja

Osnovni cilj ove mjere je omoguiti seoskom stanovnitvu dodatni izvor prihoda, to bi pored
generiranja stvaranja nove vrijednosti u ruralnim sredinama doprinijelo razvoju poljoprivrede.

MJERA 3.2.1: Edukacija seoskog stanovnitva

MJERA 3.2.2: Podrka razvoju proizvodnih aktivnosti van poljoprivrede i umarstva

MJERA 3.2.3: Podrka stvaranju dodatne vrijednosti za proizvode lokalnog karaktera

MJERA 3.2.4: Razvoj agro-turizma kao i drugih oblika turizma u ruralnim podrujima

MJERA 3.2.5. Podrka razvoju marketinkih aktivnosti za promociju svih vidova turizma u
ruralnim podrujima i promociju autohtonih proizvoda, tradicije i kulturnog naslijea

Strateki cilj 4 - Razviti politike odrivosti prirodnih resursa za poljoprivredu kroz

ispunjavanje ekolokih zahtjeva.

Specifini cilj 4.1: Uspostaviti sistem monitoringa ispunjavanja ekolokih zahtjeva u

poljoprivredi

Intenziviranjem i unaprijeivanjem poljoprivredne proizvodnje i novim saznanjima, stvorena

su sredstva za povenje prinosa u biljnoj proizvodnji koja dovode i do degradacije prirodnih
resursa.

MJERA 4.1.1: Uspostavljanje sistema monitoringa zatite zemljita i voda od poljoprivrednih

aktivnosti i edukacija inspekcijskih slubi
MJERA 4.1.2: Uvoenje sistema zatite od vremenskih nepogoda te upravljanje vodnim
tokovima i ureenje vodnih tokova u cilju zatite od voda i zatite voda

Specifini cilj 4.2: Razviti politike ouvanja zemljinih resursa

Da bi se realizirala politika ouvanja zemljinih resursa potrebno je poduzimati sistematizirano

i koordinirano niz mjera i aktivnosti.

MJERA 4.2.1: Analiziranje agrohemijskih osobina zemljita i primjena agrotehnikih mjera

MJERA 4.2.2: Izrada politika zatite obradivog zemljita

Strateki cilj 5 - Uspostaviti adekvatan institucionalni i pravni okvir za podrku

razvoju poljoprivrede za konkurentnost na EU tritu uz adekvatnu agrarnu politiku
usaglaenu sa dobrom praksom EU.

Odrivi razvoj u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja podrazumijeva usklaenost

ekonomske, socijalne i ekoloke dimenzije poljoprivrednog i ruralnog razvoja.

Specifini cilj 5.1: Uspostaviti organiziran sektor poljoprivrede sa adekvatnom podrkom

institucija i organizacija za razvoj poljoprivrede u Kantonu

Efikasno rjeavanje ovih problema mogue je formiranjem adekvatne poljoprivredne politike

kojom bi se definirali generalni razvojni ciljevi.

MJERA 5.1.1: Izgradnja kapaciteta postojeih institucija i uspostavljanje adekvatnih slubi i

registara za podrku razvoju poljoprivrede u institucijama TK

MJERA 5.1.2: Uspostavljanje specijaliziranih centara i drugih organizacija

MJERA 5.1.3 Uspostavljanje novih laboratorija prema potrebama za kontrolu kvaliteta

MJERA 5.1.4: Podrka udruivanju i zadrugarstvu u sektoru poljoprivrede

Specifini cilj 5.2: Podrati izradu potrebnih kantonalnih zakona i pravilnika uz

koordinaciju sa dravnim i entitetskim nivou uz usaglaavanje sa EU zahtjevima

Ovo je od posebnog znaaja i s aspekta budueg usklaivanja legislative sa zahtjevima

Europske unije u procesu integriranja sa EU.

MJERA 5.2.1: Izrada potrebnih pravilnika i mehanizama za implementaciju postojeih zakona

MJERA 5.2.2: Poveanje efikasnosti koritenja dravnog poljoprivrednog zemljita

MJERA 5.2.3: Unaprjeenje zakonskog okvira u cilju politike ukrupnjavanja posjeda

Specifini cilj 5.3: Unaprjediti agrarnu politiku sa jasnim ciljevima i usaglaenom
politikom i mehanizmima izdvajanja sa zemljama u okruenju i dobrom praksom EU

Agrarna politika BIH trebalo bi u najveoj moguoj mjeri da se prilagoava zahtjevima

okruenja kome se tei (EU, STO).

MJERA 5.3.1: Unaprjeena koordinacija politike na razliitim nivoima sa EU praksom

MJERA 5.3.2: Unaprjeena politika poticaja sa poveanjem poticaja azvijanje mehanizama za

monitoring implementacije poticaja i kontrolu rezultata

MJERA 5.3.3: Privlaenje donatorske podrke razvoju poljoprivrede u Kantonu, iz EU

4 IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE
Plan akcije se sastoji od projekata kojima se realiziraju mjere i ostvaruju ciljevi definirani u
stratekom dokumentu. Projekti koji su definirani u planu akcije, u sutini, povezani su sa
najmanje jednom od definiranih mjera, kako bi se njihovom implementacijom doprinijelo
realizaciji mjera

Proces implementacije Strategije je veoma sloena i odgovorna aktivnost, za iju je

koordinaciju i sprovoenje neophodno opredijeliti formalne nosioce. U tom pogledu,
preporuljivo je formiranje tijela nadlenog za realizaciju Strategije.

Plan akcije razvoja poljoprivrede Tuzlanskog kantona

Nazivi projekata:

- Uspostava sjemenskog repro centra za ratarstvo i povrtlarstvo

- Izrada operativnog programa razvoja proizvodnje povra u zatienim prostorima

- Podizanje zasada jagodastog voa (jagoda, malina, kupina i dr.) uz edukaciju

- Uspostavljanje centra za zatitu i podizanje rasadnika vonog sadnog materijala

- Studija izvodljivosti za proizvodnju organske hrane

- Osnivanje kantonalnog reprocentra za uzgoj stoke, uz edukaciju potrebnih strunjaka

- Osnivanje farmi za intenzivan uzgoj ovaca i koza

- Izgradnja skladita i nabavka opreme za pripremu stone hrane

- Edukacija o uvoenju standarda i certificiranje integralne proizvodnje

- Brending, zatita geografskog porijekla i marketing poljoprivrednih proizvoda, uz
organizaciju medijskih kampanja i izradu broura i kataloga za promociju izvoza.

- Osnivanje malih prehrambenoproizvodnih i preraivakih kapaciteta

- Formiranje i edukacija lokalnih akcionih grupa za LEADER pristup za razvoj ruralnih

sredina

- Ekoloka proizvodnja hrane na specijaliziranim seoskim gazdinstvima i razvoj pratee

turistike ponude.

- Edukacija inspekcijskih slubi i poljoprivrednih proizvoaa o europskim standardima zatite

okolia.

- Kontrola kvaliteta i produktivnih svojstava zemljita

- Projektovanje i ureenje korita rijeka i razvoj preventivnih mjera zatite od poplava

- Formiranje strunih savjetodavnih slubi za poljoprivredu pri opinama sa zaposlenim

strunim kadrom za savjetodavnu pomo i usluge

- Osnivanje kreditnogarantnog fonda za poljoprivredne proizvoae i preraivae

- Udruivanje poljoprivrednih proizvoaa u cilju zajednikog nastupa na tritu

- Koordinacija sa dravnim nivoom za unaprijeenje poreske politike za sektor poljoprivrede

- Edukacija kantonalnih i opinskih referenata za poljoprivredu za saradnju sa donatorima i

izradu projekata prema EU zahtjevima
5 ZAKLJUAK
Osnovni cilj ove strategije razvoja poljoprivrede je da pokae ta moramo da uinimo da bismo
nau poljoprivredu pribliili i ukljuili u Evropsku uniju, iji lanovi elimo i moramo postati.

Ovo je jedini put nae poljoprivrede, naravno, pod uslovom da elimo u EU, da im pokaemo
ta i kako treba da se radi i da im objasnimo da put kojim smo krenuli nee biti nimalo lak. Vie
se ne smijemo igrati s budunou, poslednji trenutak je da se ozbiljno suoimo s problemima.
Ako elimo da pokrijemo, bar djelomino ostavreni deficit u vanjsko-trgovinkog bilansu, morat
emo da se potrudimo da stvorimo kvalitetne proizvode, u skladu sa standardima EU i da
pokuamo plasirati nae proizvode, te stvariti brend. To je mogue, postoji veliki broj uspjenih
primjera na kojima trebamo uiti i na koje se trebamo ugledati.

Strategija e donjeti potpuni pregled konkurentnosti naih proizvoda s onim to se proizvodi u

EU, na osnovu ega e nai zemljoradnici sami moi donijeti zakljuke ta im se najvie isplati
da rade. S druge strane, drava e nastaviti da kroz subvencije i druge mjere podrke da podstie
razvoj poljoprivrede. Takoer, vano je da se zna da je u sreditu strategije kao osnovni cilj
pribliavanje standardima Evropske unije te na taj nain otvoriti vrata domaim proizvodima
ka velikom, evropskom tritu.

Strategija takoer pokazuje da se naa kompletna poljoprivreda mora mijenjati i prilagoavati.

Potrebne su promjene strukture gazdinstava, institucija, samog Ministarstva poljoprivrede,
savjetodavne slube.