Izdava:

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Za izdavaa:
prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan
Glavni i odgovorni urednik:
doc. dr. sc. Zlatko Pukadija
Grafka i dizajn:
Ras Luai, dipl. ing.
Tisak:
TIPO Osijek
Naklada:
600 primjeraka
ISBN: 953-6331-51-9
Pelarski savez Vukovarsko-srijemske upanije
Pelarske udruge Brodsko-posavske upanije
Savez pelara Osjeko-baranjske upanije
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatski pelarski savez
Hrvatska pelarska akademija
Poljoprivredni fakultet Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku
Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod iz Vinkovaca
Zdravstvena i veterinarska kola dr. Andrija tampar iz Vinkovaca
O R G A N I Z I R A J U
4. PELARSKI DANI 2007.
Meunarodni pelarski sajam opreme
i pelinjih proizvoda i struno znanstveni skup
VINKOVCI 9.10.i 11 . OUJKA 2007.
ZNANSTVENO STRUNI ODBOR
1. prof. dr. sc. Zvonimr Tucak,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku - predsjednik
2. doc. dr. sc. Zlatko Pukadija,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
3. mr. sc. Mario krivanko, dr. vet. med.
Veterinarski zavod iz Vinkovaca, predstojnik
4. mr. sc. Marin Periki, dr. vet. med.
Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci
5. mr. sc. Jadranka Mustapi-Karli
6. dr. sc. Zdravko Lakti
7. prof. dr. sc. Nikola Kezi,
Agronomski fakultet iz Zagreba
8. prof. dr. sc. Mio Mladenovi,
Agronomski fakultet iz Zemuna
9. Ivan Mikulin, pelar praktiar iz Vinkovaca
10. Mato Idojti, pelar praktiar iz Vinkovaca
ORGANIZACIJSKI ODBOR
1. Petar Kuli - predsjednik,
zamjenik upana Vukovarsko-srijemskog
2. eljko Ili,
zamjenik gradonaelnika Vinkovaca
3. Andrija Mati - zamjenik predsjednika,
proelnik up. odjela za polj. i umarstvo
4. Stipan Pekanovi,
predsjednik svjetskog sajma pelarstva i svjetske pelarske burze
5. Jugoslav Holik,
Hrvatska gospodarska komora
5. Josip umanovac,
Hrvatski stoarski centar Vinkovci
6. Boo Pavlovi,
ravnatelj Zdravstveno - veterinarske kole Dr. Andrija tampar
7. Stevo Trtica
8. Vinko Kuani
POASNI ODBOR
Sreko Selanac - pomonik ministra poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva
Boo Gali - upan Vukovarsko - srijemski
Mladen Karli - gradonaelnik Vinkovaca
9. Stjepan Arai
10. Antonija Maji
11. Ivica Kneevi
12. eljko uran
13. Jure Bonjak
14. Milan Kramer
15. Tadija Bokovi
16. Berislav Blaevi
17. Jozo Petrui
18. Danijel Kunodi
19. Slavko Hajmburger
20. Marija Pavlovi
21. Nikola uak
22. Branko Kotur
23. Anto Antunovi
Sadraj
Nacionalni program ruralnog razvitka 6
Bri Kosti Marjan
Proizvoai meda u prilagodbi europskom zakonodavstvu 9
Gaparac Nevenka
Elektroniko nadgledanje pelinjaka i dojava pelaru o stanju u konicama
sustavom Apismarin 11
Fucija Marin
Amerika gnjiloa - novi pogled na staru opasnost 17
ekulja Damir, Lakti Zdravko
Program selekcije pela na tolerantnost na varoozu na otoku Unije 22
Drai Maja, Duvnjak G., Bubalo Dragan, Buchler R., Winfried, D., Pechhacker Herman i Kezi Nikola
Dresura pela za opraivanje voaka 26
Break Davor
Trina svojstva pelinjih proizvoda 29
Horvat Slavko
Pelarstvo u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern od 1990. godine 37
Winfried, D.
Suzbijanje varooze na manjim pelinjacima 41
Kezi Nikola, Drai Maja i Bubalo Dragan
Formiranje i njega nukleusa 44
Pukadija Zlatko
Profilasa i lijeenje pela preparatima registriranim u Bugarskoj 51
Gurgulova Kalinka
Razvoj pelinjeg drutva tokom godine 53
Tomain G. Franjo
Analitika u slubi kontrole kakvoe meda 57
Kenjeri Daniela
Pravna regulativa u ekolokoj proizvodnji meda 61
Bjeli Dragana, Vitez Marijeta i Mezak - Stastny Mirela
Primjena marketinga na tritu meda 71
Marinac Antun i Andrli Berislav
Hrvatski pelarski (iz)let u EU 82
Krakar Davorin
Proizvodnja meda u funkciji razvoja seoskog poduzetnitva i
multifunkcionalnosti agrara 86
Zmai Krunoslav
Kako upravljati pelarskom proizvodnjom kada je to Tvornica
pod vedrim nebom 91
Lakti Zdravko i ekulja Damir
Znaenje dijagnosticiranja nozemoze 99
Matain eljka, Tlak Ivana, Petrinec Zdravko
Prilog poznavanju medonosnog bilja i mogunostima
poboljanja pelinje pae 105
Zima Dinko, Idlbek Robert, Jakobovi Snjeana
Primjena pelinjih proizvoda u zatiti ljudskog zdravlja 115
Tomljanovi Zlatko
Univerzalni ekoloki ispariva sredstava protiv varoe i moljaca 118
Trikovi Kostadin, Stojanovi Duica, Gligori Ignjat i Trikovi Bojan
UVOD
Ovogodinji 4. PELARSKI DANI u znaku su, i pored brojnih problema,
sveopeg napredovanja pelarstva Hrvatske u to je ugraeno puno truda pelarskih
udruga Vukovarsko-Srijemske upanije, odnosno Pelarskog saveza Vukovarsko-Sri-
jemske upanije.
Naime, napredni pelari ove upanije jo su prije desetak godina uoili kako
se Hrvatsko pelarstvo ne razvija u eljenom pravcu. Ovo je znailo da se pelarsko
trite ne razvija i da se ne prati razvoj znanosti i struke. Ovakav odnos prema
pelarstvu vodio je do toga da se razina proizvodnje pelinjih proizvoda nije dizala,
ve se poela dizati starosna dob pelara. U takvim uvjetima prijetila je opasnost ak
i da se pelarstvo u Hrvatskoj pone gasiti.
Uvidjevi bit ovih problema meu prvima smo poeli s obrazovanjem pelara
kroz nau manifestaciju PELARSKI DANI, koja je jedina u Hrvatskoj ovakve ra-
zine i vjerojatno e i dalje nastaviti rasti iz godine u godinu. Ova pelarska mani-
festacija je polako ula u pelarski kalendar dogaanja, ne samo pelara Hrvatske,
nego i cijele regije.
Zbog svega ovoga elja nam je da pelari u Vinkovce nastave dolaziti na
PELARSKE DANE u sve veem broju, ba kao to se dolazi na Vinkovake jeseni.
Drago Josipovi
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
5
NACIONALNI PROGRAM RURALNOG RAZVITKA
Bri Kosti Marjan, dipl.ing. Naelnik odjela
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, Tel. (01) 610 6692, Fax. (01) 610 9189
www.mps.hr
Hrvatska poljoprivreda u brojkama
- 5,5% iskljuivo poljoprivrednog stanovnitva
- u ruralnom prostoru ivi oko 40% hrvatskog puanstva (2001), koji su izravno
ili neizravno vezani uz poljoprivredu
Poljoprivredna politika
- jaanje poljoprivrednog sektora
- ouvanje, razvoj i zatita ruralnih podruja
Cilj:
- osiguranje primjerenih radnih i ivotnih uvjeta u
- seoskim podrujima,
- ouvanje prirodnog i kulturnog nasljea,
- promicanje odrive poljoprivrede i ouvanje okolia
Sustavi poticaja i potpora u poljoprivredi
Cilj:
- poveanje konkurentnosti
- vei dohodak
Sustavi poticaja i potpora u poljoprivredi
- model poticanja proizvodnje
- model potpore dohotku
- model kapitalnih ulaganja
- model ruralnog razvitka

4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
6

73%
19%
5%
3%
Poticaji
Potpora dohotku
Kapitalna ulaganja
Ruralni razvitak
Grafikon 1. Struktura modela dravne potpore
UPISNIK POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA
Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava > 160.000 u RH
ZAKONODAVSTVO
- Zakon o poljoprivredi (NN 66/01; NN 83/02)
- Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu
(N.N. 87/02; NN 117/03; NN 82/04)
- Pravilnik o nainu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje
(N.N. 24/2005)
- Pravilnik o provedbi modela potpore dohotku (N.N. 02/2005)
- Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu
i umarstvu (N.N. 47/2004)
- Pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
(N.N. 128/2002)
MODEL RURALNOG RAZVITKA
Ciljevi:
- zadrati stanovnitvo u ruralnim podrujima
- izjednaiti kvalitetu ivota u urbanim i ruralnim podrujima
- omoguiti povratak stanovnitva iz urbanih u ruralna podruja
Model ruralnog razvitka:
- razvitak seoskog prostora
- ouvanje izvornih i zatienih pasmina
- marketinka priprema poljoprivrednih proizvoda
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
7
Marketinka priprema poljoprivredno - prehrambenih proizvoda
Ouvanja izvornih i zatienih pasmina
Strategijski programi operativni program podizanja trajnih nasada
Operativni program razvitka govedarske proizvodnje
Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje
Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena
Operativni program za razvoj povrarstva - u izradi
Program potpore istraivanjima u poljoprivredi (vip)
Program potpore programima rada udruga
Program potpore srednjim poljoprivrednim kolama
Program potpore za odravanje sajmova, izlobi, seminara, okruglih stolova,
znanstvenih skupova, kongresa, obljetnica i manifestacija ouvanja kulturne
batine
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
8
PROIZVOAI MEDA U PRILAGODBI EUROPSKOM
ZAKONODAVSTVU
mr. sc. Gaparac Nevenka, dr.vet.med.
Hrvatska gospodarska komora - Centar za kvalitetu
Saetak
Proteklih desetak godina EU temeljito je preispitala propise koji su vezani uz
sigurnost hrane, budui su se postojei pokazali nedovoljno uinkoviti u praksi.
Zakonodavstvo u podruju sigurnosti hrane sastojalo se od niza direktiva (propisa) u
kojima su detaljno bili propisani svi uvjeti i mjere koje su proizvoai i preraivai
morali udovoljiti. U konanici, sigurnost proizvoda koji se stavljao na trite
garantiralo je zavrno uzorkovanje i analitiko izvjee gotovog proizvoda bez obzira
o kojim se koliinama radilo. Ista praksa pokazala se tijekom godina kao nesigurna i
neuinkovita jer se broj incidenata vezanih uz hranu za koju se utvrdilo da predstavlja
rizik za zdravlje ljudi i ivotinja poveao. Brojne krize rezultirale su poveanom
zabrinutou i gubitkom povjerenja potroaa. Stoga je dolo do bitnih promjena
u propisima o sigurnosti hrane i hrane za ivotinje sa osnovnim ciljem vie razine
zatite zdravlja i interesa potroaa kroz niz jednostavnih i sveobuhvatnih propisa
utemeljenih na analizi rizika.
Kljune rijei: Europska unija (EU), subjekti u poslovanju s hranom,
odgovornost
Kada govorimo o proizvoaima i preraivaima meda tada ih novo
zakonodavstvo naziva subjektima u poslovanju s hranom bez obzira na to da li se
postupak poslovanja poduzima zbog ostvarivanja dobiti ili ne, te bilo da je javni ili
privatni, ukoliko se izvravaju poslovi vezani za bilo koju fazu proizvodnje, prerade,
skladitenja, prijevoza ili distribucije hrane.
Subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za nesmetanu provedbu propisa o
hrani unutar poslovanja kojim upravljaju. Zakon o hrani (Uredba 178/2002/EC) ih
obvezuje na udovoljavanje slijedeih uvjeta:
1. sigurnost - subjekti ne smiju stavljati u promet hranu koja nije sigurna za
konzumaciju
2. odgovornost - subjekti su odgovorni za sigurnost hrane koju proizvode,
prerauju, prevoze, uskladitavaju ili prodaju
3. sljedljivost - subjekti moraju osigurati takav sustav da mogu odmah
identificirati dobavljaa ili kupca
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
9
4. transparentnost - subjekti moraju odmah informirati nadleno tijelo ukoliko
opravdano posumnjaju da njihova hrana nije sigurna za konzumaciju
5. krizne situacije - subjekti moraju odmah povui hranu s trita ukoliko
opravdano posumnjaju da nije sigurna za konzumaciju
6. prevencija - subjekti moraju identificirati i redovito analizirati kritine toke
u procesu i osigurati kontrolu nad njima
Unutar paketa novih propisa na proizvoae meda direktno se odnosi samo
Uredba 852/2004/EZ o higijeni prehrambenih proizvoda u kojoj se daje do znanja
da cijeli prehramebeni lanac od primarne proizvodnje pa do gotovog proizvoda u
veoj ili manjoj mjeri mora ispotovati higijenske mjere i zavisno od veliine i vrste
djelatnosti kojom se subjekt bavi i osigurati kontrolu nad svim fazama proizvodnje,
prerade i distribucije hrane. U Uredbi 852/2004/EZ navodi se takoer kako uvjeti za
HACCP trebaju omoguiti dovoljnu fleksibilnost, posebice za male tvrtke. Osnovni
cilj provedbe postupaka utemeljenih na HACCP naelima je kontrola opasnosti u
prehrambenim proizvodima. Taj se cilj moe postii razliitim sredstvima, imajui
na umu da su postupci za kontrolu opasnosti utemeljeni na riziku i usredotoeni
na ono to je u prehrambenoj tvrtki vano za higijensku i zdravstvenu ispravnost,
a time i sigurnost prehrambenog proizvoda. Upravo u ovoj Uredbi zakonodavac
potie irenje i primjenu nacionalnih smjernica odnosno vodia dobre (pelarske
prakse) proizvoake ili higijenske prakse jaajui tako sektorski pristup za primjenu
higijenskih i drugih mjera koje su zajednike istoj vrsti proizvodnje, prerade ili
distribucije. U brojnim sluajevima, opasnosti se mogu takoer kontrolirati i samim
ispunjavanjem zahtjevanih preduvjeta u vezi s higijenom prehrambenih proizvoda.
Zakljuno, sigurnost hrane rezultat je nekoliko imbenika: ponajprije zakono-
davstva kojim se u nastupajuem razdoblju trebaju utvrditi minimalni higijenski
uvjeti; implementacije istog te slubenih kontrola kako bi se provjerilo da li subjekti
koji posluju s hranom ispunjavaju te uvjete, dok subjekti koji posluju s hranom trebaju
uspostaviti i provoditi programe i postupke za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane
koji se temelje na naelima sustava HACCP (vodiima, ili fleksibilnom primjenom
HACCP naela) te moi garantirati nekodljivost za zdravlje ljudi proizvoda koje
stavljaju na trite.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
10
ELEKTRONIKO NADGLEDANJE PELINJAKA I DOJAVA
PELARU O STANJU U KONICAMA SUSTAVOM APISMARIN
Fucija Marin, dipl. ing.
Kuraltova 8, 10000 Zagreb
Sustav APISMARIN je rezultat viegodinjeg prouavanja zvunih signala i
vibracija kojima komuniciraju razne ivotinje, meu kojima i kukci, a koje je ing.
Marin Fucija snimao i biljeio, te ove godine uz pomo strunog tima i realizirao do
praktine uporabe.
Ozbiljnija promatranja zapoela su 2000.godine, kada su mi bili ustupljeni
rashodovani medicinski aparati za snimanje rada srca i mjerenje elektrike aktivnosti
mozga. Tu sam aparaturu preradilo, nadopunio i prilagodio za registriranje vrlo
osjetljivih spektara vibracija i zvunih signala na kojima komuniciraju kukci. Ideja
koja me je tada zaokupljala, bila je veza biljke i insekta. Ve sam ranije shvatio da su
tlo, biljka i ivotinje zapravo jedna cjelina iji su dijelovi meusobno ovisni. Zapravo
sam elio vidjeti ima li osim boja, mirisa i kemijskih signala bilo to u toj komunikaciji
to se moe mjeriti elektrikim ili akustikim aparatima.
Poetkom 2004. godine prijavio sam projekt Elektroniko nadgledanje pelinjaka
i dojava pelaru o stanju u konicama . Od tada je zapoela plodna suradnja sa dr.sc.
Nikolom Keziem sa Zavoda za pelarstvo na Agronomskom fakultetu sveuilita
u Zagrebu u primjeni raznih tehnikih segmenata za potrebe pelarstva. Struni
inenjerski tim koji radi na razvoju objedinio je segmente u jedinstven polivalentni
sustav prikupljanje klimatskih podataka na pelinjaku: temperature, tlaka, vlage, brzine
vjetra i koliine padalina sa podacima iz konica. Iz konica se prikupljaju podaci
o unutarnjoj temperaturi, vlazi te frekventni sonogrami (slika 1.). Na referentnim
konicama prikupljaju se podaci o promjeni teine ,te broj ulaska i izlaska pela iz
konice. Sustav je tako prilogaen praksi da postavljanje senzora ne zahtjeva nikve
preinake na postojeim konicama,a razvijen je tako da na jednu centralnu jedinicu
moemo prikljuiti 128 konica.Za potrebe znanstvenih istraivanja svaka konica
moe imati i vagu i brojalicu pela.
Podaci se beinim putem sakupljaju u centralnu jedinicu, softverski obrauju
i prosljeuju na web stranicu pelara, a mogu se prikazati u vidu pisanih podataka,
grafikona ili tablica. Odabrani podaci i/ili vani signali upozorenja mogu se proslijediti
i na mobitel bilo zvuno ili u obliku SMS poruke.
Sustav je u eksperimentalnoj funkciji od jeseni 2006. godine na pelinjaku
Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (slika 2.) i za rad ne zahtjeva fiksnu
telefonsku liniju niti izvor napajanja strujom iz gradske mree.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
11
Slika 1. Prikupljeni podaci o unutarnjoj temperaturi, vlazi te frekventni sonogrami

Slika 2. Pelinjak Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Opi je zakljuak da smo ulaskom u podruje ovakvog praenja ekolokih sustava
otvorili nova vrata za znanost i primjenu u praksi, poglavito iz razloga to su razvijeni
posebni ureaji i softverski filtri kojima se razluuju karakteristini signali matice,
varoe i posebna stanja ili raspoloenja unutar pelinje zajednice u konici. Oekuje se
ovim sustavom osuvremeniti i poveati sigurnost u pelarskoj proizvodnji, poglavito
u podruju problema vezanih uz varou i selekciju matica.
Razluivanjem signala matice i varoe dobivenih u sonogramu, pokazala se je
velika slinost u akustikom obliku tih signala koju nisam oekivao(slika 3.). To
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
12
me navelo na sumnju da se varoa koristi Akustikom mimikrijomna pasmini Apis
mellifera , kako bi se glumei maticu zatitila od napada pela radilica iz zajednice,
odnosno izbjegla mehaniko ienje kojim se slue azijske pasmine pela na kojima
varoa nije toliko velik problem kao na naoj peli, Apis mellifera.

Slika 3. Usporedba filtriranih signala matice i varoe
Za pretpostaviti je da matice azijskih pasmina pela imaju karakteristine
akustike signale razliite od signala varoe, pa njihove radilice na vrijeme prepoznaju
parazite u svojoj zajednici i mehaniki ih odstrane. Pretpostavljam da je do ove pojave
akustike mimikrijedolo uslijed mutacije varoe u podrujima Azije gdje se zajedno
susreu azijske pasmine pela i naa Apis mellifera.
Jedan od znaajnih uporabnih mogunosti ovog sustava svakako je i rano
dijagnosticiranje rojevnog raspoloenja unutar zajednice. To omoguuje pelaru da se
odlui iz koje e konice dopustiti rojenje, a u kojima e pravovremeno reagirati da sprijei
rojevno raspoloenje. U zavrnoj je fazi i izrada mobilnog runog senzora koji pokazuje u
kojoj se ulici nalazi matica, sa ciljem da pelari ne gube vrijeme traei je po okvirima.
Uporabom ovog sustava na pelinjaku Agronomskog fakulteta u Zagrebu, pokazalo se
je koliko vremena treba pelinjoj zajednici da ponovo uspostavi ustaljeni reim temperature
i vlage unutar konice nakon kratkog otvaranja poklopca tijekom jeseni i zimi. Ovisno
o snazi zajednice, za normalizaciju je bilo potrebno od 2-6 sati, to dokazuje kolika je
tetnost nepotrebnog uznemiravanja zajednicu otvaranjem konice (vidi sliku 1).
Praenjem vrijednosti temperature,vlage i karakteristine jaine sonograma dobiva
se nakon softverske obrade podatak, realna vrijednosti snage pojedine zajednice. Snaga
zajednice ne mora biti proporcionalna broju pela u konici, to je i u praksi uoeno kada
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
13
brojano manja zajednica sakupi vie meda nego brojano vea zajednica. Realnu snagu
ili jainu pelinje zajednice mogue je ovim sustavom izraziti fizikalnim jedinicama .
Na slici 4. vidi se vrlo veliko kolebanje vlage i temperature do dana 29.11.2006.kada
je zajednica prihranjena pogaom. Nakon dodane prihrane, kolebanje vlage i temperature
prestaje. Iz ovog je primjera razvidna vanost sustava Apismarin za praksu, koji
pravovremeno dojavljuje potrebu pojedine zajednice za dohranom. Primjenom sustava
izbjei e se se nepotrebno otvaranje konica, a dohrana e se obaviti samo na konicama
ije zajednice za njom imaju potrebu. Tako e se sprijeiti nepotrebno uznemiravanje,
racionalizirati troak prihrane i sprijeiti umiranje zajednice od gladi tijekom zimovanja.

Slika 4. Kolebanje vlage i temperature u konici nakon prihrane zajednice
pogaom
Razvijena softverska obrada prikupljenih signala, takoer signalizira i nestanak
matice iz konice. Dijagram tog stanja vidljiv je na slici 5. ,gdje dana 10.01.2007. u
7h i 46 min poinje kolebanje krivulje, da bi smo 12.01.2007.godine izvrili kontrolu
konice i utvrdili nestanak matice. Sustav ovu pojavu prepoznaje kao alarmni signal
kojeg e pelar dobiti i putem SMS-poruke na svoj mobitel.

Slika 5. Dijagram snimljen u zajednici nakon nestanka matice
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
14
Slike 4,6 i 7 prikazuju primjer obraenog sonograma koji rezultira frekventne
karakteristike i spektralne analize snimljenog signala. Razvijeni softver sustava
Apismarinpri obradi podataka analizira sve navedene i prikazane vrijednosti
i pelaru na njegovu web stranicu daje jednostavnu uputu razumljivu i onima sa
slabijim znanjem informatike, npr.u konici 15 nema matice,ili prihrani konice
9,12 i 120,ili rojevno raspoloenje pojavilo se je u konici 3 i 122.
Slika 6. Sonogrami koji rezultiraju frekventne karakteristike i spektralne analize
snimljenog signala
Sustav se razvija za pelarske potrebe, no vjerojatno e u budunosti imati iru
primjenu u drugim podrujima poljoprivrede, umarstva i biologije (vidi sliku 7.).
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
15

Slika 7. iroki spektar mogue primjene sustava Apismarin
Ve smo sada ostvarili cilj da pelar ima bolji uvid i mogunost praenja stanja na
pelinjaku i konicama i u vrijeme kada se tamo ne nalazi fiziki, to e promijeniti
sigurnost pelarenja, osobito kod selidbenih i manje iskusnih pelara. Znanosti smo
dali mogunost egzaktnog opaanja i obrade podataka bez da se remeti stanje pelinje
zajednice. Uvjeren sam da smo ovim sustavom i metodom u mogunost odgovoriti na
mnoge nepoznanice iz ivota pela i drugih kukaca.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
16
AMERIKA GNJILOA NOVI POGLED NA STARU
OPASNOST
dr. sc. ekulja Damir
1
, dr. sc. Lakti Zdravko
2
1
Camelusd.o.o., Rose Leard 10, Rijeka
2
lan urednitva Hrvatske pele i proizvoa matica; Radnika 2, eerana, Beli
Manastir
Posljednjih godina o amerikoj gnjiloi se ne uje previe. Izgleda kao da je ta
do nedavno glavna poast u pelarstvu ovih krajeva, nestala ili bar da je prestala biti
opasnom prijetnjom. Iako je po inerciji ostala u zakonodavstvu vezanom uz bolesti
pela, gotovo sasvim je nestala iz pelarskih predavanja i openito iz zanimanja pelara.
Koliko je to opravdano i treba li ju zaboraviti ili ne, pojasniti e slijedei tekst.
Iako se bolest naziva amerika gnjiloa, to zapravo nema veze sa amerikim
kontinentom, jer je prisutna i u brojnim drugim dijelovima svijeta. U narodu su ju jo
nazivali i pelinja kuga a u literaturi se nalazi i pod nazivom opaka gnjiloa.
Uzronik amerike gnjiloe je Paenibacillus larvae, tapiasta bakterija, koja tvori
vrlo otporne spore. Spore se unose u organizam prijemljivih liinki hranom. Razlog
da bolest nije nanijela vie tete pelarstvu lei prvenstveno u tome da se liinke
mogu zaraziti boleu uglavnom samo u dobi do dva dana. Starije liinke se teoretski
takoer mogu zaraziti, ali broj spora potrebnih za infekciju se toliko povea, da u
praktinim uvjetima ne dolazi do njihovog oboljevanja.
Nakon unoenja spora u organizam prijemljive liinke, one dospijevaju u
srednje crijevo, koje je u toj fazi razvoja liinke jo zatvoreno. Tijekom prvog dana
od unosa, iz spora se razviju vegetativni oblici uzronika. Oni su vrlo osjetljivi na
antibiotike i sulfonamide, pa se na njihovom unitavanju bazira lijeenje bolesti u
njenoj ranoj fazi. Razvoj sekundarnih infekcija koje bi se mogle razviti u oboljeloj
liinci, sprijeen je antibiotikom, kojeg lui Paenibacillus larvae (Woodrow, 1942)
Vegetativni stadiji prodiru kroz stijenku srednjeg crijeva pela i tijekom narednih 9 do
11 dana toliko se razmnoe u tijelu zaraene liinke, da iskoriste sve njene hranjive
tvari, te zbog pomanjkanja uvjeta za razvoj masovno prelaze u sporogeno stanje.
U svakoj pojedinoj liinci na taj se nain razvije do 2,5 milijardi spora (Sturtevant,
1932). Budui da su u toj dobi liinke ve poklopljene, one masovno ugibaju u fazi
poklopljenog legla, po emu su nekad ameriku gnjilou svrstavali u tzv. bolesti
poklopljenog legla (Tomaec, 1955). Tek u toj fazi bolest se u praksi moe prepoznati,
jer se na poklopljenom leglu uoavaju rupice, koje izgrizaju pele kada primjete da je
liinka uginula pod poklopcem (Holst, 1946).
Ponekad pele mogu prepoznati bolest neposredno nakon uginua liinke, te
ju izbaciti iz konice dok razvoj uzronika nije zavren, pa se ne razvijaju kliniki
simptomi bolesti. Ukoliko je pak razvoj uzronika zavren, sadraj uginulih liinki
pretvara se u gnjecavu masu, koju pele istaice uz veliki napor pokuavaju izbaciti.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
17
Pri tome dolaze u kontakt sa desetinama miliona spora, koje kasnije, kada pele
istaice postanu generacijskom sukcesijom poslova u zajednici, hraniteljice legla,
dospijevaju u srednje crijevo novih prijemljivih liinki. to vie napora pele uloe u
pokuaj izbacivanja gnjecavih liinki, to vie spora ire po svim dijelovima konice.
Ne samo da se tako zaraavaju nove liinke, ve se spore uzronika ire i po vosku,
drvenim dijelovima konice, a dolaze i u med. esto se u medu nalaze spore i u
sluajevima kada nema klinikih simptoma bolesti, tako da je jedan od najopasnijih
naina irenja bolesti u praksi, prihrana pela pogaama ili sirupom napravljenim
od meda. Tako se vrlo brzo bolest moe proiriti na cijeli pelinjak, odnosno na sve
zajednice pelarstva na kojem se primjenjuje ta praksa.
Kada zdrave odrasle pele pojedu med, i spore dospiju iz mednog mjehura u
crijevo, one su u praksi izgubile znaenje u prijenosu bolesti. Naime, odrasle pele
izmet izbacuju u letu u prirodi, te su tako izbaene spore unato njihovoj izuzetnoj
otpornosti, izgubljene.
U pelinjoj zajednici dolazi do zaraavanja sve veeg broja liinki. Istovremeno
odrasle pele postupno umiru, pa tako i najsnanije zajednice postaju slabii i na kraju
odumiru. Takve zajednice u jednom periodu imaju ne samo puno mrtvog legla ve i
viak slobodnih odraslih pela, koje budui da ne trebaju gubiti energiju za ishranu
legla, esto uspijevaju sakupiti zavidne zalihe meda. Nastupanjem bespanog razdoblja
takvi slabii ne pruaju otpor grabei, te se na pelinjaku i u okolici javlja epidemija
amerike gnjiloe. Pojavi bolesti pogoduje i sam ovjek. Bolest se sporadino
javlja i u sluajevima kada se staklenke sa zaraenim medom bacaju u kontejnere
za smee koji su dostupni pelama iz okolice. Na taj se nain bolest iri na velike
daljine, jer se spore bolesti esto nalaze i u medu koji se nalazi u prodaji. Staklenke
sa takvim, esto uvoznim medom, na kraju najee zavre na mjestima dostupnim
pelama, koje ih u potrazi za hranom do kraja poiste. Sam pelar esto nesvjesno
prenosi bolest odlaganjem okvira na pelinjaku, nepravilnim radom prilikom vrcanja,
odnosno uvijek kada pele dolaze u kontakt sa otvorenim medom. esta je i pojava
nepravodobnog prepoznavanja bolesti, kada pelar okvire iz zaraene oslabljele
zajednice sam porazdijeli po pelinjaku pomijeavi ih sa zdravima.
Pojava i irenje amerike gnjiloe su nepredvidljivi, te stoga davanje antibiotika
u preventivne svrhe nema znanstvenog opravdanja. Osim to se na taj nain rezidue
antibiotika nalaze u medu, inei ga neprikladnim za ljudsku ishranu, ne postie se ni
oekivana profilaktika zatita pela.
Profilaktine mjere koje se preporuuju imaju smisla samo ako se provode prije
pojave bolesti. U sluajevima kada se bolest pojavi, treba ju sanirati ovisno o stupnju
zaraze, jaini zajednice, kvaliteti konice i godinjem dobu. Openito se smatra da
zajednice koje su vrlo oslabile, koje su u starim i jeftinim konicama, treba unititi,
a druge, koje ima smisla spaavati, treba sanirati na nain da se uniti izvor zaraze
i onemogui pelama hraniteljicama legla da dou u kontakt sa sporama uzronika
bolesti (Ritter,1996).
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
18
esto se kao profilaktika metoda preporuuje pretresanje pela. Danas se to radi na
slian nain kako se formiraju paketni rojevi. Matice zajednica koje ulaze u takav tretman
se stave u transportne kavezie, a pele se pretresu u rojeve sanduke na nain da ukupna
teina pela u roju bude ujednaina prema potrebama pelarstva ovisno o godinjem
dobu kada se metoda primjenjuje. Ukoliko se bolest uoi rano u proljee, tada se tako
prikupljene pele mogu staviti u nove ili dezinficirane konice, koje su ispunjene samo
satnim osnovama. U to vrijeme, teina roja moe biti oko 1,5 kg. Kako sezona odmie,
nagon za izgradnjom saa se smanjuje, a poveava se i ukupan udio trutova u takvom
umjetnom roju. Stoga se ukupna koliina pela poveava na oko 2.5 kg, a udio satnih
osnova u odnosu na zdravo izgraeno sae se postupno smanjuje. Pojava recidiva je vrlo
esta, jer su spore nevidljive golim okom, pa se sve radi na slijepo. Kao to nije sigurno
da kada se brie praina u poznatoj sobi sa povezom preko oiju poneki dio namjetaja
nee ostati previen, tako postoji i velika vjerojatnost da e na pelama dostupnom
mjestu zaostati natkritina koliina spora uzronika amerike gnjiloe nakon provedene
sanacije i dezinfekcije. Stoga treba razumno sanirati sve ono to je moglo doi u doticaj
sa sporama i bolje je pretjerati u efikasnosti nego dopustiti i najmanji propust.
Nakon to su sve pele iz zaraenog pelinjaka smjetene u rojeve sanduke, treba ih
spremiti na tamno, hladno i prozrano mjesto (npr. u podrum). eli li se pele razmjestiti
na istom pelinjaku, treba ih drati u tami tri dana, kako bi izgubile orjentaciju, ili
ih se moe ve narednog dana dislocirati na najmanje tri kilometra udaljenu novu
lokaciju. Tijekom navedenog razdoblja pele treba prihranjivati eernim sirupom u
vodenoj otopini 2:3. U takav sirup nije potrebno stavljati antibiotike ili druge lijekove,
jer oni i tako ne djeluju na spore uzronika amerike gnjiloe, a ni vegetativni oblici
se ne mogu razviti u probavnim organima odraslih pela. Ono to je bitno je dopustiti
pelama dovoljno vremena da potpuno probave sadraj hrane iz mednog mjehura. Iako
postoji teoretska opasnost da je dio spora zaostao na dlaicama nogu i tijela pela
iz zaraenih konica, vjerojatnost da e se njima bolest proiriti u novoj sredini je
zanemariva. Treba meutim paziti da trunje iz zaraenog rojevog sanduka ne zavri
u novoj konici. Stoga je najbolje pele prebaciti na nain da spontano same uu u
novu konicu (npr.preko kartonskog papira ili daice prislonjene na leto). Maticu se
pelama moe dodati odmah nakon to su stavljene u novu konicu. Naime, od trenutka
kada se matica oslobodi i pone nesti jaja, proi e dovoljno vremena da pele u svojim
mednim mjehurima vie nee imati spore uzronika amerike gnjiloe.
Lijeenje amerike ne provodi se u mnogim zemljama (ukljuujui i nau), jer
rezidue medikamenata esto zaostaju u medu, inei ga tako nepodobnim za ljudsku
ishranu. Isto tako, bolest se samo privremeno rijei, jer lijekovi djeluju samo na
vegetativnu formu uzronika, dok spore preivljavaju i nakon prestanka terapije
ponovo izazivaju bolest.
Nepravilnom i nestrunom primjenom medikamenata (antibiotika i sulfonamida),
ne samo da se bolest ne sanira, ve se postie i rezistencija (otpornost) pojedinih sojeva
uzronika prema pojedinim lijekovima. Stoga je bitno da ako se provodi lijeenje to
bude pod nadzorom strunjaka.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
19
Najbolji rezultati postiu se kombinacijom medikamentozne terapije i opisanog
pretresanja pela. U svakom sluaju treba raunati na to da je naredne sezone mogua
ponovna pojava bolesti.
Epidemiologija amerike gnjiloe moe se podijeliti u dvije osnovne kategorije:
epidemiologija unutar-zajednice i epidemiologija izmeu-zajednica (Ratnieks, 1992).
Kod irenja bolesti unutar iste zajednice, razmotriti emo aspekt distribucije
spora uzronika preko tzv. socijalnih kontakata. Razmotriti emo i to se dogaa sa
koncentracijom spora u mednim mjehurima pojedinanih pela tijekom razliitih
perioda digestije hrane koja je prethodno bila kontaminirana poznatom koncentracijom
spora Paenibacillus larvae (ekulja, 1996).
Iako postoji vie metoda za odreivanje broja spora Paenibacillus larvae u uzorcima
meda, one se ne mogu koristiti za odreivanje broja spora u mednim mjehurima pela,
jer se radi o premalim koliinama. U tu je svrhu bilo potrebno modificirati metodu koju
su opisali Ritter i Kiefer (1993), kako bi se kroz broj kolonija uzronika, izraslih na
specijalnoj hranjivoj podlozi, moglo posredno utvrditi koncentraciju spora u svakom
pojedinom mednom mjehuru. Pokusima je utvreno (ekulja, 1996) da se tijekom
prijenosa sporama kontaminirane hrane unutar konice, koncentracija spora u hrani ne
smanjuje, ve ostaje konstantna i to bez obzira na razinu njihove koncentracije.
Isto je tako utvreno da tijekom procesa probave hrane iz mednog mjehura, ne
dolazi do filtracije spora, odnosno da one zajedno sa hranom direktno ulaze u probavni
trakt, odakle bivaju izbaene u prirodu, ne predstavljajui vie realnu opasnost za
reinfekciju. To je utvreno mjerenjem koncentracije spora u preostalom sadraju
mednih mjehura pela nakon proticanja odreenog perioda vremena.
Kod irenja bolesti izmeu pelinjih zajednica (od konice do konice, ili od
pelinjaka do pelinjaka), razmotriti e se mogunost irenja sa aspekta zalijetanja
pela, unutar zdravih i oboljelih pelinjih zajednica, te u odnosu na razliitu dob pela
(ekulja 1996). Iako se zna da je grabe najvaniji uzronik irenja amerike gnjiloe,
a donedavno se smatralo da zalijetanje tu tek teoretski moe sudjelovati, danas se
zalijetanju takoer pripisuje znatna uloga, posebice ako se zna da je esto zalijetanje
prethodnica grabei (Fresnaye, 1963). Pokusima nije utvreno da se pele signifikantno
vie zalijeu iz zajednica koje su zaraene amerikom gnjiloom u odnosu na one koje
nisu, ali je u mednim mjehurima pela iz konica sa izraenim klinikim simptomima
bolesti, kao i na uzorcima peluda iz njihovih koarica na nogama, utvrena dovoljna
koncentracija spora Paenibacillus larvae, za izazivanje bolesti ukoliko bi doli u kontakt
sa prijemljivom liinkom (ekulja, 1996). Kako je istovremeno utvreno i da se spore
nesmetano prenose socijalnim kontaktima unutar zajednice, logino se moe zakljuiti
i da postoji realna opasnost da prilikom preuzimanja hrane od takve zaletjele pele, ona
dospije u medni mjehur hraniteljice, te se tako zaraza proiri na novu zajednicu.
Novim spoznajama u irenju amerike gnjiloe ustanovilo se da ne dolazi do
filtracije spora Paenibacillus larvae tijekom njihovog prolaska kroz medni mjehur,
te da socijalnim kontaktima pele prenose spore kako unutar, tako i izvan konice.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
20
Zalijetanje pela je opasnije za irenje bolesti nego se to ranije mislilo. (ekulja 1996)
Pri tome treba uzeti u obzir da se ne zalijeu samo pele koje se vraaju sa pae i koje
u svojim mednim mjehurima imaju uglavnom nektar, ve se dobrim dijelom zalijeu
i pele u dobi orjentacijskih letova, koje u mednom mjehuru uglavnom imaju med iz
vlastite, potencijalno zaraene konice.
Sa aspekta praktinog pelarenja, to znai da u spreavanju irenja amerike
gnjiloe unutar zajednice, naroitu panju treba posvetiti spreavanju unoenja
sporama kontaminirane hrane u medne mjehure pela, jer one, nemaju mogunost
filtriranja ili drugog naina smanjivanja koncentracije spora u mednom mjehuru,
ve ga socijalnim kontaktima ne selekcionirano ire na sve lanove zajednice. Kod
prijenosa zaraze izmeu zajednica treba raunati na to da se bolest iri i zalijetanjem
pela. Na smanjivanje zalijetanja moe se utjecati pravilnim razmjetanjem konica
na pelinjaku, farbanjem poletaljki i nastavaka raznim bojama i sl. Sve te mjere ne
garantiraju da do pojave bolesti nee doi. Smatra se da je danas najefikasnije oruje
u suzbijanju amerike gnjiloe (uz provoenje zoohigjenskih mjera na pelinjaku),
koritenje matica selekcioniranih na ovu bolest. Selekcionirane pele, naime imaju
vrlo razvijen nagon za ienje, te one u ranoj fazi bolesti prepoznaju uginule liinke
i izbace ih iz konica prije njihovog raspadanja u gnjecavu masu, te tako sprijee
manifestaciju klinikih znakova bolesti. U dananje vrijeme, kada je lijeenje amerike
gnjiloe u brojnim zemljama svijeta zabranjeno, to je vjerojatno i najbolja mjera koju
pelar moe sam poduzeti na svojem pelarstvu.
Literatura:
Fresnaye, J. (1963): Les erreurs dorientation des abeilles (derive) dans les rucher moderne.
Abeille 6, 185-200. (franc.)
Holst, E.C. (1946): A simple field test for American foulbrood. Amer. Bee 86, 14, 34. (eng.)
Ratnieks, F.L.W. (1992): American foulbrood: the spread and control of an important disease of
the honey bee. Bee Wld.73, 177-191. (eng.)
Ritter, W. (1996): Diagnostik und Bekmpfung der Bienenkrankheiten. Gustav Fischer Verlag
Jena. Stuttgart. (njem.)
Ritter, W. i B. Kiefer (1993): Eine Methode zum Nachweis von Bacillus larvae in Honigproben.
Tierrztl. Umsch. 48, 806-811. (njem.)
Sturtevant, A.P. (1932): Relation of commercial honey to the spread of American foulbrood.
J.Apic.Res. 45, 257-258. (eng.)
ekulja, D. (1996): New aspects in epidemiology of Bacillus larvae infection by Apis Mellifera
Carnica Pollman. Doktorska disertacija. Veterinrmedizinischen Universitt Wien. (eng.)
Tomaec, I. (1955): Bolesti pela. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb. (hrv.)
Woodrow, A.W. (1942): Suscepitibility of the honey bee larvae to the individual inoculations
with spores of Bacillus larvae. J. Econom. Entomol. 35, 892-895. (eng.)
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
21
PROGRAM SELEKCIJE PELA NA TOLERANTNOST NA
VAROOZU NA OTOKU UNIJE
Drai Maja
1
, Duvnjak, G.
1
, Bubalo Dragan
2
, Buchler R.
3
, Winfried, D.
4
,
Pechhacker Herman
5
i Kezi Nikola
2
.
1
Hrvatski stoarski centar, Ilica 101, Zagreb
2
Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25, Zagreb
3
Landesbetrieb Landwirtschaft Hessen, Bieneninstitut Kirchhain, Erlenstrasse 9,
35274 Kirchhain
4
Honigerzeugergemeinschaft Mecklenburg-Vorpommern w.V., Wittenburger Str. 3,
19246 Bantin, Germany
5
. ACA, Austrian Carnica Association, Lunz am See, Austija
Pelinji nametnik Varroa destructor prisutna je na prostoru Hrvatske gotovo
trideset godina. Odrasle enke ive i parazitiraju na odraslim pelama siui
hemolimfu, a jaja polau u pelinje leglo. Razvoj iz jajeta do odrasle grinje odvija se
u poklopljenom pelinjem leglu. Napadnute kukuljice izgube 15-20 % mase, a ako
se razviju do odrasle pele, onda su vidljivo sitnije. ivotni vijek napadnutih pela
znatno je skraen, a trutovima je smanjena sposobnost parenja (Sulimanovi i sur.
1995, Bubalo, 1999).
U suzbijanju varooze koriteni su razliiti postupci i lijekovi. Utvreno je da varoe
vrlo brzo stjeu otpornost prema ee primjenjivanim kontaktnim lijekovima, a ta je
otpornost utvrena i prema sisteminim lijekovima. Otpornost nametnika rezultira
poveanjem koliine lijeka koja se unosi u konicu. Prisutnost nametnika i koriteni
lijekovi poveavaju osjetljivost pelinje zajednice na druge bolesti koje inae ne
nanose velike tete.
Zbog poveanog rizika od kontaminacije meda i drugih pelinjih proizvoda
lijekovima, jednako kao i poveanih trokova zbog potrebe za kontinuiranim lijeenjem,
daljnja istraivanja usmjerena su u dva pravca. Jedan je da se nastoje pronai alternativni
lijekovi ili metode kojima se smanjuje broj varoa u konici, a drugi pravac je selekcija
pela tolerantnih na ovog nametnika. Poznat je itav niz fiziolokih i ponaajnih odlika
pela koje omoguuju kontrolu razvoja i irenja varoe, tako npr. Apis cerana izvorni
domain ovog nametnika se brani pojaanim nagonom za ienjem i samoienjem
tijela, odnosno ienjem napadnutog legla. Jo je 1936. godine utvreno da pele mogu
biti selekcionirane na tolerantnost na ameriku gnjilou i na akarozu. Posljednjih godina
je utvreno da pele iz takvog uzgoja pokazuju i bolju tolerantnost na varoozu i vapneno
leglo (Kefuss i sur., 1996, Woyke, 1989).
Od poetka irenja varooze po svijetu, pokrenuta su istraivanja svojstava
pogodnih za selekciju na tolerantnost na ovu bolest, kako u Europi, tako i u
SAD. Na pelarskom institutu Baton Rouge, Louisiana, provodi se istraivako -
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
22
selekcijski program s pelama Primorsky. To su europske pele A. mellifera, koje
su poetkom 20. stoljea preseljene u istoni dio Rusije. Smatra se da su ove pele
najdulje u kontaktu s varoom. Budui da u ovoj regiji nije bilo intenzivne primjene
konvencionalnih lijekova, oekuje se da preivljavaju zajednice koje imaju bolje
odlike tolerantnosti. Tijekom 1994 godine su vrena istraivanja u Rusiji, te su
najbolje matice donesene u SAD, gdje se od tada provodi daljnja selekcija na
tolerantnost. Matice ovih pela testirane su u Njemakoj zajedno sa selekcijama
pela njemakih instituta i usporeene su sve relevantne odlike. Pele Primorsky su
pokazale bolje odlike u tolerantnosti na varoozu, ali bioloke i gospodarske odlike
nisu bile izraene.
Za uzgoj pela tolerantnih na varoozu bitno je iskoristiti populacija trutova koja
se razvijala u kontaktu s varoom. Matice se pare izvan konice na skupljalitima
trutova. Ta mjesta odreena su okolnim reljefom i lokalnim termikim uvjetima
(Ruttner i Ruttner, 1972). Parenje truta i matice odvija se u zraku za vrijeme leta.
Zbog injenice da se matica pari s vie od 20 trutova, na skupljalitu trutova postoji
velika meusobna konkurencija. U toj konkurenciji kondicija truta je vrlo vana za
uspjeh prenoenja njegove genetske informacije. Trutovi koji su se razvijali iz stanica
u kojima se razmnoavala varoa puno su slabije vitalni, te na klasinim oplodnim
stanicama nemaju mogunost oploditi matice zbog velike konkurencije trutova
iz lijeenih zajednica. Mogunost iskoritavanja ovih trutova je ograniena ili na
umjetno osjemenjivanje ili na izmjetanje oplodnih stanica na podruja izolirana od
drugih pela (Moritz, 1994; Bubalo, 1999).
Veina europskih pelarskih instituta je u proteklih dvadeset godina pokrenula
istraivanja u pravcu nalaenja moguih mehanizama na tolerantsnot na varoozu,
odnosno selekciju na poznate mehanizme.
Jedan od ciljeva istraivanja zapoetih 1999 godine na otoku Unije, bio je
utvrditi postoje li razlike izmeu ispitivanih selekcija odnosno potvrditi koji je put
selekcije na tolerantnost uspjeniji. Pokusne zajednice su razmjetene u grupama po
12 zajednica na nenaseljenom dijelu otoka i poetno jednako invadirane nametnikom
Varroa destructor, te drane bez primjene lijekova ili postupaka za suzbijanje bolesti.
Praenjem preivljavanja zajednica, te istovremeno praenjem brojnosti varoe eljelo
se utvrditi koji je mehanizam obrane pelinje zajednice pogodan za selekciju. Pratio
se odnos izmeu preivljavanja i odreenih pokazatelja zajednica (smrtnost varoa,
nagon za ienjem legla, nagon za meusobnim ienjem, plodnost varoa), te
osjetljivost prema sekundarnim infekcijama.
Zajednice koje su preivjele imale su manje invadiranih stanica legla. Istovremeno
su imale povean nagon za meusobnim ienjem, te moemo zakljuiti da u uvjetima
viskoke invadiranosti varoom i bez primjene lijekova zajednice s jae izraenom
mehanizmima tolerantnosti mogu preivjeti dulje od 2 godine (graf 1).
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
23

Graf 1. Duina ivota pokusnih zajednica u danima
Nakon zavrenih temeljnih istraivanja na europskim linijama pela, na otoku
Unije nastavljen je pokus koji je podijeljen na dva dijela istraivaki i primijenjeni. U
jednom dijelu se nastavljaju znastvena istraivanja po istim principima kao i u ranijoj
fazi projekta. Pokusne zajednice su osnovane s maticama porijekom iz zajednica
koje su imale najbolje preivljavanje, te najbolje bioloke i proizvodne pokazatelje.
Zajednice se dre bez primjene lijekova ili postupaka za suzbijanje varooze, te se
prate svi pokazatelji otpornosti i preivljavanje zajednica. Preivljavanje zajednica
na pokusnom pelinjaku u protekle tri godine je znaajno bolje. Nastoji se odrati
stalan broj zajednica, tako da se na mjesto umrlih nasele nove s kerima matica koje
su pokazale najbolja svojstva u ranijem razdoblju pokusa.
Drugi dio istraivanja usmjeren je prema iskoritavanju dosadanjih rezultata
pokusa. Od 2003 godine se na Unijama svake godine uzgoji najmanje 60 matica, koje
se nakon parenja testiraju u proizvodnim uvjetima u Njemakoj, Austriji i Hrvatskoj
na odlike tolerantnosti, ali i dobre gospodarske odlike. Iz linija koje imaju najbolje
ukupne rezultate vri se uzgoj matica namijenjenih za oplodnu stanicu na Unijama.
Oplodna stanica je formirana od 50 zajednica u kojima se potie uzgoj trutova. U
ovim zajednicama se kontrolira razvoj varoe oduzimanjem okvira s poklopljenim
radilikim leglom jednom godinje.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
24
Okviri s leglom se stavljaju u konice na izdvojenom pelinjaku. Zajednicama se
dodaju izabrane selekcionirane matice. Provede se jednokratno tretiranje protiv varoe
timolnim pripravkom kako bi se ujednaio poetni stupanj invadiranosti. Nakon toga
se zajednice vie ne tretiraju. Ovim postupkom se osigurava da se zajednice razvijaju
s podjednakim poetnim brojem varoa. Zajednice formirane od okvira s leglom iz
jedne sezone pripremljene su za iduu sezonu kao trutovske.
Izraen je protokol o koritenju oplodne stanice na Unijama, to moe pridonijeti
irenju tolerantnosti na varoozu na veu populaciju pela. Uzgajvai matica imaju
mogunost svoje neoploene matice odnijeti na oplodnju na oplodne stanice na
Unijama i u svoje selekcije ugraditi postignute odlike tolerantnosti na varoozu i dobre
odlike linija iz kojih su uzgojeni trutovi. Koritenje linija s poveanom tolerantnou
na varoozu moe pridonijeti ekonominijem pelarenju s manje lijekova i ouvanom
kvalitetom pelinjih proizvoda. Uvjereni smo da je i dio pelara zainteresiran
testirati matice registriranih uzgajivaa, oploene na Unijama u svojim proizvodnim
pelinjacima.
Literatura
Bubalo, D. (1999) Sposobnost parenja trutova (Apis mellifera carnica Poll., 1879) iz zajednica
invadiranih grinjom Varroa jacobsoni (Oud., 1904) i zajednica uzgojenih u srodstvu. Disertacija.
Agronomski fakultet.
Kefuss, J., Taber, S., Vanpoucke, J., Rey, F. (1996) A Practical Method To Test For Disease
Resistance In Honey Bees. American Bee Journal. 136(1):31-32.
Moritz, R. F. A. (1994). Selection For Varroatosis Resistance In Honeybees. Parasitology Today.
10(6):236-238
Ruttner, H., Ruttner, F. (1972). Untersuchungen ber Flugaktivitt und das Paarungsverhalten
der Drohnen. 5. Drohnensammelplatz und Paarungsdistanz. Apidologie 3: 203-232
Sulimanovi, ., Zeba, LJ., Markovi, J. Prepoznavanje i suzbijanje pelinjih bolesti. PIP,
Zagreb, 1995
Woyke, J. (1989) Breeding of Honey Bees Resistant to Varroa jacobsoni. American Bee Journal.
1: 21-23
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
25
DRESURA PELA ZA OPRAIVANJE VOAKA
Break Davor, dipl. ing. agr.
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Odsjek Varadinske upanije
Poznato je da voke moraju biti opraene da bi donijele plod. Opraivanje razliitih
vonih vrsta postie se razliitim nainima.
Zato opraivanje? Voke je potrebno opraivati stoga to su mnoge vone
vrste stranooplodne. Bez opraivanja i opraivaa u takvih vrsta praktino ne bi bilo
oplodnje. Na taj se nain poveavaju i prinosi i kvaliteta, a time i zarada. Primjerice,
jezgriave vone vrste poput jabuke i kruke, kao i neke kotiave vone vrste same
po sebi neplodne su (triploidne vone vrste) te da bi donijele plod moraju biti opraene
od nekog drugog kultivara (sorte). Poznato je da su za to potrebne medonosne pele,
iako tome mogu pridonijeti i drugi insekti (solitarne pele, bumbari, ose,).
Zato medonosne pele? Najvaniji razlog jest to to zbog naina ivota (u
zajednici) prezimi dovoljan broj pela koje su u vrijeme cvatnje spremne za opraivanje
istovremeno, veina se drugih insekata u vrijeme cvatnje tek mora umnoiti (npr.
bumbar).
Doprinos pela opraivanju voaka! Pela je jedan od najvanijih initelja u
stvaranju redovitih i visokih prinosa najrasprostranjenijih vonih vrsta, npr. jabuka,
kruka (nije atraktivna vrsta za pele), ljiva, trenja, vinja Postotak opraivanja
bilja uz pomo pela vei je za 80 85 % u odnosu na opraivanje uz pomo drugih
kukaca. Jedna pela na svom tijelu moe ponijeti oko 100.000 peludnih zrnaca s
cvjetova jabuke, te za minutu obie oko 10 cvjetova, a na dan napravi 10 40 izleta.
Jedna jaka pelinja zajednica u danu moe posjetiti izmeu 10 i 40 milijuna cvjetova.
Pela je najvaniji kukac koji posjeuje trenju jer je trenja entomofilna vona vrsta,
a njezin pelud teko se prenosi vjetrom.
Kakva je korist za poljoprivrednika, a kakva za pelara? U poljoprivrednoj
proizvodnji pelar dobiva samo 20 % direktne koristi od pela, a poljoprivredni
proizvoa ima 80 % koristi od pela odnosno opraivanja.
Raspored konica unutar vonjaka (susretno opraivanje). Potrebno je naglasiti
da je za dobro opraivanje voaka potreban i dobar raspored konica. Konice mogu
biti postavljene u blizini vonjaka ili neposredno u vonjaku. Potrebno je znati da
broj posjeenih cvjetova opada s poveanjem udaljenosti konice od nasada. Dakle,
moe se zakljuiti da zajednice treba postaviti u nasad. Vano je znati i na koji
nain ih postaviti jer pelara treba platiti prema broju konica postavljenih u nasad.
Najuinkovitije je konice postaviti za tzv. susretno opraivanje, jer jedino na taj nain
moemo postii potpuni uspjeh pri opraivanju. U tom nainu vano je da razmak
izmeu konica nije vei od 400 m, a pele e se letom u tom radijusu oko svoje
konice preklapati s pelama iz susjednih konica te e opraiti 100 % cvjetova.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
26

100 % 75 % 50 % 25 %
100 % 75 % 50 % 25 %
Slika 1. Raspored konica unutar vonjaka (susretno opraivanje)
Zato dresura pela? Dresura pela radi se za uspjenije opraivanje biljaka koje
imaju manje nektara i koje pelama nisu atraktivne. Jedna dresirana zajednica moe
zamijeniti 10 nedresiranih (optimalni broj konica u nasadu) zajednica u opraivanju.
Uspjeh opraivanja i oplodnje bolji je ako su zajednice smjetene blie kulturi,
odnosno ako su u nasadu koji treba biti opraen.
Dresurom postiemo:
1. dobro opraivanje bilja,
2. povean rod i/ili povean postotak plodova extra i prve klase.
Kako dresirati pele? Postoje dva naina dresure:
1) Napraviti eerni sirup i u njemu macerirati cvjetove biljke (neki autori govore
o cvjetovima kultivara) koju elimo da pele posjeuju. Tako pripremljenu otopinu
procijedimo i 1 do 2 dl sirupa dodamo u hranilicu svako jutro prije nego pele ponu
izlijetati. Dovoljno je da samo jedna pela prije izleta ode u hranilicu, poprimi miris
koji potom socijalnim kontaktom prenese drugim pelama izletnicama te e one
posjeivati samo tu vrstu cvjetova (ako se voar pobrinuo da pokosi meuredove u
kojima u to vrijeme mogu cvasti i biljne vrste koje su inae atraktivnije pelama).
2) Napraviti eerni sirup i njime poprskati nasad koji elimo da nam pele
oprae. To je manje dobar nain jer postoji opasnost da prekinemo cvatnju, a time i
oplodnju.
Europska iskustva u opraivanju. Opraivanje je agrotehnika mjera bez koje je
nezamisliva biljna proizvodnja i kao takva plaa se pelaru po unajmljenoj konici.
Trokove snosi vlasnik poljoprivrednih povrina (neke drave subvencioniraju ove
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
27
trokove). Proizvoai su duni do tono odreenog datuma prijaviti povrine pod
nasadima za opraivanje te navesti koliko zajednica planiraju rabiti za ovu agrotehniku
mjeru. Prije opraivanja pelar i vlasnik povrine potpisuju ugovor kojim se reguliraju
prava i obveze i pelara i poljoprivrednika. Ugovorom se regulira cijena opraivanja
po konici (u nekim dravama cijena opraivanja standardna je za sve proizvoae).
Obveze pelara:
1. dovoz zajednica dogovoriti mjesec dana unaprijed,
2. redovito obilaziti pele, a u sluaju loeg vremena prihranjivati ih,
3. postaviti higijensko pojilite,
4. obvezatno se pobrinuti za pele ako se najavi tretiranje povrine sredstvima
za zatitu bilja,
5. odvoenje zajednica u zakazanom terminu.
Obveze vlasnika parcele:
1. dovoz zajednica dogovoriti mjesec dana unaprijed,
2. ne smije primjenjivati sredstva za zatitu bilja tijekom cvatnje, odnosno
tijekom boravka pela na povrini,
3. ako mora tretirati, obvezatno treba obavijestiti pelara kada e i kojim
sredstvima tretirati, a tretirati smije samo uz odobrenje i preporuku
fitopatologa (neto kao na IPP u sklopu HZPSS-a),
4. osigurava bolju posjeenost kulture tako da pokosi meuredni prostor, u
kojem u to vrijeme mogu cvasti biljke koje su atraktivnije pelama,
5. odvoenje zajednica najaviti 48 sati unaprijed.
Pele kao opraivai poveavaju prinose:
- jabuka 4 do 5 puta
- kruaka 2,5 do 10 puta
- vianja vinje 4 do 12,5 puta
- jagodastih kultura 4 do 5 puta.
OPRAIVANJE DRESIRANIM PELAMA
TREBA BITI OBVEZNA AGROTEHNIKA MJERA?
ISPLATIVOST OPRAIVANJA NIJE UPITNA
- TREBA JU SAMO PRIMIJENITI.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
28
TRINA SVOJSTVA PELINJIH PROIZVODA
mr. sc. Horvat Slavko
Pelarska udruga Pela Osijek
1. Znaaj trinih svojstava pelinjih proizvoda
Krajnji potroa pelinjih proizvoda od ponuenih oekuje u najmanju ruku jako
puno, meutim samo jedan proizvod s njegovog aspekta treba zadovoljiti taj cijeli niz
elja uz naravno prihvatljivu i po mogunosti nisku cijenu. Stoga proizvoa ve kod
ideje o stvaranju proizvoda mora uvelike voditi rauna o njegovim svojstvima, jer to ih
proizvod ima vie vee su anse zadovoljenja zahtjeva potroaa. Ovom emo prigodom
govoriti o onim svojstvima proizvoda pelinjih tvrtki koja su s trinog aspekta vrlo
vana. Kada bi smo kakvom pelaru ili korisniku meda postavili pitanje koje je osnovno
svojstvo meda, odgovor bi zasigurno bio brz i odmjeren med se koristi kao hrana i lijek.
Rekli bi smo da je odgovor toan. Meutim, da li su ta dva vana i dobro poznata svojstva
meda dovoljna distributeru pelinjih proizvoda, odnosno meda, za njegov uspjean trini
plasman, odgovor je negativan. Okruenje koje ini trite, zakonska regulativa u okviru
gospodarskog sustava, i mnotvo drugih elemenata jednostavno i od takvog proizvoda
kao to je med, trai cijeli niz svojstava koja su i za tradicionalno cijenjeni med, na tritu
itekako znaajna. Rije je o nizu svojstava koja medu daju veu ili manju konkurentnost,
prepoznatljivost kod potroaa u odnosu na konkurenciju i u konanici utjeu na odluku o
kupnji. U cilju pojanjenja reenog navodimo ope prihvaenu shemu, podjele svojstava
proizvoda a koja apsolutno upuuje i na niz znaajnih svojstava koje jednostavno moraju
udovoljavati i pelinji proizvodi namijenjeni tritu. Dakako konkurentnost pelinjih
proizvoda smanjuje se s nedostatkom nekih od navedenih svojstava (Slika 1.).
Kako je trite pelinjih proizvoda u nas jo uvijek u fazi prilagodbe razvijenim
europskim i svjetskim tritima razumljivo je da ga jo uvijek karakterizira poprilian
nered. Potrebita zakonska regulativa tek se donosi, a potom slijedi prilagodba trinih
subjekata toj regulativi, kao i trinom automatizmu. Dakle, brze promjene nisu
mogue niti su uinkovite, no pozitivni pomaci ipak postoje i predstavljaju naznake
da je jedini put razvoja hrvatskog pelarstva preko dobro ureenog trita i uvaavanja
njegovih zakonitosti. Imajui prigodu pratiti viegodinje ocjenjivanje pelinjih
proizvoda u Osijeku i kao lan ocjenjivakog tima, vidljiv je znaajan napredak djela
pelarskih tvrtki u vezi s nizom novih trinih svojstava svojih proizvoda koja im daju
novu dimenziju marketinke kvalitete. Naravno, otvoreno europsko trite, s eljom
za lanstvom u Uniju predstavljaju dodatni motiv pelarskim tvrtkama da svoje
proizvode kompletiraju sa gotovo svim svojstvima koja e ih initi konkurentnim i
na zahtjevnom europskom i svjetskom tritu. Hrvatski medovi s obzirom na nae
zemljopisne, klimatske i pedoloke karakteristike imaju niz komparativnih prednosti
u odnosu na ostale medove u svijetu, odnosno mnogo su bolje kvalitete, koju naalost
ponekad nai pelari sami naruavaju neadekvatnom zdravstvenom zatitom pela, to
je lako utvrditi kemijskom analizom, koja bi morala biti redovita. Navedeno ukazuje
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
29
na mogunost da i sam pelar svojim neznanjem spomenute prednosti pretvori u
znaajan nedostatak, jer tako visoka upotrebna svojstva naeg meda pretvara u neto
beskorisno i neupotrebljivo.
SVOJSTVA PELINJIH PROIZVODA
OPA OSNOVNA POSEBNA
UPOTREBNA:
-Korisnost
-bezopasnost
-laka upotrebljivost
PROPISANA:
-Zatienost
-ostale norme
UPOTREBNA:
- cjelovitost
- raznovrsnost upotrebe
- trajnost
ESTETSKA:
- izgled ambalae
- cijena
- dizajn etikete
- izbor boja
TEHNIKA:
- koliina
- sigurnost sadraja
- ambalani materijal
ESTETSKA:
- privlanost
- dostupnost sadraja
- ime proizvoda
- amblem tvrtke
EKONOMSKA:
- realizacija
- dohodovnost
Slika 1. Neka od moguih trinih svojstava pelinjih proizvoda
1..1. Pakiranje i ambalaa kao vaan dio politike proizvoda
Razvoj ambalae i naina pakiranja pelinjih proizvoda sastavni je dio procesa
razvoja proizvoda. Kao i kod svih drugih dobara tako i kod ambalairanja pelinjih
proizvoda ambalaa ima dvije osnovne funkcije:
a) zatitu proizvoda (u procesu skladitenja, prijevozu, manipulaciji i slino)
b) unaprjeenje prodaje (u izlaganju pelinjih proizvoda, tj. kao instrumentu u
komuniciranju s tritem, kao faktoru zatite okoline i slino)
Pakiranje pelinjih proizvoda treba odgovarati potrebama i zahtjevima potronje
u pogledu naina ambalairanja, primjene ambalanih materijala, veliine jedinice
proizvoda u maloprodaji, hotelijerstvu i slino. Dakle, med i mnogi drugi pelinji
proizvodi kao visoko kvalitetni prirodni proizvodi zasluuju i primjerenu ambalau
koja se poput ambalairanog sadraja odlikuje visokim standardima kvalitete,
kvalitetom dizajna te posebice visokim ekolokim svojstvima. Iako je za pakiranje
roba namijenjenih razmjeni pa tako i pelinjih proizvoda vrlo vano poznavati navike
potroaa, treba brinuti i o vaeim propisima u nas ili zemlje u koju planiramo izvoz
te ih strogo potivati (postojea zakonska regulativa u nas, propisi meunarodne
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
30
regulative - europska federacija o ambalai). Zakonska regulativa u nas sve znaajnije
pelarske proizvode do krajnjih potroaa usmjerava (distribuira ) preko manjih i veih
trgovakih sustava, a za takav oblik prodaje posebno je vaan promotivni element
ambalae pelinjih proizvoda. Ponuditelj zapravo nastoji svoj med istaknuti krajnjem
potroau u odnosu na konkurenciju pomou drugaije dizajnirane ambalae, dakle,
drugaijim oblikom, bojom crteima i slino. Jasno, u svakom sluaju treba uvaavati
kulturoloke komponente svakog trita, dakle naeg i stranog.
1..2. O znaaju etiketiranja pelinjih proizvoda
Iako zakonodavstvo odreene zemlje odreuje razliite informacije koje etiketa
nosi, poput zemlje podrijetla, imena proizvoaa proizvoda, teini, opisu sadraja
itd. Etiketa s marketinkog aspekta predstavlja vaan element komuniciranja s
potroaem. Proizvoai pelinjih proizvoda etiketu mogu koristiti i kao sredstvo
poticanja na kupnju i kao sredstvo za objanjenje ( barem ukratko ) upotrebnih
svojstava odreenog pelinjeg proizvoda, ime e se poveati zadovoljstvo potroaa.
Primjer takvih informacija su:
- med iz vlastitog pelinjaka
- med proizveden na prirodnom zatienom podruju
- prirodni med kristalizira
- sastav meda
- trajnost itd.
Vrlo je vano da je etiketa kreativno dizajnirana, te da kao takva poslui promociji
prodaje samog proizvoda. U tu se svrhu koriste kao osnovni elementi etikete tekst i
slika u razliitim odnosima i bojama koje zapravo upuuju na odgovarajua svojstva
pelinjih proizvoda, ali i uvaavaju zahtjeve kupca.
1..3. Cijena kao instrument marketinke politike pelarske tvrtke
Cijena kao novani izraaj vrijednosti proizvoda kojeg pelarska tvrtka nudi
na tritu jedan je od najosjetljivijih elemenata njene marketinke politike. Ona se
mijenja pod utjecajem razliitih faktora, ali u isto vrijeme promijene cijena utjeu
na obim prodaje, a prema tome i na dobit pelarske tvrtke. Bez obzira na poslovnu
strategiju pelarske tvrtke njene cijene ipak ovise o nekoliko skupina faktora od kojih
treba posebno istaknuti slijedee:
- utjecaj vrijednosti ili korisnosti odreenog proizvoda pelarske tvrtke
- utjecaj trokova
- utjecaj konkurencije na tritu
- marketinke metode kojima se pelarska tvrtka moe sluiti pri lansiranju
proizvoda na trite
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
31
- odreene postavke institucionalnih mjera koje pelarska tvrtka treba
uvaavat kod formiranja cijena
- te mnogi drugi faktori
Upotrebna svojstva marketinki oblikovanog proizvoda pelarske tvrtke mogu
utjecati na potpunije zadovoljstvo krajnjeg potroaa toga proizvoda, to znai da e ga
potroa odabrati u mnotvu konkurentnih proizvoda uz istu ili ak i viu cijenu. Uspjena
ideja o ambalairanju pia na bazi meda s prigodnom bocom i ukusno ukomponiranim
aama apsolutno poveava upotrebna svojstva ponuenog proizvoda, ali i pobuuje
pozornost kupca koji je koji je spreman kupiti proizvod moda i po neto vioj cijeni.
Naalost, u naoj gospodarskoj praksi, pa i u pelarskoj proizvodnji takozvani intputi
odnosno ulazne veliine koje ine trokovi proizvodnje odreenih proizvoda jo uvijek
predstavljaju polaznu osnovu za formiranje prodajnih cijena pelinjih proizvoda.
Kako je naa pelarska proizvodnja po jedinici proizvoda jo uvijek preskupa, te ako
uzmemo u obzir visoke trokove u radu distributivno preraivakih tvrtki, onda je jasno
da kalkulativni modeli formiraju vrlo visoke maloprodajne cijene pelinjih proizvoda
u nas. Stoga mogue snienje cijena na naem pelarskom tritu, uvelike ovisi i o
daljnjoj racionalizaciji unutar postojeih proizvoako distributivnih sustava u nas.
Naravno, da kod gotovo identinih upotrebnih svojstava nekog proizvoda kojeg nudi
vie konkurentnih ponuaa, odluka o kupnji usmjerena je najee na proizvod s niom
cijenom. U tom sluaju cijena je presudan faktor kod odabira proizvoda primjerice
teglice meda. Takoer, treba rei da znaajan utjecaj na cijenu ima i takozvana trina
konkurencija, to jest broj pelarski tvrtki koje se s odreenom ponudom bore za plasman
svojih proizvoda na tritu. Vei obim identine ponude prema zakonu ponude i potranje
sigurno utjee na mogui pad cijena pelinjih proizvoda, a manja ponuda u danom
momentu utjee upravo suprotno, na mogui porast postojeih cijena. Meutim, kako je
marketing vrlo perfidna poslovna filozofija cijene koje se mogu formirati u odreenim
trinim situacijama mogu biti gotovo i nerazumne (ekstremno visoke ili niske), no one
ipak mogu imati odreeni znaaj na poslovni uspjeh u nekom vremenskom periodu.
Tako primjerice kod lansiranje novog proizvoda pelarske tvrtke, cijene mogu biti nie
od konkurentnih (to je ak i uobiajeno), ili pak na temelju marketinkih promiljanja
ponua moe pobuditi pozornost na ekskluzivnost svog novog proizvoda i s ekstremno
visokom cijenom. Na kraju ove kratke analize moguih utjecaja na formiranje cijena
pelinjih proizvoda treba istai da nae jo uvijek nerazvijeno trite pelinjih proizvoda
zahtjeva pomo u vidu takozvanih interventnih mjera dravnih institucija, no, daljnji je
razvoj mogu jedino preko institucija trita, dakle pod veim utjecajem preferencije
potroaa pelinjih proizvoda u nas.
2. Distribucija i plasman pelinjih proizvoda
U trino orijentiranoj politici pelarske tvrtke funkcija prodaje i distribucije
predstavlja znaajne poslove i zadatke u provedbi marketing programa tvrtke. Prodaja
treba da realizira one mogunosti koje joj prua trite, to znai da je njen glavni
zadatak da proda robu. Uspjeh u plasmanu to jest prodaji pelinjih proizvoda mogu
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
32
je samo ako je prodaja integralni dio cjelokupnog marketing promiljanja pelarske
tvrtke. Kako se kod prodaje pelinjih proizvoda radi o proizvodima finalne potronje
koji se pored izravne prodaje u velikoj mjeri prodaju i preko trgovake mree, pelarska
tvrtka u svakom momentu mora znati kanale distribucije njenih proizvoda, te situacije
u pogledu zaliha i mnogih drugih pitanja glede plasmana pelinjih proizvoda krajnjem
potroau. Pelarska tvrtka treba odravati neprekidnu vezu s trgovinskom mreom
da bi pri isporuci vlastite robe pruila pomo primjerice kod prezentiranja robe u
prodavaonici (promotivna prodaja ), pri izboru i ureenju izlobenog prostora, pri
oznaavanju proizvoda i t d. Na tim aktivnostima pelarska tvrtka zapravo gradi svoju
politiku prema distributeru svojih proizvoda.
2..1. Izravna prodaja pelinjih proizvoda
Rije je o obliku prodaje gdje pelarska tvrtka bez posrednika svoju robu prodaje
krajnjem potroau. Manje, srednje pa i vee pelarske tvrtke mogu imati jednu ili vie
vlastitih prodavaonica u kojima nude vlastite proizvode, a ponekad i tue (posebno
kada je u pitanju oprema za pelarstvo pa se tada tvrtka stavlja u ulogu distributera
proizvoaa opreme za pelarstvo). Izravna prodaja u vlastitom prodajnom prostoru
s specijaliziranim osobljem koje dobro poznaje ponuene proizvode, predstavlja
znaajnu prednost u odnosu na plasman preko posrednika. Jasno, teko je s takvim
prodajnim punktovima u potrebitoj mjeri pokriti iroki prostor veeg trita. Takoer
su nam poznate prednosti osobne prodaje na specijaliziranim sajamskim prostorima,
gdje proizvoa pelinjih proizvoda javnost i potencijalne potroae na vrlo
prihvatljiv nain upoznaje s nizom svojstava ponuenih proizvoda uz promotivno
nuenje i isticanje niza korisnosti u vezi s upotrebnim pelinjih proizvoda. Takoer je
vano napomenuti da je trite pelinjih proizvoda u nas jo uvijek u fazi svojevrsnog
konsolidiranja, te da e utjecajem trinog automatizma doi do novih oblika prodaje,
ali e isto tako i nestati takozvano sivo trite pelinjih proizvoda koje zapravo
zakon i ne dozvoljava.
2..2. Indirektna posredna prodaja pelinjih proizvoda
Rije je o prodaji pelinjih proizvoda putem posrednika, najee trgovinskih
tvrtki na malo (detaljista), ili preko vele trgovaca (grosista). I jedan i drugi oblik
prodaje pomae pelarskoj tvrtci da preko posrednika proda svoje proizvode, te ostvari
dobit. Specijalizirane trgovake kue na taj nain pelarskim tvrtkama predstavljaju
poslovne partnere zaduene za prodaju pelinjih proizvoda na uem ili irem tritu,
koje sama pelarska tvrtka ne moe pokriti svojom vlastitom mreom. Iako u tom
sluaju posrednik preuzima poslove prodaje, pelarska tvrtka mora kao to je ve
reeno uspostaviti odnosno izgraditi uinkovite komunikacijske odnose s trgovinskom
organizacijom, a sve u cilju poboljanja plasmana. Zapravo, pelarska tvrtka treba
planirati, nadzirati i kontrolirati takozvane kanale prodaje svojih proizvoda, rije
je dakle o distributivnim poslovima i zadacima ija je funkcija da se proizvodi to
uinkovitije prenesu od proizvoaa do krajnjih korisnika. Pelarske tvrtke ne trebaju
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
33
bjeati od mogue izmjene svojih prodajnih kanala. Izmjene prodajnih kanala u
dinaminoj proizvodnji i potronji sasvim su prirodna pojava. Na sve otvorenijem i
dinaminijem pelarskom tritu promjene su sve ee, te ba one utjeu na mogui
izbor distributivnih kanala koji se ne mogu smatrati nepromjenljivim. Stoga se namee
zakljuak da pelarske tvrtke neprestano moraju pratiti efikasnost svojih prodajnih
kanala, i ime se to pokae potrebnim, izvriti promjene.
Slika 2. Mogui prodajni kanali u distribuciji pelinjih proizvoda
3. Promocija pelinjih proizvoda i trine komunikacije pelarskih tvrtki
Promociju kao dio marketinkih aktivnosti pelarske tvrtke moemo definirati kao
zbroj razliitih aktivnosti preko kojih pelarska tvrtka nastoji upoznati potroae sa
svojim proizvodima uz koritenje komunikacijskih medija, ili uz osobno uvjeravanje,
a s ciljem da se osigura potronja koja tvrtku moe zadovoljiti. Pratei aktivnosti
pojedinih pelarskih tvrtki posebice mlaih i manjih mogue je utvrditi da mnoge od
njih na vrlo skroman nain koriste mogunosti promidbenih aktivnosti, razlog tome
PROIZVODNJA OSNOVNIH PELINJIH PROIZVODA (PELINJACI)
KRAJNJI POTROAI FINALNIH PROIZVODA PELARSKE PROIZVODNJE
PRERA.
DISTRIB.
TVRTKA
PRERA.
DISTRIB.
TVRTKA
PRERA.
DISTRIB.
TVRTKA
PRERA.
DISTRIB.
TVRTKA
PRODAJA
NA
MALO
PRODAJA
NA
VELIKO
PRODAJA
NA
MALO
PRODAJA
NA
MALO
INDUSTR.
PRERAIV.
KOJI KAO
SIROVINU
KORISTE
PELINJE
PROIZV.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
34
moe biti nedostatak novca, ali ponekad i neshvaanje znaaja i uloge te vrlo vane
marketinke aktivnosti. No, bez obzira na navedeno zapaanje pelarskim tvrtkama,
kao i svim drugim tvrtkama u sferi suvremenog trinog koncepta gospodarenja na
raspolaganju stoje etiri temeljne skupine aktivnosti:
a. Ekonomska propaganda
b. Osobna prodaja
c. Unapreenje prodaje i
d. Publicitet
Ekonomska propaganda pelarskoj tvrtki slui za upoznavanje trita odnosno
potroaa s proizvodima pelarske tvrtke i s njihovim svojstvima, te da u mnotvu
konkurentnih proizvoda istakne proizvod tvrtke, te kod potroaa pobudi motiv za
kupnjom. Dakle, ekonomska propaganda postojee potrebe pretvara u elje, koje uz
odgovarajuu kupovnu mo prerastaju u potronju. Ekonomska propaganda pelinjih
proizvoda osim to direktno utjee na potronju pelinjih proizvoda, utjee i na njezin
razvoj, pridonosei tako podizanju kulture prehrane u nas. Zato propaganda pelarskih
tvrtki treba imati i edukativni karakter u odnosu na znanja potencijalnih potroaa,
te preko razliitih propagandnih poruka (apela) potroae upoznavati sa viestrukim
koristima i upotrebnim svojstvima pelinjih proizvoda. Prenoenje informacija o
svojstvima proizvoda koje pelarske tvrtke nude tritu obavlja se preko razliitih
posrednika to jest medija kao to su: radio i televizija, katalozi, dnevni i tjedni tisak,
asopisi, adresari, kalendari, posteri, plakati i t d. Putem navedenih posrednika
pelarska tvrtka moe uinkovito utjecati na unaprijed odabrane skupine potroaa,
pobuditi njihovu pozornost, te potaknuti kupnju svojih proizvoda. Vjerujemo da dobro
planirana propaganda prije svega mora pomo potroau da napravi dobar i pametan
izbor u kupnji, da preferira visoko kvalitetne pelinje proizvode, a ne da iskljuivo
prodaje. Zbog svoje sloenosti aktivnosti ekonomske propagande treba kvalitetno
planirati, to samostalno mogu samo vee i financijski monije pelarske tvrtke, dok
manje trebaju potraiti pomo od specijaliziranih marketinkih biroa. U svakom sluaju
financijski uinci (nastali poveanom prodajom) ekonomske propagande moraju biti
vidljivi, to jest mjerljivi i vei od trokova realizacije, u suprotnom kaemo da nisu
postignuti oekivani efekti propagandnih aktivnosti tvrtke.
Unapreenje prodaje za pelarske tvrtke predstavlja posebno interesantnu
promotivnu aktivnost, koju koriste u vidu sajamskih predstavljanja, kao i u vidu
specijaliziranih pelarskih izlobi. Sajamsko predstavljanje gotovo da je tradicionalan
oblik predstavljanja pelarskih proizvoda ne samo pelarskih tvrtki ve i pelara
lanova pelarskih udruga. Kroz aktivnosti unapreenja prodaje pelinjih proizvoda
posebno je vano uspostaviti kvalitetan dijalog s posjetiteljem tanda na sajmu, koji
kod posjetitelja treba pobuditi pozornost te utjecati i stvarati pozitivni stav o do tada
moda nedefiniranim stavovima potencijalnog potroaa o svojstvima pelinjih
proizvoda. Degustacija to jest kuanje razliitih pelinjih proizvoda u promotivne
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
35
svrhe vrlo je uinkovit i omiljen oblik predstavljanja razliitih pelinjih proizvoda.
Slika 3. Degustacija koktela na bazi meda
Vrlo uspjene pelarske tvrtke posebnu e pozornost usmjeriti ka odnosima s
javnou koje predstavljaju iroki spektar komuniciranja s gotovo cjelokupnom
relevantnom javnou, odnosno s okruenjem. U cilju stvaranja slike o uspjenosti
i kontinuitetu stabilna pelarska tvrtka koristi razliite medije prijenosnike koji se
koriste u cilju kontinuiranog odailjanja informacija o aktivnostima tvrtke.
Na kraju iznesenih zamisli o promotivnim aktivnostima valja zakljuiti da bez
planiranja i primjene marketing spleta, nema uinkovitog razvoja pelarskih tvrtki, a
promotivne aktivnosti kao dio toga spleta predstavljaju vrlo vaan i nezaobilazni nain
komuniciranja s relevantnim okruenjem pelarske tvrtke. Vei interes za pelinjim
proizvodima, njihova vea potronja u nas, kao i vei plasman mogu je jedino ako se
osigura svrsishodno i pravodobno djelovanje navedenih promotivnih aktivnosti, prije
svega unutar pelarske tvrtke, a zatim i od strane ostalih pelarskih asocijacija u nas,
poput pelarskih udruga, pa i Hrvatskog pelarskog saveza.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
36
Pelarstvo u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern
od 1990. godine
Winfried, D.
Honigerzeugergemeinschaft Mecklenburg-Vorpommern w.V., Wittenburger Str. 3,
19246 Bantin, Germany
Savezna je pokrajina M-V smjetena na sjeveroistoku Savezne Republike Njemake
na Baltikom moru. Svojim prostranim, jezerima ispresjecanim krajolikom nudi
izvrsne mogunosti za uspjeno pelarstvo. M-V je preteno poljoprivredno podruje
sa samo malim industrijskim centrima. Priroda nudi naim pelinjim zajednicama
bogatu ispau kao to su repica, voe, lipa, razliak, djetelina te djelomino i heljda.
Pelarstvo u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern ima dugu tradiciju. Do 1990. je u tri
sjeverna okruga Rostock, Schwerin i Neubrandenburg sadanjem teritoriju pokrajine
M-V bilo oko 6.000 privatnih pelara koji su u slobodno vrijeme drali oko 120.000
pelinjih zajednica. S politikim se obratom 1990. pelarstvo drastino smanjilo.
Naime, uvoenje je trinog gospodarstva sa sobom donijelo i mnoge probleme koji
su pelarima bili neto sasvim novo. Prije je postojao plasman na trite za jako dobru
cijenu koji je bio zagarantiran od strane drave. No, sada je svaki pelar trebao svoj
med sam plasirati poto je sustav prodaje doivio krah. Cijena meda je padala zbog
velike ponude meda ija je cijena bila ispod razine cijene za hranu za pele. Osim
toga rasli su osobni i financijski izdaci zbog sve jae pojave varroe. Nakon to su
mnogi dravni pogoni propali ili jer je prilikom privatizacije puno radnika otputeno
iz pogona, mnogi su pelari morali preuzeti na sebe duga putovanja do novog radnog
mjesta te im vie nije ostajalo vremena za pelarstvo. Zbog toga je sve vie pelara
odustajalo tako da je ostalo oko 1.700 pelara koji dre oko 20.000 pelinjih zajednica.
U ovaj broj se ubraja oko 25 profesionalnih pelara koji raspolau s izmeu 120 i 500
pelinjih zajednica. Veina pelara su hobi - pelari ili honorarni pelari s prosjeno
10 zajednica. Pelarski je savez pokrajine M-V osnovan 1990. godine, a u njemu su
otprilike 90% pelara pokrajine
M-V lanovi. Pelarski savez
zastupa interese pelara.
Gledajui unaprijed savez se
trudio zadrati pelarski centar
u pokrajini Mecklenburg-
Vorpommern kao obrazovni i
savjetodavni centar u smislu
kole za pelare. Poto je
savjetodavni i uzgajivaki
centar Saveza sitnih povrtlara,
gospodarstvenika i uzgajivaa
sitnih domaih ivotinja u
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
37
Bantinu takve zadae ve
ispunjavao, ali se nalazio u
raspadanju, zemlja i uzgajivaki
centar su se trebali preuzeti.
Ugovorom je pokrajinski savez
sada mogao iskoristiti ovu
instituciju u svoju svrhu. Od
suradnika koji su za vrijeme
prevrata bili otputeni je najprije
zaposleno 5 pelara i majstora
pelara za novu stanicu za
uzgoj pela. Ovo aktivnosti
ostvarene su zahvaljujui
mjerama za poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Ovdje je pokrajinskom savezu
uspjelo ono to je bilo jedinstveno u Njemakoj, da jedan pokrajinski pelarski savez
dri stanicu za uzgoj pela. Financiranje se obavlja preko institucionaliziranih potpora
od strane pokrajine koja osigurava plae za 5 suradnika i jednog naunika. Ukupni
trokovi, od hrane za pele preko vozila do potanskih pristojbi i telefona si moraju
sami namaknuti. Stanica za uzgoj pela poela je s radom s 150 pelinjih zajednica.
S ovim se pelinjim zajednicama dalje vodio uzgajivaki posao. U Bantinu se uzgaja
Apis mellifera carnica L. Koriste se 2 otone stanice za uzgoj pela na Baltikom
moru i jedna kopnena kao i instrumentalna oplodnja. Danas je stanica za uzgoj pela
pokrajinska istraivaka stanica, provodi testiranje i preuzima zadae istraivanja pri
uzgoju pela s izraenom tolerantnosti na varou i dri oko 400 pelinjih zajednica.
Godinje se proda oko 1.500 matica. Ovdje se trenutno obrazuju 2 pelara naunika.
Za raznolike je savjetodavne zadae napravljen pelinjak, didaktiki i ogledni vrt.
Mnogi razredi i grupe posjetitelja dolaze u Bantin kako bi se informirali o ivotu
i ponaanju pela i pelarstvu. Pokrajinski savez pokuava pobuditi interes za
pelarstvo kod najmlaih iz vrtike i kolske dobi. On se bavi aktivnim regrutiranjem
novih generacija. Zakon o pelama i odredba za odravanje i zatitu mjesta za uzgoj
pela stvaraju dobar okvir za dranje pela i njihov uzgoj u pokrajini Mecklenburg-
Vorpommern. Tako sedam dravno priznatih stanica za uzgoj pela posjeduju
zatieni radijus od 8,5 km oko mjesta uzgoja, u koji za vrijeme sezone uzgoja ne
smiju ui nikakve pelinje zajednice osim uzgajanih zajednica. Stanica za uzgoj pela
Bantin sudjeluje u meunarodnim istraivakim naporima za uzgoj pela s izraenom
tolerantnosti na varou. Od prije, sada ve i vie od 3 godine, i matice Stanice za uzgoj
pela s izraenom tolerantnosti na varrou Unije u Hrvatskoj su se plasirale na trite
preko Bantina. U Bantinu se provodi istraivanje testiranjem otpornosti na varou.
Preko 3 godine je provoena usporedba razliitih sustava konica u odnosu na irenje
varroe i tolerantnost na varou. Konice od drveta nisu meusobno pokazivale razlike,
svejedno jesu li to bile LR konice, DB konice ili A konice. Segebergerova konica
iz pjenastog polistirola je nasuprot tome pokazala jasne prednosti u korist irenja varroe
i veeg broja jedinki varoe s negativnim uinkom na pelinje zajednice. Od 2005.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
38
radimo na tome da u suradnji s radnom zajednicom uzgoja s izraenom tolerantnosti
na varrou organiziramo i 2 stanice za uzgoj pela s naglaenom tolerantnosti na varrou
u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern na isti nain kako je to napravila i Unije. Tu
pripada Stanica za uzgoj pela s izraenom tolerantnosti na varrou Mnchgut na otoku
Rgenu. U ovu je svrhu radna zajednica kupila od uzgajivaa Wurma iz Austrije jednu
grupu pelinjih zajednica linije Wintersbach, koja dodue nije bila testirana na osnovu
tolerantnosti na varrou. Ona, zajedno s jo jednom drugom linijom K iz Bantina, su
uzete za temelj trutovskog legla. Prvi je probni uzorak s 334 matice poslan 2006. u
stanicu za uzgoj. Druga Stanica za uzgoj pela s izraenom tolerantnosti na varrou je
Jasnitz u blizini Bantina. Ovdje su ve 2006. godinepoduzete prve promjene matica
mjesnih pelara na te uzgojne linije. Sljedee e godine tamo doi prve matice na
oploivanje. Trenutno tamo podvrgavamo pobjednike istraivanja testu vitalnosti,
ije e testiranje biti zavreno u travnju.
Pokrajinski se pelarski
savez i u tekoj situaciji
nakon prevrata brinuo za to
da pelarima olaka prodaju
meda. Tako je on pomogao
da se ve 1993. osnuje
udruga proizvoaa meda.
Njoj danas pripada oko 100
lanova. 1998.godine ta je
udruga izgradila vrcaonu
koja daje prostor visokom
skladitu u obliku regala
za do 100 tona meda kao i
pogonu za pretakanje meda. Naalost skuptina je donijela odluku za gradnju vrcaone
godinu dana prekasno jer sada jo samo 1/3 poticaja iz Europske unije i pokrajine
stoji na raspolaganju. Godinu dana prije bi se iz jednog posebnog fonda pokrajine
moglo dobiti do dvije treine. Zbog toga se novac koji je nedostajao morao pokriti
iz vlastitih sredstava lanstva, a druga treina preko bankovnog kredita. Zato mladoj
udruzi proizvoaa predstoje financijski rashodi za kamate i otplaivanje zajma koji
e trajati preko 20 godina. Zbog toga je vano da se med svake godine prima i odmah
dalje prodaje. Danas se oko 40-50 tona meda godinje plasira na trite, od ega se
80% meda pretoi u staklenke za jedan trgovaki lanac. Neto meda se opet proda
nazad onim pelarima koji nisu imali tako dobru etvu ili onima kojima nedostaje
odreenih vrsta meda. Osim toga i pretakanje se meda nudi kao usluga pelarima.
Za udrugu proizvoaa su propis i smjernice za proizvodnju i kvalitetu meda vane
jer se med samo najbolje kvalitete smije plasirati na trite. Med loije kvalitete se
odbija ili se prerauje za niu cijenu kao industrijski med ili med za peenje. Jo jedan
nain je i oplemenjivanje meda za medovinu ili liker, iji prodajni domet raste svake
godine. Ovi proizvodi su se dosada veinom plasirali preko gostionica, na sajmovima
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
39
ili na gradskim sveanostima. Osim toga potranja za proizvodima koji se koriste
u wellness-industriji raste, kao npr. sapun od meda i ljekovite kupke. Svijee se od
pelinjeg voska takoer dobro prodaju u vrijeme Boia.
U pokrajini Mecklenburg-Vorpommern se pelarstvo moglo odrati na visokom
nivou i zbog poticajnih mjera drave i Europske unije. Zadnjih se godina prikljuilo
jo nekih 10 profesionalnih pelarskih gospodarstava u pokrajini Mecklenburg-
Vorpommern. Dvije treine svog radnog vremena profesionalni pelari potroe u
prosjeku na plasiranje svog meda na trite. Pelarski se savez i udruga proizvoaa
meda pokrajine Mecklenburg-Vorpommern stalno trude i nadalje zastupati interese
pelara i podravati ih u njihovom radu.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
40
SUZBIJANJE VAROOZE NA MANJIM PELINJACIMA
Kezi Nikola
1
, Drai Maja
2
i Bubalo Dragan
1
Zavod za ribarstvo, pelarstvo i specijalnu zoologiju,
1. Agronomski fakultet, Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, e-
mail: nkezic@agr.hr
2. Hrvatski stoarski centar, Ilica 101, 10000 Zagreb,
Nakon skoro trideset godina prisutnosti varoe na naem podruju, varoa nanosi
znaajne tete bilo sama ili u kombinaciji s drugim bolestima, na primjer virusima
ili gljivicama. Nagomilano je ogromno znanje o ponaanju varoe, razvoju, tetama
i nainima suzbijanja. Nametnik nanosi tete pelinjoj zajednici (pele i leglo), a
konice, sae i pelinji proizvodi su ponovo upotrebljivi jer uzronik bolesti propada
zajedno s pelama. Niti kod jedne druge bolesti nije ispitana djelotvornost tolikog
broja lijekova. Jo uvijek se ovaj nametnik intenzivno istrauje. Najvee se nade
polau u selekciju. Poznate su metode kojima se pele na kojima je varoa autohtona
bore protiv varoe. Dugo je vremena dominirala primjena lijekova kao jedina metoda
u suzbijanju varooze. Na veinu tih lijekova varoa je razvila potpunu ili djelominu
otpornost. Razvijen je itav niz metoda borbe protiv varoe, koji su manje ili vie
djelotvorne. Metode koje su uinkovitije zahtijevaju veliki udio rada.
Dugo smo ivjeli u uvjerenju da se na pelinjaku moe lijeenjem unititi
cjelokupna populacija varoe. Suvremeni se pristup svodi u traenju metoda da se
razvoj varoe u konicama zadri unutar prihvatljivog broja, tj. broja koji ne nanosi
tete pelinjoj zajednici.
Sredstava koja potpuno unitavaju varou omoguuju reinvaziju zajednice,
nakon prestanka djelovanja lijeka i konstantno horizontalno irenje varoe unutar
pelinjaka. U pelarenju s kontroliranim brojem varoe prisutan je vertikalan prijenos
varoe, tj. s jedne generacije na drugu. Svaki horizontalni prijenos varoe poveava
njezinu agresivnost. Vertikalni prijenos, tj. stalna prisutnost kontroliranog broja
varoe omoguuje uspostavljanje suivota, koji ne naruava bitno funkcije pelinje
zajednice. Ope je prihvaeno da ispod 500 varoa u srednje do jakoj zajednici ne
nanosi tete. Ovo je samo okvirni broj, jer su kliniki znaci varooze vezani osim za
snagu zajednice, vanjske uvjete (dio godine, klimatske prilike itd.) i za druge bolesti
ijem razvoju varoa pogoduje (virusi, plijesni). Praktino nema pelara koji nije vido
varou i da ju ne moe prepoznati. I pored toga, danas vie nego ranije namee se
potreba pouzdane dijagnostike varoe. Koje metode koristiti da utvrdimo kada nam
je broj varoa u zajednici preao kritini broj, kako pronai oboljelu zajednicu kojoj
moramo posvetiti vie pozornosti, tj. pomoi zajednici i suzbiti prekobrojne varoe.
Svjedoci smo da stupanj invadiranosti nije jednak u svim pelinjim zajednicama na
pelinjaku. U pojedinim zajednicama pele omogue brzi i eksplozivan razvoj varoe,
dok u drugima jedva da ima pokoja varoa. Ovo se pojavljuje tek posljednjih desetak
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
41
godina, tj. nakon prestanka uporabe monih lijekova na bazi sintetskih piretroida.
Pojava ove raznolikosti nam daje nade da selekcijom matica moemo doprinijeti
lakoj borbi protiv varoe. Postavlja se pitanje koliko je opasno podravati zajednicu
koja dozvoljava eksplozivan razvoj varoe i time poveavati pritisak varoe na ostale
pelinje zajednice na pelinjaku. Preporuljivo je ovu maticu zamijeniti s novom
selekcioniranom im nam se ukae prilika.
Iako je promatranje, praenje i biljeenje
svih podataka na pelinjaku temelj uspjenog
pelarenja, pelari s velikim brojem konica
vrlo rijetko ili vrlo teko mogu pratiti ovako
detaljno svaku zajednicu. Ukoliko i vode
evidenciju, rijetko imaju vremena obraditi
prikupljene podatke. Zbog toga se ovim
tekstom obraamo pelarima koji imaju
manji broj pelinjih zajednica, koji mogu
svakoj zajednici posvetiti dostatno pozornosti
i vremena. Ovdje ne preporuamo svaki
drugi dan otvarati konice, nego promatrati one znakove koji mogu pouzdano ukazati
na opasnost. Prva preporuka je koritenje mreaste podnice. Na podloku ispod mree
u podnici se moe bez otvaranja konice vidjeti stanje plodita, snaga zajednice, razvoj
legla, mrtve varoe i drugo. Brojanje umrlih varoa je posebno vano jer nam je to indikator
za primjenu drugih dijagnostikih metoda (Pukadija i sur. 2004). Nakon svakog pregleda
podloka, podloak treba oistiti i zapisati sve to smo vidjeli kako bi mogli usporediti s
onim to emo utvrditi sljedeim posjetama pelinjaku. Ukoliko na podnici vidimo jednu
ili vie otpalih varoa dnevno, to nam je znak za uzbunu i detaljniji pregled zajednice.
Detaljniji se pregled odnosi na utvrivanje stupnja invadiranosti pela i legla. Za pregled
u leglu koristimo poklopljeno trutovsko leglo, gdje je potrebno izbrojiti varoe u najmanje
200 stanica. Tom prilikom pazimo da varoe nisu ostale u stanicama saa.
Invadiranost pela se utvruje tako da se opere u deterdentu 200 pela i ispere
mlazom vode u situ za cijeenje meda. Na rijetkom situ ostati e pele, a na gustom
varoe. Prebrojimo oprane pele i varoe i izraunamo postotak invadiranosti. Stupanj
invadiranosti pela je podloan brzim promjenama jer ovisi o broju varoa koje su
izale s izvaljenim pelama.
Ukoliko utvrdimo invadiranost pela i legla veu od 5 % odluujemo se za jednu
od metoda.
Izrezivanje trutovskog legla je jedna od najblaih i najrairenijih metoda
smanjenja broja varoa u zajednici. Izrezuju se graevnjaci kada je trutovsko leglo pred
izlaenjem. Nije bitna veliina trutovskog poklopljenog legla kojeg vadimo, ali je bitno
da u trenutku vaenja ostaje u konici sljedee trutovsko leglo pred poklapanje, kako
bi varoe mogle i dalje koristiti trutovsko leglo, a ne radiliko. Ukoliko izvadimo tri
puta trutovsko leglo, smanjili smo preko 50 % varoa u zajednici i osigurali nesmetani
razvoj zajednice do kraja proizvodne sezone.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
42
Posipanje pela fino mljevenim eerom je metoda lijeenja, a moe se koristiti i
kao dijagnostika metoda na odabranim konicama na veim pelinjacima. Pele na
sau pospemo fino mljevenim eerom kroz sito za aj.
Po okviru s pelama treba posuti oko 0,5 g. Obavezno je imati mreastu podnicu
jer eerom ne ubijamo varou pa se varoa, ukoliko nije pala kroz mreu lako vraa
na pele. Nema ogranienja u uestalosti tretmana, ali se mora paziti da je posipanje
izdano. Smanjenjem koliine eera smanjujemo i djelotvornost. Ovom smo metodom
u mogunosti skinuti i preko 90 % varoa (Fakhimzadeh, 2001).
Lijeenje mlijenom kiselinom je jednako tako djelotvorno. Obinom pelarskom
pricom pricamo 15 % tnom mlijenom kiselinom po pelama. Po svakoj strani okvira
s pelama koristi se 8 ml razrijeene kiseline. Ovu metodu ne moemo ponavljati tako
esto kao ranije opisane, ali je puno djelotvornija kada u konici nema legla.
Postoji jo itav niz mogunosti borbe protiv varooze bez koritenja drastinih
sredstava, ali smo u ovom lanku odabrali nekoliko koje pokazuju da je uz malo vie
uloenog vremena mogue odravati varoozu na prihvatljivom stupnju invadiranosti.
Moramo biti spremni da izgubimo poneku zajednicu od varoe. Najee
preporuena metoda formiranja nove zajednice je s nekoliko okvira poklopljenog
legla, nekoliko okvira s peludom i medom i ako jo malo natresemo mladih pela
moemo pustiti da pele izvedu maticu iz prisilnog matinjaka ili im se doda rojevni
matinjak. Istina, to je moda najbri put da brzo dobijete novu zajednicu, ali se u
ovoj preporuci kriju dvije zamke. Prva je da s poklopljenim leglom u novu zajednicu
unosimo i sve bolesti koje su prisutne u matinoj zajednici, prije svega mislimo na
varou. Druga je zamka da matica iz prisilnog, a pogotovo iz rojevnog matinjaka, nije
bioloki dovoljno dobra da se na nju oslanjate u proizvodnji meda.
Puno je bolje formirati zajednicu na izgraenom dezinficiranom sau (octenom
kiselinom) s pelama koje natresemo iz nekoliko konica, poprskamo mlijenom
kiselinom (ili pokapamo 3 % tnom oksalnom kiselinom) da skinemo varoe i dodamo
maticu selekcioniranu na dobra gospodarska svojstva (Graham i sur. 1992). Ukoliko
ovu zajednicu formiramo dovoljno rano, tj. na poetku ljeta, uz malu prihranu, razviti
e se do mone zajednice koja e s lakoom prezimiti i bez dodatnog lijeenja protiv
varoe. I kod ove je zajednice dobro prije zime na podloku ispod mreaste podnice ili
pranjem pela provjeriti dali je reinvadirana zalijetanjem iz drugih konica.
Literatura
Graham, J.M. (1992) The Hive and the Honey Bee, Dadant and Sons, Hamilton, Illinois
Kamran Fakhimzadeh (2001) Detection of major mite pests of Apis mellifera and development
of non-chemical control of varroasis, Academic Dissertation, Depatment of Applied Biology,
University of Helsinki, Finland
Pukadija, Z., D. Bubalo, M. Drai, N. Kezi (2004) Varooza kontrola alternativnim pristupom, Osijek
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
43
FORMIRANJE I NJEGA NUKLEUSA
doc. dr. sc. Pukadija Zlatko
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za agroekonomiku, Trg Sv. Trojstva 3.,
Osijek
Tradicionalno pelarstvo naeg podneblja poznaje samo prirodni roj sa grane
kao nain razmnoavanja pelinjih zajednica. Nije rijetko da se meu pelarima i
danas vie potuju oni pelari kojima je roj ranije izletio te oni iji je roj bio vei.
Suvremeno pelarstvo ne poznaje sakupljanje rojeva po granama drvea koje je
zasaeno po pelinjaku. U nekim, ne tako davno tiskanim pelarskim prirunicima,
ak se i preporua saditi na pelinjaku ono drvee koje nema visoku kronju kako bi
se rojevi lake skidali. Svima je poznato kako stara matica sa sobom odvodi polovicu
pelinje zajednice, dok u konici ostaje zatvoreni matinjak iz kojeg e izai mlada
matica i druga polovica pelinje zajednice. Dakle, ukoliko se proizvodnoj zajednici
dogodi rojenje pred glavnu pau ona nee imati dovoljno pela letaica i nee
sakupiti oekivanu koliinu meda. Drugim rijeima: manje pela znai manje meda.
Suvremeno pelarstvo ima za cilj sprijeiti pojavu rojevnog nagona i gubitak pela
pred glavnu pau. Meutim, i suvremeni pelar ima potrebu poveati svoj pelinjak ili
obnoviti zimske gubitke ili pak ponuditi tritu viak rojeva. Dananji bi pelar trebao
formirati roj u vrijeme kada njemu odgovara, a to je na kraju ili poslije glavne pae
(obino je to paa bagrema).
Pelarima su danas poznati brojni naini formiranja rojeva. Tehnologija formiranja
nukleusa ovisi prije svega o tome s kakvom maticom raspolaemo tj. imamo li mladu
oploenu maticu, mladu jo nesparenu maticu, matinjak ili pak staru maticu iz
proizvodne zajednice. Danas pelari, izmeu ostalih naina, uglavnom proizvode
nukleuse sljedeim nainima:
1. oploena matica s dodatkom tri okvira legla i dva okvira meda s pelama
2. matinjak s dodatkom tri okvira legla i dva okvira meda s pelama
3. oploena matica s paketnim rojem
Kada su nukleusi u pitanju glavno pitanja koje si pelari postavljaju je: to je to
idealni nukleus? Koji je ekonomski najisplativiji? Koji nukleus zahtijeva najmanje
panje i utroka vremena pelara?
Dio odgovora na ova pitanja pokuati u dati u ovom lanku koji se bazira na
zapaanjima koja smo zabiljeili na pelinjaku Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.
Naime, prole godine smo formirali dvije skupine nukleusa. Jednu skupinu
nukleusa (u daljnjem tekstu skupina A) formirali smo od oploenih matica u kavezima
kojima smo dodali tri okvira legla s pelama i dva okvira meda iz proizvodne
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
44
zajednice. Drugu skupinu nukleusa (u daljnjem tekstu skupina B) formirali smo od
paketnih rojeva - oploena matica sa neto vie od 1 kg pela. Rojevi su formirani
poslije cvatnje bagrema u 22.- 24. svibnja 2006. godine. Pratili smo razvoj nukleusa
sljedea dva mjeseca.
Oploena matica s tri okvira legla i dva okvira meda
Ovakav nukleus se formira od proizvodne zajednice na nain da iz plodita
oduzmemo tri okvira sa to vie poklopljenog legla sa svim pelama koje se nalaze
na tim okvirima, pazei pri tome da sa tim okvirima ne prenesemo i staru maticu iz
proizvodne zajednice koju dijelimo. Na mjesta tih okvira najbolje je staviti okvire
sa satnim osnovama. Dva potrebna okvira s medom koje planiramo dodati nukleusu
najbolje je uzeti isto iz plodita i to su uglavnom rubni okviri s lijeve i desne strane
plodita i na njihova mjesta stavimo okvire s praznim izgraenim saem. Na ovaj
nain smo uinili jednim potezom dvije stvari:
- formirali smo novi nukleus koji nam moe posluiti na obnovu zimskih gubitaka
na naem pelinjaku, proirenje pelinjaka ili za prodaju i dodatnu zaradu
- sprijeili smo pojavu rojevnog nagona. Oduzimanjem legla i meda iz plodita
stvorili smo matici slobodnog prostora za nesenje (koje je u to doba godine
najintenzivnije), a dodavanjem okvira sa satnim osnovama mladim pelama
smo stvorili prostor za izgraivanje saa.
Vano je naglasiti da se matica paljivo objesi izmeu okvira s leglom odmah
pri formiranju nukleusa te da nije potrebno ekati nekoliko sati da pele osjete da su
bez matice ili to slino. Dodavanje matice u kavezu odmah pri formiranju nukleusa
siguran je nain da e matica biti primljena.
Ovako formiran nukleus moe se pozicionirati na istom pelinjaku bez bojazni da
e se veliki broj pela vratiti u staru zajednicu od koje je nukleus formiran, jer radi se
uglavnom o mladim pelama koje jo nisu izletnice.
Prvi pregled obavljamo nakon 7-10 dana. Unutar tog razdoblja matica e biti
prihvaena, izai e iz kaveza i poeti e zalijegati jajaca, a glavnina poklopljenog
legla e ve biti izleena. U tom stadiju razvoja nukleusa vrlo je lako pronai maticu, a
i samo prisustvo jajaaca dokaz su da je matica prihvaena i da je formiranje nukleusa
uspjelo.
Sada, kada je sve poklopljeno leglo izleeno a leglo koje je nova mlada matica
zalegla jo nije poklopljeno, idealna je prilika da se mlijenom kiselinom primjenom
metode rasprivanja po pelama na okviru tretira grinja Varroa destrucor koja je sada
potpuno dostupna.
Za daljnji dobar razvoj ovako formiranog nukleusa potrebna je jo stalna tiha
paa koja e osigurati stalni dotok hrane to e maticu stimulirati na kontinuirano
intenzivno nesenje. Ukoliko paa izostane potrebna je intervencija pelara.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
45
Ovako formiran i tretiran nukleus ima odline predispozicije da se razvije do
snage od dva puna LR nastavka, a nerijetko se jai nukleusi mogu jo i vrcati prije
uzimljavanja.
Paketni roj
Paketni roj ine oploena matica u kavezu i oko 1,2 kg natreenih pela. Ovakav
nain formiranja rojeva i kod nas poprima sve vee znaenje pogotovo kada se radi o
pripremi nukleusa za trite. Paketni roj ima vie prednosti u odnosu na naine formiranja
nukleusa pomou okvira. Formiranje paketnih rojeva smanjuje mogunost prenoenja
bolesti koje se prenose saem, paketni rojevi su znatno laki i zauzimaju znatno manje
transportnog prostora u odnosu na nukleusa s okvirima, gubici u transportu uzrokovani
guenjem su znatno manji i to nije nevano u naem podneblju koje obiluje okvirima
raznih dimenzija je injenica da se paketni roj moe smjestiti u svaki tip konice.
Paketni roj se formira relativno jednostavno. Potrebno je imati transportnu kutiju
(kod nas je dosta rairen multibox, ali ima i dosta drvenih kutija koje se mogu napraviti
i u vlastitoj radionici), hranilicu sa sirupom i lijevak kroz koji emo istresati pele u
transportnu kutiju. Ukoliko se rojevi formiraju za trite moe se pri natresanju pela
transportna kutija postaviti na vagu kako bi svi nukleusi imali traenu trinu teinu od
oko 1,2 kg. Pele je u jedan paketni roj mogue natresti i iz vie proizvodnih zajednica bez
ikakvih posljedica za novoformirani nukleus. Nakon to se natresu pele u transportnu
kutiju se stavi zatvoreni kavez s maticom, hranilica i otvor se dobro zatvori.
Ovako pripremljeni paketni roj moe se transportirati bez veih problema i na
vee udaljenosti. Kod transporta je potrebno paziti na ventilaciju te se zbog toga
strane transportne kutije na kojoj su mree ne bi trebale priljubljivati jedna uz drugu,
ve je potrebno ostaviti nekoliko centimetara slobodnog prostora.
Smjetaj roja na drugom pelinjaku moda je i najvaniji korak u formiranju
nove zajednice. Greke uinjene u ovoj fazi formiranja nukleusa mogu nepopravljivo
negativno utjecati na razvoj pa ak i opstanak nukleusa. Neki autori preporuaju da se
paketni roj ostavi da prenoi u nekoj hladnoj i mranoj prostoriji i da se sa smjetajem
roja prieka do neredne veeri. Ovu no moe se iskoristiti za tretiranje varoe jer je
sada sva varoa dostupna, a nema niti voska pa ne moramo razmiljati o reziduima
aktivne tvari u vosku. No, ukoliko je paketni roj formiran u ranim jutarnjim satima
i nije ga bilo potrebno transportirati satima na vee udaljenosti moe se dodati i iste
veeri, ali ga je nakon transporta potrebno staviti na hladnije i tamnije mjesto kako bi
se pele malo smirile i kako bi poele da funkcioniraju kao zajednica.
Smjetaj paketnog roja u konicu najbolje je obaviti kasno uveer i ve po prvom
mraku. Ukoliko paketni roj odluimo smjetati u konicu tijekom dana pele e se
izai iz konice i letjeti okolo po pelinjaku potpuno dezorijentirane. Na kraju e
dobar dio pela zavriti u nekoj drugoj konici a ne u onoj iz koje su izletjele i za
posljedicu emo dobiti nukleuse neujednaene snage, od gotovo ake pela s maticom
do vrlo jakih nukleusa.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
46
Konicu (LR) pripremimo tako da na podnicu stavimo nastavak bez okvira i u
njega stavljamo otvoren transportni kavez s pelama iz kojeg prethodno izvadimo
kavez s maticom. Drugi nastavak sa praznim saem i saem s medom, ukoliko ga
imamo, stavimo iznad transportne kutije i izmeu okvira stavimo kavez s maticom na
kojem smo otvorili prolaz pelama do pogae u kavezu (slika 1.). Tijekom sljedeeg
dana potrebno je doi i uzeti praznu transportnu kutiju i nastavak bez okvira. Tijekom
prole noi pele su izale iz transportne kutije i zauzele okvire oko matice.
Za 7 - 8 dana potrebno je doi i provjeriti je li matica prihvaena i provjeriti jainu
nukleusa.
Slika 1. Smjetaj paketnog roja u LR konicu
Prema osobnom iskustvu mogu rei da nakon svega provedenog pravi posao
tek predstoji. Njega nukleusa formiranog od paketnog roja vrlo je zahtjevan posao
i zahtjeva kontinuiran nadzor pelara. Naime, ukoliko ste sve obavili po P.S.- u
kako literatura preporua sigurno ete biti zadovoljni nakon prvog pregleda. No,
drugi pregled nakon 14 dana bi vas mogao okirati. Moete naii na nukleuse sa svega
aicom pela i maticom koja sasvim lijepo izgleda i lijepo je poela zalijegati i s neto
legla u svim stadijima, dok s druge strane moete naii i na nukleuse kod kojih neete
uoiti ba tako oiti gubitak pela. Jedno e sigurno biti zajedniko svim nukleusima
znatan gubitak pela i slabije neenje matice iako ste osigurali dovoljno hrane a i
cijelo vrijeme neto medi u okolici pelinjaka. Naime, kritino razdoblje za nukleus
koji je formiran od paketnog roja nastaje ve nakon 10-tak dana jer stare pele polako
poinju umirati, a nove jo ne poinju izlaziti te nema dovoljno pela da hrane leglo
i brinu o matici. Ukoliko je gubitak pela vrlo izraen to moe dovesti i do gubitka
nukleusa te je potrebno ovakve nukleuse pojaati dodavanjem mladih pela. Tijekom
cijelog prvog mjeseca ivota ovakvog nukleusa potrebno je kontrolirati ima li nukleus
dovoljno hrane na raspolaganju i prema potrebi intervenirati.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
47
Oploena matica s tri okvira legla i dva okvira meda ili paketni roj
Nakon to smo proli sve stadije razvoja s nukleusima obje skupine odluili smo
ih komparirati i komparativno prikazati prednosti i nedostatke obje ispitivane skupine
nukleusa. Na poetku istraivanja smo si postavili cilj da novoformirani nukleus mora
biti to jai u trenutku uzimljavanja kako bi mogao lake prezimiti i sljedeu sezonu
biti produktivna proizvodna zajednica. Dakle, da si donese dovoljno meda za zimu i
da zauzima to vie okvira.
Istraivanje je pokazalo kako su nukleusi skupine A do trenutka uzimljavanja
25. kolovoza zauzimali prosjeno 17 okvira i donijele su si dovoljno meda za zimu
(prosjeno 15 kg). Potrebno je istaknuti kako su se etiri nukleusa na suncokretu vrlo
jako razvili te sam im morao dodati i trei nastavak. Svaki od tih super-nukleusa dao
mi jo iste godine 10-tak kilograma meda. Nukleusi skupine B zauzimali su prosjeno
11 okvira i donijeli su si za zimu prosjeno10 kg meda (grafikon 1.). Meu ovim
nukleusima nije bilo onih koje se moglo vrcati, ali je zato bilo tri slabia koja su
tijekom jeseni dokrajile ose (ove jeseni imao sam velikih problema na pelinjaku s
osama).

Grafikon 1. Komparativni prikaz snage nukleusa skupine A i B tijekom prva dva
mjeseca
Umjesto zakljuka
Na poetku lanka smo si postavili pitanje: to je to idealan nukleus?
Mislim da moemo zakljuiti nakon svega da su nukleusi skupine A idealni za
potrebe unutar pelarskog gospodarstva. Dakle, za nadoknaivanje zimskih gubitaka
ili za poveanje radne operacije na pelinjaku. Potrebno je samo tehnoloke postupke
na pelinjaku uskladiti s proizvodnjom nukleusa kako bi sve teklo glatko i bez stresa.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
48
Ovi se nukleusi mogu plasirati i na trite i to vrlo uspjeno, pogotovo jer je mogue
prilagoditi tehnologiju proizvodnje nukleusa tako da se dobiju vrlo traeni rani rojevi
koji postiu dobru cijenu na tritu.
Nukleusi skupine B idealni su za trite. Jedina im je mana to se ne mogu dobiti
rano u sezoni pa im je i cijena neto manja, a zahtijevaju intenzivnu njegu i nadzor
po formiranju. Meutim, sve ostale osobine paketnih rojeva pogoduju stavljanju ovih
nukleusa na trite: mogu se naseliti u sve konice bez obzira na tip i veliinu okvira,
lako se transportiraju, nema saa niti bolesti koje se njime prenose.
Jedno je zajedniko za obje ispitivane skupine nukleusa, a time se vraamo i na
sami poetak ovog lanka, da pelar mora na vrijeme osigurati potrebnu koliinu
oploenih matica, bilo da ih pravovremeno narui kod registriranog proizvoaa
matica ije su matice pod nadzorom selekcijske slube, bilo da sam organizira
proizvodnju na svom pelinjaku. No to je ve materijal za neki drugi lanak.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
49
PROFILASA I LIJEENJE PELA PREPARATIMA
REGISTRIRANIM U BUGARSKOJ
prof. dr. sc. Gurgulova Kalinka, vii znanstveni suradnik
Pelarski institut, Sofija, Bugarska
U posljednje vrijeme namee se stav da je mogue unititi bolesti pela bez upotrebe
ljekovitih sredstava. Smatra se da se zarazna oboljenja mogu rijeiti primjenom opih
zoohigijenskih mjera (unitavanje pelinjih drutava oboljelih od amerike gnjiloe,
dezinfekcija, kartiranje starog saa, higijena pelinjaka) i stvaranje vrsta otporne na
bolesti.
Meutim, svjetsko iskustvo u patologiji pela pokazuje da se i pored stalnih
napora, bolesti pela ne mogu ukloniti samo ovim putem. Primjer za to je teka borba
protiv krpelja Varroa destructor koji je savladao ak i vodenu barijeru i pojavio se u
nekim otonim dravama npr. u Australiji i Novom Zelandu, kao i zaotravanje nekih
gljivinih i virusnih oboljenja pela i pelinjeg drutva.
Zbog svega toga mnogi istraivai u veterini usmjerili su napore prema stvaranju
novih ljekovitih sredstava, uinkovitih i bezopasnih za pele i ovjeka.
Cilj ovog referata je da se da informacija i kau naini za pravilnu i bezopasnu
primjenu veterinarskih preparata u pelarstvu.
Uestali su sluajevi znatnih gubitaka u pelarstvu zbog primjene neregistriranih
preparata, neuinkovitih, ili s isteklim rokom upotrebe i nabavljenih od ne licenciranih
firmi ili raznih preprodavaa. U vezi s mnogim pitanjima pelara o registriranim i
dozvoljenim preparatima za profilaksu i lijeenje pela i pelinje zajednice moramo
dati sljedea objanjenja:
- novi Zakon o veterinarskoj djelatnosti (ZVMD stavio je niz zahtjeva za promjenu
ljekovitih sredstava u veterini, zakljuno i u pelarstvu. Nije dozvoljeno koritenje
bilo kakvog preparata ako nije registriran za primjenu u veterini.
- to se tie uvoznih preparata, osim registracije samog preparata zahtjevi ukljuuju
i dozvolu za uvoz, ovlatenu firmu-uvoznika i kontrolu svake uvezene partnje.
Zakonski propisi stvoreni su da bi sprijeili rasprostranjivanje i uvoz neregistriranih
i s nedokazanim uinkom (u bugarskim uvjetima) preparata, kao i raznih falsifikata
koja su proizvela privatna lica i ne odgovaraju potrebnim uvjetima. Svaka firma
mora imati licencu za proizvodnju i za prodaju ljekovitih sredstava. Ovi zahtjevi su
dogovoreni s Europskom zajednicom i imaju cilj zatiti od tetnih stvari ivotinje i
pele, a preko njihovih proizvoda i ovjeka.
Tehnologije suvremenog pelarenje su u skladu s ekologijom i ukljuuju primjenu
bezopasnih preparata. To znai da e se mnoga ljekovita sredstva zamijeniti drugim, ili e se
pojaviti nove metode primjene kod kojih se izbjegava kontaminacija pelinjih proizvoda.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
50
Trenutno postoje dva osnovna problema patologije pela:
- brzo stjecanje otpornosti uzronika zaraznih oboljenja prema primijenjenim
preparatima
- kontaminacija pelinjih proizvoda tvarima tetnih za ovjeka.
Ovi problemi se mogu rijeiti samo ako se potuju slijedei uvjeti:
- prije svega se moraju postaviti pravilna dijagnoza. To se postie praenjem
klinikih simptoma na terenu od veterinarskog strunjaka ili iskusnog
pelara, dopunjenim i potvrenim laboratorijskom analizom.
- Nakon konzultacija sa strunjakom iz podruja pelinje patologije odreuje
se najprikladniji i najuinkovitiji lijek za konkretno oboljenje. Ljekovite
preparate treba kupovati samo od zakonskih predstavnika i uvoznika ili od
samih proizvoaa i u veterinarskim ljekarnama, pazei na rok trajanja
- Strogo potovati mjere za profilaksu i lijeenje oboljenje i instrukcije za
primjenu ljekovitih sredstava- doziranje, nain, frekvencija i period tretiranja.
Doziranje prakastih i tekuih ljekovitih sredstava rauna se po 1 l sirupa ili
1 kg eera u prahu (poticaj), a pelinje drutvo dobiva koliinu koja ovisi od
njegove jaine do 10-15 grama po ulici izmeu dva okvira s pelama.
Samoljeenje i razmjena ljekovitih shema i recepata meu pelarima u veini
sluajeva su pogrjeni. Ljekovita sredstva se stalno obavljaju, jer brzo gube uinkovitost
prije svega zbog stvaranja otpornosti pojedinih patolokih agenata prema njima.
Shodno ZVMD u Bugarskoj su registrirani i dozvoljeni za koritenje u pelarstvu
sljedei veterinarski preparati:
I Za profilaksa i lijeenje bakterijskog oboljenja. Shodno europskim propisima
od 2003. godine u Bugarskoj je bilo zabranjeno koritenje antibiotika. Sluajevi
uspostavljanja rezidua antibiotika u medu bugarske proizvodnje za izvoz pokazuju
da mnogi pelari jo primjenjuju antibiotike ne potujui doziranje, vrijeme i nain
tretiranja.
II Za profilaksa i lijeenje gljivinih bolesti. Fungisan 2 m,l za profilaksu i 4-6-
ml po 1l eernog sirupa prema stupnju razvoja bolesti. Primjenjuje se do 500 ml po
pelinjem drutvu 3-4 puta u razmaku 6-7 dana. Proizvoa Primavet, d.o.o. Sofija.
III Za profilaksu i lijeenje zaraznih oboljenja.
1. Nozemoza registrirani preparat za lijeenje ovog oboljenja je Nozestat koji
je podloan preregistraciji. Doziranje: 5ml po 1l sirupa, ili 10 ml po 1kg nadraajnog
prihranjivaa. Pelinjem drutvu se daje 500 ml ili 250 grama, 2-3-puta u razmaku
od 5 dana.
2. Varooza Varoktron-trake preparat koji sadri flumetrin (analog Bajvaroga),
proizvoa Primavet D.O.O., Sofija. Promjenjuje se u proljee i jesen, po 2-3- trake
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
51
po pelinjoj zajednici u ovisnosti od jaine i koliine tetoina. Preparat mora stajati
u leglu 25-30 dana a trake se izvlae 30. dana, a prije stavljanja medita - preparat se
stavi 2 mjeseca prije stavljanja medita. Bajvaron-trake, proizvoa Bajer Njemka.
Instrukcije za upotrebu su iste kao za Varostop. Apipropekt-granule, proizvoa
Balkanfarma A.D. Koristi se samo u jesen po 5 grama preparata u 50 ml vode,
prskanjem pelinjih drutava, 2-3 puta u razmaku od 7 dana. Perizin - proizvoa
Bajer Njemka. Varotom- uvozni preparat, proizvoa Evrotom, Republika Srbija,
sadri fluvalinat (analog Apistana). Varostat P u staklenoj tegli u tekuem stanju, u
kompletu s trakama na koje se prije samog tretiranja kaplje 5-6 kapljica. Furmitom
umoene trake sa 30 ml 60% mravlje kiseline. Proizvoa Evrotom, Republika
Srbija.
IV. Profilaksna poticajna sredstva. Startovit-granule proizvoa primavet Sofija
d.o.o. jedno pakiranje (5 polietilenskih kapsula) za 50 l eernog sirupa. Primjenjuje
se tri puta po 500 ml, u razmaku od 3-5 dana.
U proljee, za poticanje matice na polaganje jaja i razvoja drutva, u toku ljeta za
stvaranje umjetnih rojeva i u jesen za poticanje polaganja jaja i uzimljavanje mladih
pela. Proizvode se i razne vrste poticaja koji nisu podloni registraciji. Koriste se
za rano nadraajno prihranjivanje i mogu sluiti za aplikaciju raznih profilaktinih i
ljekovitih sredstava.
Ova analiza pokazuje da e neophopdnost primjene suvremenih utjecajnih i
bezopasnih ljekovitih sredstava za pele rasti s razvojem pelarstva u Bugarskoj.
ZVMD i Zakon o hranama utvruju primjenu samo dozvoljenih preparata za pele
na nain koji titit ljudsko zdravlje.
Napomena:
Evrotom iz Rume, dobio je od bugarskog Ministarstva Evropski certifikat GML
za proizvodnju lijekova.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
52
RAZVOJ PELINJEG DRUTVA TOKOM GODINE
Tomain G. Franjo
Proleterska 11, 21 480 Srbobran, Srbija
Svaka pelinja zajednica bez obzira na njenu snagu, rasu ili soj, u kontinentalnom
dijelu Europe prolazi kroz jedinstven biotehnoloki proces koji se sastoji iz pet faza u
kome sudjeluje pet generacija pela.
Prije nego to jezikom pelara objasnim pelarima pojedinano svaku fazu,
potrebno je vidjeti to je to jaka pelinja zajednica, koju tehnologiju rada trebamo
primijeniti kako bi do nje doli i kako ju onda odrati tijekom cijele godine.
I. Jako pelinje drutvo
Ne mali broj pelara smatra kako je jaka pelinja zajednica ona, koja ima puno
pela i upravo se tako u uzgoju pela i ponaaju.
1.1.- Vei broj pelara smatra da ako spojimo dvije ili tri slabe pelinje zajednice
u jednu, da emo na taj nain dobiti jednu jaku pelinju zajednicu sa svim njenim
prednostima koji iz toga proizlaze. To nije tono! Pelar e na taj nain dobiti jednu
slabu pelinju zajednicu, koja zaista ima vie pela koje e moi preivjeti, ali koje se
nee ponaati kao jaka pelinja zajednica.
1.2.- to je to jaka pelinja zajednica, to ju ini takvom? Svaki prosjean pelar
moe vlastitim pokusima koje sam ja najveim brojem spomenuo u svojoj knjizi
Uzgoj visoko produktivnih pela iz 1991. godine i u knjizi Uzgoj matica i pela
po sistemu TF iz 2003. godine, te u knjizi Matica i njen kvalitet iz 2001. godine,
utvrditi: Da su pele radilice uzgojene u jakoj pelinjoj zajednici, vee, tee, imaju
dui jezik, veu zapreminu mednog mjehura, mogu bre i dalje letjeti, otpornije su na
zarazne i druge bolesti i due ive. To se ne moe postii spajanjem slabijih pelinjih
zajednica.
Tijekom tri godine sam ispitivao sve te prednosti pela iz jakih pelinjih zajednica
i to usporeivao sa pelama iz slabijih pelinjih zajednica. Kao primjer navodim: Ako
uhvatim 10 pela koje se vraaju sa pae u konicu pa ih stavim u namjenski kavez i
izvaem na elektronskoj vagi, a to isto uinim sa pelama iz slabe pelinje zajednice,
onda je dobiti razlike u teini u prosjeku za 5-10%. Ta razlika ne kazuje mnogo.
Daleko je vee razlika izmeu pela iz jakih i slabih zajednica. Razlika je u tome to
imaju dui jezik, to mogu bre i dalje letjeti i naroito to ive, recimo, dan due.
Meutim, ja sam rezultatima iz vie pokusa, koje sam spojio u jedan vei pokus,
utvrdio slijedee:
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
53
1. Da jedna pela sline starosti i radne sposobnosti iz jake pelinje zajednice, u
isto vrijeme i pod jednakim uvjetima izleti na pau 2-3 puta vie od jedne pele slinih
osobina iz slabe zajednice.
2. Na taj nain moe se utvrditi kako jedna pela u jakoj zajednici tijekom dana
donese 2-3 puta vie meda i peludi, od jedne pele iz slabe zajednice. Razlog je u tome
to jaka pelinja zajednica na istoj pai, pod istim uvjetima donosi 3-5 puta vie meda
od slabog pelinjeg drutva. Iz toga zakljuujemo kako pelari na svojim pelinjacima
tijekom godine trebaju drati samo jake pelinje zajednice.
II. Fazni razvoj pelinjeg drutva
Fazni razvoj pelinjeg drutva koji se razvija preko 5 faza i 5 generacija pela ne
smije se promatrati kao da jedna generacija pela nestane pa se druga raa, ve kao
bioloki proces koji neprekidno traje tijekom cijele godine.
2.1. Prva faza razvoja sa pelama prve generacije zapoinje u drugoj polovini
sijenja, a zavrava se u drugoj polovini veljae. Broj pela prve generacije uglavnom
ovisi od jaine pelinje zajednice, sposobnosti matice i vremenskih prilika i kree se
od 1000 do 50 pela. Iako je broj ovih pela mali, a velik broj njih nikad nee ugledati
svjetlost dana jer ive svega oko 20 dana. One su vrlo vane za razvoj druge faze i
druge generacije pela.
Zimske pele, iako njihove lijezde za proizvodnju matine mlijei nisu atrofirale,
one daleko kasnije poinju maticu hraniti matinom mlijei. Mlade pele to ine
samo poslije 2-3 dana starosti, vrlo uspjeno hrane maticu matinom mlijei i time
ubrzavaju proces rasta pelinjih zajednica.
to e se dogoditi ako pelinja zajednica ne uzgoji prvu generaciju pela? Ona
pelinja zajednica koja ne moe uzgojiti prvu generaciju pela radi svoje malobrojnosti,
slabe matice i zalihe meda redovito propada ili ima veih potekoa u svom daljem
razvoju.
2.2. Druga faza sa pelama druge generacije zapoinje u drugoj polovici veljae,
a zavrava se u prvoj polovici oujka.
Najvei broj zimskih pela roenih u drugoj polovici srpanja prethodne godine
vie nema. Njihovo mjesto zauzele su pele druge generacije te se promjene u broju
pela ne primjeuju. Meutim, sada se na sau zapaa vei broj mladih pela, a po
lijepom i toplom vremenu one ve izlijeu iz konice. Sa dovoljnom koliinom meda u
konici i kvalitetnom maticom druga generacija pela predstavlja okosnicu uspjenom
razvoju tree generacije.
2.3. Trea faza razvoja sa treom generacijom pela zapoinje u prvoj polovini
travnja i traje do kraja travnja.
Zimskih pela iz pete generacije prethodne godine vie nema. Sada se u pelinjoj
zajednici nalazi dio pela druge generacije i brojne pele tree generacije. Potrebno
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
54
je istaknuti kako najee u treoj fazi, sa pelama tree generacije, poinje priprema
nagona za rojenje. Do roja nee doi jo due vremena jer ove pele malo rade, a ive
vie od 45 dana. Pelar moe primijetiti da je nagon zapoeo, ukoliko uhvati pelu za
krila, pa je okrene na lea. Tada e lako vidjeti kako iz votanih lijezda vire listii
voska kojeg pele pripremaju da bi u novom stanitu zapoeli brzu gradnju saa.
Moja poslovica koja je istinita i koju sam mnogo puta spomenuo u knjizi ili na
predavanju Roj na grani je sigurno tri roja manje u konici i dalje, Prirodna rojidba
kod pela predstavlja najtei oblik anti selekcije.
Da bi nagon za rojidbu sprijeili, a time proizveli najmanje dva puta vie meda
u kanti, spreavanje roja se ne smije vriti kada se u pelinjem drutvu nalaze brojni
rojidbeni matinjaci ve onda, kada smo primijetili sakupljanje pela na posljednjim
okvirima i listie na votanim lijezdama. To je dovoljan signal da se podhitno proiri
plodite u koje treba staviti 2,3 ili 4 okvira sa umjetnim satnim osnovama.
2.4. etvrta faza razvoja sa pelama etvrte generacije zapoinje od prve polovice
svibnja do druge polovice srpnja.
Sada se u konici pelinje zajednice nalazi djelomino druga generacija, cijela
trea generacija i etvrta generacija pela radilica. Ukoliko nije bilo rojenja sada pele
ispunjavaju tri nastavka sa oko 70 tisua ivotno i radno sposobnih pela. Ovakva
pelinja zajednica smatra se jakom sa svim svojim prednostima koje iz toga proizlaze.
U njemu se nalaze pele svih uzrasta to im omoguava da ostvare besprijekornu
podjelu rada na unosu nektara, peludi i besprijekornu njegu najveeg broja pelinjeg
legla, od ega je vie od polovine zatvoreno. Ukoliko smo osigurali dovoljan prostor
za unos vee koliine nektara i dobru ventilaciju, koja se moe osigurati samo
dubokom podnicom, po pravilu nee doi do rojenja. U takvoj pelinjoj zajednici
svaka e pojedinana pela donijeti najmanje 3 puta vie meda od pojedinane pele
iz slabe pelinje zajednice. Brojne pele i ogromna koliina poklopljenog legla u
konici garancija je za uspjeh pete generacije zimskih pela. To znai, da pelar moe
oekivati prinose u narednoj godini ako uspjeno obavi i ovaj posljednji posao u ovoj
godini.
2.5. Peta generacija pela se tako rei u niemu se ne razlikuje od ostalih pela,
pa se postavlja pitanje, kako onda ivi ne 45 dana nego 6 mjeseci? Peta faza sa petom
generacijom pela zapoinje oko 15 srpnja, a zavrava se oko 10 rujna.
Pelar je duan da obavi sljedee vrlo sloene poslove:
1. Da u pelinjoj zajedenici ima kvalitetnu maticu koja nije starija od 18 mjeseci,
a da u ploditu osigura najmanje 6 potpuno ispravnih okvira sa saem iz koga su se
pele barem jednom izlegle.
2. Ukoliko nema pae u kolovozu da prihranjuje pele pomou medno-eerne
pogae bez obzira koliko meda ima u konici. Na taj nain on e stimulativno djelovati
na pele radilice, a matica e polagati vei broj jaja koji se u prosjeku kree oko 800
za 24 sata.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
55
3. To e osigurati da se u pelinjoj zajednici do kraja kolovoza osigura oko 40
tisua zimskih pela.
4. Ako pelar nema dovoljnu koliinu meda u konici on to mora nadomjestiti do
1. kolovoza, a poslije tog roka ne smije vriti nikakvo prihranjivanje pela. Ako mu
je to potrebno da mu pele ne bi uginule tijekom zime, prihranjivanje se mora vriti
sa veom koliinom meda ili eernog sirupa tako da se nedostatak meda nadoknadi
sa tri prihranjivanja.
5. Ako bi pelar vrio prihranjivanje pela u drugoj polovici kolovoza ili u rujnu,
onda e na proljee imati aku prezimljenih pela. Zato? Hranei pele u rujnu on
e izazvati ponovno polaganje jaja od strane matice, doi e do formiranja jednog ili
dva okvira legla, dobit e 1000 ili 1500 mladih pela koje pripadaju pelama prve
generacije, na uzgoju tih pela, pele pete generacije utroit e dio svog ivota, a pele
prve generacije uginut e i nai emo ih na podnici u konici tijekom decembra.
6. Iz toga se moe zakljuiti da pele pete generacije od samog svog roenja
samo jedu da bi se ugojile, ostvarile dovoljnu koliinu masnog tkiva jer one
praktino nita ne rade. Ukoliko bi ih zaposlili bilo kojim poslom od unosa vode,
nektara, polena i drugim kunim poslovima, one bi ivjele isto koliko ive pele
etvrte generacije.
Ja sam ovo navodio iz vlastitih iskustava do kojih sam doao gajei pele vie od
60 godina. Pisao sam rjenikom da me moe razumjeti svaki pelar. Mnogo vie od
ovoga svaki pelar moe proitati u knjizi Uzgoj matica i pela po sistemu TF kao
i vidjeti na CD-u.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
56
ANALITIKA U SLUBI KONTROLE KAKVOE MEDA
doc. dr. sc. Kenjeri Daniela
Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek
Svi propisi o hrani prvenstveno su usmjereni zatiti zdravlja i interesa potroaa,
te omoguavanju izbora hrane na osnovu informacija o hrani koju kupuju. Kao i
svaka druga namirnica, temeljem Zakona o hrani (NN 117/03), med podlijee kontroli
kvalitete. Uvjeti kojima med mora udovoljavati, kao i metodologija usklaivanja
sukladnosti, propisani su Pravilnikom o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda
(NN 20/00). Kako je vidljivo iz slijedee tablice, ti uvjeti su, za veinu parametara,
u sukladnosti s meunarodnim normama (Council Directive 2001/110/EC, Codex
Alimentarius Rev.2,2001).
Med koji se stavlja na trite, nadalje ne smije biti zagrijavan na temperaturu viu
od 40 C, mora biti svojstvenog mirisa i okusa bez stranih primjesa, ne smije biti u
stanju vrenja ili provrio, ne smije sadravati umjetno dodavane eere, ne smije biti
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
57
bojan umjetnim bojama, oneien stranim organskim tvarima, niti sadravati dodana
bilo kakva sredstva za konzerviranje i aromatiziranje.
Kontrola kvalitete meda provodi se u ovlatenim laboratorijima temeljem peludne
i fizikalno-kemijskih analiza, a kako bi se utvrdilo da li med ima svojstven okus i
miris dodatno se mogu provesti i senzorske analize.
Analize meda
Peludna analiza Fizikalno-kemijske analize
- odreivanje sadraja reducirajuih eera
- odreivanje sadraja saharoze
- odreivanje sadraja vode
- odreivanje tvari netopivih u vodi
- odreivanje pepela
- odreivanje kiselosti
- odreivanje aktivnosti
- dijastaze odreivanje hidroksimetilfurfurala
Senzorska analiza
izgled
miris
okus
Rezultati provedenih analiza daju informacije o proizvodu, o botanikom
podrijetlu i postupcima tijekom procesiranja, duini skladitenja, pa i eventualnim
namjernim patvorenjima. Odstupanja od zahtjeva, pojedinanog i/ili kombinacije
parametara, ukazuju na uzroke naruavanja kvalitete proizvoda. Na taj nain, kupcima
i potroaima meda se osigurava kvaliteta proizvoda, dok se pelare kao proizvoae
meda titi od nepotene konkurencije.
Podatak kojeg potroai prvog trae i/ili uoavaju je informacija o botanikom
podrijetlu. Botaniko podrijetlo se odreuje prvenstveno temeljem peludne analize,
ali se zakljuak upotpunjuje i senzorskom analizom, te nekim od fizikalno-kemijskih
parametara. Provedba same peludne analize bazira se na prebrojavanju peludnih
zrnaca svake pojedine biljne vrste, te preraunavanju udjela istih u ukupnom broju
prisutnih zrnaca.
Rezultat se u konanici izraava kao vrsta meda (bagremov med, kestenov med,
lipov med, ) koja se navodi na deklaraciji proizvoda. U laboratorijskoj praksi rezultat
peludne analize u pravilu je eliminacijskog karaktera, a odreuje sukladnost proizvoda
s deklariranim botanikim podrijetlom proizvoda. Kako pelari i sami s obzirom na
vrijeme sakupljanja nektara i poloaj konica mogu orijentacijski odrediti vrstu meda
koju su proizveli, ovaj parametar nije est uzrok diskvalifikacije meda.
Sadraj vode u medu je jedna od najvanijih karakteristika meda, koja direktno
utjee na njegovu kakvou, granulaciju i odrivost. Odreivanje sadraja vode u medu
na osnovi indeksa refrakcije jedan je od najjednostavnijih analitikih postupaka, pa nije
neuobiajeno da i sami pelari odnosno proizvoai meda imaju rune refraktometre
pomou kojih provjeravaju udio vode u medu te tako odreuju vrijeme vrcanja. Ipak,
u praksi je jo uvijek relativno mali broj pelara koji provodi mjerenje, dok se veina
oslanja na iskustvo. Praenjem sadraja vode vrijeme vrcanja moe se jednostavno
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
58
odrediti jer se udio vode od trenutka kada pele donose nektar u konicu pa do vrcanja
gotovog meda smanjuje sa poetnih 60-ak % na manje od 20 % koliko je potrebno
kako bi se osigurala trajnost proizvoda. Mjerenje sadraja vode runim efraktometrima
dovoljno je precizno za praktinu procjenu vremena vrcanja, no prema literaturnim
podacima standardna greka koja je mogua pri mjerenju kree se u rasponu 0.4 %,
pa o tome treba voditi rauna prilikom mjerenja. U laboratorijima se analiza provodi na
preciznijim, stolnim refraktometrima. Sadraj vode jedan je od kljunih parametara koji
na neki nain garantira da nee doi do kvarenja meda tijekom skladitenja uzrokovanog
fermentacijom, a bzirom na to da ga je lako okvirno procijeniti tek u rijetkim sluajevima
je razlogom diskvalifikacije meda. Osnovne komponente, koje ine 80-ak % sadraja
meda, su eeri. Dominantni su monosaharidi fruktoza i glukoza, meutim, ovisno o
vrsti biljke od koje je proizveden, u manjim ili veim koliinama u medu se mogu nai
i razliiti disaharidi i oligosaharidi. Kao analitiki parametar za procjenu kakvoe meda
sadraj eera daje bitan podatak u pogledu patvorenja proizvoda, bilo da se radi o
patvorenju direktnim dodavanjem saharoze ili nekog drugog eera direktno u med, ili
da se radi o patvorenju kroz ishranu pela saharozom.
Nadalje, odnosi meu eerima, prvenstveno odnos fruktoze i glukoze (F/G), daju
informaciju o vrsti meda i njegovim karakteristikama kao to je sklonost kristalizaciji.
Osim toga, sadraj pojedinanih eera u medu se mijenja tijekom procesa zrenja
meda, ali isto tako i tijekom skladitenja. Iako u medu po sadraju dominiraju
eeri koji su i zasluni za njegovu slatkou, u njemu se mogu nai i kiseline, koje
doprinose punoi njegova okusa. Za razliku od nepoeljne kiselosti koja bi bila
rezultat fermentacijskih procesa u medu, tj. kvarenja meda, kiselost meda koja dolazi
od prirodnih kiselina a koje vode porijeklo iz samog nektara ili od pela je poeljna
karakteristika. Temeljem ovog svojstva med se moe grupirati u nekoliko skupina,
pri emu je med bagrema jedna od vrsta sa najniom kiselosti, dok je karakteristina
kiselija vrsta medljikovac.
Odredbe Pravilnika propisuju odreivanje sadraja mineralnih tvari tj. pepela u
medu dobivenih spaljivanjem uzorka na 600 C do stalne mase, meutim u posljednjih
nekoliko godina se u analitici meda kako u svijetu tako i kod nas odreuje elektrina
provodnost 20 % -tne vodene otopine suhe tvari meda. Ovaj parametar jasan je
pokazatelj vrste meda obzirom na osnovnu podjelu koja med dijeli na dvije osnovne
vrste nektarni med i medljikovac, a jasno se od ostalih vrsta nektarnog meda izdvaja
med kestena, koji je s obzirom na ovo svojstvo blii medljikovcu nego nektarnom
medu. Od ostalih nektarnih vrsta meda po karakteristino niskim vrijednostima
elektrine provodnosti izdvaja se med bagrema.
Obzirom na injenicu da je tekui med bolje prihvaen meu potroaima od
granuliranog odnosno kristaliziranog meda, a kristalizirani med predstavlja problem
i za pakiranje u ambalau, termiki tretman je uobiajen postupak prilikom pakiranja
meda za na trite. Ukoliko se termiki tretman provodi pravilno, odnosno med se
ne zagrijava na temperaturu viu od 40C provoenjem ovog postupka s ciljem
dekristalizacije ne naruava se kvaliteta proizvoda. U protivnom dolazi do unitavanja
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
59
nekih poeljnih sastavnih komponenata meda (smanjenje enzimske aktivnosti uslijed
termike denaturacije enzima, gubitak hlapivih komponenata), te istovremeno
do razvoja nepoeljnih komponenata (hidroksimetilfurfural i furfural - aroma na
kuhani med). Parametri na koje nepravilno proveden termiki tretman ima direktan
nepoeljan utjecaj, a ubrajaju se meu temeljne zahtjeve kojima svaki med mora
udovoljavati su aktivnost enzima dijastaze i sadraj hidroksimetilfurfurala (HMF).
HMF je razgradni produkt jednostavnih eera (najee fruktoze) u prisutnosti
kiselina, a njegovo nastajanje moe zapoeti ak i u sau tijekom zrenja meda, u
trenutku kada omjeri kiselina i eera postanu pogodni za reakciju. Iako nastaje i
pri uobiajenim skladinim temperaturama meda, brzina ove kemijske reakcije, kao
i mnogih drugih, raste s povienjem temperature. Osim pod utjecajem povienih
temperatura, do smanjenja enzimske aktivnosti takoer dolazi i tijekom skladitenja
pa tako primjerice aktivnost dijastaze tijekom skladitenja kroz 200 dana pri 30 C
opada na polovicu vrijednosti, a isto smanjenje je rezultat i ako se med tijekom 1
dana dri pri temperaturi od 60 C ili tijekom 4.5 sati pri 70 C. Na osnovi navedenih
injenica, u analitikom smislu aktivnost enzima dijastaze i sadraj HMF-a slue kao
pokazatelji svjeine i termikog tretmana meda.
Ovisno o svrsi provedbe analiza, u manjem ili veem opsegu se provodi i
senzorsko ocjenjivanje proizvoda. Na ovaj nain utvruje se prisutnost svojstvenog
mirisa i okusa meda, ali se mogu identificirati i odreeni defekti poput fermentacije,
neistoa, te prisutnosti stranih mirisa i okusa.
Osim parametara koji su propisani kao temeljni zahtjevi za kakvou meda, analitika
meda obuhvaa i mnoge druge parametre. Tako se optika aktivnost koristi za razlikovanje
cvijetnog/nektarnog meda od medljikovca, sadraj aminokiseline prolina kao pokazatelj
zrelosti meda, a aktivnost enzima invertaze kao parametar svjeine meda. Zbog problema
vezanih uz peludnu analizu razvijene isu i mnoge analize koje su s manje ili vie uspjeha
primjenjivane pri odreivanju botanikog podrijetla. Jedna od novijih metoda, koja
se pokazala uspjenom u ovoj primjeni je odreivanje profila hlapivih komponenata
primjenom elektronskog nosa. Iako je razvijen i primjenjuje se zaista velik broj razliitih
analitikih metoda, istraivanje novih metoda se i dalje odvija nesmanjenim intenzitetom.
Cilj analitiara koji se bave problematikom meda je nai bre i jednostavnije metode kako
bi se olakao za sada jo uvijek intenzivan laboratorijski rad.
Literatura
1. Ministarstvo poljoprivrede i umarstva, Pravilnik o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda.
Narodne novine 20, 642-652, 2000.
2. Council of the European Union, Council Directive 2001/110/EC of December 2001 relating
to honey. Official Journal of the European Communnities L10, 47-52, 2002.
3. Codex Alimentarius Commission, Revised Codex Standard for Honey. Rev. 2, 1-7, 2001.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
60
PRAVNA REGULATIVA U EKOLOKOJ PROIZVODNJI MEDA
Bjeli Dragana, dipl. iur., Vitez Marijeta, dipl. iur., Mezak Stastny
Mirela, dipl. iur.
Veleuilite u Poegi, Ul. Pape Ivana Pavla II br. 6, 34 000 Poega
Ekoloka proizvodnja uope pa tako i proizvodnja meda, definirana je zakonima
s osnovnim ciljem zatite kako ivota i zdravlja ljudi, zatite prirode i okolia, tako i
zatite potroaa.
U nas je 2001. god. donesen Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih
proizvoda to je bio korak prema nastanku novog trita trita namijenjenog
ekolokim proizvodima.
Ekoloki proizvodi, kontrolirani su i nose poseban znak to potroaima daje
sigurnost te ulijeva povjerenje u proizvod, ali i sustav.
Kljune rijei; ekoloka proizvodnja, ekopelinjak, ekoproizvod.
1. Uvod
Ekoloka (organska, bioloka) proizvodnja je poseban sustav odrivog
gospodarenja u poljoprivredi i umarstvu, a obuhvaa uzgoj bilja i ivotinja,
proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana kao i preradu primarnih proizvoda.
Takva proizvodnja ukljuuje sve ekoloki, gospodarski i drutveno opravdane
proizvodno tehnoloke metode, zahvate i sustave koristei na najpovoljniji nain
plodnost tla, raspoloive vode, prirodna svojstva biljaka i ivotinja, poveanje
prinosa i otpornosti biljaka pomou prirodnih sila i zakona uz propisanu uporabu
gnojiva i zatitnih sredstava, a sve u skladu s meunarodno usvojenim normama i
naelima (Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
NN br.12/01, l.2. st.1. t.1.).
Danas je ekoloka poljoprivreda jasno definirana zakonima, emu se pridruila
i Hrvatska donosei paket zakona i propisa koji reguliraju ekoloku proizvodnju, a
najvaniji meu njima svakako je Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda. Njegovim donoenjem potaknut je nastanak novog trita
trita namijenjenog ekolokim proizvodima, poraslo je povjerenje potroaa,
smanjen je intenzitet iskoritavanja resursa, potaknuta je zatita okolia kao i vea
transparentnost proizvoda, a takoer je omogueno ravnopravnije ukljuivanje
na svjetsko trite, posebice iskoritavanjem prednosti i niske razine oneienja
okolia u nas.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
61
2. Ekopelinjak, smjetaj i umjetna prehrana pela, reprodukcijski materijal,
lijeenje i ienje u ekolokoj proizvodnji meda
2.1. Ekopelinjak
Pitanje koje se najee postavlja kada je rije o ekolokoj proizvodnji meda,
svakako je koje sve uvjete mora ispunjavati pelinjak da bi se uope mogao proglasiti
ekolokim odnosno o kojim sve elementima pelar mora voditi rauna?
Kada govorimo o osnivanju pelinjaka u uvjetima ekoloke proizvodnje, posebice
se mora voditi briga o slijedeem:
- da se osigura dovoljno hrane za pele,
- da je pelinjak postavljen tako da u promjeru 2 km od pelinjaka nektar
i pelud potjee od poljoprivrednog bilja iz ekoloke proizvodnje ili od
prirodne vegetacije koja nije tretirana kemijskim sredstvima, odnosno
manji promjer udaljenosti ako postoji prirodna zatita podruja ispae, to
potvruje nadzorna stanica,
- da postoji dovoljna udaljenost od bilo koje proizvodnje koja je izvor
oneienja okolia npr. gradski centar, industrijska zona ili autoput
(Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda NN br. 13/ 02,
l.84.).
Valja naglasiti da se prethodno navedeni uvjeti ne odnose na vrijeme kada nema
vegetacije ili kada pelinje zajednice miruju.
Sami pelinjaci se osnivaju od podijeljenih zajednica ili tako da se nabave novi
rojevi ili konice od pelara koji se bave ekolokom proizvodnjom (Ibid , l.80.).
Meutim, mogue je da zbog zdravstvenih ili nekih drugih razloga doe do velikih
uginua pela. Pitanje koje se ovdje postavlja je moe li se pelinjak obnoviti i sa
zajednicama koje ne udovoljavaju uvjetima ekoloke proizvodnje? Treba istaknuti da
u tom sluaju veliku ulogu ima nadzorna stanica koja moe odobriti obnovu pelinjaka
i sa takvim zajednicama, s tim da se moe nabaviti 10% matica ili rojeva godinje iz
pelinjaka koji se ne bave ekolokom proizvodnjom uz uvjet da se matice stave u
zajednice koje potjeu iz ekolokih uvjeta proizvodnje, a rojevi u konice u kojima su
bile smjetene zajednice iz ekoloke proizvodnje (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji
ivozinjskih proizvoda NN br.13/02, l.82.).
2.2. Smjetaj i umjetna prehrana pela
Kada se govori o ekolokoj proizvodnji meda panja se mora posvetiti i smjetaju
pela odnosno uvjetima koji u tom pogledu moraju biti zadovoljeni.
Pele se moraju smjestiti u konice od prirodnog materijala (drvo, rogoz) bez
mogueg rizika kontaminacije okolia ili pelinjeg proizvoda 8Ibid , l. 95.).
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
62
Nadalje, konice moraju biti obojene samo izvana ekolokom bojom te imati to
manje metala, a ako je metal nuan mora biti inox.
Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda NN br. 13/02 jasno
je odredio kada je doputena umjetna prihrana pela. Navedeni pravilnik u l. 86.
odreuje da je takva prihrana doputena u uvjetima kada je prijeko potrebna za
preivljavanje pela u ekstremnim klimatskim uvjetima. Umjetna prihrana treba se
temeljiti na medu iz ekoloke proizvodnje, meutim umjesto ekoloki proizvedenog
meda za umjetnu prehranu se moe upotrebljavati ekoloki proizveden eerni sirup
ili ekoloki dobivena eerna melasa, ali samo uz suglasnost nadzorne stanice i u
sluajevima kada klimatske prilike uvjetuju kristalizaciju meda.
Umjetna prihrana pela moe se provoditi samo od zadnjeg uzimanja meda iz
konice do petnaest dana prije cvatnje nektarnog bilja (Ibid , l. 88.).
Kada je u pitanju umjetna prihrana pela, svaki pelar ima obvezu voditi podatke
kako o vrsti proizvoda koji se koristi za takvu prihranu, datumu davanja proizvoda,
koliini proizvoda, tako i o pelinjoj zajednici kojoj je takva hrana davana.
2.3. Reprodukcijski materijal
Materijal za reprodukciju u pelarstvu matice, vosak, satne osnove, mora biti
proizveden u ekolokoj proizvodnji (Zakon o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih
proizvoda NN br. 12/01, l.14. st.1.).
Meutim, u sluajevima dokazane nestaice na tritu spomenutog materijala,
to utvruje Ministarstvo poljoprivrede i umarstva temeljem podataka dobivenih
od Zavoda za sjemenarstvo i rasadniarstvo, doputena je uporaba materijala za
reprodukciju koji nije dobiven ekolokom proizvodnjom zakljuno do 31. prosinca
2005.godine (Dozvola da se u ekolokoj proizvodnji moe koristiti materijal za
reprodukciju koji nije dobiven ekolokom proizvodnjom NN br. 85/05.).
Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN
br. 12/01 izriito je zabranio uporabu genetski izmijenjenih organizama u svrhu
materijala za reprodukciju.
2.4. Lijeenje i ienje
Kada se govori o lijeenju bolesnih pelinjih zajednica treba naglasiti da se takve
zajednice moraju odmah lijeiti, a ako je potrebno i izdvojiti na izolirani pelinjak
tijekom postupka lijeenja (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda
NN br. 13/ 02, l .96.).
Samo lijeenje mora se prvenstveno temeljiti na uporabi fitoterapeutskih i
homeopatskih pripravaka te biolokih terapija.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
63
U sluajevima kada ovakvo lijeenje ne daje rezultate, uz suglasnost nadzorne
stanice moe se pristupiti lijeenju lijekovima uz obvezno izdvajanje tako lijeenih
pelinjih zajednica na poseban pelinjak. Tako izdvojene pelinje zajednice biti e
ukljuene u ekoloku proizvodnju nakon isteka karence za lijekove odnosno nakon
izmjene saa ako su u vosku zaostali ostaci lijekova (Ibid , l. 97.).
Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda propisuje dunost pelara
da evidentira sve podatke o lijeenju pelinjih zajednica (dijagnoza, lijek, nain
lijeenja, duljina tretmana, karence), a u sluaju lijeenja veterinarskim lijekovima
podatke mora ovjeriti veterinar koji je proveo lijeenje odnosno propisao lijek.
Prije stavljanja meda ili drugih pelinjih proizvoda u promet te e podatke obvezno
potvrditi nadzorna stanica.
ienju i dezinfekciji materijala, zgrada i posua koji se koriste u ekolokoj
proizvodnji meda mora se posvetiti osobita panja. Sredstva koja se u tu svrhu mogu
rabiti su:
- kalijev i natrijev sapun,
- voda i vodena para,
- vapneno mlijeko,
- ivo vapno,
- natrijev hipoklorit,
- natrijev hidroksid,
- vodikov peroksid,
- limunska, mravlja, octena, mlijena, oksalna kiselina,
- alkohol,
- formaldehid,
- soda bikarbona (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda
NN br.13/02 , l. 100.).
3. Smjernice za stjecanje znaka EKOPROIZVOD za med i druge pelinje
proizvode
Ekoproizvod pojam.
Ekoproizvod je svaki proizvod proizveden i oznaen sukladno s odredbama
Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i propisa
donesenih na temelju njega (Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda NN br. 12/ 01, l. 2. st. 1. t. 5.).
Da bi pelari- proizvoai ekolokih proizvoda ishodili znak ekoproizvod za
svoje proizvode prvi korak koji moraju uiniti je prijaviti se jednoj od ovlatenih
nadzornih stanica.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
64
3.1. Prvi struni nadzor
Spomenuti nadzor obavlja nadzorna stanica na osnovi prijave proizvoaa, a prije upisa
u Upisnik proizvoaa u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(Pravilnik o strunom nadzoru u ekolokoj proizvodnji NN br. 13/02, l. 9. st.1.).
Pelar proizvoa ekolokih proizvoda , duan je voditi zapise o proizvodnji
(knjiga pelinjaka, dnevnik pelarske proizvodnje) kao i knjigovodstvo temeljeno na
upisima ili potvrdama, a temeljem kojih nadzorna stanica moe provjeriti podrijetlo,
vrstu i koliinu kupljenog kao i upotrijebljenog materijala ali i njihovo koritenje.
Kada je rije o prvom strunom nadzoru, nadzorna stanica sastavlja zapisnik koji sadri:
- potpuni opis proizvodne jedinice s podacima o proizvoau, vrsti
proizvodnje, proizvodnim mjestima, skladitima, a prema potrebi i o
mjestima gdje se obavljaju odreeni postupci prerade ili pakiranja i druge
vane podatke potrebne za potvrivanje ekoloke proizvodnje (Pravilnik o
strunom nadzoru u ekolokoj proizvodnji NN br. 13/02, l. 10.).
Ekoloka proizvodnja u pelarstvu podlijee strunom nadzoru u svim dijelovima
proizvodnje, a zapisnik o drugom i daljnjim strunim nadzorima sadravati e:
1. podatke o :
- proizvoau,
- vrsti ekoloke proizvodnje,
- materijalima,
- metodama,
- postupcima koji su primjenjivani tijekom proizvodnje odnosno promjene
nastale u odnosu na prvi struni nadzor,
2. datum obavljenog strunog nadzora,
3. potpis osobe koja je obavila struni nadzor,
4. potpis proizvoaa (Ibid , l. 11.).
Pravilnik o strunom nadzoru u ekolokoj proizvodnji propisao je obvezu nadzorne
stanice da nakon obavljenog svakog strunog nadzora, Ministarstvu poljoprivrede i
umarstva kao i pravnoj osobi za provedbu postupka potvrivanja, dostavlja izvjee
koje sadri:
- naziv proizvodne jedinice,
- datum izvrenog strunog nadzora,
- osnovne podatke o vrsti proizvodnje,
- ocjenu o potvrivanju statusa proizvodne jedinice odnosno proizvoda,
- primjedbe i prijedloge za dobivanje statusa u ekolokoj proizvodnji,
- potpis izvritelja i ovlatene osobe u nadzornoj stanici.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
65
Pravna osoba za provedbu postupka potvrivanja nad ekolokom proizvodnjom je
BIOPA udruga za organsko-bioloku proizvodnju iz Osijeka (Popis pravnih osoba
za provedbu postupka potvrivanja nad ekolokom proizvodnjom NN br. 81/02.).
3.2. Upisnik proizvoaa
Daljnji korak pelara- proizvoaa ekolokih proizvoda je podnijeti zahtjev za
upis u Upisnik proizvoaa u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda uz obvezu da zahtjevu priloi i zapisnik nadzorne stanice o obavljenom
prvom strunom nadzoru.
Sam zahtjev za upis u Upisnik proizvoaa podnosi se Ministarstvu poljoprivrede
i umarstva,a prilau mu se slijedei prilozi:
1. rjeenje o upisu u registar za pravnu osobu, obrtnica ili uvjerenje nadlenog
ureda dravne uprave da je poljoprivredni proizvoa,
2. izvadak iz zemljine knjige i / ili ugovor o dugoronom koritenju zemljita
(najmanje 5 godina) kao dokaz o vlasnitvu odnosno pravu koritenja
zemljita,
3. katastarski plan s tono odreenim esticama koje pripadaju proizvodnoj
jedinici i njihovim povrinama,
4. popis i veliinu gospodarskih objekata, poljoprivredne mehanizacije i drugih
strojeva za ekoloku proizvodnju,
5. potvrdu pravne osobe ili izjavu proizvoaa da je upoznat s propisima i
pravilima ekoloke proizvodnje, kao oblik posebnog povjerenja izmeu
proizvoaa i potroaa,
6. dokaz o poslovnom odnosu s voditeljem proizvodnje, pod uvjetom da
jedinica za proizvodnju ima voditelja proizvodnje (Pravilnik o uvjetima i
nainu upisa u upisnike ekoloke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda NN br. 13/02, l. 11.).
3.3. Izdavanje potvrdnice
Nakon provedenog postupka ocjene proizvoda i procesa te na temelju zapisnika
o provedenom strunom nadzoru kao i na temelju ispitivanja provedenih od strane
ovlatenih nadzornih stanica i ovlatenih ispitnih laboratorija, pravna osoba za
provedbu postupka potvrivanja izdaje potvrdnicu.
Pravilnik o sustavu ocjenjivanja sukladnosti u ekolokoj proizvodnji NN br. 91/01
u svom l. 14. i 15. odreuje pojam potvrdnice kao i njezin sadraj.
Potvrdnica je isprava kojom ovlatena pravna osoba za provoenje postupka
potvrivanja, potvruje da je ekoloka proizvodnja, ekoloki proizvod, proces ili
usluga sukladna temeljnim zahtjevima za ekoloku proizvodnju, a sadri:
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
66
1. naziv pravne osobe koja ju izdaje, broj rjeenja o ovlaivanju i njezin
zatieni znak
2. jedinstveni broj potvrdnice,
3. naziv proizvodne jedinice za ekoloku proizvodnju i broj rjeenja o upisu u
upisnik,
4. naziv proizvoda i koliina za koju se izdaje,
5. naziv propisa temeljem kojeg se izdaje,
6. vremensko razdoblje za koje se izdaje i proizvodna godina,
7. mjesto i datum izdavanja,
8. peat i potpis odgovorne osobe.
3.4. Znak ekoproizvod
Tenja svakog proizvoaa, bez sumnje, je postii da mu proizvod bude oznaen
znakom ekoproizvod.
Kojim se proizvodima uope moe dodijeliti znak ekoproizvod , kakav
je postupak dobivanja spomenutog znaka, ali i to se jami nanoenjem znaka
ekoproizvod, najea su pitanja.
Odgovor na prethodna pitanja daje nam Pravilnik o postupku i uvjetima za
stjecanje znaka ekolokog proizvoda NN br. 13/02. Spomenuti pravilnik u svom
l.2. odreuje da se znak ekolokog proizvoda dodjeljuje za ekoloke proizvode
koji su proizvedeni sukladno propisima i pravilima za ekoloku proizvodnju, koji
su struno nadzirani i za koje je izdana potvrdnica da su proizvedeni u skladu s
temeljnim zahtjevima ekoloke proizvodnje. Ekoloki proizvodi moraju biti oznaeni
znakom ekolokog proizvoda prije stavljanja u promet, a samim nanoenjem znaka
ekoproizvod, jami se da je proizvod bio struno nadziran, da je potvren na propisan
nain te da je za njega izdana potvrdnica u skladu s temeljnim zahtjevima za ekoloku
proizvodnju (Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekolokog proizvoda
NN br.13/02, l.3.).
Govorei o postupku stjecanja znaka ekoproizvod treba naglasiti da se on
pokree podnoenjem , od strane proizvoaa, pismenog zahtjeva Ministarstvu
poljoprivrede i umarstva koji mora sadravati:
1. ime, naziv i adresu proizvoaa te upisni broj iz pripadajueg upisnika,
2. naziv proizvoda za koji se trai dodjela znaka ekoproizvod,
3. potvrdnicu izdanu od ovlatene pravne osobe za provedbu postupka
potvrivanja,
4. ukupnu koliinu proizvoda i / ili broj proizvoda za trite te broj i veliinu
pakovina (Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekolokog
proizvoda NN br. 13/02, l. 6. st. 2.).
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
67
Na temelju spomenutog zahtjeva ,radno tijelo imenovano od ministra poljoprivrede
i umarstva utvruje jesu li ispunjeni uvjeti za dodjelu znaka ekoproizvod koji se
dodjeljuje za jednu proizvodnu godinu te u sluaju udovoljavanja traenim uvjetima
donosi rjeenje o pravu njegove uporabe.
4. Deklariranje i pakiranje ekoloki proizvedenog meda
4.1. Deklariranje
Kada se govori o deklariranju proizvoda, prva stvar koju moramo uiniti svakako
je poblie odrediti pojam deklariranja, ali i oblik i sadraj deklaracije kojom se
ekoloki proizvodi deklariraju.
Deklariranjem proizvoda u ekolokoj proizvodnji smatra se navoenje na proizvodu
ili pakiranju propisanih podataka kojima se identificiraju ekoloki proizvodi, njihova
usklaenost s propisanim uvjetima, podaci o proizvoau, pravnoj ili fizikoj osobi
koja stavlja proizvod u promet (Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda NN br.12/01, l.16.).
Ekoloke proizvode deklarira proizvoa.
Koje uvjete mora zadovoljiti jedan proizvod da bi se uope mogao deklarirati kao
ekoloki ?
Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni su slijedei:
- da je proizvod proizveden u ekolokoj proizvodnji nad kojom je proveden
obvezni struni nadzor,
- da obiljeavanje sadri ime i/ ili broj koda nadzorne stanice ili propisani
znak ekoloke proizvodnje (Pravilnik o deklaraciji ekolokih proizvoda
NN br. 13/02, l. 5.).
Obraujui pitanje deklariranja ekolokih proizvoda dolazimo do pojma
deklaracije tj. isprave kojom se na nedvosmislen nain jedan proizvod prepoznaje kao
ekoloki proizvod.
Deklaracija mora biti ispisana na hrvatskom jeziku i mora sadravati slijedee
podatke:
1. naziv proizvoda,
2. datum proizvodnje,
3. naziv i adresu proizvoaa te upisni broj iz upisnika prema Pravilniku o
uvjetima i nainu upisa u upisnike ekoloke proizvodnje poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda,
4. zemlju podrijetla proizvoda,
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
68
5. popis sastojaka po padajuem redoslijedu teine,
6. neto masu ekolokog proizvoda,
7. natpis ekoproizvod,
8. naziv nadzorne stanice,
9. jedinstveni broj potvrdnice,
10. druge podatke bitne za proizvod sukladno posebnim propisima (Ibid , l. 3.).
4.2. Pakiranje
Pakiranje i skladitenje ekoloki proizvedenog meda provodi se vremenski
i prostorno odvojeno od drugih proizvoda (Zakon o ekolokoj proizvodnji
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br. 12/01, l. 19.).
Posebno pitanje koje se ovdje namee je: Kojim zahtjevima mora udovoljiti
ambalaa u uvjetima ekoloke proizvodnje?
Ambalaa mora biti u prvom redu zdravstveno prihvatljiva, a njezina proizvodnja
nekodljiva za okoli (Pravilnik o preradi u ekolokoj proizvodnji NN br. 13/02, l.
16.). Potronju ambalae trebalo bi sniziti na tehnoloki potrebnu najmanju koliinu,
a ako je mogue preporuljiva je njezina viekratna uporaba. Nadalje, ambalaa treba
biti prilagoena postupku recikliranja, zbog ega je iskljuena mogunost uporabe
teko razgradljivih sintetskih materijala (PVC), a uporaba aluminija odnosno folije
doputena je iskljuivo uz odobrenje nadzorne stanice.
5. Zakljuak
Ekoloka proizvodnja omoguava odrivo gospodarenje prirodnim resursima
smanjenom primjenom pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva te ekolokim
zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede, ali i stvaranje povoljnijih ekonomskih uvjeta
proizvodnje kao to su primjerice nii inputi te vee i ravnomjernije zapoljavanje
radne snage.
Pravnom regulativom u ekolokoj proizvodnji meda, regulira se uporaba
materijala za reprodukciju, odreuju se nadlena tijela za nadzor proizvodnog
postupka i kakvoe proizvoda, nadlena tijela za inspekciju, nain provoenja i
ovlasti inspekcijskih tijela, ali takoer i kaznene odredbe za krenje zakona i propisa
koji reguliraju tu materiju. Naizgled, sve je nedvosmisleno i jasno. Je li tomu zaista
tako, odgovor mogu dati samo istinski ekoloki pelari.
Radost svakog ekolokog pelara je proizvesti med i druge pelinje proizvode
osloboene antibiotika, tekih metala i drugih tetnih primjesa te na taj nain kupcu
ponuditi neto bolje i zdravije. Meutim, na naem tritu ekoloki med se vrlo teko
probija, a razlog za to djelomice lei u svijesti kupaca koji jo uvijek ne znaju to
znai ekoloki med i koje su mu prednosti.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
69
Literatura
1. Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br.12/01
2. Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda NN br. 13/02
3. Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekolokog proizvoda NN br. 13/02
4. Pravilnik o uvjetima i nainu upisa u upisnike ekoloke proizvodnje poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda NN br. 13/02
5. Pravilnik o strunom nadzoru u ekolokoj proizvodnji NN br. 13/02
6. Pravilnik o sustavu ocjenjivanja sukladnosti u ekolokoj proizvodnji NN br. 91/01
7. Pravilnik o deklaraciji ekolokih proizvoda NN br. 13/02
8. Pravilnik o preradi u ekolokoj proizvodnji NN br.13/02
9. Dozvola da se u ekolokoj proizvodnji moe koristiti materijal za reprodukciju koji nije
dobiven ekolokom proizvodnjom NN br. 85/05
10. Popis pravnih osoba za provedbu postupka potvrivanja nad ekolokom proizvodnjom NN
br. 81/02
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
70
PRIMJENA MARKETINGA NA TRITU MEDA
mr. sc. Marinac Antun, mr. sc. Andrli Berislav
Veleuilite u Poegi, Pape Ivana pavla II. br. 6, 34000 Poega
Saetak
Budui da je med osim za naturalnu potronju, namijenjen i za trite, hrvatski
ponuai meda moraju svoje napore usmjeriti prema tritu i zadovoljenju potranje
koja se na njemu javlja. To je jedino mogu postii primjenom marketinkih aktivnosti,
koje uvijek u sreditu panje stavljaju kupce prema kojima e usmjeriti sve svoje
napore i sredstva, a sve s ciljem zadovoljenja njihovih potreba i ostvarenja profita.
Marketinke aktivnosti nisu samo zadatak pelara, nego i pelarskih zadruga, trgovine,
ugostiteljstva te drave. Ponuai meda bi trebali shvatiti da marketing nije umijee
prodaje meda ve spoznaja na temelju informacija dobivenih s trita kakav med
proizvoditi da bi zadovoljili potrebe, koje se na tritu javljaju. U radu polazimo od
teze da hrvatski proizvoai trebaju identificirati potrebe kupaca putem istraivanja
trita i na tim rezultatima razviti proizvod- med koji trite prihvaa, te formirati
odgovarajuu cijenu, distribuciju i njihovu djelotvornu promociju. Voeni tom milju,
taj proizvod moi e puno lake prodati te time ostvariti profit.
Kljune rijei: marketing, trite, istraivanje trita, med, cijena, promocija,
distribucija
1. Uvod
Motivacija za pisanje ovoga rada bila je da kroz analizu marketinkih funkcija
ukaemo hrvatskim pelarima na nunost primjene marketinga, kao bitnom preduvjetu
za opstanak i konkurentnost na hrvatskom, europskom i svjetskom tritu meda .
U radu nas zanima proizvod med koji izravno biva usmjeren prema krajnjem
potroau-kupcu.Pri tome se ne zadovoljavamo samo uoavanjem problema iz
podruja marketinga i trita meda, nego predlaemo i njihovo rjeenje.
Uoili smo da je najvei problem proizvoaa meda plasman meda na trite,
stoga u radu nastojimo potaknuti hrvatske pelare na primjenu marketinke
koncepcije, koja bi im omoguila znatno laku prodaju, jer jedino prodaja moe
imati puni uinak ako djeluje sinkronizirano s ostalim marketinkim aktivnostima.
To podrazumijeva da prodaja meda djeluje pod pretpostavkom da je istraeno
trite meda, da se proizvodi onakav med za kojim postoji potranja, da se
cijena regulira prema tritu i konkurenciji i da je potroako trite promocijom
pripremljeno za prodaju.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
71
2. Trite meda
Za pelarstvo se smatralo i jo se uvijek smatra da je to hobistiki posaoposao
entuzijasta. Sve dok se tako misli pelarstvo je briga samo onih koji se njime
bave.Treba imati na umu da se Republika Hrvatska nakon stjecanja nezavisnosti
opredijelila razvijati gospodarstvo utemeljeno na trinim naelima. To svoje
opredjeljenje ugradila je i u svoj Ustav. Pritom naroiti naglasak valja dati obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima.
Polazei od pretpostavke da med kao najvaniji pelinji proizvod nije
namijenjen samo za naturalnu potronju, nego i za trite, drimo da pelarstvo
treba postati gospodarskom djelatnou o kojoj trebaju voditi rauna osim
pelara, proizvoai opreme za pelarstvo, te potroai meda i drava. Uvjereni
smo stoga u injenicu da proizvoai meda svoj trud mogu naplatiti jedino putem
trita. Poznato je da se na tritu sueljavaju dva suprotstavljena elementa
ponuda i potranja. to se pak ponuaa meda tie, njih e u prvom redu zanimati
rast prodaje, porast njihovog udjela na tritu, smanjivanje rizika u poslovanju,
te ostvarenje profita. Kupce meda e u pravilu interesirati med visoke kvalitete,
pristupanih cijena, s isporukama na vrijeme.Uzajamnim djelovanjem ponude
i potranje na tritu meda dolazi do formiranja cijene. Na odnose ponude i
potranje meda osim cijene djelovati e i ostali initelji, a koji neposredno
predstavljaju i zapreke marketingu meda:
- sezonski karakter ponude meda,
- nestabilnost ponude meda,
- razliita kakvoa meda,
- broj stanovnika i njihova ekonomska mo,
- needuciranost potroaa,
- mijenjanje stanja i oblika u kojem se med nudi na tritu.
- klimatski i vremenski uvjeti, iji se utjecaj gotovo nikako ili tek u manjoj
mjeri moe otkloniti (Razraeno prema Meler, M.:Marketing, Ekonomski
fakultet u Osijeku, Osijek, 2002., str. 405-412.).
Moemo konstatirati da je trite meda iznimno nestabilno. Ponuda i potranja
je neujednaena, prisutan je veliki disparitet cijena, te nekontrolirani izvoz i uvoz,
to se potom izravno oituje i na njegovu cijenu, a potom i na njegovu potronju
.Prema dostupnim najnovijim podacima Dravnog zavoda za statistiku u tablici br. 1.
prikazujemo proizvodnju meda u Republici Hrvatskoj u 2004. i 2005. godini. Iskazani
se podaci o ukupnoj proizvodnji meda u 2004. i 2005. godini ostvareni u konicama s
pokretnim i nepokretnim saem.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
72
Tablica 1. Proizvodnja meda u Republici Hrvatskoj u 2004. i 2005. odini
Godina
Mjerna
jedinica
Proizvodnja meda Indeksi
Ukupno
pravne osobe
i dijelovi
pravnih osoba
obiteljska
poljoprivredna
gospodarstva
Ukupno
pravne osobe
i dijelovi
pravnih osoba
obiteljska
poljoprivredna
gospodarstva
2004. tona 2 543 8 2 535 157 121 158
2005. tona 2 657 8 2 649 104 100 104
Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2005/1-1-11_1h2005.htm, http://www.dzs.hr/hrv/
publication/2006/1-1-11_1h2006.htm
Iz tablice je vidljivo da je ukupna proizvodnja meda u 2004. godini iznosila
2.543 tone, to je za 57% vie nego u 2003. godini, a u 2005. godini proizvodnja je
iznosila 2.657 tona, te je poveana za 4% u odnosu na 2004. godinu. U Hrvatskoj se
godinje proizvede priblino 3.500 tona meda, a potroi tek 2.000. Prema podacima
Zavoda za statistiku, prosjena potronja meda u Hrvatskoj je 0,4 kilograma, a u
Europi 3,6. (http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id=
1161335879&archive=1160145810&start_from=&ucat=&select=novosti&ar=1)
. Kada se zadovolje potrebe potronje meda po stanovniku, ostaje oko 40 posto
meda za trite, a upravo plasman meda na trite predstavlja i najvei problem za
pelarstvo. Med ima izrazito razliitu potronju. Osim to ga troe domainstva,
troe ga i bolnice, djeji vrtii, kole, vojska i dr. Meutim, ono to moe zabrinuti
hrvatske pelare jest vrlo niska potronja meda na domaem tritu. Kako se veina
proizvedenog meda potroi u samoj Hrvatskoj, domaa potranja za medom od
velikog je znaaja za pelare. U analizi domae potranje treba svakako imati
u vidu ekonomsku mo stanovnika. Udio trokova za hranu u Hrvatskoj najvii
je meu nepoljoprivrednim i mjeovitim domainstvima s viim prihodima, dok
je nizak udio trokova poljoprivrednih domainstva za hranu rezultat njihovih
niskih prihoda, a ujedno visok stupanj naturalne potronje. Zapaamo da se samo
u skupinama s najviim prihodima (nepoljoprivredna i mjeovita domainstva)
udio hrane moe usporediti s onim u zapadnoj Europi (prosjek je 22-24%)(Stipi
i Kosijer 1995).
To upuuje na injenicu da bi skupina nepoljoprivrednog i mjeovitog domainstva
trebala biti najinteresantnija za ponuae meda.
Za razliku od Hrvatske, potronja meda u svijetu biljei stalni rast, a prema
procjenama organizacije Svjetsko trite meda (World Honey Maket) potroai
danas jedu 1,2 milijuna tona meda vie nego prije deset godina. Iako SAD jo
vode u potronji meda, odmah iz njih je Njemaka. Njemako se trite, pretvara
u vodee uvozno trite u svijetu. Njemaka godinje uvozi oko 80.000 do 90.000
tona meda.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
73
Budui da je potronja meda u Republici Hrvatskoj iznimno mala, ansa hrvatskih
pelara moe biti u izvozu meda na europsko i svjetsko trite. Meutim i tu postoji niz
problema od neadekvatne zakonske regulative do propisa koji odreuju i uvjetuju izgled i
dr. te objekata za punionice meda.U nekoliko su se proteklih godina na europskom tritu
pojavile goleme koliine meda iz Kine, koje su na svjetskoj burzi sruile dotadanju
cijenu za 1 euro, odnosno s 3,2 na 2,2 eura, pa se hrvatskim pelarima izvoz, zbog visokih
trokova, kupnje euro-baava, trokova analize meda i prijevoza, nije isplatio.
Trokovi izvoza su visoki, jer med mora biti punjen u takozvane euro-bave (jedna
bava od 300 kilograma stoji 25 eura), zbog trokova prijevoza (za jedan leper treba
izdvojiti 22.000 kuna) a trokovi homogenizacije, odnosno kontrole kakvoe meda
iznose 1 kunu po kilogramu. Drimo da je potrebno donijeti konkretne mjere u svezi
s izvozom meda. Naime, nuno je to prije prilagoditi zakonsku regulativu uvjetima
na tritu.Radi prodaje zaliha meda takoer predlaemo pojaati izravnu prodaju
meda, a u svezi s tim predlaemo da se pojaaju promotivne aktivnosti na lokalnim
medijima, te da Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i umarstvo Hrvatska
gospodarska komora pojaa promociju u medijima (radio, TV) na nacionalnoj razini.
Nedostatak meda na svjetskom tritu uzrokovan je klimatskim poremeajima, jer za
tu tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju vano je imati ist okoli. Zapaamo da je
isti okoli, ansa za hrvatske proizvoae meda.U takvoj situaciji hrvatski su pelari
su prepoznali svoju priliku za proboj na trite, stoga iz godine u godinu poveavaju
izvoz. Statistika govori: 1999. izvezeno je 33 tone meda (91% uBiH); 2000. godine 39
tona (46% BiH); 2001. godine izvoz je iznosio 683 tone (46% Italija); a 2002. godine
1.100 tona (45% u Njemaku i 38% i Italiju).
3. Marketing meda
Smatramo da nije mogue oekivati napredak u pelarstvu, ako se ne primjenjuje
marketinka koncepcija (Baban, 1993). Da bi se ostvarila takva koncepcija potrebno
je od strane drave potaknuti donoenje niza mjera (Kolega, 1994).
- donijeti mjere zatite proizvodnje (carine),
- potaknuti proizvodnu suradnju za inozemna trita,
- kreditirati i davati premiju za proizvodnju matica i oslobaanje od carine
uvoza pelinjeg pribora,
- promicati potronju zdravih pelinjih proizvoda,
- promicati pelarsku proizvodnju zbog neprocjenjive koristi opraivanja
kultiviranog bilja,
- potaknuti krupne poljodjelce da ulau u pelinjake i kreditirati ta ulaganja.
Suvremeni marketing oznaava poslovnu aktivnost koja povezuje proizvodnju s
potronjom tako da se maksimalno, i to profitabilno, zadovolje potrebe drutva koje
se na tritu pojavljuju kao potranja (Rocco, 1994). Dakle, koncepcija marketinga
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
74
ukljuuje sve aktivnosti ponuaa od proizvodnje do trita, odnosno da se na
najbolji mogui nain uskladi interes proizvoaa i potroaa. Proizvoai meda
moraju biti svjesni injenice da marketinka aktivnost poinje prije nego proizvod
nastane i nastavlja se dugo nakon njegove prodaje, stalno ukazujui na to to se
dogaa na tritu i neprestano traei putove kako poveati zadovoljenje kupaca,
zbog kojih je med i proizveden. Na razliite se naine moe izrei smisao i svrha
marketinga kao poslovne filozofije, no bit se svodi na injenicu da se uvijek u
sreditu panje nalazi kupac-potroa. Od posebne vanosti je da med bude u skladu
sa potrebama potroaa, budui da je potroa u sreditu pozornosti marketinga,
pa prema tome sve marketinke aktivnosti treba usmjeriti prema njemu s ciljem
zadovoljenja njegovih potreba, uz istodobno ostvarenje profita. Takav princip
stavljanja kupca ispred same proizvodnje je daleko najloginiji i najprofitabilniji
nain voenja poslovanja. Proizvod med spada u primarne ljudske potrebe (od
davnina se koristi kao hrana i lijek) i manjim dijelom u potrebe vieg reda (za njegu
i uljepavanje lica i tijela).
S obzirom da med najveim dijelom pripada skupini hrane marketing hrane se
moe definirati kaoskup svih poslovnih aktivnosti ukljuenih u tijek proizvoda
hrane od poetne proizvodnje do krajnjeg potroaa (Kohls, 1980). Marketinko
razmiljanje proizvoaa meda bi trebalo postati nunost dananjeg konkurencijom
obiljeenog svijeta, u kojemu e dobitnici postati oni:
- koji paljivo analiziraju potrebe potroaa meda,
- identificiraju svoje mogunosti i
- stvaraju proizvod med u skladu s potrebama potroaa.
Uvaavajui prethodnu postavku, drimo da je na temelju rezultata istraivanja
trita meda, mogue proizvesti med vrhunske kakvoe koji e, bojom, izgledom,
mirisom, okusom, u posebnoj ambalai uz odgovarajuu cijenu i promidbu, nai
sigurnu prodaju u zemlji i inozemstvu. Dakle, treba kreirati pravi proizvod koji
e potroau pruiti vrijednost za novac (engl. value for money). U nastavku emo
ukratko pojasniti istraivanje trita, te elemente marketinkog spleta, bez kojih nema
ni marketinga.
3.1. Istraivanje trita
Bez istraivanja trita nema pravog marketinga, a suvremeno gospodarstvo je bez
marketinga nezamislivo. Ponuai meda bi trebali znati to se na tritu trai, kako
ne bi proizveli i ponudili takve proizvode koje nikome ne odgovaraju (po svojstvima,
koliini, ili cijeni).Neprodana roba ugroava proizvoaa meda tako da trokove koje
je imao za njenu proizvodnju ne moe pokriti i time postaje ekonomski nemoan.
S druge strane proizvoa meda, koji uspjeno proda med, ostvaruje prihod koji ne
samo da pokriva sve trokove proizvodnje (amortizacija osnovnih sredstava, trokove
materijala i energije i trokove radne snage) ve ostvaruje i dobit (Kolega, A 1994).
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
75
Da bi mogli proizvesti kvalitetni med, koji e trite prihvatiti, pelari se moraju
osloniti na informacije koje dobiju:
- istraivanjem ponude (analitiki ocijeniti ponudu konkurenata i njihovu
politiku proizvoda),
- istraivanjem potranje (raspoznavajui potrebe potroaa, njihovu narav i
znaajke, kupovnu mo, te motivaciju i dr.).
Treba imati u vidu da potrebe kupaca meda nisu stalne te su podlone promjenama.
Uvaavajui tu injenicu postavlja se pitanje kako e se razvijati konzumne navike i
prioriteti potroaa meda u budunosti, posebno glede:
- poeljne kakvoe, okusa i boje meda,
- to je potrebno poduzeti da se popravi image domaeg meda i smanji uvoz ?
- kupovnih navika hoe li potroai i u budue kupovati med na sivom
tritu, ili e, porastom ivotnog standarda, preferirati nabavke u vrhunski
organiziranim trgovinama?
Miljenja smo da na ova i slina pitanja odgovor mogu dati samo specijalizirane
marketinke organizacije koje e se profesionalno baviti istraivanjem trita meda.
Budui da je trina segmentacija najuinkovitiji dio analize potroaa meda u cilju
otkrivanja uzroka potranje, istraivanje segmentacije trita meda moe ustvrditi
potrebe potroaa za svaki trini segment. Npr. neki potroaki segmenti vie e
zahtijevati bagremov, a drugi kaduljin med.
3.2. Proizvod
Kakvoa boja i okus meda u uvjetima nerazvijenog trita jedva su zanimali
proizvoae meda, jer i potroai nisu pokazivali razvrstanu pozornost tim svojstvima.
U uvjetima narasle gospodarske moi porastom dohotka, nastaje nesluen porast za
kakvoom meda (Kolega, 1994).
Med je prirodni proizvod kojeg medonosne pele dobivaju preradom nektara
i medljike u mednom mjehuru. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med.
Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izluuju razne vrste lisnih ui. Med proizveden
od medljike naziva se med medljikovac. Pele sakupljaju slatke sokove u prirodi i
donose ih u konicu u svom mednom mjehuru. U mednom mjehuru pele nektar se
mijea s tvarima koje pela lui iz svojih lijezda. Time se saharoza iz nektara ili
medljike pretvara u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak sastoji se u tome da pele
odlau nektar u elije saa, ali samo do polovice elije kako bi suvina voda iz nektara
to prije isparila. Suviak vode uklanja se viekratnim prenoenjem iz stanica saa,
te prozraivanjem konica. Istovremeno se pod djelovanjem fermentacije poveava
koncentracija eera u nektaru, to kroz neko vrijeme dovodi do zgunjavanja nektara
i njegovog pretvaranja u med.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
76
Zbog odlinog sastava, med je kalorina i bioloki vrijedna hrana za djecu i odrasle,
odnosno prirodni je izvor ivotne snage. Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o
cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, bagrem, lavanda, majina
duica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga razliite od lokacije do lokacije.
Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne pae, boja i okus variraju od
godine do godine ak i na istoj lokaciji. Med nije jednolian proizvod, sastav mu se
mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pela proizvodi med, ovisno o godinjem
dobu. Boja, aroma, struktura i kvaliteta meda ovise o izvoru nektara, kao i o njegovoj
proizvodnji.Prema proizvodnji med moe biti vrcani (dobiven centrifugiranjem),
topljeni (dobiven zagrijavanjem zdrobljenih saa), kao med u sau i med s komadima
saa.uvanje meda je vrlo jednostavno. S obzirom da mu je trajnost neograniena zbog
velike koncentracije eera, uva se na hladnom mjestu, dalje od izravnog svjetla i u
vrsto zatvorenoj staklenki (http://www.coolinarika.com/namirnica/me).
Najvanije trino svojstvo meda je kakvoa meda, koja se mjeri prema kakvoi
pelinje pae. Hrvatski med je meu najkvalitetnijima u Europi, znatno kvalitetniji od
kineskog i argentinskog, koji je preplavio europsko trite. Tvrdnje o kakvoi hrvatskog
meda potvruje i injenica da se u Njemakoj naim proizvodom, prije pakiranja i
plasiranja u trgovaku mreu, popravlja kvaliteta kineskog i argentinskog meda.
lanak 7. Pravilnika o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda (NN 20/00)
propisuje uvjete kojima mora udovoljavati med koji se stavlja na trite:
1. da sadri najmanje 65% reducirajuih eera raunatih kao invertni eer, a
medljikovac, najmanje 60% reducirajuih eera;
2. da ne sadri vie od 5 % saharoze, osim za med od vrijeska (Satureia sp.),
kadulje (Salvia sp.), rumarina (Rosmarinus officinalis) i drae (Paliurus spina-christi),
u kojih je doputeno do 8% saharoze, a za med od bagrema (Robinia pseudacacia),
lavande (Lavandula sp.) i medljikovca do 10% saharoze;
3. da ne sadri vie od 20% vode;
4. da ne sadri vie od 0,6% mineralnih tvari, osim medljikovca, koji smije
sadravati do 1,2% mineralnih tvari;
5. da mu ukupna kiselost nije vea od 40 mmol kiseline na 1000 gr. te da mu ona
nije umjetno smanjena;
6. da ne sadri vie od 0,1% tvari netopljivih u vodi;
7. da mu aktivnost oitane dijastaze nakon mijeanja nije nia od 8,0, a ako je nia
od 8,0, hidroksimetilfurfurol (HMF) ne smije biti vei od 15 mg/kg;
8. da udio hidroksimetilfurfurola (HMF) nije vei od 40 mg/kg;
9. da pri dekristalizaciji med nije zagrijavan na temperaturu viu od 40C;
10. da je svojstvenog okusa i mirisa bez stranih primjesa;
11. da u njemu nije poeo proces vrenja, da nije u stanju vrenja i da nije provrio;
12. da mu nisu dodavani eer (saharoza) ni drugi proizvodi koji su konzistencijom
i sastavom slini medu;
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
77
13. da nije dobiven hranjenjem pela eerom i eernim proizvodima, i da nije
pomijean s medom dobivenim na taj nain;
14. da nije oneien stranim organskim i mineralnim tvarima, kukcima i njihovim
dijelovima, leglom, izmetom, plijesni i dr.;
15. da nije obojen nikakvim bojama;
16. da mu nisu dodavana sredstva za konzerviranje i aromatiziranje.
17. nije dozvoljeno mijeanje domaeg i uvoznog meda namijenjenog tritu.
Jedna od najcjenjenijih vrsta meda je bagremov med, izrazito svijetle boje,
ugodnog mirisa i blagog okusa.
Smatramo da poboljanje kakvoe proizvoda meda moe se izvriti sljedeim
intervencijma (Meler 2002):
- smanjivanjem, odnosno eliminiranjem tetnih sastojaka u medu,
- promjenom mirisa, okusa i boje meda,
- poboljanjem vizualne komponente meda,
- poboljanjem skladitenja i transporta meda.
Pakiranje ima zadau da svojim dizajnerskim i konstrukcijskim rjeenjem
doprinese atraktivnosti proizvoda, zadravajui pritom sve tehnike karakteristike
nune za zatitu proizvoda, ali da se istovremeno prilagoava potrebama i potranji.
Kako se Hrvatska sve vie integrira s europskim tritem, oekuje se sve vra pravna
regulativa u pakiranju pelarskih proizvoda.
Prodajno pakiranje meda osim zatite kakvoe, ima i propagandno djelovanje. Boja,
kakvoa te prihvatljive smjernice u proizvodnji na etiketi proizvoaa od najveeg su
zanimanja za pelare kad se stvara ambalaa. Proizvodnja meda najee je ustrojena
na obiteljskim gospodarstvima, nosei ime proizvodnog podruja proizvoaa sa
smjernicama u proizvodnji, kao proizvod bez oneienja, koji promie zdravlje (Kolega,
1994). U primjeni marketinga nuno je stvoriti prepoznatljiv brand meda. Prilog toj
injenici ide to domai pelari najvie meda prodaju za vrijeme turistike sezone.
3.3. Prodaja i distribucija
Zadaa prodaje je proizvedeni med prodati potroaima i na taj nain razmjenom
za novac, po trnoj cijeni pokriti trokove i ostvari dobit. U predmarketinko vrijeme
prodaja je imala zadau prodati ono to je proizvedeno i pri tome postii najbolju moguu
cijenu. Danas u marketingu, prodaja djeluje pod pretpostavkom da je istraeno trite,
da se proizvode oni proizvodi za kojima postoji potranja, da se cijena regulira prema
tritu i konkurenciji i da je potroako trite promocijom pripremljeno za prodaju.
Distribucija je skup radnji koje se odnose na odabir kanala dopreme i fiziku
dopremu meda od proizvoaa do potroaa. Sustav direktne prodaje meda predstavlja
najvaniji prodajni kanal. Proizvoai pelarskih proizvoda prodaju gro svoje
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
78
proizvodnje direktno potroaima ili preprodavaima, dakle na sivom tritu, bez
evidencije, kontrole i izvan sustava PDV-a. U takvim uvjetima razvija se nepovjerenje
meu akterima trgovine, pri emu dolazi do jake nelojalne konkurencije izazvane
izravnom prodajom. Drimo da je potrebno eliminirati sivu ekonomiju u prodaji meda
na domaem tritu na kojem se sada proda preko tisuu tona meda godinje.
Kod prodaje meda na malo, u Hrvatskoj pored maloprodajnih supermarketa (cca.
50%), jo uvijek znaajno mjesto zauzimaju trnice na malo (cca. 40%), dok se preostali
dio prodaje odvija preko malih nezavisnih maloprodajnih trgovina (cca. 10%).Osim
direktne prodaje zastupljeni su i ostali distribucijski kanali meda koje navodimo u nastavku
(Kolega i sur. 1992.). Sljedei prodajni kanal je prodaja meda izravno preko pelarskih
centara. Broj prodajnih pelarskih centara treba poveati tako da na svakih 100.000
potroaa bude jedan pelarski centar.Prodajni tandovi pelarskih zadruga prodaju med
i ostale pelinje proizvode na zadrunim tandovima trnice na malo. Maloprodajne
prodavaonice makrobiotskih proizvoda s udjelom pelinjih proizvoda vrlo su pogodne
za prodaju meda. Svi proizvodi koji se prodaju na taj nain morali bi imati stvorenu
znamenku proizvoda i napisane smjernice prihvatljivog proizvoda bioloke proizvodnje
s istih podruja. Izbirljiva prodaja kvalitetnog meda odvijala bi se u prodavaonicama
za potronju vrhunskih potroaa. U posebnim tzv. vrtnim centrima osim pelinjih
proizvoda prodaju se pelarski pribori i potreptine. Med prodaju i preprodavai odnosno
trgovci koji te proizvode otpremaju u iru maloprodaju i izvoz.
3.4. Cijena
Marketinki gledano, cijena meda se ne smije nezavisno ponaati, nego treba biti
usklaena s ostalim elementima marketinkog spleta. Primjerice, mora odgovarati
kakvoi meda, mora slijediti politiku distribucijskih kanala, a i promidbene poruke
moraju biti primjerene cijeni ponude.Treba imati u vidu da visina cijene meda znaajno
utjee na razinu prodaje. to je via cijena manja je potranja, a to je nia cijena vea
je potranja za medom.
Cijene meda jako su razvrstane, od najniih (med od repice), pa do nekih vrsta meda,
ija je cijena 50% via od svjetskih cijena meda. Zapaamo previsoke cijene meda
u trgovinama. Nai potroai, pogotovo umirovljenici kojima je med najpotrebniji,
ne mogu ga kupiti zbog previsokih cijena u trgovinama. U trgovini se moe kupiti
staklenku meda od 900 gr po 55 kn. Kada bi se to preraunalo u kilograme ispalo
bi da na med, koji prodajemo ve od 15 kn, na polici kota za, mnoge nedostupnih
60 kn. Miljenja smo da su visoke mare neopravdane budui da med ne spada u
robu koja se brzo kvari ili propada. Kako je njegov rok trajanja praktiki neogranien
sasvim dovoljna mara bila bi desetak posto, to bi u kalkulaciji zajedno sa cijenom
vele otkupljivaa donijelo pristupanih tridesetak kuna za kilogram. Upravo injenica
da trgovaka mrea na kilogramu zarauje i do tri puta vie nego proizvoa ide u
prilog sve slabijoj potronji meda u Hrvatskoj. Med se zbog toga jo uvijek uglavnom
koristi kao lijek, a ne kao ravnopravni prehrambeni proizvod (http://www.rdm.hr/
post/WHOLE.asp?NewsID=195.).
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
79
3.5. Promocija
Promocijske aktivnosti, prema J. Sudaru, kontinuirani su komunikacijski procesi
razmjene informacija poruka i poticaja izmeu proizvoaa i okruenja u svrhu
stvaranja povoljnog stava o proizvodu (Sudar, 1994). Proizvoai meda svoju
promociju mogu provoditi u skladu sa svojim poslovnim ciljevima, najee putem:
- gospodarske propagande - oglaavanje preko medija,
- osobne prodaje - prodava je temelj promocije,
- unapreivanja prodaje - izlaganje robe na izlobama, sajmovima, te
degustacije,
- gospodarskog publiciteta - putem napisa u tisku, savjetovanja, javnih tribina
i predavanja, te lancima u razliitim publikacijama stvoriti povoljnu sliku o
proizvodu i proizvoau,
- odnosa s javnou - proizvoa utjee na javno miljenje
injenica je da djelovanje promocije moe biti djelotvorno jedino ako
sinkronizirano djeluje s drugim marketinkim funkcijama. Primjerice, ako je med
nekvalitetan, cijena trino neprihvatljiva, prodaja i distribucija neprimjerene
potrebama potroaa - promocijsko djelovanje e biti nedjelotvorno, jer promocija
ne moe nadoknaditi nedostatke ostalih funkcija, ali ih moe promocijski potvrditi,
ako svojom kvalitetom to zasluuju. Drimo da promocija uz poveanje dohotka
moe najvie utjecati na poveanje potronje meda. Promidbena poruka trebala bi
sadravati opa naela i glavnu poruku da se potronjom meda jaa, uva i osigurava
zdravlje. Promocija se moe ostvariti samo jaanjem gospodarskih subjekata, koji e
biti u stanju ulagati u marketing. Isto tako, gospodarski subjekti bi trebali ulagati u
edukaciju potroaa meda, ali i buduih i potencijalnih pelara. Smatramo da pelari
moraju neprestano raditi na jaanju njihovog ugleda kod potroaa. Sigurno da pelari
ne smiju neargumentiranim i nestrunim istupima u javnosti dovoditi u pitanje njihov
ugled. Stvaranjem sumnje u originalnost meda umanjuje se ionako mala potronja meda
u Hrvatskoj, a gospodarstvenicima koji ulau u promociju oteava se uspjenost.
4. Zakljuak
U radu je dat saeti prikaz primjene marketinga na tritu meda. Kao ideja vodilja
istie se tenja hrvatskih ponuaa meda da moraju svoje napore usmjeriti prema
tritu i zadovoljenju potranje koja se na njemu javlja. To je jedino mogu postii
primjenom koordiniranih marketinkih aktivnosti, koje uvijek u sreditu panje
stavljaju potroae prema kojima e usmjeriti sve svoje napore i sredstva, a sve s
ciljem zadovoljenja njihovih potreba i ostvarenja profita. Marketinke aktivnosti nisu
samo zadatak pelara, nego i pelarskih udruga, trgovine, ugostiteljstva te dravnih
institucija. Ponuai meda bi trebali stremiti ideji da marketing nije umijee prodaje
meda, ve spoznaja na temelju informacija dobivenih s trita kakav med proizvoditi
da bi zadovoljili potrebe, koje se na tritu javljaju. Samo s takvim stavom, moi e se
uspjeno nositi s izazovima trine utakmice u budunosti.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
80
Literatura
Baban, Lj., 1993. Marketing u pelarstvu Hrvatske, Pela 112(7 - 8): 125 - 126.
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2005/1-1-11_1h2005.htm
http://www.dzs.hr/hrv/publication/2006/1-1-11_1h2006.htm
http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id=1161335879&archive=116
0145810&start_from=&ucat=&select=novosti&ar=1
http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id=1134400712&archive=113
5073663&start_from=&ucat=&select=novosti&ar=1
http://www.efos.hr/nastavnici/nsarlija/kolegiji/managment/poslovni_plan_za%20prvi_kolokvij.pdf
http://www.coolinarika.com/namirnica/med
Kohls, R.L.-Uhl,J.N.:Marketing of Agricultural Products, Ed. 6th,Macmillan Publishing
Company, New York, 1980.
Meler, M.:Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002.
Kolega, A.: Trnitvo poljodjelskih proizvoda, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.
Kolega, A., Balint i suradnici: Obnova i razvoj hrvatskog pelarstva, Pelarski savez Hrvatske
Hrvatske, Zagreb, 1992.
Pravilnik o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda (NN 20/00)
Rocco,F.: Marketinko upravljanje, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
Sudar, J: Promocija, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
Stipi, M., Kosijer, M.:Zakoni i propisi iz djelokruga poljoprivrede s uputama o primjeni,
Mikema, Zagreb, 1995.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
81
HRVATSKI PELARSKI (IZ)LET U EU
Krakar Davorin, dipl. ing.
Herba-Aurea Poega
Uvod
Ve sama visoka prosjena kvalifikacijska struktura hrvatskih pelara izdvaja
nas iz prosjeka mnogih asocijacija pa je za oekivati da e se i procesi prilagodbe
znakovito bre odvijati upravo meu nama.
Prilagodba podrazumijeva ponajprije usklaivanje naih administrativnih
normi s europskim, a odvija se u 35 strukovnih poglavlja. Poslije provedene faze
tzv. screeninga slijedi slijedea faza pregovaranja o usklaenosti nae legislative s
europskom pravnom steevinom.
Uz prilagodbu strukovnih, socijalnih i pravnih normi iz svih podruja nacionalnih
djelatnosti, u slijedeem se razdoblju razluuje izmeu ostalog i transparentan nain
direktne pomoi proizvoaima, ili se pak ogranienjima odreuje njihova dostatnost
u regulaciji potreba trita EU.
Dosadanji nain koritenja fondova EU vrio je raspored po definiranom broju
konica u svakoj zemlji lanici (proirena EU broji 11,4 mil. pelinjih zajednica), a u
iznosu od cca. 1 EUR/zajednici. Tee je procijeniti koliko se u sveukupno pelarstvo
zaista i slijevalo europskog budeta za potrebe istraivanja, kolovanja ili posebnih
vidova zatite (npr. zatita genofonda (NJ) i sl.).
No, posljednje dvije godine u potpunosti se mijenjaju preduvjeti u priznavanju
uloge pelarstva Europe.
Multidisciplinarni pristup je u ovim smjernicama conditio sine equa neon , to
u procesu prilagodbe i pregovaranja ima vanu ulogu . Tako je i pelarstvo u Europi
dobilo svoja polazita, a kojima se izdvaja iz konkurentnih globalizacijskih profiterskih
mjerila i od njega ne zahtjeva iskljuivo farmersku visokoprofitabilnu proizvodnju
meda. Drave lanice su obvezane tzv. Miljenjem Europskog ekonomskog i socijalnog
komiteta Europskom vijeu (oujak,. 2004.), kojim se daje generalni naputak kod
donoenja odluka u podruju pelarstva. Zakljuni naputak naglaava kako pelarstvo
ima brojne karakteristike kojima se izdvaja iz ostalih poljoprivrednih aktivnosti.
Njegova glavna funkcija je ruralni razvoj, kao pomo u ekolokom balansu, a tek
onda kao ekonomska aktivnost u proizvodnji meda i pelinjih proizvoda. Vano
je naglasiti da pele igraju vanu ulogu kao primarni polinacijski subjekt i uvjet
su za osiguranje odrivog biodiverziteta. S tim u vezi FAO procjenjuje da je
ekonomska vrijednost entomogamnog opraivanja pelama dvadeset puta vea
od komercijalne vrijednosti svih pelinjih proizvoda.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
82
U nekim dravama lanicama pelarstvo je prakticirano u manje
prosperitetnim regijama i jedini je put odrive ruralne proizvodnje i zapoljavanja
u poljoprivredi.(2004/C 112/29).
Interesantna je i injenica da se niti u jednom od dva izdanja tzv. Crvene knjige
biljnih vrsta u RH, kod nabrajanja biotskih faktora koji pridonose nestanku mnogih
biljnih vrsta , ne spominje nestanak pela izvan podruja koja posjeuju pelari sa
svojim pelinjacima.
Nadalje, niti u jednom ozbiljnom medicinskom programu i politici zatite zdravlja
puanstva ne preferira se konzumacija meda i pelinjih proizvoda. Farmaceutika vei
profit ostvaruje kopiranjem prirodnih sastojaka umjetno proizvedenih pa su tako
educirane i generacije lijenika koje propisuju terapije.
Pilot projekt Pelarske udruge Zlatna dolina Poega
Pelarske udruge u Hrvatskoj su svoje mnoge aktivnosti uglavnom financirale
iz proraunskih sredstava svojih upanija i opina. Pojedine bogatije upanije (i
gradovi) znaajno su pomagale rad udruga, pa ak i sufinancirale nabavku lijekova za
pele. Pojedinana poticajna sredstva, bilo po konici, bilo po kg meda, ili kao sada
kombinirano, servisirana su iz Prorauna RH.
Pelarska udruga Zlatna dolina iz Poege je glede lokalnog poticanja bila u
izrazito nepovoljnom poloaju u proteklih 10-tak godina. Od lokalne samouprave smo
ukupno u 10 godina dobili 14000 kn. I pored toga, iz vlastitih izvora i volonterskim
radom proveli smo cijeli niz aktivnosti. Tako smo zadnjih 5 godina odradili slijedee:
-2002. god izradili smo prvi zemljovid Poeke kotline s pregledom pokrivenosti
pelinjim zajednicama:
- 2003. smo ustrojili monitoring pelinjih paa s 9 pelarskih vaga, rezultate
kojih objavljujemo na web stranici www.pozega-online.hr
- 2004.godine smo izvrili obuku i ostvarili prvi izvoz tzv. paketnih pela u
EU, a tada smo izradili i prvi katastar pelinjih paa i pelinjaka Poetine.
Ovaj katastar je i osnova za izradbu nacionalnog katastra pelinjih paa i
pelinjaka, ugraen u novi Zakon o stoarstvu RH.
- 2005.godine zapoeli smo s inicijativom stvaranja dokumenta nazvanog
Pismo razumijevanja izmeu Hrvatskog pelarskog saveza i Hrvatskih uma
d.o.o. Zagreb. Ovim se dokumentom otvara struna suradnja u koritenju
fitocenoloke baze podataka i digitaliziranog umskog fonda u RH, ali i
suradnja s obrazovnim i istraivakim kapacitetima u umarstvu drave.
Iste godine prijavljujemo svoje projektne ideje na otvoren natjeaj za
sredstva CARDS-a. Nakon analize i prezentacije ciljeva projekta Partnerski
odbor upanije nas podrava.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
83
- 2006.godine uz nekoliko stranih konzultanata i uz suradnju Odjela za
europske integracije upanije dovrava se vrlo zahtjevna izradba prvog
projekta u podruju pelarstva i dobiva zeleno svjetlo za provedbu. Iznos
angairanih sredstava je oko 1 mil. Kn. Trenutno je u fazi tenderiranja na
meunarodnom natjeaju pa e izlaganje o njemu iz proceduralnih razloga
biti ogranieno. Sudjelovanje udruge u financiranju projekta je 20%.
Realizacija projekta odvija se kroz razdoblje 2007-2009.god.
Sadraj projekta Pelarske udruge ZLATNA DOLINA - POEGA
1. Monitoring pelinjih paa
S 20 elektronskih vaga, mobilnom telefonijom, softwerskom podrkom i
dostavom SMS podataka korisniku namjerava se pokriti cijelo podruje upanije, ali i
oni dijelovi zemlje gdje nai pelari odlaze na pau. Tu se otvara mogunost suradnje
sa svim pelarskim udrugama sredinje i istone Slavonije.
2. Laboratorijska oprema za peludnu analizu
Suvremenom opremom i uz edukaciju u zemlji i u najboljim institutima u
Europi stvaraju se pretpostavke za kvalitetnu peludnu analitiku meda. Dostupno
svakom pelaru u RH i regiji, analitiki podaci mogu dati smjernice za razluivanje
zemljopisnih osobitosti i znanstveno tumaenje.
3. Info-tehnika oprema za nastavu , monitoring i laboratorij
Ovom se opremom, a koja ukljuuje nekoliko PC-a, serversko raunalo,
projektor, softwere za digitalnu obradu peludne analitike, pohranu i obradu podataka
monitoringa (odvage, meteoroloke podatke), dobivaju izmjereni i snimljeni podaci ,
kako za dnevno tehnoloko koritenje, tako i za znanstvenu obradu.
4. Pelarska kola za 100 polaznika
Programom edukacije pelara nastavlja se proces trajnog obrazovanja kojim
se osigurava primjena dobre pelarske prakse u postupku pelarenja. Predvia se
besplatna obuka za sve dratelje pela, neovisno da li su lanovi udruge, odnosno
svim pelarima s podruja upanije. kola predvia i terenski posjet pelinjacima i
ustanovama u Austriji i Njemakoj.
5. Specijalistika obuka za 20 polaznika
Podrazumijeva profiliranje 20 polaznika u podrujima: peludne analitike,
informatike obuke za podrku monitoringu i veterinarsku podrku za koordinaciju
lijeenja pelinjih zajednica.
6. Registracija zemljopisnog podrijetla meduna hrasta sladuna s PGI oznakom
Slijedom viegodinjih istraivanja uzoraka meduna hrasta sladuna
(Celle,Njemaka), znanstvene obrade istih, kao i zbog specifinosti fenomena
pojave medenja na ogranienom podruju u sastojinama hrasta sladuna, pristupa
se registraciji sukladnoj Pravilniku N.N. 80/05. Odabir akreditacijskog tijela je
mogu i u RH jer su Hrvatske ume d.o.o. Zagreb zapoele s ovom registracijom u
Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
84
Zakljuak
Globalizacijski procesi u mnogoemu su zahvatili i Republiku Hrvatsku. Ponajvie
se to odnosi na podruje trgovine i bankarstva. Sustav zatite koju je RH imala u politici
WTO-a sa ovom godinom se u potpunosti gasi u podruju trgovine glavnog pelinjeg
proizvoda, meda. To dovodi do injenice da danas, kada je hrvatsko pelarstvo
posustalo u svojoj atraktivnosti, kada je cijena kg meda prodanog u chain stores
toliko niska da je isplativost upitna, traenje izlaza e se svoditi ponajprije u daljim
predpristupnim razgovorima. Jo je vanija i koordinacija naih brojnih pregovarakih
timova , iz podruja poljoprivrede, ruralnog razvitka, socijalne politike, poduzetnitva,
sigurnosti hrane, zatita potroaa i zdravlja, okolia, energetike i poreza. Obeava i
fokusiranje pozornosti na proizvodnju biodisela iz uljane repice: nazoenje pela na
poljima uljane repice poveava proizvodnju do 12 puta, a uz minimalno 8 pelinjih
zajednica po ha. Neposredno ukljuivanje pelarstva u raznovrsnost seoskog turizma
i razliite oblike promocije ove proizvodnje, kao i briga i o svakom pelaru, ak i
malim pelarima hobistima, dati e jedini nain osiguravanja nazoenja pele kao
prirodnog polinatora u odranju biodiverziteta biljnog pokrova.
Programski koraci Direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj u EU pokazuju
smjernice kojima se i nae nacionalno pelarstvo ima kretati. Tu se ponajprije mora
njemu nai mjesta u tzv. lokalnim regionalnim planovima, odreujui viziju za
slijedee razdoblje (2007.- 2013.), u kojem e RH postati i redovnom lanicom, a
nizom izvedbenih projekata i operacionalizirati smjernice.
Pelarske udruge u svim ovim postupcima imaju dalekosenu ulogu i svoju
povijesnu odgovornost.
Prezentacijom na 4. pelarskim danima u Vinkovcima slikovito se daje pregled
tijeka svijesti i zbivanja to su nas vodili u izradbu programa financiranog iz sredstava
CARDS-a.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
85
PROIZVODNJA MEDA U FUNKCIJI RAZVOJA SEOSKOG
PODUZETNITVA I MULTIFUNKCIONALNOSTI AGRARA
Zmai Krunoslav, doc. dr. sc.
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za agroekonomiku, Trg Sv. Trojstva 3.,
Osijek
Uvod
Smisao i cilj politike razvoja hrvatske poljoprivrede i sela ogleda se kroz prilagodbu
i mogunosti primjene na odgovarajue instrumente Europske unije. Rije je o stvarnim
mogunostima prilagodbenih lokalnim mogunostima stvaranja odgovarajueg
poduzetnitva, to ga nova vizija poljoprivredne proizvodnje i njezina multifunkcionalna
priroda trai. Ogranienja u preusmjeravanju radne snage, isprepleteni problemi seoske
proizvodnje i itavog seoskog gospodarstva stvaraju negativan uinak na proces
prilagodbe i oporavka hrvatskog sela. Modernizacijom i racionalizacijom poljoprivrede
trebala bi dovesti do rasta produktivnosti rada i posljedinog pada potranje za radnom
snagom. Meutim, stope nezaposlenosti u seoskim podrujima ionako su visoke zbog
slabosti seoskog gospodarstva, te se najee radi o nezaposlenosti strukturne prirode.
Prema tome, preusmjeravanje radne snage kljuni je aspekt u tumaenju i pretvorbe
i perspektive poljoprivrede i itavog seoskog gospodarstva. Za razliku od veine
zapadnoeuropskih zemalja, u Republici Hrvatskoj kao ruralno zemlji, poljoprivreda je
i dalje glavna djelatnost (posebice kad je u pitanju zapoljavanje). Radna snaga bi se
iz poljoprivrede trebala preusmjeriti prema drugim, nepoljoprivrednim djelatnostima,
ali ne bi smjela migrirati iz seoskih podruja u urbana, izazivajui time iseljavanje.
Dakle, od stratekog je znaenja brzi rast lokalnih nepoljoprivrednih djelatnosti i
poduzea. Upravo na tom tragu kree se i pelarska proizvodnja, odnosno proizvodnja
meda kao jednog od prvih pelinjih proizvoda koje je koristio ovjek. Promatrajui
kretanje proizvodnje meda u svijetu, brzi tehnoloki napredak i urbanizacija doveli
su do smanjenja broja pela u svijetu. Iz navedenih konstatacija proizlazi kako je
neophodno proizvodnju meda uklopiti u temeljne koncepcije i definicije koje se odnose
na novu viziju multifunkcionalnog poljoprivrednog gospodarstva kao modela seoskog
poduzetnitva te poljoprivrednika kao seoskog poduzetnika.
Kljucni problemi poljoprivrede i seoskih podruja
Osnovni problem hrvatske poljoprivrede i seoskih podruja vezani su za ustroj
poljoprivrednog gospodarstva. Naime, postojea poljoprivredna gospodarstva
uglavnom su malena i rascjepkana u brojne parcele. Ovaj je problem u uskoj vezi s
procesom tranzicije, jer su u mnogo sluajeva nakon privatizacije i zemljine reforme
ostali nerijeeni imovinsko pravni odnosi. Ta vrsta nesigurnosti uvelike sprjeava
razvoj uinkovitog zemljinog trita koje bi dovelo do reorganizacije proizvodnog
ustroja. Drugi je problem niska razina produktivnosti rada, koja neizbjeno dovodi do
niske razine prihoda u poljoprivredi kao i u seoskim podrujima u cjelini. S tim u vezi
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
86
javljaju se dva problema. Prvo, tehnologija na gospodarstvima je zastarjela i nedovoljno
mehanizirana, a drugo, niske cijene proizvoda vrlo su esto posljedica velikih
tekoa koje imaju mala gospodarstva u pristupu tritima poljoprivrednih proizvoda.
Nemogunost lakega pristupa na otvoreno trite proizlazi uslijed odsutnosti prikladne
institucionalne organizacije (vertikalno i horizontalno ugovaranje, kooperacija i/ili
udruivanje) to oteava racionalnu organizaciju opskrbe poljoprivrednim proizvodima,
posebice kad je rije o tipinim i lokalnim proizvodima. Takoer, kvaliteta proizvoda je
niska ili nedovoljno standardizirana posebice u odnosu na meunarodno trite. Tree
je strateko pitanje mogunost preustroja cjelokupnog poljoprivredno-prehrambenog
sektora, ime bi se stvorila vra veza izmeu poljoprivrednika i industrijske pretvorbe
i/ili trinog lanca. U svakom sluaju, ove slabosti poljoprivrede meusobno su
povezane sa openitim znaajkama cjelokupnog seoskog gospodarstva koja se ogleda
u niskoj razini prihoda koja smanjuje lokalnu potranju i ulaganja, pa nema kapitala za
osnivanje novih poduzea i investicije. Takoer, prisutan je problem i migracije mladih
ljudi u urbana podruja to ima za posljedicu znaajnijeg starenja stanovnitva. Tako
se smanjuje i prosjena razina obrazovanja i strunog usavravanja. Uz sve navedeno i
fizika je infrastruktura openito loa, neprikladna i zastarjela, to onemoguuje laki
pristup tritima i povezanost s urbanim podrujima.
Agroekonomske znaajke proizvodnje meda
Prirodni uvjeti, umjerena kontinentalna klima i bogatstvo biljnog sveta omoguava
odline uvjete za uzgoj pela u Republici Hrvatskoj. Na povrini od 56.610 kvadratnih
kilometara, gdje ivi 4,3 miliona stanovnika, ima oko 7.000 pelara sa priblino
150.000. konica. Medonosni potencijali omoguavaju znatno vei broj konica,
prema procjeni oko 1.000.000.
U svrhu dobrog iskoritenja paa neophodno je seljenje konica pa pelari sve vie
koriste kamione, autobuse i prikolice sa ugraenim konicama radi seljenja ili sustavom
utovara-istovara. Broju konica prijavljenih u Upisnik iznosi 36.826 konica, odnosno
jedna konica na 118 stanovnika i 1,52 konice po etvornom kilometru, to je vrlo znaajan
podatak koji e biti osnovno mjerilo za raspodjelu kvota pri ulasku u Europsku uniju.
Bilanca proizvodnje i potronje meda u Republici Hrvatskoj
Parametri 2000 2006 Godinje stope rasta
Proizvodnja (t) 1580 3500 17,24
Uvoz (t) 2 37 79,24
Izvoz (t) 39 1055 93,39
Razlika u zalihama (t) + 37 + 1018 -
Domaa potronja (t) 1305 2610 14,87
Potronja po stanovniku (kg) 0,3 0,6 -
Samodostatnost (%) 121,1 134,1 -
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
87
U Republici Hrvatskoj se proizvodi oko 3.500 tona meda godinje, odnosno 0,6
kg meda po stanovniku. Broj konica i godinja koliina proizvedenog meda upuuje
na vanost educiranja u pogledu tehnologije i njene primjene za uspjeno pelarenje.
Potronja meda u Republici Hrvatskoj od 0,6 kg po stanovniku je relativno mala tako
da suficit od 34,1% u proizvodnji meda treba plasirati na meunarodno trite, a upravo
je trite i najvei problem za pelarstvo. Budui da je potronja meda u Republici
Hrvatskoj iznimno mala, jedini je cilj izvoz meda, a tu postoji niz problema, od
neadekvatne zakonske regulative do propisa koji odreuju i uvjetuju standardizaciju u
pogledu izgled, objekata za punionice meda i drugo. U tom segmentu i mjere agrarne
politike trebale bi potpomoi proizvoaima meda kroz subvencioniranje izvoza,
odnosno trnog vika uz potporu od tri do etiri kn/kg proizvedenog meda, jer su zbog
poveanog uvoza jeftinog meda stvorene znaajne zalihe domaega kvalitetnog meda.
Na taj nain mogue je zakljuiti kako je trenutna situacija na tritu vrlo nepovoljna.
Proizvoai proizvode relativno male koliine meda, maksimalno do 2,5 tone godinje,
ije je proizvodni program uzak (proizvode do 10 vrsta meda) to govori o skromnoj
ponudi, obzirom da postoji 35 vrsta meda. Jedan od ciljeva promocije je i edukacija, te bi
se u tom smislu promocija mogla zasnivati na upoznavanju potencijalnih potroaa meda
s novim ukusima i vrstama meda, npr. medom od akacije, pitomog kestena, bora i drugo.
Uz navedeno Republika Hrvatska ima veliki potencijal koji bi mogao da se iskoristi, jer
raspolae velikim prirodnim mogunostima za proizvodnju meda, a i stupanj zagaenosti
ovjekove okoline nije dostigao razmjere ekoloke zabrinutosti. Najperspektivnije
trite za dugoroni plasman zdravstveno-sigurnosne hrane je trite EU. Zdrava hrana,
koju izmeu ostalog ini med u uvjetima ekoloke zagaenosti praktino itavog prostora
EU, je najperspektivniji izvozni artikl zemalja nelanica, koje ele da razviju svoju
ekonomsku suradnju sa EU. Proizvoai trebaju vie uiniti na jasnom i pozitivnom
imidu putem intenzivnije promocije. Intenzivnom promocijom o ljekovitim svojstvima
meda uticalo bi se na osvajanje novih trita, odnosno novih potroaa. Cijena je relativno
niska i pokazuje ciklinost tijekom godina (10-20 kn/kg). Glavni razlozi konzumiranja
meda su zdravstveni, a u kupovini meda najee sudjeluje enska populacija. Pakiranje
meda i proizvoda od meda trebalo bi vie prilagoditi mlaem uzrastu u obliku tuba i
malih kutija interesantnog dizajna (u obliku pela, cvjetova, konica) i vedrih boja to bi
utjecalo na irenje potroaa. Distribucije meda i proizvoda od meda treba proiriti i na
indirektne kanale distribucije, a prodaja putem prodavaonica zdrave hrane, supermarketa
i privatnih proizvoaa treba da bude potpomognuta informacijama dobivenim marketing
istraivanjem, kako bi se uskladili instrumenti marketinga u odgovarajui marketing-mix
i kako bi se adekvatno uticalo na potroae.
Multifunkcionalnost i poduzetnitvo u pelarstvu
Tijekom posljednjih nekoliko godina u zemljama Europske unije pojavili su se
brojni poduzetnici koji su zapoeli s poljoprivrednom djelatnou, a postupno su uveli
nove djelatnosti. Mnoge su djelatnosti povezane s tradicijom dok su druge inovativne i
izvorne. Dakako, rije je o multifukcionalnom razvoju poljoprivrede, u kojoj proizvodnja
meda i proizvoda od meda ima svoju ulogu. Naime, multifukcionalost je spontani
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
88
proces koji generira tekoe poljoprivrednih gospodarstava na seoskim podrujima
u ostvarivanju gospodarske uinkovitosti i konkurentnosti. Rije je i o odgovoru na
zahtjeve potroaa i drutva za proizvodima i uslugama koje ovi poduzetnici mogu
pruiti. Seosko poduzetnitvo ne treba biti locirano samo u seoskim podrujima, ve
se moe nalaziti i blizu gusto naseljenih predjela (urbana podruja), tamo gdje postoji
potencijalna potranja za poljoprivrednim proizvodima kao i za aktivnostima koje
ukljuuju rekreaciju i slobodno vrijeme to ve od ranije koriste mnogi poljoprivrednici.
U biti, svako gospodarstvo je multifukcionalno, jer obino provodi djelatnosti koje
nisu ograniene samo na proizvodnju biljaka ili ivotinja. Dakle, moemo rei kako bi
multifunkcionalnost u pelarstvu trebala biti karakterizirana:
- srednjim poslovanjem koje ukljuuje uz poljoprivredne djelatnosti
proizvodnje biljaka i ivotinja i uzgojem pela;
- jedan ili vie nepoljoprivrednih procesa ili usluga koje mogu biti neovisne od
bavljenja poljoprivrede, ali ih poljoprivrednik treba integrirati u organizaciju
proizvodnje.
Na taj nain multifunkcionalnost predstavlja vie od mogunosti dodatnog
prihoda, odnosno predstavlja novi organizacijski oblik poduzetnitva koji udruuje
poljoprivrednu proizvodnju (srednje poslovanje) s drugim djelatnostima. Takvo
poduzetnitvo je sveukupno i zahtjeva visoku razinu poduzetnikih vjetina.
Zakljuak
Postupna promjena usmjerenja poljoprivredne politike prema odrivom i
integriranom razvoju sela kroz nove koncepte i instrumente multifunkcionalnog razvoja
predstavlja ujedno i ansu razvoja pelarstva u Republici Hrvatskoj. Pelarski proizvodi,
odnosno med i drugi pelinji proizvodi zadovoljavanju kvantitativno i kvalitativno
domae trite i ima strateko znaenje u daljnjem razvoju seoskog poduzetnitva i
izvoza. Kako bi se poboljala kvaliteta proizvoda i usluga ponude pelarskih proizvoda
potrebno je kroz poduzetniki marketing prilagoditi se ciljanom trinom segmentu. Uz
poboljanje kvalitete proizvoda i usluga seljakih domainstava potrebito je izgraditi
modele poticanja pelarskih proizvoda, ureenje zakonske regulative i standardizacije
to bi doprinijelo daljnjem razvoju pelarstva na seljakim domainstvima i na taj nain
poveati konkurentnost ukupne hrvatske poljoprivrede.
Literatura
Arzeni, A. (2001).: The rural enterprise: multifunctionality of agriculture and new entrepreneurial
needs, Paper presented at the 73rd EAAE Seminar: Policy Experiences with Rural Development
in a Diversified Europe, 28-30 June, Ancona.
Phillipson, J., Gorton, M., Lowe, P., Moxey, A., Raley, M., Talbot, H. (2001).: Farms as firms
in the new rural economy: an analysis of rural micro-businesses in the North East of England.
Paper presented at the 73rd EAAE Seminar: Policy Experiences with Rural Development in a
Diversified Europe, 28-30 June, Ancona.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
89
Petra, B., Zmai, K. (2002).: Posjedovna struktura obiteljskih gospodarstava u funkciji razvitka
hrvatske poljoprivrede, Knjiga saetaka Znanstvenog skupa Razvojne perspektive Slavonije i
Baranje, Osijek
Vanderpoele, L. (2000).: The European Model of Agriculture (EMA): Multifunctional Agriculture
and Multisectoral Rural Development. Paper presented at the International Conference: European
Rural Policy at the Crossroads, 29 June 1 July, The Arkleton Centre for Rural Development
Research Kings College, University of Aberdeen.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
90
KAKO UPRAVLJATI PELARSKOM PROIZVODNJOM
KADA JE TO TVORNICA POD VEDRIM NEBOM
dr. sc. Lakti Zdravko
1
, dr. sc. ekulja Damir
2
1
lan urednitva Hrvatske pele i proizvoa matica; Radnika 2, eerana, Beli
Manastir
2
Camelusd.o.o., Rose Leard 10, Rijeka
Uvod
Da li je pelarska proizvodnja umjetnost ili primijenjena znanost pitaju se neki
pelari?
Jedni naravno dre da je pelarenje umjetnost. To tumae time da pelari openito
relativno malo poznaju pele. Tek onda kada znanost otkrije toliko toga nepoznatog
iz podruja pela i pelarenja biti e to znanost, a ne umjetnost.
Naravno ovakvi stavovi mogu osloboditi pelara od odgovornosti i prema samom
sebi, jer nije uspio u proizvodnji iz opravdanih razloga, neistraenog podruja.
Priklonimo onoj grupi strunjaka koja kae, da je puno toga iz ivota i vladanja
pele istraeno i samo je stvar pelara, da li je imao volje i mogunosti to podruje
prouiti i nauiti i na koncu znati primijeniti na pelinjaku.
Ako znademo da imamo tri grupe pelara: hobiste, grupu koja uz ostali rad ima
i pelarsku proizvodnju i na koncu profesionalne pelare moemo lako zakljuiti
kolika je mogua raznolikost u savladavanju tehnologije i ekonomike te proizvodnje.
Pelar daje esto pelama svojstva, koja one nemaju
Radi toga to pelar daje pelama esto puta svojstva koja one nemaju. Zadrati
emo se kratko na tom pitanju odnosa pele i pelara. Dakle na odnosu onoga koji
upravlja pelama i samih pela.
Pele reagiraju na specifine stimulatore. Pela medarica nema humane
karakteristike. One nisu sretne, one nisu zadovoljne, one ne misle. Dakle one nemaju
nita od onoga to mi opisujemo kao humane karakteristike ili temperament. Pele
nemaju inteligencije. One su sposobne uiti i njihovo vladanje, funkcioniranje moe
biti modificirano ve doivljenim.
Da li pele poznaju ljude?
Najvei broj pela nema nikakvu realnu mogunost da vide pelara. Nadalje ako
pelar npr. dva puta tjedno pregledava neke svoje konice s pelinjim zajednicama
kako e ga pele upoznati. Na koncu pele ive 4-5 tjedana u tijeku aktivne sezone.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
91
No poznato je da pele reagiraju razliito na razne ljude. Tu ponekad djeluju
kemikalije. Odjea pojedinog pelara znade izazvati napade pela na tog pelara.
Pele reagiraju i na one pelare koji neoprezno ili bolje rei nespretno otvaraju
konice. Pelarskom proizvodnjom bave se mukarci i ene raznih zanimanja i
raznih starosti.
No najee to bude starost u prosjeku od 50-60 godina.
O upravljanju s pelinjim zajednicama
Ako govorimo o menadmentu odnosno o upravljanju pelinjim zajednicama
odnosno njenim proizvodnjama moemo sa sigurnou tvrditi, da svaki iskusniji pelar
ima svoj nain upravljanja. Pelari imaju svoju proceduru rada, koja je prilagoena
godinjoj dobi i potrebama pela.
Sigurno je teko uvijek pronai dobru proceduru u primjeni menadmenta, jer se
njegova tvornica nalazi pod vedrim nebom.
Postoji izuzetno mnogo utjecaja, koji djeluju na pelinju zajednicu, a na koje
pelar ne moe djelovati bez obzira da li se zajednice nalazile u paviljonima ili da
su samostojee u prirodi. Najee se pelarova aktivnost izraava prema godinjem
dobu, pa kaemo da postoji jesenji, zimski, proljetni i ljetni menadment.
Produktivnost u pelarstvu
Zadatak pelara je da mu proizvodnja bude profitabilna. Takovu proizvodnju
ele imati oni pelari kojima je pelarstvo dopunska djelatnost kao i oni koji se
profesionalno bave pelarstvom. Na alost esto je u naim uvjetima ta profitabilnost
upitna. Razloga za to ima vie. Neki od njih su: ekstenzivno pelarenje, nizak stupanj
koncentracije i specijalizacije te niska proizvodnost. Smatra se da je ovakvo stanje u
pelarstvu posljedica organiziranja i razvijanja pelarstva na sporednim proizvodima
(med, vosak i dr. ), a da je sasvim zanemarena glavna zadaa pelarstva opraivanje
kulturnog bilja i voa.
U zemljama gdje je pelarstvo razvijeno glavna zadaa i glavni proizvod pela je
opraivanje bilja. Gospodarski uinci pela u opraivajuoj djelatnosti su daleko vei
od onih koji se postignu proizvodnjom klasinih pelinjih proizvoda.
U nas pelar iako se brine za svoje pele, iako one oprauju okolno bilje nema
nikakvog financijskog efekta od tog opraivanja.
U prirodi je oko 80% biljaka entomofilno, dakle to su biljke koje oprauju insekti.
Modernija organizacija poljoprivrede, upotrebom pesticida i slinih sredstava
sve je manje insekata koji oprauju bilje. Kod nas je oko 150 kulturnih biljaka, koje
zahtijevaju opraivanje pomou pela. Opraivanje kulturnog bilja je agrotehnika
mjera u poljoprivredi i ona bi se morala pelaru platiti.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
92
Neki neupueni ljudi rei e da opraivanje bilja rade i neki drugi insekti. Meutim
izraunato je, da prosjeno 80% posjeta kulturnom bilju uine pele, a 20% neki drugi
insekti. Pele imaju i najveu sposobnost i mogunost pri opraivanju bilja. Nadalje
poznato je da pele prezimljuju u konicama sa oko 15 000 jedinki i spremne su za
opraivanje dok mnogi drugi insekti jo nisu razvili svoje kolonije. Potrebno je rei da
se pele moe i dresirati kako bi posjeivale samo odreene biljke.
Izraunato je takoer da od 100 Kn dobiti koju pele naprave svega 20 Kn pripada
pelaru, a ostalo je dobit ratara i voara.
Pored rjeavanja gore navedenih dohodovnih problema treba navesti da i sada
pelari jo uvijek mogu raditi na poveanju ukupnog prihoda. Taj rad bi se sastojao
u poveanju proizvodnje meda po pelinjoj zajednici, stalnoj brizi za pojeftinjenje
proizvodnje, sakupljanjem i prodajom i drugi pelinjih proizvoda, racionalnom
selidbom na pae to znai da je zajednica pripremljena za te glavne pae i sl.
U pelarstvu kao uostalom i u svakoj drugoj proizvodnji mora se mjeriti njena
efikasnost, a za to se koriste: produktivnost, ekonominost i rentabilnost.
Postoji est osnovnih pelinjih proizvoda. Za tri proizvoda pele sakupe materijale
u prirodi. To su med, pelud i propolis, a za druga tri proizvoda koriste lijezde svoga
tijela. Ti proizvodi su matina mlije, vosak i pelinji otrov.
U naim uvjetima dobar pelar uz pametno upravljanje moe postii veu
proizvodnju. Najme poznato je da prinos meda progresivno raste s poveanjem broja
pela u pelinjoj zajednici. To nam govori da pelar, koji upravlja tom pelinjom
zajednicom mora teiti optimalnom broju pela u pelinjoj zajednici, a ne samo broju
konica na svom pelinjaku.
Jedna dobra zajednica vie vrijedi nego desetak slabih. Smatra se da je optimalan
broj pela u pelinjoj zajednici 60 000 do 70 000. Za taj broj pela potrebno je imati
3 nastavka LR konice.
Navesti emo nekoliko pokazatelja o visini zarade po pelinjoj zajednici gdje su
pani uvjeti isti, fiksni trokovi isti ali je proizvodnja meda po konici razliita.
7o kg meda daje zaradu po pel. zajednici 1156 kn,
50 kg meda daje zaradu po pel. zajednici 831 kn,
30 kg meda daje zaradu po pel. zajednici 597 kn.
Napomena: osobni dohodak kao troak nije u gore navedenim zaradama po
konici,
To znai da iz zarade po pelinjoj zajednici treba naplatiti i osobni dohodak.
Iz gornjih podataka vidimo koliko je vana produktivnost po pelinjoj zajednici,
to je u stvari jedna od osnovnih mjerila uspjeha pelarenja.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
93
Vidimo da je velika razlika u veliini profita po konici od konice koja je dala 30
kg meda i one koja je dala 70 kg meda.
Moramo rei i to da visina te proizvodnje dobrim dijelom ovisi o pelaru
menaderu te proizvodnje. Dakle pelar mora previdjeti i osigurati sve one faktore, koji
e osigurati tu proizvodnju. Nabrojiti emo samo neke: dobra paa i selidba pela. Na
koncu je jako vano pripremiti pelinju zajednicu da ue u pau jaka i da se ne izroji.
Dobra matica i produktivnost pelinjih zajednica
Rekosmo da je za poveanje produktivnosti u pelarstvu potrebno imati:
- dobru mladu maticu
- dovoljnu koliinu meda u konici tijekom cijele godine
- prostranu konicu ( dovoljno mjesta za razvoj legla i za unos hrane )
- dobar proljetni razvoj i male zimske gubitke
- zdravu pelinju zajednicu.
Dobra mlada matica lee dnevno 2000 i vie jaja. U naponu leenja jaja teina
1500 jaja u jednom danu jednaka je njenoj vlastitoj teini. Da dali je mogue zamisliti
kakova je to intenzivna izmjena materije.
U jednoj sezoni matica snese 150 000 do 200 000 jaja i ona su za 100 puta tea
od njenog tijela.
Da bi pelar dobio kvalitetnu maticu ona mora potjecati od odabranih majki. Nadalje
matica se mora uzgajati u jakoj pelinjoj zajednici gdje veliki broj pela hrane liinke
od kojih e postati matice. Ako je liinka budue matice bolje hranjena razviti e se vie
jajanih cjevica. Matica sa vie jajanih cjevica nositi e kasnije vie jaja.
I samo noenje jaja matice ovisiti e od toga kako obilno pele hrane maticu. Ako
ima malo hrane i ako ima malo pela hraniteljica matica e nositi manje jaja.
Prema proraunu istraivaa matica za nesenje jednog jaja, dalje za put od jedne
stanice saa do druge i za odmor utroi neto vie od 40 sekundi. Prema tome matica u
24 sata uzima hranu oko 100 puta i po tome raunu ostaje joj vremena da snese najvie
2000 jaja. U posebno dobroj pelinjoj zajednici matica dnevno moe snesti i do 3000
jaja.Nakon polaganja oko 30 jaja matica se odmara i prima hranu.
Zato smo miljenja da treba iznijeti ovih nekoliko podataka poznatih dijelu
pelarskih radnika?
Najme pelar koji upravlja ovom proizvodnjom, ako eli imati to bolju financijsku
proizvodnju moe i mora pomoi pelinjoj zajednici da ona bude jaka i korisna.
Ako pelar ne omogui tako prostranu konicu, koja je potrebna za rad pelinje
zajednice u zadano vrijeme ne moe niti oekivati neke ozbiljnije rezultate.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
94
Ako u izuzetno velikoj mjeri produktivnost pa prema tome ekonominost i
rentabilnost pelarske proizvodnje ovisi o kvalitetnoj matici i kvalitetnom menaderu
nije logino upotrebljavati matice iz rojidbenih ili prisilnih matinjaka.
Pelar koji upravlja proizvodnjom mora ocijeniti gdje moe nabaviti kvalitetne
matice i samo takove matice upotrebljavati u svom pelinjaku. Radi intenzivne
upotrebe potrebno je svaku maticu drati samo dvije godine u proizvodnji.
Ne bi bilo logino neku veoma vrijednu maticu nakon dvije godine sasvim ukloniti
s pelinjaka. Jaja takove matice mogu se upotrijebiti za proizvodnju matinjaka
odnosno za uzgoj novih matica.
U istraivanju je usporeena pelinja zajednica s trogodinjom maticom sa
pelinjom zajednicom koja ima dvogodinju maticu. Zajednice s dvogodinjim
maticama dale su za 14% vie legla, a za 10% vie pela i za 21% vie meda.
Starije matice veoma rano prestaju nesti jaja, pa se pelinja zajednica uzimljuje
preteno sa starim pelama ili bolje reeno s ljetnim pelama. Te ljetne pele nisu
pripremljene za uzgoj legla i duinu ivota od 7 mjeseci, koji je svojstven zimskim
pelama.
Gdje je u Hrvatskoj mogue nabaviti matice, koje bi odgovarale po svojim
kvalitetima? To su matice koje uzgajaju lanovi Udruge uzgajivaa selekcioniranih
matica pela Hrvatske. Taj uzgoj je pod kontrolom dravne institucije.
to u proizvodnji znai jaka pelinja zajednica moemo vidjeti iz dole navedenog
pokusa.
Jakost zajednice Sakupljen med kg
Na 1000 pela otpada meda
u kg
15 000 pela 6.79 0.50
30 000 pela 18.35 1.35
45 000 pela 29.44 1.45
60 000 pela 41.22 1.52
Iz iznijete tabele mogue je zakljuiti, da je svaka pela u zajednici od 60 000
pela produktivnija od pela u zajednici od 15 000 pela tri puta.
Do sada nismo spomenuli, da za visoku produktivnost u proizvodnji meda treba
mukotrpan rad na selekciji kako bi se dobio dobar genetski napredak.
Dakle i na ovaj segment uzgoja djeluje izobrazba pelara.
eljeli smo u gore navedenom tekstu naglasiti koliko je znaajna uloga pelara,
koji upravlja pelinjom proizvodnjom. Moglo se vidjeti da ni jedna uputa nije
univerzalna. Uvijek se mora prilagoditi uvjetima, koji se mijenjaju iz dana u dan, iz
godine u godinu.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
95
Prikaz uloge menadmenta i menadera na konkretnom primjeru upravljanja
pelarskom proizvodnjom u proljee
Da bi uspjeno doekali proljee potrebno je da pelar napravi niz tehnolokih
radnji kod uzimljavanja pelinjih zajednica. Evo nekih od tih radnji:
- uzimiti pelinju zajednicu s mladom kvalitetnom maticom
- uzimiti pelinju zajednicu s dovoljnom koliinom zimskih pela
- uzimiti pelinju zajednicu s dovoljno kvalitetne hrane i u kvalitetnoj
konici
- uzimiti zajednicu dobrog zdravstvenog stanja it.d.
Zimske pele sakupljaju hranu med i pelud za zimske zalihe, ali imaju i veliko
spremite hrane u svome bjelanevinasto-masnom tijelu. Te zimske pele, koje ive
do 7 mjeseci sposobne su uzgajati leglo.
Ljetne pele u bjelanevinasto-masnom tijelu imaju samo masne kapljice i veoma
malo bjelanevina.
U kojem postotku ugibaju pele tijekom zime, a vezano na vrijeme njihovog roenja?
- pele izleene do 20.VII. uginu do 61 % tijekom zime
- pele izleene poetkom VIII. uginu preko zime preko 18 %
- pele izleene krajem kolovoza i do polovice rujna izgube preko zime vie
od 12 %.
Ovi podatci nam govore da pelar mora forsirati leenje svojih matica u srpnju.
Utvrena je ovisnost izmeu koliine zaliha hrane u konici preko zime i koliine
meda kojeg pele sakupe na prvoj pai. To prikazuje i slijedei primjer: kod zalihe
hrane od 14,4 kg srednja koliina sakupljenog meda bila je 17,1 kg. Dok je kod zalihe
od 19,1 kg sakupljeno 34,7 kg meda.
Osnovni zadatak je pelara da pomogne pelinjoj zajednici da razvije svoju punu
snagu pred glavnu pau. Samo dobar pelar e znati kakovu pomo e dati pelama.
Svaki propust moe biti sudbonosan.
.Zimski i proljetni gubitci najee su posljedica nedostatka hrane ili nemogunost
da pele u konici dou do hrane. Odreenim zahvatima u jesen pelar moe dobrim
dijelom sprijeiti glad pela.
Nepovoljna struktura pela (vie ljetnih pela) koje se uzimljuju moe imati za
posljedicu vee gubitke.
No varooza i nozemosa uzrokuju krai ivot zaraene matice i radilice za 10,40%
u usporedbi s zdravim pelama. Kada se analiziraju zimski gubitci i uzroci tih gubitaka
veoma esto se moe zakljuiti da je pelar, koji upravlja tom proizvodnjom kriv za
to stanje. Pelar vri djelomian pregled pelinjih zajednica u proljee kada je vanjska
temperatura od 12-14 0 C. Potpuni pregled vri kada je temperatura zraka iznad 17 0 C.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
96
Pri pregledu interesira nas.
- kvaliteta i koliina legla
- koliko je jo ostalo hrane
- ocjenjujemo jakost pelinje zajednice
- da li treba dodati hrane
U proljee razlikujemo dvije radnje vezane na hranu. Jedna je vezana na dopunu
zaliha hrane, a druga na podraajno ili stimulirajue hranjenje.
Vanost podraajnog prihranjivanja je u tome to pomae pelinjoj zajednici
da se bolje razvija, matica nosi dnevno vie jaja i zimske pele zadre sposobnost
hranjenja liinki.
Apimondia daje slijedee upute o kompoziciji hrane, koja bi se koristila za
podraajno prihranjivanje:
- eer, voda 1 : 2
- eer, med, voda 1 : 4 : 6
- med, voda 1 : 1
Kada poeti podraajno prihranjivanje ?
Moramo znati kada poinje glavna paa na koju pelar ide. Od vremena sneenog
jaja u stanicu saa treba proi 42 dana do vremena kada e te pele letjeti na
pau sakupljati nektar i pelud. Ti podatci su nam dovoljni da izraunamo poetke
podraajnog prihranjivanja.
Za razvoj legla neophodna je pelud. Ako je nemamo moe nam posluiti ovakav
nadomjestak:
- 3 dijela sojinog obezmaenog brana
- 1 dio pivskog kvasca
- 1 dio obranog mlijeka
Dakle odnos gornjih hranjiva je 3 : 1 : 1
Da je nemogue u potpunosti zamijeniti pelud surogatom vidjeti emo po
slijedeem podatku: pele hranjene s peludi ivjele su 47,4 dana, a hranjene sa sojom
i kvascem 38 dana. Pele hranjene sa istim eerom ivjele su 22,5 dana.
Popis radova, koje treba izvriti pelar, koji vodi proljetno upravljanje pelama
- precizno izraditi obim aktivnosti i potrebno vrijeme za izvrenje potrebnih
zadataka
- ustanoviti sluajui uz pomo stetoskopa koje su zajednice eventualno
uginule
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
97
- ne hraniti s medom iz uginulih zajednica preostale pelinje zajednice
- uzorke uginulih pela spakirati u papirnatu ambalau i zatraiti od veterinarske
ustanove da ustanovi uzrok uginua
- provjeriti da li je do uginua dolo radi gladi pela
- do uginua pela moe doi i radi toga to se razvilo veliko leglo, vratila se
niska temperatura, pele su formirale zimsko klupko, koje nije bilo u stanju
obuhvatiti cijelo leglo. Radi toga leglo propada, zahvaa ga trule i postoji
mogunost propasti cijele zajednice.
- izvriti djelomian pregled zajednice kako bi se ustanovile zalihe hrane,
prisutnost matice, kondicija matice. Prema potrebi doda se hrana i prie
podraajnom prihranjivanju. Sve te radnje obavljaju se kod temperature
zraka iznad 140 C.
- potpuni pregled vri se kod temperature zraka koja je iznad 170C. Prilazi
se ienju ili zamjeni podnica, a ako treba vri se izmjena mjesta plodita i
medita.
Literatura
Boi J,: Fizioloke osnove pobuivanja i motiviranja pela na panu aktivnost Hrvatska pela,
1996. br.12.
Katalini i sur. Pelarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb 1977.
Lakti Z. i sur.: Pelarski prirunik, Osijek 2005.
Lakti Z. , T. Brence Lazarus: Stvaranje pela s poboljanim nasljednim svojstvima, Hrvatska
pela,1996. br 11
Lakti Z., Z Dominikovi: Kako poveati proizvodnju na naim pelinjacima, Hrvatska pela,
1996. br. 3 i 4.
Lakti Z. : Gospodarska opravdanost uzgoja selekcioniranih matica. Hrvatska pela.1999. br.1.
Nuray Sahinler.: The effect of supplementary on honeybee (Apis mellifera ) colony performance.
Ljubljana, 2003. XXXVIII. Apimondija.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
98
ZNAENJE DIJAGNOSTICIRANJA NOZEMOZE
Matain eljka, Tlak Ivana, Petrinec Zdravko
Sveuilite u Zagrebu ,Veterinarski fakultet, Zavod za biologiju i patologiju riba i
pela, Hrvatska
Saetak
Nozemoza je nametnika bolest odraslih pela uzrokovana praivotinjom,
mikrosporidijom Nosema apis. Bolest pelarstvu nanosi velike ekonomske tete koje
se oituju smanjenim prinosom meda i ostalih pelinjih proizvoda, te slabljenjem
pelinje zajednice, a ponekad i njenim ugibanjem. Materijalni gubici nastaju zbog
kraeg ivota pela radilica starije dobi kada su sakupljaice, te smanjenog opraivanja
i gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji i ratarstvu, a posebice u voarstvu. Iz tih
razloga utvrivanje i suzbijanje nozemoze je od neprocjenjive vanosti za ekonomiju
i gospodarstvo neke zemlje.
Nozemozu se sa sigurnou moe utvrditi samo laboratorijskom pretragom
zimskih gubitaka pela i to mikroskopskim nalazom spora N. apis u probavnom
sustavu pela, pa je vano odrediti najpogodnije vrijeme za uzimanje uzoraka pela.
Laboratorijskom pretragom zimskih gubitaka pela sakupljenih tijekom sijenja i
veljae, istraeno je u kojem razdoblju ima najvie pozitivnih uzoraka na nozemozu.
Utvreno je poveanje broja i postotka ukupno pozitivnih uzoraka od 18. sijenja
do 15. veljae, te manji broj i postotak pozitivnih uzoraka 29. veljae. Najvei broj i
postotak ukupno pozitivnih uzoraka pela utvren je 31. sijenja i 15. veljae kada su
svi uzorci bili pozitivni.
Daljnjim istraivanjima, laboratorijskim pretragama svake pojedine pele iz
svakog od 29 dostavljenih uzoraka, nozemoza je utvrena u 40,00-88,89% pretraenih
pela. Ukupno je utvreno 64,08% pela pozitivnih na nozemozu pri emu niti u
jednom uzorku nisu bile samo pozitivne ili samo negativne pele.
Kljune rijei: nozemoza, zimski gubici, laboratorijska pretraga
Uvod
Nozemoza je nametnika bolest odraslih pela uzrokovana mikrosporidijom N.
apis koja u nepovoljnim uvjetima stvara dugoivue spore ili truske. Uzronik napada
epitelne stanice srednjeg crijeva pela (Sulimanovi i sur., 1995), a promjene se moe
utvrditi i na drugim organima. Bolest je rairena posvuda u svijetu i uzrokuje velike
gospodarske tete u pelarstvu. Oituje se manjim prinosima svih pelinjih proizvoda,
smanjenom proizvodnjom u voarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji zbog slabijeg
opraivanja, a ponekad i propadanjem pelinjih zajednica. Bolesne pele ive krae
od zdravih i obino ugibaju izvan konice, pa je bolest teko zamjetljiva.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
99
Bolesna pelinja zajednica koja preivi zimu, oslabljena ulazi u proljee, a zbog
prikrivenosti bolesti poprima kronian tok, pa se bolest produuje na cijelu panu
sezonu. tetno se odraava na cijelu pelinju zajednicu, kao i pojedine lanove, jer su
trutovi pojedinano primljivi na nozemozu kao i pele radilice (Bailey, 1972), a matica i
pele radilice jednako su osjetljive na bolest (Webster i sur., 2004). Glavni izvor zaraze
su izmetine zaraenih pela jer sadre velik broj spora N. apis. Bolest se posebno brzo
iri zimi kad vremenske prilike ne doputaju izlijetanje pela na proisne izlete. Bailey
je jo 1960. godine pokusima dokazao da visoke ljetne temperature nisu uzrok smanjene
ljetne invazije, jer pele ljeti balegaju izvan konice. Naprotiv, utvrdio je da se nozemozu
primarno iri unutar konice zimi i to izmetinama (u kojima su spore uzronika)
bolesnih pela kojima vremenske prilike i temperature zraka ne dozvoljavaju proisne
izlete, pa su prisiljene balegati unutar konice. Budui da matica, balega u konici jo su
Peroutka i Vasely (1976) naglaavali vanost nozemoze kao bolesti matica. Zbog toga
je u Republici Hrvatskoj prije vie godina donesena Naredba, koja i za ovu kalendarsku
godinu nareuje da se uzgoj pelinjih matica za prodaju doputa samo na pelinjacima
koji su pod veterinarsko zdravstvenom kontrolom (Anon, 2006).
Nozemozu se sa sigurnou moe utvrditi samo laboratorijskom pretragom
zimskih gubitaka pela i to mikroskopskim nalazom spora N. apis u probavnom
sustavu. Pinzan i suradnici (1993) upozoravaju da uzorak iz svake pelinje zajednice
treba biti to vei radi vjerodostojnosti rezultata. Laboratorijsku pretragu vri se u
specijaliziranim dijagnostikim laboratorijima. Sukladno Pravilniku o mjerama
suzbijanja i iskorjenjivanja pelinjih bolesti (Anon, 2004) ako je nalaz ma i jednog
uzorka pozitivan nadleni veterinarski inspektor naredit e mjere ovisno radi li
se o pelinjaku u kome je utvrena nozemoza (l.10), o pelinjaku u kome je
laboratorijskom pretragom utvren uzronik nozemoze bez klinikih znakova bolesti
(l.11) ili o pelinjaku za uzgoj matica u kojem je utvrena nozemoza (l.12).
Potrebno je odrediti najpogodnije vrijeme za uzorkovanje. Cilj ovog rada bio je
utvrditi razdoblje u kojem ima najvie pozitivnih uzoraka na nozemozu, te daljnjim
pretragama svake pojedine pele iz pojedinog skupnog uzorka utvrditi broj i postotak
invadiranih pela u uzorcima.
Materijali i metode
Da bismo utvrdili najbolje vrijeme za uzimanje uzoraka i to sigurnije utvrivanje
nozemoze, uzorke zimskih gubitaka pela uzimali smo iz pelinjih zajednica
smjetenih u po pet konica na pet pelinjaka u Podravini pokraj Virja. Uzimali smo
ih strugaem s podnice 18. i 31. sijenja i 15. i 29. veljae iste godine iz svake konice
posebno u plastine aice zapremine 30 ml i dostavili u laboratorij Veterinarskog
fakulteta, Zavoda za biologiju i patologiju riba i pela na laboratorijsku pretragu.
Za istraivanje invazije pojedinih pela (iz skupnih uzoraka), uzorke zimskih
gubitaka uzeli smo poetkom veljae iz 29 pelinjih zajednica smjetenih u konicama
na pelinjaku u okolici Daruvara. Na laboratorijsku pretragu u laboratorij, kao i u
prethodnom istraivanju, dostavili smo ih u papirnatim vreicama.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
100
Laboratorijske pretrage zimskih gubitaka pela vrili smo uobiajenom tehnikom
koju su opisali Bailey i Ball 1991. i Hartwig i Topolska 1995. godine. Pri tome smo jednu
pelu izgnjeili u 0,5 ml vodovodne vode, a skupni uzorak u 4 ml vodovodne vode.
Razmaze neobojenih, nativnih preparata, dobivene nakon gnjeenja, pregledavali
smo pod mikroskopom s faznim kontrastom i poveanjem 400 puta (Olimpus,
MODEL CX21FS1).
Prisustvo spora N. apis znailo je pozitivan nalaz, a broj spora oznaavali smo
jednim do tri kriia ovisno o njihovom broju u jednom vidnom polju.
Rezultati i rasprava
Rezultati laboratorijskih pretraga skupnih uzoraka zimskih gubitaka pela sakupljenih
tijekom sijenja i veljae pojedinano iz po pet pelinjih zajednica smjetenih u po pet
konica na pet pelinjaka u Podravini pokraj Virja prikazani su u tablici 1.
Tablica 1. Broj i postotak ukupno pozitivnih uzoraka pela iz svih konica na
pojedinom pelinjaku po datumima.
DATUM
PELINJAK
1 2 3 4 5 UKUPNO
pozitivnih pozitivnih pozitivnih pozitivnih pozitivnih pozitivnih
* % % % % % %
18. sijenja 4/5 80 5/5 100 1/5 20 3/5 60 0/5 0 13/25 52
31. sijenja 5/5 100 5/5 100 4/5 80 4/5 80 5/5 100 23/25 92
15. veljae 5/5 100 5/5 100 5/5 100 5/5 100 5/5 100 25/25 100
29. veljae 4/5 80 4/5 80 3/5 60 3/5 60 3/5 60 17/25 68
* Brojnik oznaava ukupan broj utvrenih pozitivnih uzoraka pela, a nazivnik broj ukupno
pretraenih uzoraka pela i ukupno.
Rezultati laboratorijskih pretraga pojedinih pela iz 29 skupnih uzoraka zimskih
gubitaka pela sakupljenih poetkom veljae iz 29 pelinjih zajednica smjetenih u
konicama na pelinjaku u okolici Daruvara prikazani su u tablici 2.
Tablica 2. Broj i postotak invadiranih pela u dostavljenim skupnim uzorcima
zimskih gubitaka pela.
UZORAK PELE UZORAK PELE
BROJ* % BROJ* %
1 8/9 88,89 16 7/9 77,77
2 7/9 77,77 17 10/14 71,42
3 7/12 58,33 18 4/10 40,00
4 6/13 46,15 19 10/12 83,33
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
101
5 6/11 54,54 20 8/14 57,14
6 7/9 77,77 21 8/10 80,00
7 5/9 55,55 22 10/12 83,33
8 4/9 44,44 23 8/11 72,72
9 6/9 66,66 24 7/10 70,00
10 7/12 58,33 25 10/14 71,42
11 6/12 50,00 26 4/10 40,00
12 10/13 76,92 27 5/11 45,45
13 6/9 66,66 28 10/12 83,33
14 5/8 62,50 29 4/10 40,00
15 3/6 50,00 198/309 64,08
* Brojnik oznaava broj pela pozitivnih na nozemozu, a nazivnik broj pretraenih pela iz
uzorka
Baleganje u konici, vei zimski gubici pela i naglo slabljenje pelinje zajednice
u rano proljee (kasno zimi) pobuuju sumnju na bolest, ponajprije nozemozu. No,
samo znakovi bolesti na pojedinim pelama i/ili u pelinjoj zajednici nisu siguran
znak utvrivanja bolesti. Jedini siguran i objektivan nain utvrivanja nozemoze je
utvrivanje spora uzronika N. apis u crijevu pela. Spora uzronika moe biti sigurno
u zimskim pelama u ijem crijevu se sakuplja izmet. Vrijeme uzimanja uzoraka
zimskih gubitaka kao i ivih pela ovisi o klimatskim i vremenskim prilikama, pa
i svake pojedine kalendarske godine. Uzimajui u obzir prosjene pokazatelje
uobiajeno je bilo, pa i Naredbama prethodnih godina odreeno uzimanje uzoraka i
slanje, a time i utvrivanje nozemoze tijekom sijenja i veljae.
Rezultati naih istraivanja pokazuju da se broj pozitivnih uzoraka zimskih gubitaka
poveavao od onih uzetih 18. sijenja do onih uzetih 15. veljae kada su svi uzorci bili
pozitivni (100%). Ovaj na nalaz potvruje nalaze Bailaya (1960), kao i Markovia
(1993) koji je pretragom ivih pela koju je napravio samo sedam dana kasnije od
pretrage uginulih pela sakupljenih s podnice (pozitivan nalaz), dobio negativan nalaz
pretrage pela na nozemozu. Na je nalaz posljedica nekoliko sunanih zimskih dana
i vanjskih visokih zimskih temperatura pri kojima su se pele izbalegale poslije 15.
veljae pa se broj i postotak nozemoznih pelinjih zajednica smanjio 29. veljae. Hrvai
(1989) je utvrdio da to je vrijeme hladnije, to su rezultati pretraga pouzdaniji.
Tomi (2005) je pretraujui uzorke pela na nozemozu sa svog pelinjaka u okolici
Bjelovara utvrdio da su sve pozitivne pelinje zajednice u srpnju, bile pozitivne i u veljai
idue godine, a sve negativne u srpnju bile su pozitivne u veljai. Takoer, niti jedna
pelinja zajednica pozitivna u srpnju, bez sanacije, nije postala negativna u veljai.
Budui da nai nalazi pokazuju da su sve istraivane zajednice bile nozemozne
sukladno Peroutki i Veseyu (1976) i Websteru i suradnicima (2004) moemo
pretpostaviti da je u vie istraivanih pelinjih zajednica bila nozemozna matica.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
102
U sluaju slabije invazije, pelinja matica moe dugo ivjeti i predstavljati znaajan
izvor spora N. apis unutar pelinje zajednice (Czekowska, 2000). Barlovi (2001)
je laboratorijskom pretragom zimskih gubitaka pela i matica utvrdio da je 58,96%
uzoraka pela i matica bilo negativno, pozitivnih uzoraka pela i matica bilo 8,69%,
pozitivnih uzoraka pela i negativnih matica bilo je 32,61%, ali negativnih uzoraka
pela i pozitivnih matica nije bilo. No, drugim je istraivanjem utvrdio da je i iz
pelinjih zajednica s negativnim nalazom, laboratorijska pretraga matica bila pozitivna.
Iz svega navedenoga proizlazi da je injenica sve veeg broja i postotaka nozemoznih
pelinjih zajednica na naim pelinjacima posljedica nesaniranja ili nepravilnog
saniranja nozemoznih pelinjih zajednica, odnosno nepotivanja postojeih propisa,
posebice Naredbe i Pravilnika.
Anketiranjem pelara Krapinsko-zagorske upanije Kruelj (2000) je utvrdio da
samo 28,75% pelara matice zamjenjuje selekcioniranim maticama, kupljenim od
uzgajivaa matica, a 71,25% ih zamjenjuje osobno uzgojenim na svom pelinjaku.
Zbog toga moemo sigurno ustvrditi da pelar posjednik nozemoznih pelinjih
zajednica, ako u tim pelinjim zajednicama proizvodi matice, pa bile te zajednice i
sanirane, ali bez dodatne laboratorijske pretrage, iri nozemozu na svom pelinjaku.
Koliko vie nozemozu ire uzgajivai matica koji ne potuju propise o stalnoj
veterinarsko zdravstvenoj kontroli, pa matice za prodaju proizvode na osnovu samo
jednog nalaza za zimske gubitke u sijenju ili veljai. Svaka matica proizvedena u
pelinjoj zajednici bez negativnog nalaza tijekom nekoliko uzastopnih mjesenih
pregleda vrlo vjerojatno je nozemozna i prenositeljica uzronika bolesti, a uzgajiva
matica iritelj nozemoze.
Laboratorijskom pretragom pojedinih pela iz skupnih uzoraka zimskih gubitaka
utvrdili smo najmanje 40,00% i najvie 88,89% invadiranih pela u pojedinom
skupnom uzorku. Nije bilo niti jednog uzorka u kojem su sve pele bile negativne.
Ostrunjak (1992) je na osnovu pregleda i nalaza skupnih uzoraka i pojedinanih
pela iz istog uzorka utvrdila da je negativan skupni uzorak bio samo onaj u kojem
su sve pojedinane pele bile negativne. Laboratorijska pretraga devet negativnih
pojedinano pregledavanih pela i jedne pozitivne, rezultirala je pozitivnim nalazom
cijelog uzorka. Njezin zakljuak, da i jedna pozitivna pela (10%) u uzorku znai
pozitivan nalaz uzorka, a time i pelinje zajednice, omoguuje nam da zakljuimo da
su i sve nae istraivane pelinje zajednice bile pozitivne.
Rezultati dobiveni naim istraivanjima kao i temeljem podataka iz literature,
ukazuju na neophodno uzimanje zimskih gubitaka pela za pretragu na nozemozu.
To je sigurno, pouzdano i najvjerodostojnije utvrivanje bolesti, a obzirom na
invadiranost potvruje zakljuke (Matain, 1987) da unato to razliiti autori razliito
interpretiraju mikroskopski nalaz uzronika nozemoze, svaka pela invadirana N. apis
smatra se bolesnom, a svaka pelinja zajednica u kojoj se utvrdi invaziju u jedne pele
smatra se nozemoznom i treba ju sanirati.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
103
Literatura
ANON (2007): Naredba o mjerama zatite ivotinja od zaraznih i nametnikih bolesti i njihovom
financiranju u 2007. godini. N.N. 2/07.
ANON (2004): Pravilnik o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pelinjih bolesti. N.N. 114/04.
BAILEY, L. (1972): N. apis in drone honey bees. J. apic. Res. 11, 171-174.
BAILEY,L.,B. BALL (1991): Honey bee pathology. Academic Press. London.
BARLOVI, N. (2001): Nozemoza matica pele medarice (Apis mellifera L.). Diplomski rad.
Sveuilite u Zagrebu, Veterinarski fakultet.
CZEKONSKA, K. (2000): The influence of Nosema apis on young honey bee queens and
transmision of the disease from queens to workers. Apidologie 31, 701-706.
HARTWIG, A., G. TOPOLSKA (1995): Value of standard testing of winter hive debris.
Pszcelnicze Zeszyty Nuukowe 39,71-77.
HRVAI, K. (1989): Sigurnost laboratorijskog utvrivanja nozemoze tijekom proljetnog
razvoja pelinjih zajednica. Diplomski rad. Sveuilite u Zagrebu, Veterinarski fakultet.
MARKOVI, J., B. YAKOBSON, C. EFRAT, E. ZION (1993): Utjecaj lijeenja nozemoze
na proizvodnju meda u Izraelu. Znanstveno-struni sastanak Veterinarska znanost i struka,
Veterinarski fakultet Zagreb. Zbornik saetaka radova, 146.
MATAIN, . (1987): Nozemoza. Pela 106, 34-37.
OSTRUNJAK, V. (1992): Utvrivanje uzroka ugibanja pelinjih zajednica lijeenih Varodalom.
Diplomski rad. Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
PINZAN, E., LJ. ZEBA, J. MARKOVI (1993): Pouzdanost laboratorijske pretrage pela na
nozemozu. Znanstveno-struni sastanak Veterinarska znanost i struka, Sveuilite u Zagrebu,
Veterinarski fakultet. Zbornik radova, 145.
PEROUTKA, M., V. VESELY (1976): Nosema disease in Czecoslovakia. Apimondia Symposium
Biological aspects of Nosema disease, Merelbeke. Zbornik radova, 65-68.
SULIMANOVI, ., LJ., ZEBA, J., MARKOVI (1995): Prepoznavanje i suzbijanje pelinjih
bolesti. PIP, Zagreb.
TOMI, B. (2005): Nozemoza na pelinjaku u Cigleni. Diplomski rad. Sveuilite u Zagrebu,
Veterinarski fakultet.
WEBSTER, T., K. POMPER, G. HUNT, E. THACKER, S. JONES (2004): Nosema apis
infection in worker and queen Apis mellifera. Apidologie 35, 49-54.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
104
PRILOG POZNAVANJU MEDONOSNOG BILJA I
MOGUNOSTIMA POBOLJANJA PELINJE PAE
Zima Dinko, prof.,vii predava, Idlbek Robert, dipl. ing., predava,
mr.sc.Jakobovi Snjeana, predava
Veleuilite u Poegi, Pape Ivana Pavla II 6, Poega
Saetak
Poznavanje medonosnog bilja i stanita na kojemu rastu od velike je vanosti za
pelare zbog poboljanja pelinje pae. U radu je navedeno preko 140 medonosnih
vrsta koje se nalaze u Hrvatskoj na nekom od stanita, a koje su prema ocjenama iz
literature ocjenjene kao najmedonosnije. Za sve vrste dan je znanstveni i najee
koriteni narodni naziv. Biljke su rasporeene u 44 porodice od kojih su najbrojnije
vrstama Lamiaceae (usnjae) s 30 vrsta, Fabaceae (lepirnjae) s 21 vrstom i Rosaceae
(rue) s 13 vrsta, a zatim slijede Asteraceae (glavoike) 11 vrsta, Brassicaceae
(krstaice) 7 vrsta i Boraginaceae (otrolisti) 6 vrsta.
Poveanje razine znanja pelara o samoniklom medonosnom bilju, sadnja
poljoprivrednih medonosnih kultura (uljana repica, bijela i crvena djetelina, facelija,
suncokret), vonih vrsta (trenje, jabuke, kajsije, dunje i vinje) i grmolikih medonosnih
biljaka (malina, kupina, lijeska), podsijavanje medonosnih biljaka na livade i panjake
(posebice bijele djeteline, livadne kadulje ili maslaka), pravilno gnojenje tla, sjetva
kultura koje imaju brzi rast, a medonosne su (facelija, crna vrzina, kupusna uljana
repica), sjetva kultura koje bi uspijevale u bespanom periodu, te sadnja medonosnog
drvea i grmlja na nekoritenom zemljitu (drijenak, glog, bagrem, bijeli biserak,
pitomi i divlji kesten, kokotac, livadna kadulja) u bitnome bi pridonijelo poboljanju
pelinje pae.
Uvod
Zbog razliite klimatske raznolikosti u Hrvatskoj je zabiljeen veliki broj biljnih
vrsta od kojih su mnoge medonosne. Prema najnovijem popisu za Hrvatsku je
zabiljeeno 5347 vrsta i podvrsta vaskularne flore (Nikoli, Topi, 2005). Svaki pelar,
bez obzira iskusan ili ne, mora imati osnovna znanja o medonosnom bilju, posebice
u okoliu u kojem obitavaju njegove pele. Poznavanje medonosnog bilja i njihovih
stanita od velike je vanosti jer moe posluiti i za iznalaenje novih mogunosti za
iskoritavanje pelinje pae.
U pelinjoj pai veinom se pojavljuje samoniklo medonosno bilje iako,
pogotovo u novije vrijeme, ovjek svojim utjecajem u bitnome moe utjecati na
pelinju pau podizanjem nasada vinograda i vonjaka, parkova, uzgojem ratarskih
kultura i slino.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
105
Vanost biljaka za pele oituje se u sakupljanju slatkog cvjetnog soka nektara,
cvjetnog polena, a ponekad i sokova koji se izluuju najee iz plodova biljaka.
Biljne vrste isto kao i ivotinjske u prirodi se ne nalaze samostalno ve u sklopu
biljnih zajednica na nekim od stanita. Najea stanita u kojima nalazimo vano
medonosno bilje su ume, livade i panjaci, vonjaci, parkovi, oranice i vrtovi, dok su
neto manje bitna stanita obale rijeka, ledine i suna mjesta.
esto najbolji izvor pelinje pae predstavljaju ume jer se u njima nalazi obilje
cvjetova, a pruaju pau pelama tijekom gotovo cijele godine. Najbolju pelinju
pau daju listopadne ume koje imaju dobro razvijene slojeve zeljastih biljaka, grmlja
i drvea.
Livade kao stanita su isto dobar izvor pelinje pae jer se u najveoj mjeri sastoje
od zeljastih biljnih vrsta, ali je problem to pele moraju provesti vie vremena
sakupljajui nektar s velikih povrina koje pri tome nisu zatiene od vjetra.
Svakako je dobra injenica da livade esto granie s vonjacima koji predstavljaju
ranu pelinju pau i tako se dobro upotpunjuju s livadnim medonosnim biljkama.
U naseljnim mjestima esto su parkovi stanita koja pelama daju hranu, ali zbog
svojih malih povrina nemaju velikog znaaja u pelarstvu.
Oranice i vrtovi mogu predstavljati bitan izvor pelinje pae pogotovo ako na
njima rastu biljke koje su dobre medonoe.
Materijal i metode
Podaci o medonosnom bilju dobiveni su usporedbom navedenih medonosnih vrsta
iz literature sa njihovom nalaenjem u Hrvatskoj, a prema Indexu Florae Croaticae
Nikoli (1994, 1996, 2000).
Za odabir najmednosnijeg bilja odabrao sam ocjene navedene u literaturi
autora Savia i erimagia (1991) i Jamaka (1980). Savi i erimagi (1991)
su prema Gluhovu, Krenovoj, Borneku i Halmaiji podijelili medonosno bilje
prema koliini izluenog nektara preraunatog na koliinu meda po hektaru u 6
skupina:
1- od 0-25 kg/ha, 2- od 26-50kg/ha, 3- od 51-100 kg/ha, 4- od 101- 200 kg/ha, 5-
od 201 500 kg/ha, 6- preko 500 kg/ha meda, a Jamak (1980) je medonosnom bilju
prema medonosnosti dao ocjene: 4- odlian, 3- vrlo dobar, 2- dobar i 1 slab.
S obzirom na ove ocjene i nalaenje biljnih medonosnih vrsta u Hrvatskoj izdvojio
sam one koje prema Savi i erimagi (1991) imaju ocjenu 6, a prema Jamak (1980)
ocjenu 4 te ih razvrstao po porodicama.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
106
Rezultati i rasprava
U popisu su navedene najmedonosnije biljne vrste koje se nalaze u Hrvatskoj, a
koje prema navedenoj literaturi imaju najveu medonosnost.
Cupressaceae
Cupressus sempervirens L.- zimzeleni empres
Magnoliaceae
Liriodendron tulipifera L.- tulipanovac
Betulaceae
Alnus glutinosa (L.) Gaertner - crna joha
Alnus incana (L.) Moench - bijela joha
Corylaceae
Corylus avellana L.- obina lijeska
Corylus colurna L.- drvolika lijeska
Fagaceae
Castanea sativa Miller- pitomi kesten
Salicaceae
Salix alba L. ssp. vitellina (L.) Arc.- ukva
Salix babylonica L.- alosna vrba
Salix sp.
Polygonaceae
Fagopyrum esculentum Moench.- prava heljda
Berberidaceae
Mahonia aquifolium (Pursh.) Nutt.- vazdazelena mahonija
Brassicaceae
Brassica napus L.- repica
Brassica nigra (L.) Koch- crna vrzina
Brassica rapa L.- poljska vrzina
Cardamine pratensis L.- livadna reuha
Raphanus raphanistrum L.- bridasta rotkva
Sinapis alba L.- bijela goruica
Sinapis arvensis L.- poljska goruica
Resedaceae
Reseda lutea L.- uta rezeda
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
107
Malvaceae
Alcea rosea L.- ruiasti bijeli sljez
Lavatera thuringiaca L.- tirinka stola
Malva sylvestris L.- umski sljez
Tiliaceae
Tilia sp.
Aceraceae
Acer campestre L.- poljski javor
Acer platanoides L. - javor mlije
Hippocastanaceae
Aesculus hippocastanum L.- divlji kesten
Aesculus pavia L.- crveni kesten
Meliaceae
Melia azedarach L.- kok
Rhamnaceae
Paliurus spina-christi Mill draa
Vitaceae
Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon - peterodijelna lozika
Parthenocissus tricuspidata (Siebold et Zucc.) Planchon - troiljkasta lozika
Crassulaceae
Sedum acre L.- iljati ednjak
Sedum telephium L.- babin tobolac
Rosaceae
Aruncus dioicus (Walter) Fernald- umska suruka
Chaenomeles japonica (Thunb.) Spach- japanska dunja
Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl.
Filipendula ulmaria (L.) Maxim.- prava konara
Malus domestica Borkh.- jabuka
Prunus avium L.- trenja
Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb- badem
Prunus padus L.- sremza
Prunus tenella Batsch
Rosa canina L.- pasja rua
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
108
Rosa gallica L.- galska rua
Rubus idaeus L.- malina
Rubus ulmifolius Schott- seoska kupina
Sorbus austriaca (Beck) Hedl- jarebika
Fabaceae
Ceratonia siliqua L.- roga
Gleditsia triacanthos L glediija
Lathyrus latifolius L.- velecvjetna kukaviica
Lathyrus pratensis L.- livadna kukaviica
Lathyrus sativus L.- sjetvena kukaviica
Lotus corniculatus L.- roiava djetelina
Medicago falcata L.- srpasta vija
Melilotus albus Medik.- bijeli kokotac
Melilotus officinalis (L.) Lam.- ljekoviti kokotac
Onobrychis viciifolia Scop.- sjetvena grahorka
Robinia pseudoacacia L.- mirisavi bagrem
Sophora japonica L.
Trifolium alpestre L.- planinska djetelina
Trifolium hybridum L.- djeteljina polutasta
Trifolium incarnatum L.- odrezana djetelina
Trifolium montanum L.- gorska djetelina
Trifolium pratense L.- crvena djetelina
Trifolium repens L.- puzava djetelina
Trifolium resupinatum L.- perzijska djetelina
Vicia sativa L.- grahorica
Wisteria sinensis (Sims) Sweet- kineska glicina
Thymelaeaceae
Daphne mezereum L.- obini likovac
Elaeagnaceae
Elaeagnus angustifolia L.- uskolisna zlolesina
Hippopha rhamnoides L.- pasji trn
Lythraceae
Lythrum salicaria L.- purpurna vrbica
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
109
Onagraceae
Epilobium angustifolium L.- uskolisni kiprej
Apiaceae
Angelica sylvestris L.- umska anelika
Foeniculum vulgare Mill.- obini komora
Ericaceae
Erica arborea L.- velika crnjua
Erica manipuliflora Salisb.- primorska crnjua
Erica multiflora L.- mnogocvjetna crnjua
Polemoniaceae
Polemonium caeruleum L.- perasta jurnica
Hydrophyllaceae
Phacelia tanacetifolia Benth
Boraginaceae
Anchusa officinalis L.- ljekoviti volujak
Borago officinalis L.- ljekoviti otrolistac
Echium italicum L.- visoka lisiina
Echium maculatum L.- crvena lisiina
Echium vulgare L.- obina lisiina
Pulmonaria angustifolia L.- uskolisni plunjak
Bignoniaceae
Catalpa bignonioides Wall.- obina catalpa
Solanaceae
Atropa bella-donna L.-velebilje
Lycium barbarum L.- obini vuac
Scrophulariaceae
Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud.- pustenasta paulovnija
Scrophularia nodosa L.- vorasti strupnik
Verbenaceae
Vitex agnus-castus L.- konopljika
Lamiaceae
Ballota nigra L.- crnoglavac
Betonica officinalis L.- ljekoviti istac
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
110
Calamintha sylvatica Bromf.
Clinopodium vulgare L.- epi
Glechoma hederacea L.- puzava dobriica
Hyssopus officinalis L.- ljekoviti sipan
Lamium album L.- bijela mrtva kopriva
Lamium galeobdolon (L.) L.- uta mrtva kopriva
Lamium purpureum L.- grimizna mrtva kopriva
Lamium sp.
Lavandula angustifolia Mill- lavanda,
Mentha aquatica L.- vodena metvica
Mentha arvensis L.- poljska metvica
Nepeta cataria L.- prava maja metvica
Origanum majorana L.- vrtni mauran
Rosmarinus officinalis L.- rumarin,
Salvia amplexicaulis Lam
Salvia glutinosa L.- ljepljiva kadulja
Salvia nemorosa L.- podlesna kadulja
Salvia officinalis L.- mirisava kadulja
Salvia pratensis L.- livadna kadulja
Salvia sclarea L. - mukatna kadulja
Salvia verticillata L.- prljenasta kadulja
Satureja montana L.- primorski ubar
Stachys alpina L.- planinski istac
Stachys annua (L.) L.- jednogodinji istac
Stachys recta L.- uspravni istac
Stachys sylvatica L.- umski istac
Thymus pulegioides L.- obina majina duica
Thymus serpyllum L.- poponac, majkina duica
Asclepiadaceae
Asclepias syriaca L.- prava svilenica
Oleaceae
Fraxinus sp.
Caprifoliaceae
Sambucus ebulus L.- crnoglavac
Symphoricarpos albus (L.) S.F.Blake bijeli biserak
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
111
Symphoricarpos orbiculatus Moench.
Weigela florida (Bigelow) A.DC.
Valerianaceae
Valeriana officinalis L.- ljekoviti odoljen
Dipsacaceae
Cephalaria sp.- glavatka
Campanulaceae
Campanula latifolia L.- irokolisna zvonika
Campanula lingulata Waldst. et Kit.- jeziasta zvonika
Campanula persicifolia L.- sjajnolisna zvonika
Campanula rapunculoides L.- poljska zvonika
Campanula trachelium L- koprivastolisna zvonika
Asteraceae
Aster alpinus L.- planinski zvjezdan
Aster tripolium L.- primorski zvjezdan
Carduus acanthoides L.- bodljasti striak
Carduus crispus L.- kovravi striak
Carlina vulgaris L.- obini kravljak
Cirsium eriophorum (L.) Scop.- vunenasti osjak
Cirsium palustre (L.) Scop.- movarni osjak
Echinops sphaerocephalus L.-okruglasta sikavica
Eupatorium cannabinum L.- konopljua
Onopordum acanthium L.- obini kravaac
Solidago canadensis L.- gustocvjetna zlatnica
Cichoriaceae
Taraxacum officinale Weber- ljekoviti maslaak
Liliaceae
Allium cepa L.- obini luk
Agavaceae
Agave americana L.- amerika agava
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
112
U prethodnom popisu nalazi se preko 140 najmedonosnijih vrsta koje se nalaze
kao samonikle ili u uzgoju u Hrvatskoj. Te vrste su razvrstane u 44 porodice od kojih
su najbrojnije vrstama Lamiaceae (usnjae) s 30 vrsta, Fabaceae (lepirnjae) s 21
vrstom i Rosaceae (rue) s 13 vrsta, a zatim slijede Asteraceae (glavoike) 11 vrsta,
Brassicaceae (krstaice) 7 vrsta i Boraginaceae (otrolisti) 6 vrsta (slika 1.).
0
5
10
15
20
25
30
Lamiaceae - usnjae
Fabaceae - lepirnjae
Rosaceae - rue
Asteraceae - glavoike
Brassicaceae - krstaice
Boraginaceae - otrolisti
Slika 1. Zastupljenost obraenih najmedonosnijih biljaka po porodicama
Od navedenih medonosnih vrsta najvei broj nalazi se u umama to je i oekivano
s obzirom na injenicu da su u njima dobro razvijeni slojevi drvea, grmlja i zeljastog
bilja. Nakon uma najvie vrsta nalazi se na zaputenim i sunim mjestima te usjevima,
a zatim parkovima i vrtovima. Za oekivati je da u danom popisu najmedonosnijih
vrsta nisu navedene sve do sada poznate biljke, te da bi prema drugim autorima neke
vrste moda imale drugaiju procjenu medonosnosti.
Zakljuak
S obzirom na dostupnu literaturu, a prema ocjenama medonosnog bilja,
porodice s najvie najmedonosnijih vrsta su Lamiaceae (usnjae) s 30 vrsta,
Fabaceae (lepirnjae) s 21 vrstom i Rosaceae (rue) s 13 vrsta. ume, zaputena
i suna mjesta, parkovi i vrtovi, te livade i panjaci su stanita gdje se te vrste u
najveoj mjeri nalaze.
Poveanje znanja o samoniklom medonosnom bilju te njegovom nalaenju u
prirodi, stanitima i ivotnim uvjetima u bitnome moe pridonijeti poboljanju pelinje
pae. Od velikog znaaja za poboljanje pae svakako ima sadnja poljoprivrednih
medonosnih kultura (uljana repica, bijela i crvena djetelina, facelija, suncokret),
vonih vrsta ( trenje, jabuke, kajsije, dunje i vinje), te grmolikih vrsta (malina,
kupina, ribiz, lijeska). S obzirom da su livade, a pogotovo panjaci esto puta vrlo
loe kvalitete i kvantitete s obzirom na medonosne biljke trebalo bi poboljati ova
prirodna stanita medonosnih biljaka zasijavanjem bijele djeteline, livadne kadulje,
maslaka i pravilnim gnojenjem tla.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
113
Pelinju pau moe se poboljati sadnjom medonosnog drvea i grmlja na
nekoritenom zemljitu kraj putova ili u vonjacima (posebice drijenak, glog, bagrem,
bijeli biserak, pitomi i divlji kesten, kokotac, livadnu kadulju i sl.). Sjetvom u vie
rokova, dakle sjetvom kultura koje imaju brzi rast, a medonosne su (facelija, crna
vrzina, kupusna uljana repica), znaajno bi doprinijeli koliini i blizini pelinje
pae. Bilo bi idealno sijati one vrste koje u cvatnji dolaze jedna iza druge, ime bi
upotpunili periode izmeu dviju paa. Pogodne za sadnju na bilu koju povrinu su
ukrasne vrste koje imaju razliito vrijeme cvjetanja, a ije se sadnice ili sjeme moe
lako nabaviti. Ono na to bi znanstvenici mogli obratiti pozornost i time uvelike
doprinijeti poveanju kvalitete je selekcija medonosnog bilja ime bi se poboljala
njihova medonosnost.
Literatura
1. Jamak, K. (1980): Medonosno bilje, Nolit, Beograd, 7 52
2. Nikoli T. ed. (1994): Flora Croatica, Index florae Croaticae Pars 1. Nat. Croat. 3 Suppl. 2: 1-116.
3. Nikoli T. ed. (1996): Flora Croatica, Index florae Croaticae Pars 2. Nat. Croat. 6, Suppl. 1: 1-232.
4. Nikoli T. ed. (2000): Flora Croatica, Index florae Croaticae Pars 3. Nat. Croat. 9,
Suppl. 1: 1-324.
5. Nikoli, T., Topi, J. ur., (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske.
Kategorije EX, RE, CR, EN, VU. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu
prirode, Zagreb, 12 695
6. Savi, R., erimagi H.(1991): Pelarstvo, Zadrugar, Sarajevo
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
114
PRIMJENA PELINJIH PROIZVODA U ZATITI LJUDSKOG
ZDRAVLJA
Tomljanovi Zlatko, dr. vet. med. i profesionalni pelar
Predsjednik Izdavakog savjeta asopisa Hrvatska pela
Konsica 92, 10435 Sveti Martin pod Okiem, Hrvatska
Razvijeni svijet se sve vie susree sa zdravstvenim potekoama. Najvei
problemi na tom polju su kardiovaskularne bolesti, karcinom te tegobe starije
ivotne dobi. Ponekad je teko objektivno utvrditi uzroke i imbenike koji dovode
do navedenih stanja, ali veina znanstvenika smatra da loe ivotne navike poput
nepravilne hrane, nesigurnosti i napetosti u svakodnevnom ivotu, borba za
ivotnim uspjehom i zagaenje okolia bitno doprinose nastanku zdravstvenih
problema. Zahvaljujui molekularnoj biologiji i biokemiji mi danas znamo to se
dogaa u naem organizmu. Razumljivo da znanja steena na molekularnom nivou
primjenjujemo u svakodnevnici putem kvalitetne ishrane i naina ivota. U novije
vrijeme uestalo se govori o utjecaju slobodnih radikala i antioksidansa na zdravlje
ljudi. Pri tome se esto slobodni radikali oznaavaju kao loi, a antioksidansi
kao dobri. Meutim valja kazati da slobodnih radikala ima i prirodno u ljudskom
tijelu. Primjerice, oni sudjeluju u metabolikim procesima u oksidiranju masti,
ugljikohidrata i bjelanevina stvarajui toplinu i energiju. Nadalje, leukociti stvaraju
i potom oslobaaju u izvanstanini prostor slobodne radikale (superoksid i vodikov
peroksid) koji tamo unitavaju uzronike zaraznih bolesti. Meutim, radikali nastaju i
egzogeno kao posljedica ionizacijskog zraenja, ultraljubiastog svijetla i okruenja
u kojem ivimo. U tim sluajevima slobodni radikali nastali zbog takvih neprirodnih
navika nadmauju koliinu radikala potrebnih za normalne fizioloke procese
i postaju tetni slobodni radikali. Oni se u tijelu stvaraju kao posljedica stalnih
prekomjernih ili naglih ekstremno loih ivotnih navika : masna hrana, mnogo biljnih
ulja, peena i pohana hrana, rotilj, suhomesnati proizvodi, sjedilaki nain ivota,
mnogo alkohola i cigareta, debljina te psihiki stresovi i gladovanja. Uvjeti u kojima
tetni slobodni radikali nadmauju potrebne slobodne radikale u organizmu dovode
do stanja oksidativnog stresa. Razumljivo da ti prekobrojni tetni radikali oteuju
stanine strukture ljudskog tijela dovodei do oteenja ,mutacija ili pak razaranja
DNK u stanicama ljudskog tijela. Izravna posljedica njihovog tetnog djelovanja
moe se prepoznati u ranijem starenju, veoj sklonosti prema bolestima srca i krvnih
ila, karcinomu, reumatoidnom artritisu te itavom nizu drugih bolesti. Meutim, na
drugoj strani nalaze se dobri momci tj. antioksidansi koji sprjeavaju, zaustavljaju i
djelomice popravljaju oteenja nastala djelovanjem radikala. Mehanizam djelovanja
antioksidanta jest veoma sloen i ukljuuje u sebi djelovanje antioksidanta u uem
smislu rijei (vitamini A, C i E.), koenzima ili kofaktora (cink, bakar, mangan, selen,
magnezij, flavonoidi....) te od enzima koji su konane ubojice tetnih radikala.
Izvori antioksidanta su voe, povre, maslinovo ulje, ria, riba, zeleni aj...... i izmeu
ostalog i pelinji proizvodi.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
115
Pojednostavljeno, pelinji proizvodi su riznica antioksidanta i predstavljaju
istinsko bogatstvo za ljudsko zdravlje.
Poglavito se to misli na med koji ve po svojem sastavu upuuje kod kojih
bolesti se moe koristiti. Mi danas znamo da med (osim vode i ugljikohidrata) sadri
mnogo antioksidativnih sastavnica poput enzima, minerala, flavonoida i vitamina.
Nedvojbeno je utvreno da med pomae kod bolesti dinog sustava, kod ginekolokih
problema , PMS-a i jutarnjih munina. Zatim , med pomae kod gastritisa, normalizira
peristaltiku i uklanja opstipaciju crijeva , a takoer zaustavlja i proljev. Med kao
prirodni zaslaiva visoke energetske vrijednosti preporuuje se sportaima zbog
energije i stimulacije srca, umora, iscrpljenosti i anoreksije. Nesporno je utvreno
da se pri uzimanju 200 grama meda dnevno poveava dinamometrijska snaga u
sportaa za 20 %. Primjerice , med je neizostavan kod alpinista, atletiara, planinara,
biciklista, plivaa i skijaa. Koriste ga i pacijenti za lijeenje i detoksikaciju jetre te u
borbi protiv anemija. Dobar se pokazao i u lijeenju upala mokranih putova, a novija
saznanja nam govore da med djeluje protukancerogeno.
Unatrag nekoliko godina mnogi znanstvenici nazivaju propolis proizvodom
21. stoljea. U njemu moemo pronai mnogo flavonoida i drugih antioksidativnih
sastojaka. Valja kazati da propolis djeluje protiv bakterija, virusa, protozoa i gljivica.
Djeluje protuupalno i protuoksidativno, imunostimulatorno te ubrzava osteogenetske
procese. Smatra se da posjeduje regenerativni uinak na tkiva. Glavna prepreka veoj
uporabi propolisa u bolnicama ogleda se u problemu standardizacije propolisa .
Treba naglasiti da se standardizacija propolisa i drugih pelinjih proizvoda ne moe
samo zasnivati na njihovom kemijskom sastavu ve i po njihovom uinku na ljudski
ili ivotinjski organizam to ukljuuje mnogo rada i istraivanja.
Na nekoliko zadnjih konferencija o apiterapiji znakovito mjesto u irokoj paleti
pelinjih proizvoda zauzeo je pelinji otrov. Smatra se da pelinji otrov bitno pomae
kod bolesnika s multipom sklerozom , za lijeenje upale zglobova, miinih distrofija
i multiple mijelome.
Unato spoznaji da pelud nije primarno pelinji proizvod ve ga pele samo
skupljaju , njegova uloga u ljudskom organizmu je nebrojeno puta potvrena.
Primjerice, mi danas znamo da pelud:
- poboljava cirkulaciju krvi, jaa koronarne arterije i miino tkivo srca
- ima pozitivni uinak na rast i razvoj,
- poveava broj leukocita, eritrocita,
- biostimulativna i regenerativna svojstva (jetre),
- ima protubakterijski uinak kod eluano- crijevnih oboljenja i infekcija
mokranih puteva (Esherihia coli, Salmonella),
- djeluje na lipidni metabolizam (smanjenje triglicerida),
- usporava starenje,
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
116
- pomae u lijeenju bolesti prostate
- djelotvoran kod iscrpljenosti,
- uinkovit je u kozmetici
Pelinji proizvod koji takoer zasluuje pozornost je i matina mlije. Njezina je
uloga u zatiti ljudskog organizma veoma vana. Utvreno je da matina mlije ima
slijedee uinke:
biostimulativni uinak
pojaava oksidativnu fosforilaciju, ubrzava razmjenu tvari,
poveanje energije i izdrljivosti,
poveava otpornost na stres i bolesti,
pomae u regeneraciji stanica i tkiva,
smanjuje razinu kolesterola,
pozitivni uinak na krvoilni sustav, stabilizira krvni tlak,
poboljava memoriju (acetil kolin neurotransmiter),
stimulira imunoloki sustav, potie apetit,
Vaan pelinji proizvod je i vosak. Unato spoznaji da se vosak primarno koristi
u praktinom pelarstvu, kozmetici ili u izradi svijea sve vie postoje izvijea o
njegovoj ponovnoj primjeni u medicinske svrhe. Poglavito se to misli na uporabu
svijea od voska u ienju uiju.
U konanici treba kazati da umjerena fizika aktivnost, kuhana priprema obroka
te uravnoteen naina prehrane i stil ivota uz umjereni dodatak pelinjih proizvoda
predstavlja temelj za dugi ivot.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
117
UNIVERZALNI EKOLOKI ISPARIVA SREDSTAVA
PROTIV VAROE I MOLJACA
prof. dr. sc. med. Trikovi Kostadin
1
, prof. dr. sc. Stojanovi Duica
2
,
Gligori Ignjat
3
, Trikovi Bojan
4
1
Akademik S.A.inN-a, specijalista medicine rada, pronalaza, Ulica Svetozara
Markovia 1/16 Ni, Srbija
2
Institut za zatitu zdravlja Ni, Sektor za higijenu i zatitu ivotne sredine
3
pronalaza, pelar, Golubac, Rian
4
pronalaza, pelar
Opis i nain primjene
Izuzetno jednostavna, sigurna i efikasna naprava za primjenu u pelarstvu i
domainstvu. Napravljena je od etinjaa i plastine cjevice sa odgovarajuim
epovima.
Namjena za borbu protiv grinje Varroa destructor pelinjeg krpelja, votanih i
kunih moljaca i komaraca.
Mogua sredstva za primjenu:
- Eterina ulja lavande, crnog bora, eukaliptusa, majine duice, timola,
nane, mente, alfije, ruzmarina i dr.
- Kiseline 85% mravlja kiselina i druge isparljive kiselina uz primjenu svih
mjera opreza i zatite. Sve su opasno korozivne.
Nain primjene u pelarstvu:
Priprema za primjenu obavlja se van konica. Ispariva se privrsti na donju
letvicu praznog okvira. pricom se kroz otvor cjevice ubaci 10 ml eljenog eterinog
ulja ili 10 grama Timola. Zatvori se plastinim epom ili vatom. Stupanj isparavanja
regulira se brojem rupica na epu ili debljinom epa od vate. Okvir s isparivaem
(privren iak trakom ili povezom) postavlja se u nastavak iznad podnice. Protiv
votanih moljaca ispariva se postavlja meu okvire sa saem u odloenim nastavcima
ili magazinu za okvire.
U domainstvu - u garderobne ormare ili bilo kojoj prostoriji. Koristi se tijekom
itave godine. Nisu potrebne nikakve mjere zatite, osim kod upotrebe kiselina.
Izbor eterinog ulja ili sredstava je individualan.
Proizvodi i isporuuje P.D.2 Eko pela Ni; tel.018/671-625; 017/321-
784;064/18-57-111.
Rok upotrebe neogranien.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
118
Ekoloke inovacije u pelarstvu
TEMA I. Api imuno stimulans Ekoloka, zatitno ljekovita i imuno stimulativna
hrana za pele. Napravite sami. Pat-p-2006/0021.
TEMA II. Univerzalni ekoloki ispariva sredstava protiv bolesti pela i legla
Pat-P-2006/0209.
TEMA III. Eko ajevi u tabletama- u pelarstvu za pojila i sirupe na bazi
ljekovitog, aromatinog i medenog bilja. Napravite sami.
Tema I.
Uvodne napomene:
U pelarstvu je sve vie prisutna tendencija potiskivanja, pa i zabrane upotrebe
mnogobrojnih i raznih kemijskih toksinih sredstava, kao i sredstava opasnih za
primjenu. Bilo da se radi o lijeku protiv varoe ili drugih bolesti pela i pelinjeg
legla, ili pak o raznim vrstama sirupa i tzv. pogaa, za dohranu i prihranu pela.
Ova problematika je u mnogim zemljama sveta, regulirana Zakonom o organskoj
poljoprivredi i i organskom i ekolokom pelarenju. Jer primjena kemijskih toksinih
i opasnih sredstava u borbi protiv bolesti pela i legla, oteuje i same pelare. Hrana
u obliku sirupa i pogaa, najee u raznim varijantama i recepturama, sadri i razne
lijekove i druga nepoeljna sredstva koja se poslije nau i u samom medu, koji pele
koriste za zimu ili za njihov opstanak i preivljavanje.
Zato je sve vie prisutna tendencija pripreme preparata i sredstava, koja dolaze
iz prirode, a koja su izvor dragocjenog nektara, a predstavljaju i lijek za same pele
i njihova legla. To su brojne aromatine, ljekovite i medonosne biljke. Primjenjuju
se, kako u slubenoj, tako i u narodnoj medicini. Pele ih rado posjeuju ne padaju
i crpe dragocjeni nektar, daju ljekoviti med, ali i same sebe lijee. Otuda zapaanje
starih pelara, da tamo gdje ima tih biljaka, pele ne boluju od varoe i drugih bolesti
pela i pelinje zajednice. Ali tih biljaka nema svuda i tijekom itave godine, pa ih
pele ne mogu koristiti kad im je potrebno. Koristei ta saznanja, znanstveno-strunim
i studioznim prilazom, proueno je i primjereno ponaanje pela. Tako je i napravljeno
nekoliko vrsta potpuno ekolokih preparata i sredstava za suzbijanje i lijeenje bolesti
pela i pelinje zajednice. Prvo je napravljeno sredstvo za zadimljavanje pod nazivom
Eko varo san a zatim i Thymo varo san i Ekoloki san. Sva su ve nekoliko
godina u promjeni, s izuzetno dobrim rezultatima, potvrenim, kako od strane
veterinarske medicine, tako i od pelara.
Api imuno stimulans to je to i o emu se radi? To je istovremeno hrana, lijek,
poticaj imuniteta i a postie i niz drugih pozitivnih uinaka. Napravljeno je posebnim
postupkom (s Pat-zatitom) od desetak raznih aromatinih, ljekovitih i medonosnih
biljaka, koje potjeu s ekoloki istih prostora. Sve komponente tog bilja, zastupljene
su o odreenoj mjeri, poto je svaka prethodno samljevena (u ekolokom mlinu), do
finog praha.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
119
Taj prah je nosilac najveeg broja uinaka u borbi protiv bolesti pela i legla.
Druga sastavna komponenta je nosilac, prirodno hranjivih, ali i zatitnih uinaka, a to
je med. Ali ne bilo koji, kakav i iji med, ve vlastiti nektarski med koje su pele same
izmedile i koji je provjeren na zdravstvenu ispravnost. Najzad trea komponenta
je eer u prahu, koji je bitan sastojak, ali i hrana, koji pele prerade u med. eer u
prahu, pelar sam pripremi ili ga nabavi u trgovini.
Od ove tri komponente u odreenoj se mjeri pelar sam pripremi tijesto, odnosno
pogau u eljenoj koliini. Moe je davati pelama tijekom itave godine, a naroito
u vremenu prihrane dohrane pela u zimskom i proljetnom razdoblju. Takva hrana
tj. pogaa moe zamijeniti bilo koji ili kakav sirup ili pogau, koju pelar kupuje
ili sam pravi.
Naime, ovim sredstvom Api imuno stimulans omoguena je, na samo kompletna
ishrana i dohrana pela, ve i prevencija, terapija i imuno zatita. to vie, kad pele
ovu hranu ukljue u svoju prehranu, poinje njihova zatita ili borba samih pela s
uzronicima njenih bolesti i bolesti legla. Tako na primjer:
Varoa, siui hemolimfu pela, kojom se inae hrani, ugine ili pada sa tijela pele,
jer ova imonostimulativna hrana, sadri komponente biljaka, koje su otrov za varou,
ali nisu tetne za pele. Ako je pak varoa postavila svoju larvu u leglu, onda e i
larva varoe uginuti, jer ni ona ne podnosi supstance sadrane u ovoj hrani. Ovime
se sprjeava daljnja reprodukcija varoe. Ovo zapaanje je poseban izazov da daljnji
znanstveno istraivaki rad odreenih institucija iz podruja veterinarske medicine,
poljoprivrede i znanstvenika.
Koristei Api imuno stimulans hranu, pele u veoj koliini lue propolis ime
se poveava mogunost, naroito u proljetnom razdoblju, da balzamiraju i zatite
leglo, poveavaju svoj imunitet, ime se uspjeno tite od irenja raznih bolesti, ak
i od amerike gnjiloe, to je ve praktino zapaeno proteklih nekoliko godina na
pelinjaku I.Gligoria.
Pele pojaano grade, dograuju i proiruju postojee sae u blizini postavljene
pogae. Ako se skine satna osnova u cjelini ili se djelomino skrati, pele e izgraditi
novo sae, a da uope ne izlaze izvan konica, kao to se to deava tokom zime ili u
drugim prilikama.
Primjenom Api imuno stimulansa hrane od druge polovice srpnja, u tijekom
kolovoza i u studenom, nije potrebno prehranjivati pele sirupom, jer ovime produavaju
svoju prirodnu ishranu i spremaju med za zimsko razdoblje. Istovremeno sebe tite od
bolesti. Naime, u ovom razdoblju nije potrebno tretiranje od varoe bilo koji kemijskom
otrovnim sredstvom, osim ekolokim briketom zadimljavanjem, koji je inae na bazi
Timola i drugih ljekovitih biljaka. Ovom hranom pelama je osigurano uspjeno
prezimljavanje i proljetni razvoj, jer je ona potpuna zamjena za njihovu prirodnu
hranu. Poeljno je davati je pelama i u sijenju, veljai i oujku, kada jo nema peludi
u prirodi. to vie primjena ove hrane vremenski je neograniena i moe se davati
pelama u svako doba godine, kao obogaena, dodatna ili cjelovita hrana i lijek.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
120
S obzirom da je napravljena od desetak komponenti aromatinog, ljekovitog i
medonosnog bilja predstavlja izvor velikog broja vitamina i minerala neophodnih za
ivot i rad pela.
Primijenjeno bilje za izradu ove hrane i lijeka, ne raste u toku itave godine, niti
u svim krajevima bilo koje zemlje ili svijeta i u bilo kojem dobu godine, da se pored
kompletne ishrane, uspjeno zatite i lijee od varoe, vapnenastog legla, nozemoze, a
zaustavlja se i razvoj amerike gnjiloe.
Zdravstveno je ispitano bakterioloki i kemijski od strane Instituta za zdravstvenu
zatitu, Sektora za higijenu i zatitu ivotne sredine i odobreno kao sredstvo iroke
primjene, br.lab.194/438, sijeanj 2005. godine u Niu. Rezultati su dani u izvjetaju
o ispitivanju.
Zatieno je patentom PAT-P-2006/0021 i nagraeno medaljom na Meunarodnom
sajmu patenata u Novom Sadu 2005. godine.
Posebno zapaanje: pele prije pojedu Api imuno stimulans hranu nego
ponueni sirup, klasinu pogai ili vlastiti med.
Tema II.: Univerzalni ispariva ekolokih sredstava protiv bolesti pela i pelinje
zajednice. PAT-P-2006/0209.
Meu raznim oblicima borbe
protiv pelinjeg krpelja Varroe
destructor u primjeni su odreena
isparljiva sredstva. Najee
se radi o kiselinama, kao to su
mravlja, oksalna i mlijena. Iste se
primjenjuju u nekoliko varijanti.
Takvi su kratki i dugi ispariva u
obliku tanjura, medicinska boica
bez papira i dr. Takoer postoje
razne konstrukcije isparivaa od
plastike, s odreenim komoricama
u kojima se nalazi karton koji
upija kiselinu. Svi ovi oblici
isparivaa koriste se uglavnom
za primjenu mravlje i oksalne
kiseline. Pri tome se obavezno
navodi mjere opreznosti i zatite;
jer ove kiseline imaju opasno
korozivno djelovanje.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
121
Mogu nanijeti ozbiljna tjelesna oteenje direktnim kontaktom same kiseline na
tijelo i odjeu i putem udahnutih para na dine organe i sluznice oiju. Takoer se
istiu znatni gubici pela, matica i pelinjih zajednica.
Osobno sam protiv primjene opasnih i toksinih sredstava u borbi protiv varoe i drugih
bolesti pela i pelinje zajednice. Jer postoje potpuno bezopasna i efikasna sredstva, koja
su organske prirode i ekoloka. Uz to se mogu primjenjivati tokom cijele godine.
Univerzalni ekoloki ispariva sredstava protiv bolesti pela i pelinje zajednice
predstavlja veoma jednostavnu, sigurnu i efikasnu napravu za primjenu u pelarstvu,
ali i u kui. Napravljeno je od etinjaa u vidu krae letvice, koja je s gornje strane po
duini kanalno izdubljena, s kraim otvorom na donjoj strani (1 na sli1.). u spomenuto
kanalno udubljenje ubacuje se plastina cjevica luno savijena (2). Jedan kraj cjevice
je trajno zatvoren plastinim epom (3), a drugi kraj se otvara i zatvara pokretnim i neto
duim plastinim epom (4). Ovaj ep je s unutranje strane cjevasto izbuen, na ijem
zidu je po duini nekoliko rupica, radi komunikacije isparivaa sa vanjskom sredinom,
tj. isparavanja tvari iz isparivaa. Za ostvarivanje funkcije isparavanja, ep se povlai
prema izvana, ime se regulira stupanj i brzina isparavanja kroz rupice na zidu epa.
Cjevica je postavljena u lunu udubljenje tijela isparivaa i privrena povezom.
Ovako napravljeni ispariva, postavlja se na donju ili gornju povrinu letvice
satonoe i postavlja u podnicu konice (sl.2.). Hoe li biti postavljena na gornju ili
donju povrinu satonoa, ovisi o teini para sredstava koje isparava.
Mogua sredstva ispravanja koritena u pelarstvu, pored spomenutih kiselina (za
koje se mi ne odluujemo) jesu sva eterina ulja i tvar sa varocidnim i drugim uincima
protiv bolesti pela i pelinje zajednice. To su uglavnom eterini destilati raznih i
brojnih aromatinih i ljekovitih biljaka ili vrste isparljive tvari, dobivene od takvih
biljaka. Takva su na primjer: 001.pini. 01.lavande, 01.salve, 01.mente, 01. eukaliptus,
01. thymoli i druga, kao i thymol u tvari ili sprahu i druge isparljive vrste supstance.
Ovaj univerzalni i ekoloki ispariva se moe koristiti i u borbi protiv votanih
moljaca, kunih moljaca, komaraca i drugih sitnih kukaca. Podrazumijeva se da se
prije primjene cjevica isparivaa napuni sredstvom koje isparava, pomou prica ili
malog lijevka, zatvori epom i tek onda postavi na satonou. Kapacitet cjevice je oko
10 ml ili grama.
Tema III. Eko ajevi u tabletama za primjenu u pelarstvu
Nije potrebno posebno navoditi, kakve sve vrste i pakiranja ajeva postoji, jer
se oni kao lijek ili napitak koriste stoljeima. Cilj ovog priopenja je da priopimo
prednosti ovog tipa inovacije nad ve postojeim tipovima pakovanja i primjene,
posebno u pelarstvu. Eko ajevi u tabletama, napravljeni su iskljuivo od listova
i cvjetova aromatinih, ljekovitih i medonosnih biljaka. Ubrane su s padina i livada
Svrljikih planina, udaljenih od bilo kakvih izvora zagaenja. Ti predjeli pripadaju
dijelovima Nacionalnog parka Sieva.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
122
Naime, radi se o potpuno ekolokoj sredini, gdje se odvija i ekoloko pelarenje.
Ovi ajevi su napravljeni u vlastitom ekolokom tehnologijom, od fino polverizirane
mase odgovarajuih biljaka. Dobiveni prah predstavlja integralnu masu sa sauvanim
eterinim uljem i drugim sastojcima samih listova i cvjetova biljke. Pomou specijalnog
alata, obavlja se doziranje i presanje praha, ime se kao proizvod dobije tableta, bez
ikakvog vezivnog materijala. Dakle, potpuno prirodnog sastava. Da ne bi dolo do
gubitka eterinog ulja, karakteristinog za miris i ukus, ali i ljekovitih uinaka svaka
tableta se pakira u zasebnu foliju, ime sadraj biva hermetiki zatvoren i sauvan sve
do upotrebe. Rok upotrebe je neogranien, sve dok je tableta u foliji. Primjena ajeva
u tableta u ovisnosti je od indikacija svake biljke, kako u narodnoj, tako i u slubenoj
medicini. Posebna prednost i naa inovacija za primjenu i u pelarstvu, sastoji se u
tome, to se od svake biljke s antivaroznim djelovanjem ili u kombinaciji nekoliko njih,
moe pripremiti ljekoviti aj za napajanje pele u pojilu ili za spravljanje ljekovitog
sirupa. Na ovaj bi nain pele preko svoje hemolimfe, bile sposobne da se oslobaaju
od tetnika poznatih kao varoa i drugih, a da istovremeno budu zadovoljene njihove
potrebe za vodom i hranom.
Za 1 litru aja, u ove svrhe, potrebna je samo do 1 tableta. Eko ajevi u tabletama
su zdravstveno kemijski i bakterioloki ispitani od strane Instituta za zatitu zdravlja
Ni, Sektora za higijenu i zatitu ivotne i radne sredine, br.N-4600 i N-4917/2006.
Ovim je utvreno da su zdravstveno ispravni prema Zakonu o zdravstvenoj ispravnosti
ivotnih namirnica i predmeta ope upotrebe.
Proizvodi i pakira Eko pela Ni, tel.++381-18-321-784.
Zakljuci
Izloenim priopenjem prikazane su odreene ekoloke inovacije primijenjene u
pelarstvu i to:
1. Napravljeno je novo sredstvo pod nazivom Api imuno stimulns kao ekoloka, zatitno
ljekovita i imuno stimulativna hrana za pele.
2. Posebna novost i znaenje ovog sredstva je u tome to djeluje pod utjecaje desetka ljekovitih,
aromatinih i medonosnih biljaka, koje inae u prirodi pelama daju dragocjeni nektar, ali i
zatitu i lijek protiv varoe i drugih bolesti pela i pelinje zajednice, ime se pele same lijee.
3. Prikazana je nova, izuzetno jednostavna, ali i uinkovita naprava kao univerzalni ispariva
ekolokih sredstava protiv bolesti pela i pelinje zajednice.
4. Primjena isparivaa je jednostavna i bezopasna, uvrivanjem na satonoi plodita i
djelovanjem kroz due vremensko razdoblje.
5. Napravljeni su eko ajevi u tabletama, koji pored upotrebe u ljudskoj i narodnoj medicini,
migu biti primijenjeni u pelarstvu za pojila i pripremu sirupa, ime se i na ovaj nain pele
mogu lijeiti.
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
123
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
124
OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO
GOSPODARSTVO
M E L
za pelarstvo
proizvodnju stoarskih proizvoda
i ratarstvo
Karadievo, V.S. Karadia 71
Vlasnik: Stevo Trtica, ing.
Mobitel: 098 / 900-1247 Telefon: 032 / 442 - 613
Stolarija i pelarstvo
TOLI
LR konice 398 kn. LR okviri 2,95 kn.
Okviri AZ standard 2,15 kn.
F. Kuhaa 2, Slavonski brod
mob. 091-1639559
stolarija_tolic@yahoo.com
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
125
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
126
OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO
PROIZVODNJA I PRODAJA PRIRODNO VRCANOGA MEDA
CVJETNOGA PRAHA - PROPOLISA
PELAR: TADIJA - BOKOVI
J. J. STROSSMAYERA 35, IKOVCI
TEL: 032/851-165
OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO
PROIZVODNJA I PRODAJA PRIRODNO VRCANOGA MEDA
CVJETNOGA PRAHA - PROPOLISA
PELAR: BERISLAV BLAEVI
J. KOZARCA 16, IKOVCI
TEL: 032/851-069
OBITELJSKO PELARSTVO
PETRUI
STARI JANKOVCI
OBITELJSKO PELARSTVO
URAN
ANDRIJAEVCI
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
127
4
.

P

E
L
A
R
S
K
I

D
A
N
I

2
0
0
7
.
128