Izdava: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Za izdavaa: prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Glavni i odgovorni urednik: doc.

dr. sc. Zlatko Pukadija Grafika i dizajn: Ras Luai, dipl. ing. Tisak: TIPO Osijek Naklada: 600 primjeraka

ISBN: 953-6331-51-9

Pelarski savez Vukovarsko-srijemske upanije Pelarske udruge Brodsko-posavske upanije Savez pelara Osjeko-baranjske upanije Hrvatska gospodarska komora Hrvatski pelarski savez Hrvatska pelarska akademija Poljoprivredni fakultet Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod iz Vinkovaca Zdravstvena i veterinarska kola dr. Andrija tampar iz Vinkovaca

ORGANIZIRAJU

4. PELARSKI DANI 2007.

Meunarodni pelarski sajam opreme i pelinjih proizvoda i struno znanstveni skup

VINKOVCI 9.10.i 11 . OUJKA 2007.

ZNANSTVENO STRUNI ODBOR 1. prof. dr. sc. Zvonimr Tucak, Poljoprivredni fakultet u Osijeku - predsjednik 2. doc. dr. sc. Zlatko Pukadija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku 3. mr. sc. Mario krivanko, dr. vet. med. Veterinarski zavod iz Vinkovaca, predstojnik 4. mr. sc. Marin Periki, dr. vet. med. Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci 5. mr. sc. Jadranka Mustapi-Karli 6. dr. sc. Zdravko Lakti 7. prof. dr. sc. Nikola Kezi, Agronomski fakultet iz Zagreba 8. prof. dr. sc. Mio Mladenovi, Agronomski fakultet iz Zemuna 9. Ivan Mikulin, pelar praktiar iz Vinkovaca 10. Mato Idojti, pelar praktiar iz Vinkovaca ORGANIZACIJSKI ODBOR 1. Petar Kuli - predsjednik, zamjenik upana Vukovarsko-srijemskog 2. eljko Ili, zamjenik gradonaelnika Vinkovaca 3. Andrija Mati - zamjenik predsjednika, proelnik up. odjela za polj. i umarstvo 4. Stipan Pekanovi, predsjednik svjetskog sajma pelarstva i svjetske pelarske burze 5. Jugoslav Holik, Hrvatska gospodarska komora 5. Josip umanovac, Hrvatski stoarski centar Vinkovci 6. Boo Pavlovi, ravnatelj Zdravstveno - veterinarske kole Dr. Andrija tampar 7. Stevo Trtica 8. Vinko Kuani POASNI ODBOR Sreko Selanac - pomonik ministra poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva Boo Gali - upan Vukovarsko - srijemski Mladen Karli - gradonaelnik Vinkovaca 9. Stjepan Arai 10. Antonija Maji 11. Ivica Kneevi 12. eljko uran 13. Jure Bonjak 14. Milan Kramer 15. Tadija Bokovi 16. Berislav Blaevi 17. Jozo Petrui 18. Danijel Kunodi 19. Slavko Hajmburger 20. Marija Pavlovi 21. Nikola uak 22. Branko Kotur 23. Anto Antunovi

Sadraj
Nacionalni program ruralnog razvitka Bri Kosti Marjan Proizvoai meda u prilagodbi europskom zakonodavstvu Gaparac Nevenka Elektroniko nadgledanje pelinjaka i dojava pelaru o stanju u konicama sustavom Apismarin Fucija Marin Amerika gnjiloa - novi pogled na staru opasnost ekulja Damir, Lakti Zdravko 6 9

11 17

Program selekcije pela na tolerantnost na varoozu na otoku Unije 22 Drai Maja, Duvnjak G., Bubalo Dragan, Buchler R., Winfried, D., Pechhacker Herman i Kezi Nikola Dresura pela za opraivanje voaka Break Davor Trina svojstva pelinjih proizvoda Horvat Slavko Pelarstvo u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern od 1990. godine Winfried, D. Suzbijanje varooze na manjim pelinjacima Kezi Nikola, Drai Maja i Bubalo Dragan Formiranje i njega nukleusa Pukadija Zlatko Profilasa i lijeenje pela preparatima registriranim u Bugarskoj Gurgulova Kalinka Razvoj pelinjeg drutva tokom godine Tomain G. Franjo Analitika u slubi kontrole kakvoe meda  Kenjeri Daniela Pravna regulativa u ekolokoj proizvodnji meda Bjeli Dragana, Vitez Marijeta i Mezak - Stastny Mirela Primjena marketinga na tritu meda Marinac Antun i Andrli Berislav Hrvatski pelarski (iz)let u EU Krakar Davorin 26 29 37 41 44 51 53 57 61 71 82

Proizvodnja meda u funkciji razvoja seoskog poduzetnitva i multifunkcionalnosti agrara Zmai Krunoslav Kako upravljati pelarskom proizvodnjom kada je to Tvornica pod vedrim nebom Lakti Zdravko i ekulja Damir Znaenje dijagnosticiranja nozemoze Matain eljka, Tlak Ivana, Petrinec Zdravko Prilog poznavanju medonosnog bilja i mogunostima poboljanja pelinje pae Zima Dinko, Idlbek Robert, Jakobovi Snjeana Primjena pelinjih proizvoda u zatiti ljudskog zdravlja Tomljanovi Zlatko Univerzalni ekoloki ispariva sredstava protiv varoe i moljaca Trikovi Kostadin, Stojanovi Duica, Gligori Ignjat i Trikovi Bojan

86

91 99

105 115 118

UVOD
Ovogodinji 4. PELARSKI DANI u znaku su, i pored brojnih problema, sveopeg napredovanja pelarstva Hrvatske u to je ugraeno puno truda pelarskih udruga Vukovarsko-Srijemske upanije, odnosno Pelarskog saveza Vukovarsko-Srijemske upanije. Naime, napredni pelari ove upanije jo su prije desetak godina uoili kako se Hrvatsko pelarstvo ne razvija u eljenom pravcu. Ovo je znailo da se pelarsko trite ne razvija i da se ne prati razvoj znanosti i struke. Ovakav odnos prema pelarstvu vodio je do toga da se razina proizvodnje pelinjih proizvoda nije dizala, ve se poela dizati starosna dob pelara. U takvim uvjetima prijetila je opasnost ak i da se pelarstvo u Hrvatskoj pone gasiti. Uvidjevi bit ovih problema meu prvima smo poeli s obrazovanjem pelara kroz nau manifestaciju PELARSKI DANI, koja je jedina u Hrvatskoj ovakve razine i vjerojatno e i dalje nastaviti rasti iz godine u godinu. Ova pelarska manifestacija je polako ula u pelarski kalendar dogaanja, ne samo pelara Hrvatske, nego i cijele regije. Zbog svega ovoga elja nam je da pelari u Vinkovce nastave dolaziti na PELARSKE DANE u sve veem broju, ba kao to se dolazi na Vinkovake jeseni. Drago Josipovi

NACIONALNI PROGRAM RURALNOG RAZVITKA Bri Kosti Marjan, dipl.ing. Naelnik odjela
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, Tel. (01) 610 6692, Fax. (01) 610 9189 www.mps.hr 4. PELARSKI DANI 2007.

Hrvatska poljoprivreda u brojkama - 5,5% iskljuivo poljoprivrednog stanovnitva - u ruralnom prostoru ivi oko 40% hrvatskog puanstva (2001), koji su izravno ili neizravno vezani uz poljoprivredu Poljoprivredna politika - jaanje poljoprivrednog sektora - ouvanje, razvoj i zatita ruralnih podruja Cilj: - osiguranje primjerenih radnih i ivotnih uvjeta u - seoskim podrujima, - ouvanje prirodnog i kulturnog nasljea, - promicanje odrive poljoprivrede i ouvanje okolia Sustavi poticaja i potpora u poljoprivredi Cilj: - poveanje konkurentnosti - vei dohodak Sustavi poticaja i potpora u poljoprivredi - model poticanja proizvodnje - model potpore dohotku - model kapitalnih ulaganja - model ruralnog razvitka

Poticaji

5% 19%

3%

Potpora dohotku Kapitalna ulaganja Ruralni razvitak

73%
Grafikon 1. Struktura modela dravne potpore UPISNIK POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava > 160.000 u RH ZAKONODAVSTVO - Zakon o poljoprivredi (NN 66/01; NN 83/02) - Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu (N.N. 87/02; NN 117/03; NN 82/04) (N.N. 24/2005) - Pravilnik o nainu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje - Pravilnik o provedbi modela potpore dohotku (N.N. 02/2005) - Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu (N.N. 47/2004) (N.N. 128/2002) 4. PELARSKI DANI 2007. MODEL RURALNOG RAZVITKA Ciljevi: - zadrati stanovnitvo u ruralnim podrujima - izjednaiti kvalitetu ivota u urbanim i ruralnim podrujima - omoguiti povratak stanovnitva iz urbanih u ruralna podruja Model ruralnog razvitka: - razvitak seoskog prostora - ouvanje izvornih i zatienih pasmina - marketinka priprema poljoprivrednih proizvoda - Pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Marketinka priprema poljoprivredno - prehrambenih proizvoda Ouvanja izvornih i zatienih pasmina Strategijski programi operativni program podizanja trajnih nasada Operativni program razvitka govedarske proizvodnje Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena Operativni program za razvoj povrarstva - u izradi Program potpore istraivanjima u poljoprivredi (vip) Program potpore programima rada udruga Program potpore srednjim poljoprivrednim kolama Program potpore za odravanje sajmova, izlobi, seminara, okruglih stolova, znanstvenih skupova, kongresa, obljetnica i manifestacija ouvanja kulturne batine 4. PELARSKI DANI 2007.

PROIZVOAI MEDA U PRILAGODBI EUROPSKOM ZAKONODAVSTVU mr. sc. Gaparac Nevenka, dr.vet.med.
Hrvatska gospodarska komora - Centar za kvalitetu Saetak Proteklih desetak godina EU temeljito je preispitala propise koji su vezani uz sigurnost hrane, budui su se postojei pokazali nedovoljno uinkoviti u praksi. Zakonodavstvo u podruju sigurnosti hrane sastojalo se od niza direktiva (propisa) u kojima su detaljno bili propisani svi uvjeti i mjere koje su proizvoai i preraivai morali udovoljiti. U konanici, sigurnost proizvoda koji se stavljao na trite garantiralo je zavrno uzorkovanje i analitiko izvjee gotovog proizvoda bez obzira o kojim se koliinama radilo. Ista praksa pokazala se tijekom godina kao nesigurna i neuinkovita jer se broj incidenata vezanih uz hranu za koju se utvrdilo da predstavlja rizik za zdravlje ljudi i ivotinja poveao. Brojne krize rezultirale su poveanom zabrinutou i gubitkom povjerenja potroaa. Stoga je dolo do bitnih promjena u propisima o sigurnosti hrane i hrane za ivotinje sa osnovnim ciljem vie razine zatite zdravlja i interesa potroaa kroz niz jednostavnih i sveobuhvatnih propisa utemeljenih na analizi rizika. Kljune rijei: Europska unija (EU), subjekti u poslovanju s hranom, odgovornost

Kada govorimo o proizvoaima i preraivaima meda tada ih novo zakonodavstvo naziva subjektima u poslovanju s hranom bez obzira na to da li se postupak poslovanja poduzima zbog ostvarivanja dobiti ili ne, te bilo da je javni ili privatni, ukoliko se izvravaju poslovi vezani za bilo koju fazu proizvodnje, prerade, skladitenja, prijevoza ili distribucije hrane. 4. PELARSKI DANI 2007. Subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za nesmetanu provedbu propisa o hrani unutar poslovanja kojim upravljaju. Zakon o hrani (Uredba 178/2002/EC) ih obvezuje na udovoljavanje slijedeih uvjeta: 1. sigurnost - subjekti ne smiju stavljati u promet hranu koja nije sigurna za konzumaciju 2. odgovornost - subjekti su odgovorni za sigurnost hrane koju proizvode, prerauju, prevoze, uskladitavaju ili prodaju 3. sljedljivost - subjekti moraju osigurati takav sustav da mogu odmah identificirati dobavljaa ili kupca

4. transparentnost - subjekti moraju odmah informirati nadleno tijelo ukoliko opravdano posumnjaju da njihova hrana nije sigurna za konzumaciju 5. krizne situacije - subjekti moraju odmah povui hranu s trita ukoliko opravdano posumnjaju da nije sigurna za konzumaciju 6. prevencija - subjekti moraju identificirati i redovito analizirati kritine toke u procesu i osigurati kontrolu nad njima Unutar paketa novih propisa na proizvoae meda direktno se odnosi samo Uredba 852/2004/EZ o higijeni prehrambenih proizvoda u kojoj se daje do znanja da cijeli prehramebeni lanac od primarne proizvodnje pa do gotovog proizvoda u veoj ili manjoj mjeri mora ispotovati higijenske mjere i zavisno od veliine i vrste djelatnosti kojom se subjekt bavi i osigurati kontrolu nad svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane. U Uredbi 852/2004/EZ navodi se takoer kako uvjeti za HACCP trebaju omoguiti dovoljnu fleksibilnost, posebice za male tvrtke. Osnovni cilj provedbe postupaka utemeljenih na HACCP naelima je kontrola opasnosti u prehrambenim proizvodima. Taj se cilj moe postii razliitim sredstvima, imajui na umu da su postupci za kontrolu opasnosti utemeljeni na riziku i usredotoeni na ono to je u prehrambenoj tvrtki vano za higijensku i zdravstvenu ispravnost, a time i sigurnost prehrambenog proizvoda. Upravo u ovoj Uredbi zakonodavac potie irenje i primjenu nacionalnih smjernica odnosno vodia dobre (pelarske prakse) proizvoake ili higijenske prakse jaajui tako sektorski pristup za primjenu higijenskih i drugih mjera koje su zajednike istoj vrsti proizvodnje, prerade ili distribucije. U brojnim sluajevima, opasnosti se mogu takoer kontrolirati i samim ispunjavanjem zahtjevanih preduvjeta u vezi s higijenom prehrambenih proizvoda. Zakljuno, sigurnost hrane rezultat je nekoliko imbenika: ponajprije zakonodavstva kojim se u nastupajuem razdoblju trebaju utvrditi minimalni higijenski uvjeti; implementacije istog te slubenih kontrola kako bi se provjerilo da li subjekti koji posluju s hranom ispunjavaju te uvjete, dok subjekti koji posluju s hranom trebaju uspostaviti i provoditi programe i postupke za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane koji se temelje na naelima sustava HACCP (vodiima, ili fleksibilnom primjenom HACCP naela) te moi garantirati nekodljivost za zdravlje ljudi proizvoda koje stavljaju na trite. 4. PELARSKI DANI 2007.

ELEKTRONIKO NADGLEDANJE PELINJAKA I DOJAVA PELARU O STANJU U KONICAMA SUSTAVOM APISMARIN Fucija Marin, dipl. ing.
Kuraltova 8, 10000 Zagreb Sustav APISMARIN je rezultat viegodinjeg prouavanja zvunih signala i vibracija kojima komuniciraju razne ivotinje, meu kojima i kukci, a koje je ing. Marin Fucija snimao i biljeio, te ove godine uz pomo strunog tima i realizirao do praktine uporabe. Ozbiljnija promatranja zapoela su 2000.godine, kada su mi bili ustupljeni rashodovani medicinski aparati za snimanje rada srca i mjerenje elektrike aktivnosti mozga. Tu sam aparaturu preradilo, nadopunio i prilagodio za registriranje vrlo osjetljivih spektara vibracija i zvunih signala na kojima komuniciraju kukci. Ideja koja me je tada zaokupljala, bila je veza biljke i insekta. Ve sam ranije shvatio da su tlo, biljka i ivotinje zapravo jedna cjelina iji su dijelovi meusobno ovisni. Zapravo sam elio vidjeti ima li osim boja, mirisa i kemijskih signala bilo to u toj komunikaciji to se moe mjeriti elektrikim ili akustikim aparatima. Poetkom 2004. godine prijavio sam projekt Elektroniko nadgledanje pelinjaka i dojava pelaru o stanju u konicama . Od tada je zapoela plodna suradnja sa dr.sc. Nikolom Keziem sa Zavoda za pelarstvo na Agronomskom fakultetu sveuilita u Zagrebu u primjeni raznih tehnikih segmenata za potrebe pelarstva. Struni inenjerski tim koji radi na razvoju objedinio je segmente u jedinstven polivalentni sustav prikupljanje klimatskih podataka na pelinjaku: temperature, tlaka, vlage, brzine vjetra i koliine padalina sa podacima iz konica. Iz konica se prikupljaju podaci o unutarnjoj temperaturi, vlazi te frekventni sonogrami (slika 1.). Na referentnim konicama prikupljaju se podaci o promjeni teine ,te broj ulaska i izlaska pela iz konice. Sustav je tako prilogaen praksi da postavljanje senzora ne zahtjeva nikve preinake na postojeim konicama,a razvijen je tako da na jednu centralnu jedinicu moemo prikljuiti 128 konica.Za potrebe znanstvenih istraivanja svaka konica moe imati i vagu i brojalicu pela. Podaci se beinim putem sakupljaju u centralnu jedinicu, softverski obrauju i prosljeuju na web stranicu pelara, a mogu se prikazati u vidu pisanih podataka, grafikona ili tablica. Odabrani podaci i/ili vani signali upozorenja mogu se proslijediti i na mobitel bilo zvuno ili u obliku SMS poruke. Sustav je u eksperimentalnoj funkciji od jeseni 2006. godine na pelinjaku Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (slika 2.) i za rad ne zahtjeva fiksnu telefonsku liniju niti izvor napajanja strujom iz gradske mree.

4. PELARSKI DANI 2007.

10

4. PELARSKI DANI 2007. Slika 1. Prikupljeni podaci o unutarnjoj temperaturi, vlazi te frekventni sonogrami

Slika 2. Pelinjak Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Opi je zakljuak da smo ulaskom u podruje ovakvog praenja ekolokih sustava otvorili nova vrata za znanost i primjenu u praksi, poglavito iz razloga to su razvijeni posebni ureaji i softverski filtri kojima se razluuju karakteristini signali matice, varoe i posebna stanja ili raspoloenja unutar pelinje zajednice u konici. Oekuje se ovim sustavom osuvremeniti i poveati sigurnost u pelarskoj proizvodnji, poglavito u podruju problema vezanih uz varou i selekciju matica. Razluivanjem signala matice i varoe dobivenih u sonogramu, pokazala se je velika slinost u akustikom obliku tih signala koju nisam oekivao(slika 3.). To

11

me navelo na sumnju da se varoa koristi Akustikom mimikrijomna pasmini Apis mellifera , kako bi se glumei maticu zatitila od napada pela radilica iz zajednice, odnosno izbjegla mehaniko ienje kojim se slue azijske pasmine pela na kojima varoa nije toliko velik problem kao na naoj peli, Apis mellifera.

Slika 3. Usporedba filtriranih signala matice i varoe Za pretpostaviti je da matice azijskih pasmina pela imaju karakteristine akustike signale razliite od signala varoe, pa njihove radilice na vrijeme prepoznaju parazite u svojoj zajednici i mehaniki ih odstrane. Pretpostavljam da je do ove pojave akustike mimikrijedolo uslijed mutacije varoe u podrujima Azije gdje se zajedno susreu azijske pasmine pela i naa Apis mellifera. Jedan od znaajnih uporabnih mogunosti ovog sustava svakako je i rano dijagnosticiranje rojevnog raspoloenja unutar zajednice. To omoguuje pelaru da se odlui iz koje e konice dopustiti rojenje, a u kojima e pravovremeno reagirati da sprijei rojevno raspoloenje. U zavrnoj je fazi i izrada mobilnog runog senzora koji pokazuje u kojoj se ulici nalazi matica, sa ciljem da pelari ne gube vrijeme traei je po okvirima. Uporabom ovog sustava na pelinjaku Agronomskog fakulteta u Zagrebu, pokazalo se je koliko vremena treba pelinjoj zajednici da ponovo uspostavi ustaljeni reim temperature i vlage unutar konice nakon kratkog otvaranja poklopca tijekom jeseni i zimi. Ovisno o snazi zajednice, za normalizaciju je bilo potrebno od 2-6 sati, to dokazuje kolika je tetnost nepotrebnog uznemiravanja zajednicu otvaranjem konice (vidi sliku 1). Praenjem vrijednosti temperature,vlage i karakteristine jaine sonograma dobiva se nakon softverske obrade podatak, realna vrijednosti snage pojedine zajednice. Snaga zajednice ne mora biti proporcionalna broju pela u konici, to je i u praksi uoeno kada

4. PELARSKI DANI 2007.

12

brojano manja zajednica sakupi vie meda nego brojano vea zajednica. Realnu snagu ili jainu pelinje zajednice mogue je ovim sustavom izraziti fizikalnim jedinicama . Na slici 4. vidi se vrlo veliko kolebanje vlage i temperature do dana 29.11.2006.kada je zajednica prihranjena pogaom. Nakon dodane prihrane, kolebanje vlage i temperature prestaje. Iz ovog je primjera razvidna vanost sustava Apismarin za praksu, koji pravovremeno dojavljuje potrebu pojedine zajednice za dohranom. Primjenom sustava izbjei e se se nepotrebno otvaranje konica, a dohrana e se obaviti samo na konicama ije zajednice za njom imaju potrebu. Tako e se sprijeiti nepotrebno uznemiravanje, racionalizirati troak prihrane i sprijeiti umiranje zajednice od gladi tijekom zimovanja. 4. PELARSKI DANI 2007.

Slika 4. Kolebanje vlage i temperature u konici nakon prihrane zajednice pogaom Razvijena softverska obrada prikupljenih signala, takoer signalizira i nestanak matice iz konice. Dijagram tog stanja vidljiv je na slici 5. ,gdje dana 10.01.2007. u 7h i 46 min poinje kolebanje krivulje, da bi smo 12.01.2007.godine izvrili kontrolu konice i utvrdili nestanak matice. Sustav ovu pojavu prepoznaje kao alarmni signal kojeg e pelar dobiti i putem SMS-poruke na svoj mobitel.

Slika 5. Dijagram snimljen u zajednici nakon nestanka matice

13

Slike 4,6 i 7 prikazuju primjer obraenog sonograma koji rezultira frekventne karakteristike i spektralne analize snimljenog signala. Razvijeni softver sustava Apismarinpri obradi podataka analizira sve navedene i prikazane vrijednosti i pelaru na njegovu web stranicu daje jednostavnu uputu razumljivu i onima sa slabijim znanjem informatike, npr.u konici 15 nema matice,ili prihrani konice 9,12 i 120,ili rojevno raspoloenje pojavilo se je u konici 3 i 122.

4. PELARSKI DANI 2007.

Slika 6. Sonogrami koji rezultiraju frekventne karakteristike i spektralne analize snimljenog signala Sustav se razvija za pelarske potrebe, no vjerojatno e u budunosti imati iru primjenu u drugim podrujima poljoprivrede, umarstva i biologije (vidi sliku 7.).

14

4. PELARSKI DANI 2007.

Slika 7. iroki spektar mogue primjene sustava Apismarin Ve smo sada ostvarili cilj da pelar ima bolji uvid i mogunost praenja stanja na pelinjaku i konicama i u vrijeme kada se tamo ne nalazi fiziki, to e promijeniti sigurnost pelarenja, osobito kod selidbenih i manje iskusnih pelara. Znanosti smo dali mogunost egzaktnog opaanja i obrade podataka bez da se remeti stanje pelinje zajednice. Uvjeren sam da smo ovim sustavom i metodom u mogunost odgovoriti na mnoge nepoznanice iz ivota pela i drugih kukaca.

15

AMERIKA GNJILOA NOVI POGLED NA STARU OPASNOST dr. sc. ekulja Damir1, dr. sc. Lakti Zdravko2
Camelusd.o.o., Rose Leard 10, Rijeka lan urednitva Hrvatske pele i proizvoa matica; Radnika 2, eerana, Beli Manastir
1 2

Posljednjih godina o amerikoj gnjiloi se ne uje previe. Izgleda kao da je ta do nedavno glavna poast u pelarstvu ovih krajeva, nestala ili bar da je prestala biti opasnom prijetnjom. Iako je po inerciji ostala u zakonodavstvu vezanom uz bolesti pela, gotovo sasvim je nestala iz pelarskih predavanja i openito iz zanimanja pelara. Koliko je to opravdano i treba li ju zaboraviti ili ne, pojasniti e slijedei tekst. Iako se bolest naziva amerika gnjiloa, to zapravo nema veze sa amerikim kontinentom, jer je prisutna i u brojnim drugim dijelovima svijeta. U narodu su ju jo nazivali i pelinja kuga a u literaturi se nalazi i pod nazivom opaka gnjiloa. Uzronik amerike gnjiloe je Paenibacillus larvae, tapiasta bakterija, koja tvori vrlo otporne spore. Spore se unose u organizam prijemljivih liinki hranom. Razlog da bolest nije nanijela vie tete pelarstvu lei prvenstveno u tome da se liinke mogu zaraziti boleu uglavnom samo u dobi do dva dana. Starije liinke se teoretski takoer mogu zaraziti, ali broj spora potrebnih za infekciju se toliko povea, da u praktinim uvjetima ne dolazi do njihovog oboljevanja. Nakon unoenja spora u organizam prijemljive liinke, one dospijevaju u srednje crijevo, koje je u toj fazi razvoja liinke jo zatvoreno. Tijekom prvog dana od unosa, iz spora se razviju vegetativni oblici uzronika. Oni su vrlo osjetljivi na antibiotike i sulfonamide, pa se na njihovom unitavanju bazira lijeenje bolesti u njenoj ranoj fazi. Razvoj sekundarnih infekcija koje bi se mogle razviti u oboljeloj liinci, sprijeen je antibiotikom, kojeg lui Paenibacillus larvae (Woodrow, 1942) Vegetativni stadiji prodiru kroz stijenku srednjeg crijeva pela i tijekom narednih 9 do 11 dana toliko se razmnoe u tijelu zaraene liinke, da iskoriste sve njene hranjive tvari, te zbog pomanjkanja uvjeta za razvoj masovno prelaze u sporogeno stanje. U svakoj pojedinoj liinci na taj se nain razvije do 2,5 milijardi spora (Sturtevant, 1932). Budui da su u toj dobi liinke ve poklopljene, one masovno ugibaju u fazi poklopljenog legla, po emu su nekad ameriku gnjilou svrstavali u tzv. bolesti poklopljenog legla (Tomaec, 1955). Tek u toj fazi bolest se u praksi moe prepoznati, jer se na poklopljenom leglu uoavaju rupice, koje izgrizaju pele kada primjete da je liinka uginula pod poklopcem (Holst, 1946). Ponekad pele mogu prepoznati bolest neposredno nakon uginua liinke, te ju izbaciti iz konice dok razvoj uzronika nije zavren, pa se ne razvijaju kliniki simptomi bolesti. Ukoliko je pak razvoj uzronika zavren, sadraj uginulih liinki pretvara se u gnjecavu masu, koju pele istaice uz veliki napor pokuavaju izbaciti.

4. PELARSKI DANI 2007.

16

Pri tome dolaze u kontakt sa desetinama miliona spora, koje kasnije, kada pele istaice postanu generacijskom sukcesijom poslova u zajednici, hraniteljice legla, dospijevaju u srednje crijevo novih prijemljivih liinki. to vie napora pele uloe u pokuaj izbacivanja gnjecavih liinki, to vie spora ire po svim dijelovima konice. Ne samo da se tako zaraavaju nove liinke, ve se spore uzronika ire i po vosku, drvenim dijelovima konice, a dolaze i u med. esto se u medu nalaze spore i u sluajevima kada nema klinikih simptoma bolesti, tako da je jedan od najopasnijih naina irenja bolesti u praksi, prihrana pela pogaama ili sirupom napravljenim od meda. Tako se vrlo brzo bolest moe proiriti na cijeli pelinjak, odnosno na sve zajednice pelarstva na kojem se primjenjuje ta praksa. Kada zdrave odrasle pele pojedu med, i spore dospiju iz mednog mjehura u crijevo, one su u praksi izgubile znaenje u prijenosu bolesti. Naime, odrasle pele izmet izbacuju u letu u prirodi, te su tako izbaene spore unato njihovoj izuzetnoj otpornosti, izgubljene. U pelinjoj zajednici dolazi do zaraavanja sve veeg broja liinki. Istovremeno odrasle pele postupno umiru, pa tako i najsnanije zajednice postaju slabii i na kraju odumiru. Takve zajednice u jednom periodu imaju ne samo puno mrtvog legla ve i viak slobodnih odraslih pela, koje budui da ne trebaju gubiti energiju za ishranu legla, esto uspijevaju sakupiti zavidne zalihe meda. Nastupanjem bespanog razdoblja takvi slabii ne pruaju otpor grabei, te se na pelinjaku i u okolici javlja epidemija amerike gnjiloe. Pojavi bolesti pogoduje i sam ovjek. Bolest se sporadino javlja i u sluajevima kada se staklenke sa zaraenim medom bacaju u kontejnere za smee koji su dostupni pelama iz okolice. Na taj se nain bolest iri na velike daljine, jer se spore bolesti esto nalaze i u medu koji se nalazi u prodaji. Staklenke sa takvim, esto uvoznim medom, na kraju najee zavre na mjestima dostupnim pelama, koje ih u potrazi za hranom do kraja poiste. Sam pelar esto nesvjesno prenosi bolest odlaganjem okvira na pelinjaku, nepravilnim radom prilikom vrcanja, odnosno uvijek kada pele dolaze u kontakt sa otvorenim medom. esta je i pojava nepravodobnog prepoznavanja bolesti, kada pelar okvire iz zaraene oslabljele zajednice sam porazdijeli po pelinjaku pomijeavi ih sa zdravima. Pojava i irenje amerike gnjiloe su nepredvidljivi, te stoga davanje antibiotika u preventivne svrhe nema znanstvenog opravdanja. Osim to se na taj nain rezidue antibiotika nalaze u medu, inei ga neprikladnim za ljudsku ishranu, ne postie se ni oekivana profilaktika zatita pela. Profilaktine mjere koje se preporuuju imaju smisla samo ako se provode prije pojave bolesti. U sluajevima kada se bolest pojavi, treba ju sanirati ovisno o stupnju zaraze, jaini zajednice, kvaliteti konice i godinjem dobu. Openito se smatra da zajednice koje su vrlo oslabile, koje su u starim i jeftinim konicama, treba unititi, a druge, koje ima smisla spaavati, treba sanirati na nain da se uniti izvor zaraze i onemogui pelama hraniteljicama legla da dou u kontakt sa sporama uzronika bolesti (Ritter,1996).

4. PELARSKI DANI 2007.

17

esto se kao profilaktika metoda preporuuje pretresanje pela. Danas se to radi na slian nain kako se formiraju paketni rojevi. Matice zajednica koje ulaze u takav tretman se stave u transportne kavezie, a pele se pretresu u rojeve sanduke na nain da ukupna teina pela u roju bude ujednaina prema potrebama pelarstva ovisno o godinjem dobu kada se metoda primjenjuje. Ukoliko se bolest uoi rano u proljee, tada se tako prikupljene pele mogu staviti u nove ili dezinficirane konice, koje su ispunjene samo satnim osnovama. U to vrijeme, teina roja moe biti oko 1,5 kg. Kako sezona odmie, nagon za izgradnjom saa se smanjuje, a poveava se i ukupan udio trutova u takvom umjetnom roju. Stoga se ukupna koliina pela poveava na oko 2.5 kg, a udio satnih osnova u odnosu na zdravo izgraeno sae se postupno smanjuje. Pojava recidiva je vrlo esta, jer su spore nevidljive golim okom, pa se sve radi na slijepo. Kao to nije sigurno da kada se brie praina u poznatoj sobi sa povezom preko oiju poneki dio namjetaja nee ostati previen, tako postoji i velika vjerojatnost da e na pelama dostupnom mjestu zaostati natkritina koliina spora uzronika amerike gnjiloe nakon provedene sanacije i dezinfekcije. Stoga treba razumno sanirati sve ono to je moglo doi u doticaj sa sporama i bolje je pretjerati u efikasnosti nego dopustiti i najmanji propust. Nakon to su sve pele iz zaraenog pelinjaka smjetene u rojeve sanduke, treba ih spremiti na tamno, hladno i prozrano mjesto (npr. u podrum). eli li se pele razmjestiti na istom pelinjaku, treba ih drati u tami tri dana, kako bi izgubile orjentaciju, ili ih se moe ve narednog dana dislocirati na najmanje tri kilometra udaljenu novu lokaciju. Tijekom navedenog razdoblja pele treba prihranjivati eernim sirupom u vodenoj otopini 2:3. U takav sirup nije potrebno stavljati antibiotike ili druge lijekove, jer oni i tako ne djeluju na spore uzronika amerike gnjiloe, a ni vegetativni oblici se ne mogu razviti u probavnim organima odraslih pela. Ono to je bitno je dopustiti pelama dovoljno vremena da potpuno probave sadraj hrane iz mednog mjehura. Iako postoji teoretska opasnost da je dio spora zaostao na dlaicama nogu i tijela pela iz zaraenih konica, vjerojatnost da e se njima bolest proiriti u novoj sredini je zanemariva. Treba meutim paziti da trunje iz zaraenog rojevog sanduka ne zavri u novoj konici. Stoga je najbolje pele prebaciti na nain da spontano same uu u novu konicu (npr.preko kartonskog papira ili daice prislonjene na leto). Maticu se pelama moe dodati odmah nakon to su stavljene u novu konicu. Naime, od trenutka kada se matica oslobodi i pone nesti jaja, proi e dovoljno vremena da pele u svojim mednim mjehurima vie nee imati spore uzronika amerike gnjiloe. Lijeenje amerike ne provodi se u mnogim zemljama (ukljuujui i nau), jer rezidue medikamenata esto zaostaju u medu, inei ga tako nepodobnim za ljudsku ishranu. Isto tako, bolest se samo privremeno rijei, jer lijekovi djeluju samo na vegetativnu formu uzronika, dok spore preivljavaju i nakon prestanka terapije ponovo izazivaju bolest. Nepravilnom i nestrunom primjenom medikamenata (antibiotika i sulfonamida), ne samo da se bolest ne sanira, ve se postie i rezistencija (otpornost) pojedinih sojeva uzronika prema pojedinim lijekovima. Stoga je bitno da ako se provodi lijeenje to bude pod nadzorom strunjaka.

4. PELARSKI DANI 2007.

18

Najbolji rezultati postiu se kombinacijom medikamentozne terapije i opisanog pretresanja pela. U svakom sluaju treba raunati na to da je naredne sezone mogua ponovna pojava bolesti. Epidemiologija amerike gnjiloe moe se podijeliti u dvije osnovne kategorije: epidemiologija unutar-zajednice i epidemiologija izmeu-zajednica (Ratnieks, 1992). Kod irenja bolesti unutar iste zajednice, razmotriti emo aspekt distribucije spora uzronika preko tzv. socijalnih kontakata. Razmotriti emo i to se dogaa sa koncentracijom spora u mednim mjehurima pojedinanih pela tijekom razliitih perioda digestije hrane koja je prethodno bila kontaminirana poznatom koncentracijom spora Paenibacillus larvae (ekulja, 1996). Iako postoji vie metoda za odreivanje broja spora Paenibacillus larvae u uzorcima meda, one se ne mogu koristiti za odreivanje broja spora u mednim mjehurima pela, jer se radi o premalim koliinama. U tu je svrhu bilo potrebno modificirati metodu koju su opisali Ritter i Kiefer (1993), kako bi se kroz broj kolonija uzronika, izraslih na specijalnoj hranjivoj podlozi, moglo posredno utvrditi koncentraciju spora u svakom pojedinom mednom mjehuru. Pokusima je utvreno (ekulja, 1996) da se tijekom prijenosa sporama kontaminirane hrane unutar konice, koncentracija spora u hrani ne smanjuje, ve ostaje konstantna i to bez obzira na razinu njihove koncentracije. Isto je tako utvreno da tijekom procesa probave hrane iz mednog mjehura, ne dolazi do filtracije spora, odnosno da one zajedno sa hranom direktno ulaze u probavni trakt, odakle bivaju izbaene u prirodu, ne predstavljajui vie realnu opasnost za reinfekciju. To je utvreno mjerenjem koncentracije spora u preostalom sadraju mednih mjehura pela nakon proticanja odreenog perioda vremena. Kod irenja bolesti izmeu pelinjih zajednica (od konice do konice, ili od pelinjaka do pelinjaka), razmotriti e se mogunost irenja sa aspekta zalijetanja pela, unutar zdravih i oboljelih pelinjih zajednica, te u odnosu na razliitu dob pela (ekulja 1996). Iako se zna da je grabe najvaniji uzronik irenja amerike gnjiloe, a donedavno se smatralo da zalijetanje tu tek teoretski moe sudjelovati, danas se zalijetanju takoer pripisuje znatna uloga, posebice ako se zna da je esto zalijetanje prethodnica grabei (Fresnaye, 1963). Pokusima nije utvreno da se pele signifikantno vie zalijeu iz zajednica koje su zaraene amerikom gnjiloom u odnosu na one koje nisu, ali je u mednim mjehurima pela iz konica sa izraenim klinikim simptomima bolesti, kao i na uzorcima peluda iz njihovih koarica na nogama, utvrena dovoljna koncentracija spora Paenibacillus larvae, za izazivanje bolesti ukoliko bi doli u kontakt sa prijemljivom liinkom (ekulja, 1996). Kako je istovremeno utvreno i da se spore nesmetano prenose socijalnim kontaktima unutar zajednice, logino se moe zakljuiti i da postoji realna opasnost da prilikom preuzimanja hrane od takve zaletjele pele, ona dospije u medni mjehur hraniteljice, te se tako zaraza proiri na novu zajednicu. Novim spoznajama u irenju amerike gnjiloe ustanovilo se da ne dolazi do filtracije spora Paenibacillus larvae tijekom njihovog prolaska kroz medni mjehur, te da socijalnim kontaktima pele prenose spore kako unutar, tako i izvan konice.

4. PELARSKI DANI 2007.

19

Zalijetanje pela je opasnije za irenje bolesti nego se to ranije mislilo. (ekulja 1996) Pri tome treba uzeti u obzir da se ne zalijeu samo pele koje se vraaju sa pae i koje u svojim mednim mjehurima imaju uglavnom nektar, ve se dobrim dijelom zalijeu i pele u dobi orjentacijskih letova, koje u mednom mjehuru uglavnom imaju med iz vlastite, potencijalno zaraene konice. Sa aspekta praktinog pelarenja, to znai da u spreavanju irenja amerike gnjiloe unutar zajednice, naroitu panju treba posvetiti spreavanju unoenja sporama kontaminirane hrane u medne mjehure pela, jer one, nemaju mogunost filtriranja ili drugog naina smanjivanja koncentracije spora u mednom mjehuru, ve ga socijalnim kontaktima ne selekcionirano ire na sve lanove zajednice. Kod prijenosa zaraze izmeu zajednica treba raunati na to da se bolest iri i zalijetanjem pela. Na smanjivanje zalijetanja moe se utjecati pravilnim razmjetanjem konica na pelinjaku, farbanjem poletaljki i nastavaka raznim bojama i sl. Sve te mjere ne garantiraju da do pojave bolesti nee doi. Smatra se da je danas najefikasnije oruje u suzbijanju amerike gnjiloe (uz provoenje zoohigjenskih mjera na pelinjaku), koritenje matica selekcioniranih na ovu bolest. Selekcionirane pele, naime imaju vrlo razvijen nagon za ienje, te one u ranoj fazi bolesti prepoznaju uginule liinke i izbace ih iz konica prije njihovog raspadanja u gnjecavu masu, te tako sprijee manifestaciju klinikih znakova bolesti. U dananje vrijeme, kada je lijeenje amerike gnjiloe u brojnim zemljama svijeta zabranjeno, to je vjerojatno i najbolja mjera koju pelar moe sam poduzeti na svojem pelarstvu. Literatura:
Fresnaye, J. (1963): Les erreurs dorientation des abeilles (derive) dans les rucher moderne. Abeille 6, 185-200. (franc.) Holst, E.C. (1946): A simple field test for American foulbrood. Amer. Bee 86, 14, 34. (eng.) Ratnieks, F.L.W. (1992): American foulbrood: the spread and control of an important disease of the honey bee. Bee Wld.73, 177-191. (eng.) Ritter, W. (1996): Diagnostik und Bekmpfung der Bienenkrankheiten. Gustav Fischer Verlag Jena. Stuttgart. (njem.)

4. PELARSKI DANI 2007.

Ritter, W. i B. Kiefer (1993): Eine Methode zum Nachweis von Bacillus larvae in Honigproben. Tierrztl. Umsch. 48, 806-811. (njem.) Sturtevant, A.P. (1932): Relation of commercial honey to the spread of American foulbrood. J.Apic.Res. 45, 257-258. (eng.) ekulja, D. (1996): New aspects in epidemiology of Bacillus larvae infection by Apis Mellifera Carnica Pollman. Doktorska disertacija. Veterinrmedizinischen Universitt Wien. (eng.) Tomaec, I. (1955): Bolesti pela. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb. (hrv.) Woodrow, A.W. (1942): Suscepitibility of the honey bee larvae to the individual inoculations with spores of Bacillus larvae. J. Econom. Entomol. 35, 892-895. (eng.)

20

PROGRAM SELEKCIJE PELA NA TOLERANTNOST NA VAROOZU NA OTOKU UNIJE

4. PELARSKI DANI 2007.

Drai Maja1, Duvnjak, G.1, Bubalo Dragan2, Buchler R.3, Winfried, D.4, Pechhacker Herman5 i Kezi Nikola2.
Hrvatski stoarski centar, Ilica 101, Zagreb Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25, Zagreb 3 Landesbetrieb Landwirtschaft Hessen, Bieneninstitut Kirchhain, Erlenstrasse 9, 35274 Kirchhain 4 Honigerzeugergemeinschaft Mecklenburg-Vorpommern w.V., Wittenburger Str. 3, 19246 Bantin, Germany 5 . ACA, Austrian Carnica Association, Lunz am See, Austija
1 2

Pelinji nametnik Varroa destructor prisutna je na prostoru Hrvatske gotovo trideset godina. Odrasle enke ive i parazitiraju na odraslim pelama siui hemolimfu, a jaja polau u pelinje leglo. Razvoj iz jajeta do odrasle grinje odvija se u poklopljenom pelinjem leglu. Napadnute kukuljice izgube 15-20 % mase, a ako se razviju do odrasle pele, onda su vidljivo sitnije. ivotni vijek napadnutih pela znatno je skraen, a trutovima je smanjena sposobnost parenja (Sulimanovi i sur. 1995, Bubalo, 1999). U suzbijanju varooze koriteni su razliiti postupci i lijekovi. Utvreno je da varoe vrlo brzo stjeu otpornost prema ee primjenjivanim kontaktnim lijekovima, a ta je otpornost utvrena i prema sisteminim lijekovima. Otpornost nametnika rezultira poveanjem koliine lijeka koja se unosi u konicu. Prisutnost nametnika i koriteni lijekovi poveavaju osjetljivost pelinje zajednice na druge bolesti koje inae ne nanose velike tete. Zbog poveanog rizika od kontaminacije meda i drugih pelinjih proizvoda lijekovima, jednako kao i poveanih trokova zbog potrebe za kontinuiranim lijeenjem, daljnja istraivanja usmjerena su u dva pravca. Jedan je da se nastoje pronai alternativni lijekovi ili metode kojima se smanjuje broj varoa u konici, a drugi pravac je selekcija pela tolerantnih na ovog nametnika. Poznat je itav niz fiziolokih i ponaajnih odlika pela koje omoguuju kontrolu razvoja i irenja varoe, tako npr. Apis cerana izvorni domain ovog nametnika se brani pojaanim nagonom za ienjem i samoienjem tijela, odnosno ienjem napadnutog legla. Jo je 1936. godine utvreno da pele mogu biti selekcionirane na tolerantnost na ameriku gnjilou i na akarozu. Posljednjih godina je utvreno da pele iz takvog uzgoja pokazuju i bolju tolerantnost na varoozu i vapneno leglo (Kefuss i sur., 1996, Woyke, 1989). Od poetka irenja varooze po svijetu, pokrenuta su istraivanja svojstava pogodnih za selekciju na tolerantnost na ovu bolest, kako u Europi, tako i u SAD. Na pelarskom institutu Baton Rouge, Louisiana, provodi se istraivako -

21

selekcijski program s pelama Primorsky. To su europske pele A. mellifera, koje su poetkom 20. stoljea preseljene u istoni dio Rusije. Smatra se da su ove pele najdulje u kontaktu s varoom. Budui da u ovoj regiji nije bilo intenzivne primjene konvencionalnih lijekova, oekuje se da preivljavaju zajednice koje imaju bolje odlike tolerantnosti. Tijekom 1994 godine su vrena istraivanja u Rusiji, te su najbolje matice donesene u SAD, gdje se od tada provodi daljnja selekcija na tolerantnost. Matice ovih pela testirane su u Njemakoj zajedno sa selekcijama pela njemakih instituta i usporeene su sve relevantne odlike. Pele Primorsky su pokazale bolje odlike u tolerantnosti na varoozu, ali bioloke i gospodarske odlike nisu bile izraene. Za uzgoj pela tolerantnih na varoozu bitno je iskoristiti populacija trutova koja se razvijala u kontaktu s varoom. Matice se pare izvan konice na skupljalitima trutova. Ta mjesta odreena su okolnim reljefom i lokalnim termikim uvjetima (Ruttner i Ruttner, 1972). Parenje truta i matice odvija se u zraku za vrijeme leta. Zbog injenice da se matica pari s vie od 20 trutova, na skupljalitu trutova postoji velika meusobna konkurencija. U toj konkurenciji kondicija truta je vrlo vana za uspjeh prenoenja njegove genetske informacije. Trutovi koji su se razvijali iz stanica u kojima se razmnoavala varoa puno su slabije vitalni, te na klasinim oplodnim stanicama nemaju mogunost oploditi matice zbog velike konkurencije trutova iz lijeenih zajednica. Mogunost iskoritavanja ovih trutova je ograniena ili na umjetno osjemenjivanje ili na izmjetanje oplodnih stanica na podruja izolirana od drugih pela (Moritz, 1994; Bubalo, 1999). Veina europskih pelarskih instituta je u proteklih dvadeset godina pokrenula istraivanja u pravcu nalaenja moguih mehanizama na tolerantsnot na varoozu, odnosno selekciju na poznate mehanizme. Jedan od ciljeva istraivanja zapoetih 1999 godine na otoku Unije, bio je utvrditi postoje li razlike izmeu ispitivanih selekcija odnosno potvrditi koji je put selekcije na tolerantnost uspjeniji. Pokusne zajednice su razmjetene u grupama po 12 zajednica na nenaseljenom dijelu otoka i poetno jednako invadirane nametnikom Varroa destructor, te drane bez primjene lijekova ili postupaka za suzbijanje bolesti. Praenjem preivljavanja zajednica, te istovremeno praenjem brojnosti varoe eljelo se utvrditi koji je mehanizam obrane pelinje zajednice pogodan za selekciju. Pratio se odnos izmeu preivljavanja i odreenih pokazatelja zajednica (smrtnost varoa, nagon za ienjem legla, nagon za meusobnim ienjem, plodnost varoa), te osjetljivost prema sekundarnim infekcijama. Zajednice koje su preivjele imale su manje invadiranih stanica legla. Istovremeno su imale povean nagon za meusobnim ienjem, te moemo zakljuiti da u uvjetima viskoke invadiranosti varoom i bez primjene lijekova zajednice s jae izraenom mehanizmima tolerantnosti mogu preivjeti dulje od 2 godine (graf 1).

4. PELARSKI DANI 2007.

22

4. PELARSKI DANI 2007.

Graf 1. Duina ivota pokusnih zajednica u danima Nakon zavrenih temeljnih istraivanja na europskim linijama pela, na otoku Unije nastavljen je pokus koji je podijeljen na dva dijela istraivaki i primijenjeni. U jednom dijelu se nastavljaju znastvena istraivanja po istim principima kao i u ranijoj fazi projekta. Pokusne zajednice su osnovane s maticama porijekom iz zajednica koje su imale najbolje preivljavanje, te najbolje bioloke i proizvodne pokazatelje. Zajednice se dre bez primjene lijekova ili postupaka za suzbijanje varooze, te se prate svi pokazatelji otpornosti i preivljavanje zajednica. Preivljavanje zajednica na pokusnom pelinjaku u protekle tri godine je znaajno bolje. Nastoji se odrati stalan broj zajednica, tako da se na mjesto umrlih nasele nove s kerima matica koje su pokazale najbolja svojstva u ranijem razdoblju pokusa. Drugi dio istraivanja usmjeren je prema iskoritavanju dosadanjih rezultata pokusa. Od 2003 godine se na Unijama svake godine uzgoji najmanje 60 matica, koje se nakon parenja testiraju u proizvodnim uvjetima u Njemakoj, Austriji i Hrvatskoj na odlike tolerantnosti, ali i dobre gospodarske odlike. Iz linija koje imaju najbolje ukupne rezultate vri se uzgoj matica namijenjenih za oplodnu stanicu na Unijama. Oplodna stanica je formirana od 50 zajednica u kojima se potie uzgoj trutova. U ovim zajednicama se kontrolira razvoj varoe oduzimanjem okvira s poklopljenim radilikim leglom jednom godinje.

23

Okviri s leglom se stavljaju u konice na izdvojenom pelinjaku. Zajednicama se dodaju izabrane selekcionirane matice. Provede se jednokratno tretiranje protiv varoe timolnim pripravkom kako bi se ujednaio poetni stupanj invadiranosti. Nakon toga se zajednice vie ne tretiraju. Ovim postupkom se osigurava da se zajednice razvijaju s podjednakim poetnim brojem varoa. Zajednice formirane od okvira s leglom iz jedne sezone pripremljene su za iduu sezonu kao trutovske. Izraen je protokol o koritenju oplodne stanice na Unijama, to moe pridonijeti irenju tolerantnosti na varoozu na veu populaciju pela. Uzgajvai matica imaju mogunost svoje neoploene matice odnijeti na oplodnju na oplodne stanice na Unijama i u svoje selekcije ugraditi postignute odlike tolerantnosti na varoozu i dobre odlike linija iz kojih su uzgojeni trutovi. Koritenje linija s poveanom tolerantnou na varoozu moe pridonijeti ekonominijem pelarenju s manje lijekova i ouvanom kvalitetom pelinjih proizvoda. Uvjereni smo da je i dio pelara zainteresiran testirati matice registriranih uzgajivaa, oploene na Unijama u svojim proizvodnim pelinjacima. Literatura
Bubalo, D. (1999) Sposobnost parenja trutova (Apis mellifera carnica Poll., 1879) iz zajednica invadiranih grinjom Varroa jacobsoni (Oud., 1904) i zajednica uzgojenih u srodstvu. Disertacija. Agronomski fakultet. Kefuss, J., Taber, S., Vanpoucke, J., Rey, F. (1996) A Practical Method To Test For Disease Resistance In Honey Bees. American Bee Journal. 136(1):31-32. Moritz, R. F. A. (1994). Selection For Varroatosis Resistance In Honeybees. Parasitology Today. 10(6):236-238 Ruttner, H., Ruttner, F. (1972). Untersuchungen ber Flugaktivitt und das Paarungsverhalten der Drohnen. 5. Drohnensammelplatz und Paarungsdistanz. Apidologie 3: 203-232 Sulimanovi, ., Zeba, LJ., Markovi, J. Prepoznavanje i suzbijanje pelinjih bolesti. PIP, Zagreb, 1995 Woyke, J. (1989) Breeding of Honey Bees Resistant to Varroa jacobsoni. American Bee Journal. 1: 21-23

4. PELARSKI DANI 2007.

24

DRESURA PELA ZA OPRAIVANJE VOAKA Break Davor, dipl. ing. agr.

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Odsjek Varadinske upanije Poznato je da voke moraju biti opraene da bi donijele plod. Opraivanje razliitih vonih vrsta postie se razliitim nainima. Zato opraivanje? Voke je potrebno opraivati stoga to su mnoge vone vrste stranooplodne. Bez opraivanja i opraivaa u takvih vrsta praktino ne bi bilo oplodnje. Na taj se nain poveavaju i prinosi i kvaliteta, a time i zarada. Primjerice, jezgriave vone vrste poput jabuke i kruke, kao i neke kotiave vone vrste same po sebi neplodne su (triploidne vone vrste) te da bi donijele plod moraju biti opraene od nekog drugog kultivara (sorte). Poznato je da su za to potrebne medonosne pele, iako tome mogu pridonijeti i drugi insekti (solitarne pele, bumbari, ose,). Zato medonosne pele? Najvaniji razlog jest to to zbog naina ivota (u zajednici) prezimi dovoljan broj pela koje su u vrijeme cvatnje spremne za opraivanje istovremeno, veina se drugih insekata u vrijeme cvatnje tek mora umnoiti (npr. bumbar). Doprinos pela opraivanju voaka! Pela je jedan od najvanijih initelja u stvaranju redovitih i visokih prinosa najrasprostranjenijih vonih vrsta, npr. jabuka, kruka (nije atraktivna vrsta za pele), ljiva, trenja, vinja Postotak opraivanja bilja uz pomo pela vei je za 80 85 % u odnosu na opraivanje uz pomo drugih kukaca. Jedna pela na svom tijelu moe ponijeti oko 100.000 peludnih zrnaca s cvjetova jabuke, te za minutu obie oko 10 cvjetova, a na dan napravi 10 40 izleta. Jedna jaka pelinja zajednica u danu moe posjetiti izmeu 10 i 40 milijuna cvjetova. Pela je najvaniji kukac koji posjeuje trenju jer je trenja entomofilna vona vrsta, a njezin pelud teko se prenosi vjetrom. Kakva je korist za poljoprivrednika, a kakva za pelara? U poljoprivrednoj proizvodnji pelar dobiva samo 20 % direktne koristi od pela, a poljoprivredni proizvoa ima 80 % koristi od pela odnosno opraivanja. Raspored konica unutar vonjaka (susretno opraivanje). Potrebno je naglasiti da je za dobro opraivanje voaka potreban i dobar raspored konica. Konice mogu biti postavljene u blizini vonjaka ili neposredno u vonjaku. Potrebno je znati da broj posjeenih cvjetova opada s poveanjem udaljenosti konice od nasada. Dakle, moe se zakljuiti da zajednice treba postaviti u nasad. Vano je znati i na koji nain ih postaviti jer pelara treba platiti prema broju konica postavljenih u nasad. Najuinkovitije je konice postaviti za tzv. susretno opraivanje, jer jedino na taj nain moemo postii potpuni uspjeh pri opraivanju. U tom nainu vano je da razmak izmeu konica nije vei od 400 m, a pele e se letom u tom radijusu oko svoje konice preklapati s pelama iz susjednih konica te e opraiti 100 % cvjetova. 4. PELARSKI DANI 2007.

25

100 %

75 % 50 % 25 % 25 % 50 % 75 % 100 %

Slika 1. Raspored konica unutar vonjaka (susretno opraivanje) Zato dresura pela? Dresura pela radi se za uspjenije opraivanje biljaka koje imaju manje nektara i koje pelama nisu atraktivne. Jedna dresirana zajednica moe zamijeniti 10 nedresiranih (optimalni broj konica u nasadu) zajednica u opraivanju. Uspjeh opraivanja i oplodnje bolji je ako su zajednice smjetene blie kulturi, odnosno ako su u nasadu koji treba biti opraen. Dresurom postiemo: 1. dobro opraivanje bilja, 2. povean rod i/ili povean postotak plodova extra i prve klase. Kako dresirati pele? Postoje dva naina dresure: 1) Napraviti eerni sirup i u njemu macerirati cvjetove biljke (neki autori govore o cvjetovima kultivara) koju elimo da pele posjeuju. Tako pripremljenu otopinu procijedimo i 1 do 2 dl sirupa dodamo u hranilicu svako jutro prije nego pele ponu izlijetati. Dovoljno je da samo jedna pela prije izleta ode u hranilicu, poprimi miris koji potom socijalnim kontaktom prenese drugim pelama izletnicama te e one posjeivati samo tu vrstu cvjetova (ako se voar pobrinuo da pokosi meuredove u kojima u to vrijeme mogu cvasti i biljne vrste koje su inae atraktivnije pelama). 2) Napraviti eerni sirup i njime poprskati nasad koji elimo da nam pele oprae. To je manje dobar nain jer postoji opasnost da prekinemo cvatnju, a time i oplodnju. Europska iskustva u opraivanju. Opraivanje je agrotehnika mjera bez koje je nezamisliva biljna proizvodnja i kao takva plaa se pelaru po unajmljenoj konici. Trokove snosi vlasnik poljoprivrednih povrina (neke drave subvencioniraju ove

4. PELARSKI DANI 2007.

26

trokove). Proizvoai su duni do tono odreenog datuma prijaviti povrine pod nasadima za opraivanje te navesti koliko zajednica planiraju rabiti za ovu agrotehniku mjeru. Prije opraivanja pelar i vlasnik povrine potpisuju ugovor kojim se reguliraju prava i obveze i pelara i poljoprivrednika. Ugovorom se regulira cijena opraivanja po konici (u nekim dravama cijena opraivanja standardna je za sve proizvoae). Obveze pelara: 1. dovoz zajednica dogovoriti mjesec dana unaprijed, 2. redovito obilaziti pele, a u sluaju loeg vremena prihranjivati ih, 3. postaviti higijensko pojilite, 4. obvezatno se pobrinuti za pele ako se najavi tretiranje povrine sredstvima za zatitu bilja, 5. odvoenje zajednica u zakazanom terminu. Obveze vlasnika parcele: 1. dovoz zajednica dogovoriti mjesec dana unaprijed, 2. ne smije primjenjivati sredstva za zatitu bilja tijekom cvatnje, odnosno tijekom boravka pela na povrini, 3. ako mora tretirati, obvezatno treba obavijestiti pelara kada e i kojim sredstvima tretirati, a tretirati smije samo uz odobrenje i preporuku fitopatologa (neto kao na IPP u sklopu HZPSS-a), 4. osigurava bolju posjeenost kulture tako da pokosi meuredni prostor, u kojem u to vrijeme mogu cvasti biljke koje su atraktivnije pelama, 5. odvoenje zajednica najaviti 48 sati unaprijed. Pele kao opraivai poveavaju prinose: - jabuka 4 do 5 puta - kruaka 2,5 do 10 puta - vianja vinje 4 do 12,5 puta - jagodastih kultura 4 do 5 puta. OPRAIVANJE DRESIRANIM PELAMA TREBA BITI OBVEZNA AGROTEHNIKA MJERA? ISPLATIVOST OPRAIVANJA NIJE UPITNA - TREBA JU SAMO PRIMIJENITI.

4. PELARSKI DANI 2007.

27

TRINA SVOJSTVA PELINJIH PROIZVODA mr. sc. Horvat Slavko

Pelarska udruga Pela Osijek 1. Znaaj trinih svojstava pelinjih proizvoda Krajnji potroa pelinjih proizvoda od ponuenih oekuje u najmanju ruku jako puno, meutim samo jedan proizvod s njegovog aspekta treba zadovoljiti taj cijeli niz elja uz naravno prihvatljivu i po mogunosti nisku cijenu. Stoga proizvoa ve kod ideje o stvaranju proizvoda mora uvelike voditi rauna o njegovim svojstvima, jer to ih proizvod ima vie vee su anse zadovoljenja zahtjeva potroaa. Ovom emo prigodom govoriti o onim svojstvima proizvoda pelinjih tvrtki koja su s trinog aspekta vrlo vana. Kada bi smo kakvom pelaru ili korisniku meda postavili pitanje koje je osnovno svojstvo meda, odgovor bi zasigurno bio brz i odmjeren med se koristi kao hrana i lijek. Rekli bi smo da je odgovor toan. Meutim, da li su ta dva vana i dobro poznata svojstva meda dovoljna distributeru pelinjih proizvoda, odnosno meda, za njegov uspjean trini plasman, odgovor je negativan. Okruenje koje ini trite, zakonska regulativa u okviru gospodarskog sustava, i mnotvo drugih elemenata jednostavno i od takvog proizvoda kao to je med, trai cijeli niz svojstava koja su i za tradicionalno cijenjeni med, na tritu itekako znaajna. Rije je o nizu svojstava koja medu daju veu ili manju konkurentnost, prepoznatljivost kod potroaa u odnosu na konkurenciju i u konanici utjeu na odluku o kupnji. U cilju pojanjenja reenog navodimo ope prihvaenu shemu, podjele svojstava proizvoda a koja apsolutno upuuje i na niz znaajnih svojstava koje jednostavno moraju udovoljavati i pelinji proizvodi namijenjeni tritu. Dakako konkurentnost pelinjih proizvoda smanjuje se s nedostatkom nekih od navedenih svojstava (Slika 1.). Kako je trite pelinjih proizvoda u nas jo uvijek u fazi prilagodbe razvijenim europskim i svjetskim tritima razumljivo je da ga jo uvijek karakterizira poprilian nered. Potrebita zakonska regulativa tek se donosi, a potom slijedi prilagodba trinih subjekata toj regulativi, kao i trinom automatizmu. Dakle, brze promjene nisu mogue niti su uinkovite, no pozitivni pomaci ipak postoje i predstavljaju naznake da je jedini put razvoja hrvatskog pelarstva preko dobro ureenog trita i uvaavanja njegovih zakonitosti. Imajui prigodu pratiti viegodinje ocjenjivanje pelinjih proizvoda u Osijeku i kao lan ocjenjivakog tima, vidljiv je znaajan napredak djela pelarskih tvrtki u vezi s nizom novih trinih svojstava svojih proizvoda koja im daju novu dimenziju marketinke kvalitete. Naravno, otvoreno europsko trite, s eljom za lanstvom u Uniju predstavljaju dodatni motiv pelarskim tvrtkama da svoje proizvode kompletiraju sa gotovo svim svojstvima koja e ih initi konkurentnim i na zahtjevnom europskom i svjetskom tritu. Hrvatski medovi s obzirom na nae zemljopisne, klimatske i pedoloke karakteristike imaju niz komparativnih prednosti u odnosu na ostale medove u svijetu, odnosno mnogo su bolje kvalitete, koju naalost ponekad nai pelari sami naruavaju neadekvatnom zdravstvenom zatitom pela, to je lako utvrditi kemijskom analizom, koja bi morala biti redovita. Navedeno ukazuje

4. PELARSKI DANI 2007.

28

na mogunost da i sam pelar svojim neznanjem spomenute prednosti pretvori u znaajan nedostatak, jer tako visoka upotrebna svojstva naeg meda pretvara u neto beskorisno i neupotrebljivo.
SVOJSTVA PELINJIH PROIZVODA OPA UPOTREBNA: -Korisnost -bezopasnost -laka upotrebljivost PROPISANA: -Zatienost -ostale norme OSNOVNA UPOTREBNA: - cjelovitost - raznovrsnost upotrebe - trajnost ESTETSKA: - izgled ambalae - cijena - dizajn etikete - izbor boja TEHNIKA: - koliina - sigurnost sadraja - ambalani materijal POSEBNA ESTETSKA: - privlanost - dostupnost sadraja - ime proizvoda - amblem tvrtke EKONOMSKA: - realizacija - dohodovnost

4. PELARSKI DANI 2007.

Slika 1. Neka od moguih trinih svojstava pelinjih proizvoda 1..1. Pakiranje i ambalaa kao vaan dio politike proizvoda Razvoj ambalae i naina pakiranja pelinjih proizvoda sastavni je dio procesa razvoja proizvoda. Kao i kod svih drugih dobara tako i kod ambalairanja pelinjih proizvoda ambalaa ima dvije osnovne funkcije: a) zatitu proizvoda (u procesu skladitenja, prijevozu, manipulaciji i slino) b) unaprjeenje prodaje (u izlaganju pelinjih proizvoda, tj. kao instrumentu u komuniciranju s tritem, kao faktoru zatite okoline i slino) Pakiranje pelinjih proizvoda treba odgovarati potrebama i zahtjevima potronje u pogledu naina ambalairanja, primjene ambalanih materijala, veliine jedinice proizvoda u maloprodaji, hotelijerstvu i slino. Dakle, med i mnogi drugi pelinji proizvodi kao visoko kvalitetni prirodni proizvodi zasluuju i primjerenu ambalau koja se poput ambalairanog sadraja odlikuje visokim standardima kvalitete, kvalitetom dizajna te posebice visokim ekolokim svojstvima. Iako je za pakiranje roba namijenjenih razmjeni pa tako i pelinjih proizvoda vrlo vano poznavati navike potroaa, treba brinuti i o vaeim propisima u nas ili zemlje u koju planiramo izvoz te ih strogo potivati (postojea zakonska regulativa u nas, propisi meunarodne

29

regulative - europska federacija o ambalai). Zakonska regulativa u nas sve znaajnije pelarske proizvode do krajnjih potroaa usmjerava (distribuira ) preko manjih i veih trgovakih sustava, a za takav oblik prodaje posebno je vaan promotivni element ambalae pelinjih proizvoda. Ponuditelj zapravo nastoji svoj med istaknuti krajnjem potroau u odnosu na konkurenciju pomou drugaije dizajnirane ambalae, dakle, drugaijim oblikom, bojom crteima i slino. Jasno, u svakom sluaju treba uvaavati kulturoloke komponente svakog trita, dakle naeg i stranog. 1..2. O znaaju etiketiranja pelinjih proizvoda Iako zakonodavstvo odreene zemlje odreuje razliite informacije koje etiketa nosi, poput zemlje podrijetla, imena proizvoaa proizvoda, teini, opisu sadraja itd. Etiketa s marketinkog aspekta predstavlja vaan element komuniciranja s potroaem. Proizvoai pelinjih proizvoda etiketu mogu koristiti i kao sredstvo poticanja na kupnju i kao sredstvo za objanjenje ( barem ukratko ) upotrebnih svojstava odreenog pelinjeg proizvoda, ime e se poveati zadovoljstvo potroaa. Primjer takvih informacija su: - med iz vlastitog pelinjaka - med proizveden na prirodnom zatienom podruju - prirodni med kristalizira - sastav meda - trajnost itd. Vrlo je vano da je etiketa kreativno dizajnirana, te da kao takva poslui promociji prodaje samog proizvoda. U tu se svrhu koriste kao osnovni elementi etikete tekst i slika u razliitim odnosima i bojama koje zapravo upuuju na odgovarajua svojstva pelinjih proizvoda, ali i uvaavaju zahtjeve kupca. 1..3. Cijena kao instrument marketinke politike pelarske tvrtke Cijena kao novani izraaj vrijednosti proizvoda kojeg pelarska tvrtka nudi na tritu jedan je od najosjetljivijih elemenata njene marketinke politike. Ona se mijenja pod utjecajem razliitih faktora, ali u isto vrijeme promijene cijena utjeu na obim prodaje, a prema tome i na dobit pelarske tvrtke. Bez obzira na poslovnu strategiju pelarske tvrtke njene cijene ipak ovise o nekoliko skupina faktora od kojih treba posebno istaknuti slijedee: - utjecaj vrijednosti ili korisnosti odreenog proizvoda pelarske tvrtke - utjecaj trokova - utjecaj konkurencije na tritu - marketinke metode kojima se pelarska tvrtka moe sluiti pri lansiranju proizvoda na trite

4. PELARSKI DANI 2007.

30

- odreene postavke institucionalnih mjera koje pelarska tvrtka treba uvaavat kod formiranja cijena - te mnogi drugi faktori Upotrebna svojstva marketinki oblikovanog proizvoda pelarske tvrtke mogu utjecati na potpunije zadovoljstvo krajnjeg potroaa toga proizvoda, to znai da e ga potroa odabrati u mnotvu konkurentnih proizvoda uz istu ili ak i viu cijenu. Uspjena ideja o ambalairanju pia na bazi meda s prigodnom bocom i ukusno ukomponiranim aama apsolutno poveava upotrebna svojstva ponuenog proizvoda, ali i pobuuje pozornost kupca koji je koji je spreman kupiti proizvod moda i po neto vioj cijeni. Naalost, u naoj gospodarskoj praksi, pa i u pelarskoj proizvodnji takozvani intputi odnosno ulazne veliine koje ine trokovi proizvodnje odreenih proizvoda jo uvijek predstavljaju polaznu osnovu za formiranje prodajnih cijena pelinjih proizvoda. Kako je naa pelarska proizvodnja po jedinici proizvoda jo uvijek preskupa, te ako uzmemo u obzir visoke trokove u radu distributivno preraivakih tvrtki, onda je jasno da kalkulativni modeli formiraju vrlo visoke maloprodajne cijene pelinjih proizvoda u nas. Stoga mogue snienje cijena na naem pelarskom tritu, uvelike ovisi i o daljnjoj racionalizaciji unutar postojeih proizvoako distributivnih sustava u nas. Naravno, da kod gotovo identinih upotrebnih svojstava nekog proizvoda kojeg nudi vie konkurentnih ponuaa, odluka o kupnji usmjerena je najee na proizvod s niom cijenom. U tom sluaju cijena je presudan faktor kod odabira proizvoda primjerice teglice meda. Takoer, treba rei da znaajan utjecaj na cijenu ima i takozvana trina konkurencija, to jest broj pelarski tvrtki koje se s odreenom ponudom bore za plasman svojih proizvoda na tritu. Vei obim identine ponude prema zakonu ponude i potranje sigurno utjee na mogui pad cijena pelinjih proizvoda, a manja ponuda u danom momentu utjee upravo suprotno, na mogui porast postojeih cijena. Meutim, kako je marketing vrlo perfidna poslovna filozofija cijene koje se mogu formirati u odreenim trinim situacijama mogu biti gotovo i nerazumne (ekstremno visoke ili niske), no one ipak mogu imati odreeni znaaj na poslovni uspjeh u nekom vremenskom periodu. Tako primjerice kod lansiranje novog proizvoda pelarske tvrtke, cijene mogu biti nie od konkurentnih (to je ak i uobiajeno), ili pak na temelju marketinkih promiljanja ponua moe pobuditi pozornost na ekskluzivnost svog novog proizvoda i s ekstremno visokom cijenom. Na kraju ove kratke analize moguih utjecaja na formiranje cijena pelinjih proizvoda treba istai da nae jo uvijek nerazvijeno trite pelinjih proizvoda zahtjeva pomo u vidu takozvanih interventnih mjera dravnih institucija, no, daljnji je razvoj mogu jedino preko institucija trita, dakle pod veim utjecajem preferencije potroaa pelinjih proizvoda u nas. 2. Distribucija i plasman pelinjih proizvoda U trino orijentiranoj politici pelarske tvrtke funkcija prodaje i distribucije predstavlja znaajne poslove i zadatke u provedbi marketing programa tvrtke. Prodaja treba da realizira one mogunosti koje joj prua trite, to znai da je njen glavni zadatak da proda robu. Uspjeh u plasmanu to jest prodaji pelinjih proizvoda mogu 4. PELARSKI DANI 2007.

31

je samo ako je prodaja integralni dio cjelokupnog marketing promiljanja pelarske tvrtke. Kako se kod prodaje pelinjih proizvoda radi o proizvodima finalne potronje koji se pored izravne prodaje u velikoj mjeri prodaju i preko trgovake mree, pelarska tvrtka u svakom momentu mora znati kanale distribucije njenih proizvoda, te situacije u pogledu zaliha i mnogih drugih pitanja glede plasmana pelinjih proizvoda krajnjem potroau. Pelarska tvrtka treba odravati neprekidnu vezu s trgovinskom mreom da bi pri isporuci vlastite robe pruila pomo primjerice kod prezentiranja robe u prodavaonici (promotivna prodaja ), pri izboru i ureenju izlobenog prostora, pri oznaavanju proizvoda i t d. Na tim aktivnostima pelarska tvrtka zapravo gradi svoju politiku prema distributeru svojih proizvoda. 2..1. Izravna prodaja pelinjih proizvoda Rije je o obliku prodaje gdje pelarska tvrtka bez posrednika svoju robu prodaje krajnjem potroau. Manje, srednje pa i vee pelarske tvrtke mogu imati jednu ili vie vlastitih prodavaonica u kojima nude vlastite proizvode, a ponekad i tue (posebno kada je u pitanju oprema za pelarstvo pa se tada tvrtka stavlja u ulogu distributera proizvoaa opreme za pelarstvo). Izravna prodaja u vlastitom prodajnom prostoru s specijaliziranim osobljem koje dobro poznaje ponuene proizvode, predstavlja znaajnu prednost u odnosu na plasman preko posrednika. Jasno, teko je s takvim prodajnim punktovima u potrebitoj mjeri pokriti iroki prostor veeg trita. Takoer su nam poznate prednosti osobne prodaje na specijaliziranim sajamskim prostorima, gdje proizvoa pelinjih proizvoda javnost i potencijalne potroae na vrlo prihvatljiv nain upoznaje s nizom svojstava ponuenih proizvoda uz promotivno nuenje i isticanje niza korisnosti u vezi s upotrebnim pelinjih proizvoda. Takoer je vano napomenuti da je trite pelinjih proizvoda u nas jo uvijek u fazi svojevrsnog konsolidiranja, te da e utjecajem trinog automatizma doi do novih oblika prodaje, ali e isto tako i nestati takozvano sivo trite pelinjih proizvoda koje zapravo zakon i ne dozvoljava. 2..2. Indirektna posredna prodaja pelinjih proizvoda Rije je o prodaji pelinjih proizvoda putem posrednika, najee trgovinskih tvrtki na malo (detaljista), ili preko vele trgovaca (grosista). I jedan i drugi oblik prodaje pomae pelarskoj tvrtci da preko posrednika proda svoje proizvode, te ostvari dobit. Specijalizirane trgovake kue na taj nain pelarskim tvrtkama predstavljaju poslovne partnere zaduene za prodaju pelinjih proizvoda na uem ili irem tritu, koje sama pelarska tvrtka ne moe pokriti svojom vlastitom mreom. Iako u tom sluaju posrednik preuzima poslove prodaje, pelarska tvrtka mora kao to je ve reeno uspostaviti odnosno izgraditi uinkovite komunikacijske odnose s trgovinskom organizacijom, a sve u cilju poboljanja plasmana. Zapravo, pelarska tvrtka treba planirati, nadzirati i kontrolirati takozvane kanale prodaje svojih proizvoda, rije je dakle o distributivnim poslovima i zadacima ija je funkcija da se proizvodi to uinkovitije prenesu od proizvoaa do krajnjih korisnika. Pelarske tvrtke ne trebaju 4. PELARSKI DANI 2007.

32

bjeati od mogue izmjene svojih prodajnih kanala. Izmjene prodajnih kanala u dinaminoj proizvodnji i potronji sasvim su prirodna pojava. Na sve otvorenijem i dinaminijem pelarskom tritu promjene su sve ee, te ba one utjeu na mogui izbor distributivnih kanala koji se ne mogu smatrati nepromjenljivim. Stoga se namee zakljuak da pelarske tvrtke neprestano moraju pratiti efikasnost svojih prodajnih kanala, i ime se to pokae potrebnim, izvriti promjene.
PROIZVODNJA OSNOVNIH PELINJIH PROIZVODA (PELINJACI)

4. PELARSKI DANI 2007.

PRERA. DISTRIB. TVRTKA

PRERA. DISTRIB. TVRTKA

PRERA. DISTRIB. TVRTKA

PRERA. DISTRIB. TVRTKA

PRODAJA NA MALO

PRODAJA NA VELIKO

PRODAJA NA MALO

INDUSTR. PRERAIV. KOJI KAO SIROVINU KORISTE PELINJE PROIZV.

PRODAJA NA MALO

KRAJNJI POTROAI FINALNIH PROIZVODA PELARSKE PROIZVODNJE

Slika 2. Mogui prodajni kanali u distribuciji pelinjih proizvoda 3. Promocija pelinjih proizvoda i trine komunikacije pelarskih tvrtki Promociju kao dio marketinkih aktivnosti pelarske tvrtke moemo definirati kao zbroj razliitih aktivnosti preko kojih pelarska tvrtka nastoji upoznati potroae sa svojim proizvodima uz koritenje komunikacijskih medija, ili uz osobno uvjeravanje, a s ciljem da se osigura potronja koja tvrtku moe zadovoljiti. Pratei aktivnosti pojedinih pelarskih tvrtki posebice mlaih i manjih mogue je utvrditi da mnoge od njih na vrlo skroman nain koriste mogunosti promidbenih aktivnosti, razlog tome

33

moe biti nedostatak novca, ali ponekad i neshvaanje znaaja i uloge te vrlo vane marketinke aktivnosti. No, bez obzira na navedeno zapaanje pelarskim tvrtkama, kao i svim drugim tvrtkama u sferi suvremenog trinog koncepta gospodarenja na raspolaganju stoje etiri temeljne skupine aktivnosti: a. Ekonomska propaganda b. Osobna prodaja c. Unapreenje prodaje i d. Publicitet Ekonomska propaganda pelarskoj tvrtki slui za upoznavanje trita odnosno potroaa s proizvodima pelarske tvrtke i s njihovim svojstvima, te da u mnotvu konkurentnih proizvoda istakne proizvod tvrtke, te kod potroaa pobudi motiv za kupnjom. Dakle, ekonomska propaganda postojee potrebe pretvara u elje, koje uz odgovarajuu kupovnu mo prerastaju u potronju. Ekonomska propaganda pelinjih proizvoda osim to direktno utjee na potronju pelinjih proizvoda, utjee i na njezin razvoj, pridonosei tako podizanju kulture prehrane u nas. Zato propaganda pelarskih tvrtki treba imati i edukativni karakter u odnosu na znanja potencijalnih potroaa, te preko razliitih propagandnih poruka (apela) potroae upoznavati sa viestrukim koristima i upotrebnim svojstvima pelinjih proizvoda. Prenoenje informacija o svojstvima proizvoda koje pelarske tvrtke nude tritu obavlja se preko razliitih posrednika to jest medija kao to su: radio i televizija, katalozi, dnevni i tjedni tisak, asopisi, adresari, kalendari, posteri, plakati i t d. Putem navedenih posrednika pelarska tvrtka moe uinkovito utjecati na unaprijed odabrane skupine potroaa, pobuditi njihovu pozornost, te potaknuti kupnju svojih proizvoda. Vjerujemo da dobro planirana propaganda prije svega mora pomo potroau da napravi dobar i pametan izbor u kupnji, da preferira visoko kvalitetne pelinje proizvode, a ne da iskljuivo prodaje. Zbog svoje sloenosti aktivnosti ekonomske propagande treba kvalitetno planirati, to samostalno mogu samo vee i financijski monije pelarske tvrtke, dok manje trebaju potraiti pomo od specijaliziranih marketinkih biroa. U svakom sluaju financijski uinci (nastali poveanom prodajom) ekonomske propagande moraju biti vidljivi, to jest mjerljivi i vei od trokova realizacije, u suprotnom kaemo da nisu postignuti oekivani efekti propagandnih aktivnosti tvrtke. Unapreenje prodaje za pelarske tvrtke predstavlja posebno interesantnu promotivnu aktivnost, koju koriste u vidu sajamskih predstavljanja, kao i u vidu specijaliziranih pelarskih izlobi. Sajamsko predstavljanje gotovo da je tradicionalan oblik predstavljanja pelarskih proizvoda ne samo pelarskih tvrtki ve i pelara lanova pelarskih udruga. Kroz aktivnosti unapreenja prodaje pelinjih proizvoda posebno je vano uspostaviti kvalitetan dijalog s posjetiteljem tanda na sajmu, koji kod posjetitelja treba pobuditi pozornost te utjecati i stvarati pozitivni stav o do tada moda nedefiniranim stavovima potencijalnog potroaa o svojstvima pelinjih proizvoda. Degustacija to jest kuanje razliitih pelinjih proizvoda u promotivne

4. PELARSKI DANI 2007.

34

svrhe vrlo je uinkovit i omiljen oblik predstavljanja razliitih pelinjih proizvoda. 4. PELARSKI DANI 2007.

Slika 3. Degustacija koktela na bazi meda Vrlo uspjene pelarske tvrtke posebnu e pozornost usmjeriti ka odnosima s javnou koje predstavljaju iroki spektar komuniciranja s gotovo cjelokupnom relevantnom javnou, odnosno s okruenjem. U cilju stvaranja slike o uspjenosti i kontinuitetu stabilna pelarska tvrtka koristi razliite medije prijenosnike koji se koriste u cilju kontinuiranog odailjanja informacija o aktivnostima tvrtke. Na kraju iznesenih zamisli o promotivnim aktivnostima valja zakljuiti da bez planiranja i primjene marketing spleta, nema uinkovitog razvoja pelarskih tvrtki, a promotivne aktivnosti kao dio toga spleta predstavljaju vrlo vaan i nezaobilazni nain komuniciranja s relevantnim okruenjem pelarske tvrtke. Vei interes za pelinjim proizvodima, njihova vea potronja u nas, kao i vei plasman mogu je jedino ako se osigura svrsishodno i pravodobno djelovanje navedenih promotivnih aktivnosti, prije svega unutar pelarske tvrtke, a zatim i od strane ostalih pelarskih asocijacija u nas, poput pelarskih udruga, pa i Hrvatskog pelarskog saveza.

35

Pelarstvo u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern od 1990. godine Winfried, D.

Honigerzeugergemeinschaft Mecklenburg-Vorpommern w.V., Wittenburger Str. 3, 19246 Bantin, Germany Savezna je pokrajina M-V smjetena na sjeveroistoku Savezne Republike Njemake na Baltikom moru. Svojim prostranim, jezerima ispresjecanim krajolikom nudi izvrsne mogunosti za uspjeno pelarstvo. M-V je preteno poljoprivredno podruje sa samo malim industrijskim centrima. Priroda nudi naim pelinjim zajednicama bogatu ispau kao to su repica, voe, lipa, razliak, djetelina te djelomino i heljda. Pelarstvo u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern ima dugu tradiciju. Do 1990. je u tri sjeverna okruga Rostock, Schwerin i Neubrandenburg sadanjem teritoriju pokrajine M-V bilo oko 6.000 privatnih pelara koji su u slobodno vrijeme drali oko 120.000 pelinjih zajednica. S politikim se obratom 1990. pelarstvo drastino smanjilo. Naime, uvoenje je trinog gospodarstva sa sobom donijelo i mnoge probleme koji su pelarima bili neto sasvim novo. Prije je postojao plasman na trite za jako dobru cijenu koji je bio zagarantiran od strane drave. No, sada je svaki pelar trebao svoj med sam plasirati poto je sustav prodaje doivio krah. Cijena meda je padala zbog velike ponude meda ija je cijena bila ispod razine cijene za hranu za pele. Osim toga rasli su osobni i financijski izdaci zbog sve jae pojave varroe. Nakon to su mnogi dravni pogoni propali ili jer je prilikom privatizacije puno radnika otputeno iz pogona, mnogi su pelari morali preuzeti na sebe duga putovanja do novog radnog mjesta te im vie nije ostajalo vremena za pelarstvo. Zbog toga je sve vie pelara odustajalo tako da je ostalo oko 1.700 pelara koji dre oko 20.000 pelinjih zajednica. U ovaj broj se ubraja oko 25 profesionalnih pelara koji raspolau s izmeu 120 i 500 pelinjih zajednica. Veina pelara su hobi - pelari ili honorarni pelari s prosjeno 10 zajednica. Pelarski je savez pokrajine M-V osnovan 1990. godine, a u njemu su otprilike 90% pelara pokrajine M-V lanovi. Pelarski savez zastupa interese pelara. Gledajui unaprijed savez se trudio zadrati pelarski centar u pokrajini MecklenburgVorpommern kao obrazovni i savjetodavni centar u smislu kole za pelare. Poto je savjetodavni i uzgajivaki centar Saveza sitnih povrtlara, gospodarstvenika i uzgajivaa sitnih domaih ivotinja u

4. PELARSKI DANI 2007.

36

Bantinu takve zadae ve ispunjavao, ali se nalazio u raspadanju, zemlja i uzgajivaki centar su se trebali preuzeti. Ugovorom je pokrajinski savez sada mogao iskoristiti ovu instituciju u svoju svrhu. Od suradnika koji su za vrijeme prevrata bili otputeni je najprije zaposleno 5 pelara i majstora pelara za novu stanicu za uzgoj pela. Ovo aktivnosti ostvarene su zahvaljujui mjerama za poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Ovdje je pokrajinskom savezu uspjelo ono to je bilo jedinstveno u Njemakoj, da jedan pokrajinski pelarski savez dri stanicu za uzgoj pela. Financiranje se obavlja preko institucionaliziranih potpora od strane pokrajine koja osigurava plae za 5 suradnika i jednog naunika. Ukupni trokovi, od hrane za pele preko vozila do potanskih pristojbi i telefona si moraju sami namaknuti. Stanica za uzgoj pela poela je s radom s 150 pelinjih zajednica. S ovim se pelinjim zajednicama dalje vodio uzgajivaki posao. U Bantinu se uzgaja Apis mellifera carnica L. Koriste se 2 otone stanice za uzgoj pela na Baltikom moru i jedna kopnena kao i instrumentalna oplodnja. Danas je stanica za uzgoj pela pokrajinska istraivaka stanica, provodi testiranje i preuzima zadae istraivanja pri uzgoju pela s izraenom tolerantnosti na varou i dri oko 400 pelinjih zajednica. Godinje se proda oko 1.500 matica. Ovdje se trenutno obrazuju 2 pelara naunika. Za raznolike je savjetodavne zadae napravljen pelinjak, didaktiki i ogledni vrt. Mnogi razredi i grupe posjetitelja dolaze u Bantin kako bi se informirali o ivotu i ponaanju pela i pelarstvu. Pokrajinski savez pokuava pobuditi interes za pelarstvo kod najmlaih iz vrtike i kolske dobi. On se bavi aktivnim regrutiranjem novih generacija. Zakon o pelama i odredba za odravanje i zatitu mjesta za uzgoj pela stvaraju dobar okvir za dranje pela i njihov uzgoj u pokrajini MecklenburgVorpommern. Tako sedam dravno priznatih stanica za uzgoj pela posjeduju zatieni radijus od 8,5 km oko mjesta uzgoja, u koji za vrijeme sezone uzgoja ne smiju ui nikakve pelinje zajednice osim uzgajanih zajednica. Stanica za uzgoj pela Bantin sudjeluje u meunarodnim istraivakim naporima za uzgoj pela s izraenom tolerantnosti na varou. Od prije, sada ve i vie od 3 godine, i matice Stanice za uzgoj pela s izraenom tolerantnosti na varrou Unije u Hrvatskoj su se plasirale na trite preko Bantina. U Bantinu se provodi istraivanje testiranjem otpornosti na varou. Preko 3 godine je provoena usporedba razliitih sustava konica u odnosu na irenje varroe i tolerantnost na varou. Konice od drveta nisu meusobno pokazivale razlike, svejedno jesu li to bile LR konice, DB konice ili A konice. Segebergerova konica iz pjenastog polistirola je nasuprot tome pokazala jasne prednosti u korist irenja varroe i veeg broja jedinki varoe s negativnim uinkom na pelinje zajednice. Od 2005.

4. PELARSKI DANI 2007.

37

radimo na tome da u suradnji s radnom zajednicom uzgoja s izraenom tolerantnosti na varrou organiziramo i 2 stanice za uzgoj pela s naglaenom tolerantnosti na varrou u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern na isti nain kako je to napravila i Unije. Tu pripada Stanica za uzgoj pela s izraenom tolerantnosti na varrou Mnchgut na otoku Rgenu. U ovu je svrhu radna zajednica kupila od uzgajivaa Wurma iz Austrije jednu grupu pelinjih zajednica linije Wintersbach, koja dodue nije bila testirana na osnovu tolerantnosti na varrou. Ona, zajedno s jo jednom drugom linijom K iz Bantina, su uzete za temelj trutovskog legla. Prvi je probni uzorak s 334 matice poslan 2006. u stanicu za uzgoj. Druga Stanica za uzgoj pela s izraenom tolerantnosti na varrou je Jasnitz u blizini Bantina. Ovdje su ve 2006. godinepoduzete prve promjene matica mjesnih pelara na te uzgojne linije. Sljedee e godine tamo doi prve matice na oploivanje. Trenutno tamo podvrgavamo pobjednike istraivanja testu vitalnosti, ije e testiranje biti zavreno u travnju. Pokrajinski se pelarski savez i u tekoj situaciji nakon prevrata brinuo za to da pelarima olaka prodaju meda. Tako je on pomogao da se ve 1993. osnuje udruga proizvoaa meda. Njoj danas pripada oko 100 lanova. 1998.godine ta je udruga izgradila vrcaonu koja daje prostor visokom skladitu u obliku regala za do 100 tona meda kao i pogonu za pretakanje meda. Naalost skuptina je donijela odluku za gradnju vrcaone godinu dana prekasno jer sada jo samo 1/3 poticaja iz Europske unije i pokrajine stoji na raspolaganju. Godinu dana prije bi se iz jednog posebnog fonda pokrajine moglo dobiti do dvije treine. Zbog toga se novac koji je nedostajao morao pokriti iz vlastitih sredstava lanstva, a druga treina preko bankovnog kredita. Zato mladoj udruzi proizvoaa predstoje financijski rashodi za kamate i otplaivanje zajma koji e trajati preko 20 godina. Zbog toga je vano da se med svake godine prima i odmah dalje prodaje. Danas se oko 40-50 tona meda godinje plasira na trite, od ega se 80% meda pretoi u staklenke za jedan trgovaki lanac. Neto meda se opet proda nazad onim pelarima koji nisu imali tako dobru etvu ili onima kojima nedostaje odreenih vrsta meda. Osim toga i pretakanje se meda nudi kao usluga pelarima. Za udrugu proizvoaa su propis i smjernice za proizvodnju i kvalitetu meda vane jer se med samo najbolje kvalitete smije plasirati na trite. Med loije kvalitete se odbija ili se prerauje za niu cijenu kao industrijski med ili med za peenje. Jo jedan nain je i oplemenjivanje meda za medovinu ili liker, iji prodajni domet raste svake godine. Ovi proizvodi su se dosada veinom plasirali preko gostionica, na sajmovima

4. PELARSKI DANI 2007.

38

ili na gradskim sveanostima. Osim toga potranja za proizvodima koji se koriste u wellness-industriji raste, kao npr. sapun od meda i ljekovite kupke. Svijee se od pelinjeg voska takoer dobro prodaju u vrijeme Boia. U pokrajini Mecklenburg-Vorpommern se pelarstvo moglo odrati na visokom nivou i zbog poticajnih mjera drave i Europske unije. Zadnjih se godina prikljuilo jo nekih 10 profesionalnih pelarskih gospodarstava u pokrajini MecklenburgVorpommern. Dvije treine svog radnog vremena profesionalni pelari potroe u prosjeku na plasiranje svog meda na trite. Pelarski se savez i udruga proizvoaa meda pokrajine Mecklenburg-Vorpommern stalno trude i nadalje zastupati interese pelara i podravati ih u njihovom radu.

4. PELARSKI DANI 2007.

39

SUZBIJANJE VAROOZE NA MANJIM PELINJACIMA Kezi Nikola1, Drai Maja2 i Bubalo Dragan1
Zavod za ribarstvo, pelarstvo i specijalnu zoologiju, 1. Agronomski fakultet, Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, email: nkezic@agr.hr 2. Hrvatski stoarski centar, Ilica 101, 10000 Zagreb, Nakon skoro trideset godina prisutnosti varoe na naem podruju, varoa nanosi znaajne tete bilo sama ili u kombinaciji s drugim bolestima, na primjer virusima ili gljivicama. Nagomilano je ogromno znanje o ponaanju varoe, razvoju, tetama i nainima suzbijanja. Nametnik nanosi tete pelinjoj zajednici (pele i leglo), a konice, sae i pelinji proizvodi su ponovo upotrebljivi jer uzronik bolesti propada zajedno s pelama. Niti kod jedne druge bolesti nije ispitana djelotvornost tolikog broja lijekova. Jo uvijek se ovaj nametnik intenzivno istrauje. Najvee se nade polau u selekciju. Poznate su metode kojima se pele na kojima je varoa autohtona bore protiv varoe. Dugo je vremena dominirala primjena lijekova kao jedina metoda u suzbijanju varooze. Na veinu tih lijekova varoa je razvila potpunu ili djelominu otpornost. Razvijen je itav niz metoda borbe protiv varoe, koji su manje ili vie djelotvorne. Metode koje su uinkovitije zahtijevaju veliki udio rada. Dugo smo ivjeli u uvjerenju da se na pelinjaku moe lijeenjem unititi cjelokupna populacija varoe. Suvremeni se pristup svodi u traenju metoda da se razvoj varoe u konicama zadri unutar prihvatljivog broja, tj. broja koji ne nanosi tete pelinjoj zajednici. Sredstava koja potpuno unitavaju varou omoguuju reinvaziju zajednice, nakon prestanka djelovanja lijeka i konstantno horizontalno irenje varoe unutar pelinjaka. U pelarenju s kontroliranim brojem varoe prisutan je vertikalan prijenos varoe, tj. s jedne generacije na drugu. Svaki horizontalni prijenos varoe poveava njezinu agresivnost. Vertikalni prijenos, tj. stalna prisutnost kontroliranog broja varoe omoguuje uspostavljanje suivota, koji ne naruava bitno funkcije pelinje zajednice. Ope je prihvaeno da ispod 500 varoa u srednje do jakoj zajednici ne nanosi tete. Ovo je samo okvirni broj, jer su kliniki znaci varooze vezani osim za snagu zajednice, vanjske uvjete (dio godine, klimatske prilike itd.) i za druge bolesti ijem razvoju varoa pogoduje (virusi, plijesni). Praktino nema pelara koji nije vido varou i da ju ne moe prepoznati. I pored toga, danas vie nego ranije namee se potreba pouzdane dijagnostike varoe. Koje metode koristiti da utvrdimo kada nam je broj varoa u zajednici preao kritini broj, kako pronai oboljelu zajednicu kojoj moramo posvetiti vie pozornosti, tj. pomoi zajednici i suzbiti prekobrojne varoe. Svjedoci smo da stupanj invadiranosti nije jednak u svim pelinjim zajednicama na pelinjaku. U pojedinim zajednicama pele omogue brzi i eksplozivan razvoj varoe, dok u drugima jedva da ima pokoja varoa. Ovo se pojavljuje tek posljednjih desetak

4. PELARSKI DANI 2007.

40

godina, tj. nakon prestanka uporabe monih lijekova na bazi sintetskih piretroida. Pojava ove raznolikosti nam daje nade da selekcijom matica moemo doprinijeti lakoj borbi protiv varoe. Postavlja se pitanje koliko je opasno podravati zajednicu koja dozvoljava eksplozivan razvoj varoe i time poveavati pritisak varoe na ostale pelinje zajednice na pelinjaku. Preporuljivo je ovu maticu zamijeniti s novom selekcioniranom im nam se ukae prilika. Iako je promatranje, praenje i biljeenje svih podataka na pelinjaku temelj uspjenog pelarenja, pelari s velikim brojem konica vrlo rijetko ili vrlo teko mogu pratiti ovako detaljno svaku zajednicu. Ukoliko i vode evidenciju, rijetko imaju vremena obraditi prikupljene podatke. Zbog toga se ovim tekstom obraamo pelarima koji imaju manji broj pelinjih zajednica, koji mogu svakoj zajednici posvetiti dostatno pozornosti i vremena. Ovdje ne preporuamo svaki drugi dan otvarati konice, nego promatrati one znakove koji mogu pouzdano ukazati na opasnost. Prva preporuka je koritenje mreaste podnice. Na podloku ispod mree u podnici se moe bez otvaranja konice vidjeti stanje plodita, snaga zajednice, razvoj legla, mrtve varoe i drugo. Brojanje umrlih varoa je posebno vano jer nam je to indikator za primjenu drugih dijagnostikih metoda (Pukadija i sur. 2004). Nakon svakog pregleda podloka, podloak treba oistiti i zapisati sve to smo vidjeli kako bi mogli usporediti s onim to emo utvrditi sljedeim posjetama pelinjaku. Ukoliko na podnici vidimo jednu ili vie otpalih varoa dnevno, to nam je znak za uzbunu i detaljniji pregled zajednice. Detaljniji se pregled odnosi na utvrivanje stupnja invadiranosti pela i legla. Za pregled u leglu koristimo poklopljeno trutovsko leglo, gdje je potrebno izbrojiti varoe u najmanje 200 stanica. Tom prilikom pazimo da varoe nisu ostale u stanicama saa. Invadiranost pela se utvruje tako da se opere u deterdentu 200 pela i ispere mlazom vode u situ za cijeenje meda. Na rijetkom situ ostati e pele, a na gustom varoe. Prebrojimo oprane pele i varoe i izraunamo postotak invadiranosti. Stupanj invadiranosti pela je podloan brzim promjenama jer ovisi o broju varoa koje su izale s izvaljenim pelama. Ukoliko utvrdimo invadiranost pela i legla veu od 5 % odluujemo se za jednu od metoda. Izrezivanje trutovskog legla je jedna od najblaih i najrairenijih metoda smanjenja broja varoa u zajednici. Izrezuju se graevnjaci kada je trutovsko leglo pred izlaenjem. Nije bitna veliina trutovskog poklopljenog legla kojeg vadimo, ali je bitno da u trenutku vaenja ostaje u konici sljedee trutovsko leglo pred poklapanje, kako bi varoe mogle i dalje koristiti trutovsko leglo, a ne radiliko. Ukoliko izvadimo tri puta trutovsko leglo, smanjili smo preko 50 % varoa u zajednici i osigurali nesmetani razvoj zajednice do kraja proizvodne sezone.

4. PELARSKI DANI 2007.

41

Posipanje pela fino mljevenim eerom je metoda lijeenja, a moe se koristiti i kao dijagnostika metoda na odabranim konicama na veim pelinjacima. Pele na sau pospemo fino mljevenim eerom kroz sito za aj. Po okviru s pelama treba posuti oko 0,5 g. Obavezno je imati mreastu podnicu jer eerom ne ubijamo varou pa se varoa, ukoliko nije pala kroz mreu lako vraa na pele. Nema ogranienja u uestalosti tretmana, ali se mora paziti da je posipanje izdano. Smanjenjem koliine eera smanjujemo i djelotvornost. Ovom smo metodom u mogunosti skinuti i preko 90 % varoa (Fakhimzadeh, 2001). Lijeenje mlijenom kiselinom je jednako tako djelotvorno. Obinom pelarskom pricom pricamo 15 % tnom mlijenom kiselinom po pelama. Po svakoj strani okvira s pelama koristi se 8 ml razrijeene kiseline. Ovu metodu ne moemo ponavljati tako esto kao ranije opisane, ali je puno djelotvornija kada u konici nema legla. Postoji jo itav niz mogunosti borbe protiv varooze bez koritenja drastinih sredstava, ali smo u ovom lanku odabrali nekoliko koje pokazuju da je uz malo vie uloenog vremena mogue odravati varoozu na prihvatljivom stupnju invadiranosti. Moramo biti spremni da izgubimo poneku zajednicu od varoe. Najee preporuena metoda formiranja nove zajednice je s nekoliko okvira poklopljenog legla, nekoliko okvira s peludom i medom i ako jo malo natresemo mladih pela moemo pustiti da pele izvedu maticu iz prisilnog matinjaka ili im se doda rojevni matinjak. Istina, to je moda najbri put da brzo dobijete novu zajednicu, ali se u ovoj preporuci kriju dvije zamke. Prva je da s poklopljenim leglom u novu zajednicu unosimo i sve bolesti koje su prisutne u matinoj zajednici, prije svega mislimo na varou. Druga je zamka da matica iz prisilnog, a pogotovo iz rojevnog matinjaka, nije bioloki dovoljno dobra da se na nju oslanjate u proizvodnji meda. Puno je bolje formirati zajednicu na izgraenom dezinficiranom sau (octenom kiselinom) s pelama koje natresemo iz nekoliko konica, poprskamo mlijenom kiselinom (ili pokapamo 3 % tnom oksalnom kiselinom) da skinemo varoe i dodamo maticu selekcioniranu na dobra gospodarska svojstva (Graham i sur. 1992). Ukoliko ovu zajednicu formiramo dovoljno rano, tj. na poetku ljeta, uz malu prihranu, razviti e se do mone zajednice koja e s lakoom prezimiti i bez dodatnog lijeenja protiv varoe. I kod ove je zajednice dobro prije zime na podloku ispod mreaste podnice ili pranjem pela provjeriti dali je reinvadirana zalijetanjem iz drugih konica. Literatura
Graham, J.M. (1992) The Hive and the Honey Bee, Dadant and Sons, Hamilton, Illinois Kamran Fakhimzadeh (2001) Detection of major mite pests of Apis mellifera and development of non-chemical control of varroasis, Academic Dissertation, Depatment of Applied Biology, University of Helsinki, Finland Pukadija, Z., D. Bubalo, M. Drai, N. Kezi (2004) Varooza kontrola alternativnim pristupom, Osijek

4. PELARSKI DANI 2007.

42

Formiranje i njega nukleusa doc. dr. sc. Pukadija Zlatko

Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za agroekonomiku, Trg Sv. Trojstva 3., Osijek Tradicionalno pelarstvo naeg podneblja poznaje samo prirodni roj sa grane kao nain razmnoavanja pelinjih zajednica. Nije rijetko da se meu pelarima i danas vie potuju oni pelari kojima je roj ranije izletio te oni iji je roj bio vei. Suvremeno pelarstvo ne poznaje sakupljanje rojeva po granama drvea koje je zasaeno po pelinjaku. U nekim, ne tako davno tiskanim pelarskim prirunicima, ak se i preporua saditi na pelinjaku ono drvee koje nema visoku kronju kako bi se rojevi lake skidali. Svima je poznato kako stara matica sa sobom odvodi polovicu pelinje zajednice, dok u konici ostaje zatvoreni matinjak iz kojeg e izai mlada matica i druga polovica pelinje zajednice. Dakle, ukoliko se proizvodnoj zajednici dogodi rojenje pred glavnu pau ona nee imati dovoljno pela letaica i nee sakupiti oekivanu koliinu meda. Drugim rijeima: manje pela znai manje meda. Suvremeno pelarstvo ima za cilj sprijeiti pojavu rojevnog nagona i gubitak pela pred glavnu pau. Meutim, i suvremeni pelar ima potrebu poveati svoj pelinjak ili obnoviti zimske gubitke ili pak ponuditi tritu viak rojeva. Dananji bi pelar trebao formirati roj u vrijeme kada njemu odgovara, a to je na kraju ili poslije glavne pae (obino je to paa bagrema). Pelarima su danas poznati brojni naini formiranja rojeva. Tehnologija formiranja nukleusa ovisi prije svega o tome s kakvom maticom raspolaemo tj. imamo li mladu oploenu maticu, mladu jo nesparenu maticu, matinjak ili pak staru maticu iz proizvodne zajednice. Danas pelari, izmeu ostalih naina, uglavnom proizvode nukleuse sljedeim nainima: 1. oploena matica s dodatkom tri okvira legla i dva okvira meda s pelama 2. matinjak s dodatkom tri okvira legla i dva okvira meda s pelama 3. oploena matica s paketnim rojem Kada su nukleusi u pitanju glavno pitanja koje si pelari postavljaju je: to je to idealni nukleus? Koji je ekonomski najisplativiji? Koji nukleus zahtijeva najmanje panje i utroka vremena pelara? Dio odgovora na ova pitanja pokuati u dati u ovom lanku koji se bazira na zapaanjima koja smo zabiljeili na pelinjaku Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Naime, prole godine smo formirali dvije skupine nukleusa. Jednu skupinu nukleusa (u daljnjem tekstu skupina A) formirali smo od oploenih matica u kavezima kojima smo dodali tri okvira legla s pelama i dva okvira meda iz proizvodne 4. PELARSKI DANI 2007.

43

zajednice. Drugu skupinu nukleusa (u daljnjem tekstu skupina B) formirali smo od paketnih rojeva - oploena matica sa neto vie od 1 kg pela. Rojevi su formirani poslije cvatnje bagrema u 22.- 24. svibnja 2006. godine. Pratili smo razvoj nukleusa sljedea dva mjeseca. Oploena matica s tri okvira legla i dva okvira meda Ovakav nukleus se formira od proizvodne zajednice na nain da iz plodita oduzmemo tri okvira sa to vie poklopljenog legla sa svim pelama koje se nalaze na tim okvirima, pazei pri tome da sa tim okvirima ne prenesemo i staru maticu iz proizvodne zajednice koju dijelimo. Na mjesta tih okvira najbolje je staviti okvire sa satnim osnovama. Dva potrebna okvira s medom koje planiramo dodati nukleusu najbolje je uzeti isto iz plodita i to su uglavnom rubni okviri s lijeve i desne strane plodita i na njihova mjesta stavimo okvire s praznim izgraenim saem. Na ovaj nain smo uinili jednim potezom dvije stvari: - formirali smo novi nukleus koji nam moe posluiti na obnovu zimskih gubitaka na naem pelinjaku, proirenje pelinjaka ili za prodaju i dodatnu zaradu - sprijeili smo pojavu rojevnog nagona. Oduzimanjem legla i meda iz plodita stvorili smo matici slobodnog prostora za nesenje (koje je u to doba godine najintenzivnije), a dodavanjem okvira sa satnim osnovama mladim pelama smo stvorili prostor za izgraivanje saa. Vano je naglasiti da se matica paljivo objesi izmeu okvira s leglom odmah pri formiranju nukleusa te da nije potrebno ekati nekoliko sati da pele osjete da su bez matice ili to slino. Dodavanje matice u kavezu odmah pri formiranju nukleusa siguran je nain da e matica biti primljena. Ovako formiran nukleus moe se pozicionirati na istom pelinjaku bez bojazni da e se veliki broj pela vratiti u staru zajednicu od koje je nukleus formiran, jer radi se uglavnom o mladim pelama koje jo nisu izletnice. Prvi pregled obavljamo nakon 7-10 dana. Unutar tog razdoblja matica e biti prihvaena, izai e iz kaveza i poeti e zalijegati jajaca, a glavnina poklopljenog legla e ve biti izleena. U tom stadiju razvoja nukleusa vrlo je lako pronai maticu, a i samo prisustvo jajaaca dokaz su da je matica prihvaena i da je formiranje nukleusa uspjelo. Sada, kada je sve poklopljeno leglo izleeno a leglo koje je nova mlada matica zalegla jo nije poklopljeno, idealna je prilika da se mlijenom kiselinom primjenom metode rasprivanja po pelama na okviru tretira grinja Varroa destrucor koja je sada potpuno dostupna. Za daljnji dobar razvoj ovako formiranog nukleusa potrebna je jo stalna tiha paa koja e osigurati stalni dotok hrane to e maticu stimulirati na kontinuirano intenzivno nesenje. Ukoliko paa izostane potrebna je intervencija pelara.

4. PELARSKI DANI 2007.

44

Ovako formiran i tretiran nukleus ima odline predispozicije da se razvije do snage od dva puna LR nastavka, a nerijetko se jai nukleusi mogu jo i vrcati prije uzimljavanja. Paketni roj Paketni roj ine oploena matica u kavezu i oko 1,2 kg natreenih pela. Ovakav nain formiranja rojeva i kod nas poprima sve vee znaenje pogotovo kada se radi o pripremi nukleusa za trite. Paketni roj ima vie prednosti u odnosu na naine formiranja nukleusa pomou okvira. Formiranje paketnih rojeva smanjuje mogunost prenoenja bolesti koje se prenose saem, paketni rojevi su znatno laki i zauzimaju znatno manje transportnog prostora u odnosu na nukleusa s okvirima, gubici u transportu uzrokovani guenjem su znatno manji i to nije nevano u naem podneblju koje obiluje okvirima raznih dimenzija je injenica da se paketni roj moe smjestiti u svaki tip konice. Paketni roj se formira relativno jednostavno. Potrebno je imati transportnu kutiju (kod nas je dosta rairen multibox, ali ima i dosta drvenih kutija koje se mogu napraviti i u vlastitoj radionici), hranilicu sa sirupom i lijevak kroz koji emo istresati pele u transportnu kutiju. Ukoliko se rojevi formiraju za trite moe se pri natresanju pela transportna kutija postaviti na vagu kako bi svi nukleusi imali traenu trinu teinu od oko 1,2 kg. Pele je u jedan paketni roj mogue natresti i iz vie proizvodnih zajednica bez ikakvih posljedica za novoformirani nukleus. Nakon to se natresu pele u transportnu kutiju se stavi zatvoreni kavez s maticom, hranilica i otvor se dobro zatvori. Ovako pripremljeni paketni roj moe se transportirati bez veih problema i na vee udaljenosti. Kod transporta je potrebno paziti na ventilaciju te se zbog toga strane transportne kutije na kojoj su mree ne bi trebale priljubljivati jedna uz drugu, ve je potrebno ostaviti nekoliko centimetara slobodnog prostora. Smjetaj roja na drugom pelinjaku moda je i najvaniji korak u formiranju nove zajednice. Greke uinjene u ovoj fazi formiranja nukleusa mogu nepopravljivo negativno utjecati na razvoj pa ak i opstanak nukleusa. Neki autori preporuaju da se paketni roj ostavi da prenoi u nekoj hladnoj i mranoj prostoriji i da se sa smjetajem roja prieka do neredne veeri. Ovu no moe se iskoristiti za tretiranje varoe jer je sada sva varoa dostupna, a nema niti voska pa ne moramo razmiljati o reziduima aktivne tvari u vosku. No, ukoliko je paketni roj formiran u ranim jutarnjim satima i nije ga bilo potrebno transportirati satima na vee udaljenosti moe se dodati i iste veeri, ali ga je nakon transporta potrebno staviti na hladnije i tamnije mjesto kako bi se pele malo smirile i kako bi poele da funkcioniraju kao zajednica. Smjetaj paketnog roja u konicu najbolje je obaviti kasno uveer i ve po prvom mraku. Ukoliko paketni roj odluimo smjetati u konicu tijekom dana pele e se izai iz konice i letjeti okolo po pelinjaku potpuno dezorijentirane. Na kraju e dobar dio pela zavriti u nekoj drugoj konici a ne u onoj iz koje su izletjele i za posljedicu emo dobiti nukleuse neujednaene snage, od gotovo ake pela s maticom do vrlo jakih nukleusa.

4. PELARSKI DANI 2007.

45

Konicu (LR) pripremimo tako da na podnicu stavimo nastavak bez okvira i u njega stavljamo otvoren transportni kavez s pelama iz kojeg prethodno izvadimo kavez s maticom. Drugi nastavak sa praznim saem i saem s medom, ukoliko ga imamo, stavimo iznad transportne kutije i izmeu okvira stavimo kavez s maticom na kojem smo otvorili prolaz pelama do pogae u kavezu (slika 1.). Tijekom sljedeeg dana potrebno je doi i uzeti praznu transportnu kutiju i nastavak bez okvira. Tijekom prole noi pele su izale iz transportne kutije i zauzele okvire oko matice. Za 7 - 8 dana potrebno je doi i provjeriti je li matica prihvaena i provjeriti jainu nukleusa.

Slika 1. Smjetaj paketnog roja u LR konicu Prema osobnom iskustvu mogu rei da nakon svega provedenog pravi posao tek predstoji. Njega nukleusa formiranog od paketnog roja vrlo je zahtjevan posao i zahtjeva kontinuiran nadzor pelara. Naime, ukoliko ste sve obavili po P.S.- u kako literatura preporua sigurno ete biti zadovoljni nakon prvog pregleda. No, drugi pregled nakon 14 dana bi vas mogao okirati. Moete naii na nukleuse sa svega aicom pela i maticom koja sasvim lijepo izgleda i lijepo je poela zalijegati i s neto legla u svim stadijima, dok s druge strane moete naii i na nukleuse kod kojih neete uoiti ba tako oiti gubitak pela. Jedno e sigurno biti zajedniko svim nukleusima znatan gubitak pela i slabije neenje matice iako ste osigurali dovoljno hrane a i cijelo vrijeme neto medi u okolici pelinjaka. Naime, kritino razdoblje za nukleus koji je formiran od paketnog roja nastaje ve nakon 10-tak dana jer stare pele polako poinju umirati, a nove jo ne poinju izlaziti te nema dovoljno pela da hrane leglo i brinu o matici. Ukoliko je gubitak pela vrlo izraen to moe dovesti i do gubitka nukleusa te je potrebno ovakve nukleuse pojaati dodavanjem mladih pela. Tijekom cijelog prvog mjeseca ivota ovakvog nukleusa potrebno je kontrolirati ima li nukleus dovoljno hrane na raspolaganju i prema potrebi intervenirati.

4. PELARSKI DANI 2007.

46

Oploena matica s tri okvira legla i dva okvira meda ili paketni roj Nakon to smo proli sve stadije razvoja s nukleusima obje skupine odluili smo ih komparirati i komparativno prikazati prednosti i nedostatke obje ispitivane skupine nukleusa. Na poetku istraivanja smo si postavili cilj da novoformirani nukleus mora biti to jai u trenutku uzimljavanja kako bi mogao lake prezimiti i sljedeu sezonu biti produktivna proizvodna zajednica. Dakle, da si donese dovoljno meda za zimu i da zauzima to vie okvira. Istraivanje je pokazalo kako su nukleusi skupine A do trenutka uzimljavanja 25. kolovoza zauzimali prosjeno 17 okvira i donijele su si dovoljno meda za zimu (prosjeno 15 kg). Potrebno je istaknuti kako su se etiri nukleusa na suncokretu vrlo jako razvili te sam im morao dodati i trei nastavak. Svaki od tih super-nukleusa dao mi jo iste godine 10-tak kilograma meda. Nukleusi skupine B zauzimali su prosjeno 11 okvira i donijeli su si za zimu prosjeno10 kg meda (grafikon 1.). Meu ovim nukleusima nije bilo onih koje se moglo vrcati, ali je zato bilo tri slabia koja su tijekom jeseni dokrajile ose (ove jeseni imao sam velikih problema na pelinjaku s osama). 4. PELARSKI DANI 2007.

Grafikon 1. Komparativni prikaz snage nukleusa skupine A i B tijekom prva dva mjeseca Umjesto zakljuka Na poetku lanka smo si postavili pitanje: to je to idealan nukleus? Mislim da moemo zakljuiti nakon svega da su nukleusi skupine A idealni za potrebe unutar pelarskog gospodarstva. Dakle, za nadoknaivanje zimskih gubitaka ili za poveanje radne operacije na pelinjaku. Potrebno je samo tehnoloke postupke na pelinjaku uskladiti s proizvodnjom nukleusa kako bi sve teklo glatko i bez stresa.

47

Ovi se nukleusi mogu plasirati i na trite i to vrlo uspjeno, pogotovo jer je mogue prilagoditi tehnologiju proizvodnje nukleusa tako da se dobiju vrlo traeni rani rojevi koji postiu dobru cijenu na tritu. Nukleusi skupine B idealni su za trite. Jedina im je mana to se ne mogu dobiti rano u sezoni pa im je i cijena neto manja, a zahtijevaju intenzivnu njegu i nadzor po formiranju. Meutim, sve ostale osobine paketnih rojeva pogoduju stavljanju ovih nukleusa na trite: mogu se naseliti u sve konice bez obzira na tip i veliinu okvira, lako se transportiraju, nema saa niti bolesti koje se njime prenose. Jedno je zajedniko za obje ispitivane skupine nukleusa, a time se vraamo i na sami poetak ovog lanka, da pelar mora na vrijeme osigurati potrebnu koliinu oploenih matica, bilo da ih pravovremeno narui kod registriranog proizvoaa matica ije su matice pod nadzorom selekcijske slube, bilo da sam organizira proizvodnju na svom pelinjaku. No to je ve materijal za neki drugi lanak.

4. PELARSKI DANI 2007.

48

Profilasa i lijeenje pela preparatima registriranim u Bugarskoj

4. PELARSKI DANI 2007.

prof. dr. sc. Gurgulova Kalinka, vii znanstveni suradnik

Pelarski institut, Sofija, Bugarska U posljednje vrijeme namee se stav da je mogue unititi bolesti pela bez upotrebe ljekovitih sredstava. Smatra se da se zarazna oboljenja mogu rijeiti primjenom opih zoohigijenskih mjera (unitavanje pelinjih drutava oboljelih od amerike gnjiloe, dezinfekcija, kartiranje starog saa, higijena pelinjaka) i stvaranje vrsta otporne na bolesti. Meutim, svjetsko iskustvo u patologiji pela pokazuje da se i pored stalnih napora, bolesti pela ne mogu ukloniti samo ovim putem. Primjer za to je teka borba protiv krpelja Varroa destructor koji je savladao ak i vodenu barijeru i pojavio se u nekim otonim dravama npr. u Australiji i Novom Zelandu, kao i zaotravanje nekih gljivinih i virusnih oboljenja pela i pelinjeg drutva. Zbog svega toga mnogi istraivai u veterini usmjerili su napore prema stvaranju novih ljekovitih sredstava, uinkovitih i bezopasnih za pele i ovjeka. Cilj ovog referata je da se da informacija i kau naini za pravilnu i bezopasnu primjenu veterinarskih preparata u pelarstvu. Uestali su sluajevi znatnih gubitaka u pelarstvu zbog primjene neregistriranih preparata, neuinkovitih, ili s isteklim rokom upotrebe i nabavljenih od ne licenciranih firmi ili raznih preprodavaa. U vezi s mnogim pitanjima pelara o registriranim i dozvoljenim preparatima za profilaksu i lijeenje pela i pelinje zajednice moramo dati sljedea objanjenja: - novi Zakon o veterinarskoj djelatnosti (ZVMD stavio je niz zahtjeva za promjenu ljekovitih sredstava u veterini, zakljuno i u pelarstvu. Nije dozvoljeno koritenje bilo kakvog preparata ako nije registriran za primjenu u veterini. - to se tie uvoznih preparata, osim registracije samog preparata zahtjevi ukljuuju i dozvolu za uvoz, ovlatenu firmu-uvoznika i kontrolu svake uvezene partnje. Zakonski propisi stvoreni su da bi sprijeili rasprostranjivanje i uvoz neregistriranih i s nedokazanim uinkom (u bugarskim uvjetima) preparata, kao i raznih falsifikata koja su proizvela privatna lica i ne odgovaraju potrebnim uvjetima. Svaka firma mora imati licencu za proizvodnju i za prodaju ljekovitih sredstava. Ovi zahtjevi su dogovoreni s Europskom zajednicom i imaju cilj zatiti od tetnih stvari ivotinje i pele, a preko njihovih proizvoda i ovjeka. Tehnologije suvremenog pelarenje su u skladu s ekologijom i ukljuuju primjenu bezopasnih preparata. To znai da e se mnoga ljekovita sredstva zamijeniti drugim, ili e se pojaviti nove metode primjene kod kojih se izbjegava kontaminacija pelinjih proizvoda.

49

Trenutno postoje dva osnovna problema patologije pela: - brzo stjecanje otpornosti uzronika zaraznih oboljenja prema primijenjenim preparatima - kontaminacija pelinjih proizvoda tvarima tetnih za ovjeka. Ovi problemi se mogu rijeiti samo ako se potuju slijedei uvjeti: - prije svega se moraju postaviti pravilna dijagnoza. To se postie praenjem klinikih simptoma na terenu od veterinarskog strunjaka ili iskusnog pelara, dopunjenim i potvrenim laboratorijskom analizom. - Nakon konzultacija sa strunjakom iz podruja pelinje patologije odreuje se najprikladniji i najuinkovitiji lijek za konkretno oboljenje. Ljekovite preparate treba kupovati samo od zakonskih predstavnika i uvoznika ili od samih proizvoaa i u veterinarskim ljekarnama, pazei na rok trajanja - Strogo potovati mjere za profilaksu i lijeenje oboljenje i instrukcije za primjenu ljekovitih sredstava- doziranje, nain, frekvencija i period tretiranja. Doziranje prakastih i tekuih ljekovitih sredstava rauna se po 1 l sirupa ili 1 kg eera u prahu (poticaj), a pelinje drutvo dobiva koliinu koja ovisi od njegove jaine do 10-15 grama po ulici izmeu dva okvira s pelama. Samoljeenje i razmjena ljekovitih shema i recepata meu pelarima u veini sluajeva su pogrjeni. Ljekovita sredstva se stalno obavljaju, jer brzo gube uinkovitost prije svega zbog stvaranja otpornosti pojedinih patolokih agenata prema njima. Shodno ZVMD u Bugarskoj su registrirani i dozvoljeni za koritenje u pelarstvu sljedei veterinarski preparati: I Za profilaksa i lijeenje bakterijskog oboljenja. Shodno europskim propisima od 2003. godine u Bugarskoj je bilo zabranjeno koritenje antibiotika. Sluajevi uspostavljanja rezidua antibiotika u medu bugarske proizvodnje za izvoz pokazuju da mnogi pelari jo primjenjuju antibiotike ne potujui doziranje, vrijeme i nain tretiranja. 4. PELARSKI DANI 2007. II Za profilaksa i lijeenje gljivinih bolesti. Fungisan 2 m,l za profilaksu i 4-6ml po 1l eernog sirupa prema stupnju razvoja bolesti. Primjenjuje se do 500 ml po pelinjem drutvu 3-4 puta u razmaku 6-7 dana. Proizvoa Primavet, d.o.o. Sofija. III Za profilaksu i lijeenje zaraznih oboljenja. 1. Nozemoza registrirani preparat za lijeenje ovog oboljenja je Nozestat koji je podloan preregistraciji. Doziranje: 5ml po 1l sirupa, ili 10 ml po 1kg nadraajnog prihranjivaa. Pelinjem drutvu se daje 500 ml ili 250 grama, 2-3-puta u razmaku od 5 dana. 2. Varooza Varoktron-trake preparat koji sadri flumetrin (analog Bajvaroga), proizvoa Primavet D.O.O., Sofija. Promjenjuje se u proljee i jesen, po 2-3- trake

50

po pelinjoj zajednici u ovisnosti od jaine i koliine tetoina. Preparat mora stajati u leglu 25-30 dana a trake se izvlae 30. dana, a prije stavljanja medita - preparat se stavi 2 mjeseca prije stavljanja medita. Bajvaron-trake, proizvoa Bajer Njemka. Instrukcije za upotrebu su iste kao za Varostop. Apipropekt-granule, proizvoa Balkanfarma A.D. Koristi se samo u jesen po 5 grama preparata u 50 ml vode, prskanjem pelinjih drutava, 2-3 puta u razmaku od 7 dana. Perizin - proizvoa Bajer Njemka. Varotom- uvozni preparat, proizvoa Evrotom, Republika Srbija, sadri fluvalinat (analog Apistana). Varostat P u staklenoj tegli u tekuem stanju, u kompletu s trakama na koje se prije samog tretiranja kaplje 5-6 kapljica. Furmitom umoene trake sa 30 ml 60% mravlje kiseline. Proizvoa Evrotom, Republika Srbija. IV. Profilaksna poticajna sredstva. Startovit-granule proizvoa primavet Sofija d.o.o. jedno pakiranje (5 polietilenskih kapsula) za 50 l eernog sirupa. Primjenjuje se tri puta po 500 ml, u razmaku od 3-5 dana. U proljee, za poticanje matice na polaganje jaja i razvoja drutva, u toku ljeta za stvaranje umjetnih rojeva i u jesen za poticanje polaganja jaja i uzimljavanje mladih pela. Proizvode se i razne vrste poticaja koji nisu podloni registraciji. Koriste se za rano nadraajno prihranjivanje i mogu sluiti za aplikaciju raznih profilaktinih i ljekovitih sredstava. Ova analiza pokazuje da e neophopdnost primjene suvremenih utjecajnih i bezopasnih ljekovitih sredstava za pele rasti s razvojem pelarstva u Bugarskoj. ZVMD i Zakon o hranama utvruju primjenu samo dozvoljenih preparata za pele na nain koji titit ljudsko zdravlje. Napomena: Evrotom iz Rume, dobio je od bugarskog Ministarstva Evropski certifikat GML za proizvodnju lijekova.

4. PELARSKI DANI 2007.

51

RAZVOJ PELINJEG DRUTVA TOKOM GODINE Tomain G. Franjo

Proleterska 11, 21 480 Srbobran, Srbija

Svaka pelinja zajednica bez obzira na njenu snagu, rasu ili soj, u kontinentalnom dijelu Europe prolazi kroz jedinstven biotehnoloki proces koji se sastoji iz pet faza u kome sudjeluje pet generacija pela. Prije nego to jezikom pelara objasnim pelarima pojedinano svaku fazu, potrebno je vidjeti to je to jaka pelinja zajednica, koju tehnologiju rada trebamo primijeniti kako bi do nje doli i kako ju onda odrati tijekom cijele godine. I. Jako pelinje drutvo Ne mali broj pelara smatra kako je jaka pelinja zajednica ona, koja ima puno pela i upravo se tako u uzgoju pela i ponaaju. 1.1.- Vei broj pelara smatra da ako spojimo dvije ili tri slabe pelinje zajednice u jednu, da emo na taj nain dobiti jednu jaku pelinju zajednicu sa svim njenim prednostima koji iz toga proizlaze. To nije tono! Pelar e na taj nain dobiti jednu slabu pelinju zajednicu, koja zaista ima vie pela koje e moi preivjeti, ali koje se nee ponaati kao jaka pelinja zajednica. 1.2.- to je to jaka pelinja zajednica, to ju ini takvom? Svaki prosjean pelar moe vlastitim pokusima koje sam ja najveim brojem spomenuo u svojoj knjizi Uzgoj visoko produktivnih pela iz 1991. godine i u knjizi Uzgoj matica i pela po sistemu TF iz 2003. godine, te u knjizi Matica i njen kvalitet iz 2001. godine, utvrditi: Da su pele radilice uzgojene u jakoj pelinjoj zajednici, vee, tee, imaju dui jezik, veu zapreminu mednog mjehura, mogu bre i dalje letjeti, otpornije su na zarazne i druge bolesti i due ive. To se ne moe postii spajanjem slabijih pelinjih zajednica. Tijekom tri godine sam ispitivao sve te prednosti pela iz jakih pelinjih zajednica i to usporeivao sa pelama iz slabijih pelinjih zajednica. Kao primjer navodim: Ako uhvatim 10 pela koje se vraaju sa pae u konicu pa ih stavim u namjenski kavez i izvaem na elektronskoj vagi, a to isto uinim sa pelama iz slabe pelinje zajednice, onda je dobiti razlike u teini u prosjeku za 5-10%. Ta razlika ne kazuje mnogo. Daleko je vee razlika izmeu pela iz jakih i slabih zajednica. Razlika je u tome to imaju dui jezik, to mogu bre i dalje letjeti i naroito to ive, recimo, dan due. Meutim, ja sam rezultatima iz vie pokusa, koje sam spojio u jedan vei pokus, utvrdio slijedee:

4. PELARSKI DANI 2007.

52

1. Da jedna pela sline starosti i radne sposobnosti iz jake pelinje zajednice, u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima izleti na pau 2-3 puta vie od jedne pele slinih osobina iz slabe zajednice. 2. Na taj nain moe se utvrditi kako jedna pela u jakoj zajednici tijekom dana donese 2-3 puta vie meda i peludi, od jedne pele iz slabe zajednice. Razlog je u tome to jaka pelinja zajednica na istoj pai, pod istim uvjetima donosi 3-5 puta vie meda od slabog pelinjeg drutva. Iz toga zakljuujemo kako pelari na svojim pelinjacima tijekom godine trebaju drati samo jake pelinje zajednice. II. Fazni razvoj pelinjeg drutva Fazni razvoj pelinjeg drutva koji se razvija preko 5 faza i 5 generacija pela ne smije se promatrati kao da jedna generacija pela nestane pa se druga raa, ve kao bioloki proces koji neprekidno traje tijekom cijele godine. 2.1. Prva faza razvoja sa pelama prve generacije zapoinje u drugoj polovini sijenja, a zavrava se u drugoj polovini veljae. Broj pela prve generacije uglavnom ovisi od jaine pelinje zajednice, sposobnosti matice i vremenskih prilika i kree se od 1000 do 50 pela. Iako je broj ovih pela mali, a velik broj njih nikad nee ugledati svjetlost dana jer ive svega oko 20 dana. One su vrlo vane za razvoj druge faze i druge generacije pela. Zimske pele, iako njihove lijezde za proizvodnju matine mlijei nisu atrofirale, one daleko kasnije poinju maticu hraniti matinom mlijei. Mlade pele to ine samo poslije 2-3 dana starosti, vrlo uspjeno hrane maticu matinom mlijei i time ubrzavaju proces rasta pelinjih zajednica. to e se dogoditi ako pelinja zajednica ne uzgoji prvu generaciju pela? Ona pelinja zajednica koja ne moe uzgojiti prvu generaciju pela radi svoje malobrojnosti, slabe matice i zalihe meda redovito propada ili ima veih potekoa u svom daljem razvoju. 2.2. Druga faza sa pelama druge generacije zapoinje u drugoj polovici veljae, a zavrava se u prvoj polovici oujka. Najvei broj zimskih pela roenih u drugoj polovici srpanja prethodne godine vie nema. Njihovo mjesto zauzele su pele druge generacije te se promjene u broju pela ne primjeuju. Meutim, sada se na sau zapaa vei broj mladih pela, a po lijepom i toplom vremenu one ve izlijeu iz konice. Sa dovoljnom koliinom meda u konici i kvalitetnom maticom druga generacija pela predstavlja okosnicu uspjenom razvoju tree generacije. 2.3. Trea faza razvoja sa treom generacijom pela zapoinje u prvoj polovini travnja i traje do kraja travnja. Zimskih pela iz pete generacije prethodne godine vie nema. Sada se u pelinjoj zajednici nalazi dio pela druge generacije i brojne pele tree generacije. Potrebno

4. PELARSKI DANI 2007.

53

je istaknuti kako najee u treoj fazi, sa pelama tree generacije, poinje priprema nagona za rojenje. Do roja nee doi jo due vremena jer ove pele malo rade, a ive vie od 45 dana. Pelar moe primijetiti da je nagon zapoeo, ukoliko uhvati pelu za krila, pa je okrene na lea. Tada e lako vidjeti kako iz votanih lijezda vire listii voska kojeg pele pripremaju da bi u novom stanitu zapoeli brzu gradnju saa. Moja poslovica koja je istinita i koju sam mnogo puta spomenuo u knjizi ili na predavanju Roj na grani je sigurno tri roja manje u konici i dalje, Prirodna rojidba kod pela predstavlja najtei oblik anti selekcije. Da bi nagon za rojidbu sprijeili, a time proizveli najmanje dva puta vie meda u kanti, spreavanje roja se ne smije vriti kada se u pelinjem drutvu nalaze brojni rojidbeni matinjaci ve onda, kada smo primijetili sakupljanje pela na posljednjim okvirima i listie na votanim lijezdama. To je dovoljan signal da se podhitno proiri plodite u koje treba staviti 2,3 ili 4 okvira sa umjetnim satnim osnovama. 2.4. etvrta faza razvoja sa pelama etvrte generacije zapoinje od prve polovice svibnja do druge polovice srpnja. Sada se u konici pelinje zajednice nalazi djelomino druga generacija, cijela trea generacija i etvrta generacija pela radilica. Ukoliko nije bilo rojenja sada pele ispunjavaju tri nastavka sa oko 70 tisua ivotno i radno sposobnih pela. Ovakva pelinja zajednica smatra se jakom sa svim svojim prednostima koje iz toga proizlaze. U njemu se nalaze pele svih uzrasta to im omoguava da ostvare besprijekornu podjelu rada na unosu nektara, peludi i besprijekornu njegu najveeg broja pelinjeg legla, od ega je vie od polovine zatvoreno. Ukoliko smo osigurali dovoljan prostor za unos vee koliine nektara i dobru ventilaciju, koja se moe osigurati samo dubokom podnicom, po pravilu nee doi do rojenja. U takvoj pelinjoj zajednici svaka e pojedinana pela donijeti najmanje 3 puta vie meda od pojedinane pele iz slabe pelinje zajednice. Brojne pele i ogromna koliina poklopljenog legla u konici garancija je za uspjeh pete generacije zimskih pela. To znai, da pelar moe oekivati prinose u narednoj godini ako uspjeno obavi i ovaj posljednji posao u ovoj godini. 2.5. Peta generacija pela se tako rei u niemu se ne razlikuje od ostalih pela, pa se postavlja pitanje, kako onda ivi ne 45 dana nego 6 mjeseci? Peta faza sa petom generacijom pela zapoinje oko 15 srpnja, a zavrava se oko 10 rujna. Pelar je duan da obavi sljedee vrlo sloene poslove: 1. Da u pelinjoj zajedenici ima kvalitetnu maticu koja nije starija od 18 mjeseci, a da u ploditu osigura najmanje 6 potpuno ispravnih okvira sa saem iz koga su se pele barem jednom izlegle. 2. Ukoliko nema pae u kolovozu da prihranjuje pele pomou medno-eerne pogae bez obzira koliko meda ima u konici. Na taj nain on e stimulativno djelovati na pele radilice, a matica e polagati vei broj jaja koji se u prosjeku kree oko 800 za 24 sata.

4. PELARSKI DANI 2007.

54

3. To e osigurati da se u pelinjoj zajednici do kraja kolovoza osigura oko 40 tisua zimskih pela. 4. Ako pelar nema dovoljnu koliinu meda u konici on to mora nadomjestiti do 1. kolovoza, a poslije tog roka ne smije vriti nikakvo prihranjivanje pela. Ako mu je to potrebno da mu pele ne bi uginule tijekom zime, prihranjivanje se mora vriti sa veom koliinom meda ili eernog sirupa tako da se nedostatak meda nadoknadi sa tri prihranjivanja. 5. Ako bi pelar vrio prihranjivanje pela u drugoj polovici kolovoza ili u rujnu, onda e na proljee imati aku prezimljenih pela. Zato? Hranei pele u rujnu on e izazvati ponovno polaganje jaja od strane matice, doi e do formiranja jednog ili dva okvira legla, dobit e 1000 ili 1500 mladih pela koje pripadaju pelama prve generacije, na uzgoju tih pela, pele pete generacije utroit e dio svog ivota, a pele prve generacije uginut e i nai emo ih na podnici u konici tijekom decembra. 6. Iz toga se moe zakljuiti da pele pete generacije od samog svog roenja samo jedu da bi se ugojile, ostvarile dovoljnu koliinu masnog tkiva jer one praktino nita ne rade. Ukoliko bi ih zaposlili bilo kojim poslom od unosa vode, nektara, polena i drugim kunim poslovima, one bi ivjele isto koliko ive pele etvrte generacije. Ja sam ovo navodio iz vlastitih iskustava do kojih sam doao gajei pele vie od 60 godina. Pisao sam rjenikom da me moe razumjeti svaki pelar. Mnogo vie od ovoga svaki pelar moe proitati u knjizi Uzgoj matica i pela po sistemu TF kao i vidjeti na CD-u. 4. PELARSKI DANI 2007.

55

ANALITIKA U SLUBI KONTROLE KAKVOE MEDA doc. dr. sc. Kenjeri Daniela
Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek Svi propisi o hrani prvenstveno su usmjereni zatiti zdravlja i interesa potroaa, te omoguavanju izbora hrane na osnovu informacija o hrani koju kupuju. Kao i svaka druga namirnica, temeljem Zakona o hrani (NN 117/03), med podlijee kontroli kvalitete. Uvjeti kojima med mora udovoljavati, kao i metodologija usklaivanja sukladnosti, propisani su Pravilnikom o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda (NN 20/00). Kako je vidljivo iz slijedee tablice, ti uvjeti su, za veinu parametara, u sukladnosti s meunarodnim normama (Council Directive 2001/110/EC, Codex Alimentarius Rev.2,2001).

4. PELARSKI DANI 2007.

Med koji se stavlja na trite, nadalje ne smije biti zagrijavan na temperaturu viu od 40 C, mora biti svojstvenog mirisa i okusa bez stranih primjesa, ne smije biti u stanju vrenja ili provrio, ne smije sadravati umjetno dodavane eere, ne smije biti

56

bojan umjetnim bojama, oneien stranim organskim tvarima, niti sadravati dodana bilo kakva sredstva za konzerviranje i aromatiziranje. Kontrola kvalitete meda provodi se u ovlatenim laboratorijima temeljem peludne i fizikalno-kemijskih analiza, a kako bi se utvrdilo da li med ima svojstven okus i miris dodatno se mogu provesti i senzorske analize.
Analize meda Peludna analiza Fizikalno-kemijske analize - odreivanje sadraja reducirajuih eera - odreivanje sadraja saharoze - odreivanje sadraja vode - odreivanje tvari netopivih u vodi - odreivanje pepela - odreivanje kiselosti - odreivanje aktivnosti - dijastaze odreivanje hidroksimetilfurfurala Senzorska analiza izgled miris okus

4. PELARSKI DANI 2007.

Rezultati provedenih analiza daju informacije o proizvodu, o botanikom podrijetlu i postupcima tijekom procesiranja, duini skladitenja, pa i eventualnim namjernim patvorenjima. Odstupanja od zahtjeva, pojedinanog i/ili kombinacije parametara, ukazuju na uzroke naruavanja kvalitete proizvoda. Na taj nain, kupcima i potroaima meda se osigurava kvaliteta proizvoda, dok se pelare kao proizvoae meda titi od nepotene konkurencije. Podatak kojeg potroai prvog trae i/ili uoavaju je informacija o botanikom podrijetlu. Botaniko podrijetlo se odreuje prvenstveno temeljem peludne analize, ali se zakljuak upotpunjuje i senzorskom analizom, te nekim od fizikalno-kemijskih parametara. Provedba same peludne analize bazira se na prebrojavanju peludnih zrnaca svake pojedine biljne vrste, te preraunavanju udjela istih u ukupnom broju prisutnih zrnaca. Rezultat se u konanici izraava kao vrsta meda (bagremov med, kestenov med, lipov med, ) koja se navodi na deklaraciji proizvoda. U laboratorijskoj praksi rezultat peludne analize u pravilu je eliminacijskog karaktera, a odreuje sukladnost proizvoda s deklariranim botanikim podrijetlom proizvoda. Kako pelari i sami s obzirom na vrijeme sakupljanja nektara i poloaj konica mogu orijentacijski odrediti vrstu meda koju su proizveli, ovaj parametar nije est uzrok diskvalifikacije meda. Sadraj vode u medu je jedna od najvanijih karakteristika meda, koja direktno utjee na njegovu kakvou, granulaciju i odrivost. Odreivanje sadraja vode u medu na osnovi indeksa refrakcije jedan je od najjednostavnijih analitikih postupaka, pa nije neuobiajeno da i sami pelari odnosno proizvoai meda imaju rune refraktometre pomou kojih provjeravaju udio vode u medu te tako odreuju vrijeme vrcanja. Ipak, u praksi je jo uvijek relativno mali broj pelara koji provodi mjerenje, dok se veina oslanja na iskustvo. Praenjem sadraja vode vrijeme vrcanja moe se jednostavno

57

odrediti jer se udio vode od trenutka kada pele donose nektar u konicu pa do vrcanja gotovog meda smanjuje sa poetnih 60-ak % na manje od 20 % koliko je potrebno kako bi se osigurala trajnost proizvoda. Mjerenje sadraja vode runim efraktometrima dovoljno je precizno za praktinu procjenu vremena vrcanja, no prema literaturnim podacima standardna greka koja je mogua pri mjerenju kree se u rasponu 0.4 %, pa o tome treba voditi rauna prilikom mjerenja. U laboratorijima se analiza provodi na preciznijim, stolnim refraktometrima. Sadraj vode jedan je od kljunih parametara koji na neki nain garantira da nee doi do kvarenja meda tijekom skladitenja uzrokovanog fermentacijom, a bzirom na to da ga je lako okvirno procijeniti tek u rijetkim sluajevima je razlogom diskvalifikacije meda. Osnovne komponente, koje ine 80-ak % sadraja meda, su eeri. Dominantni su monosaharidi fruktoza i glukoza, meutim, ovisno o vrsti biljke od koje je proizveden, u manjim ili veim koliinama u medu se mogu nai i razliiti disaharidi i oligosaharidi. Kao analitiki parametar za procjenu kakvoe meda sadraj eera daje bitan podatak u pogledu patvorenja proizvoda, bilo da se radi o patvorenju direktnim dodavanjem saharoze ili nekog drugog eera direktno u med, ili da se radi o patvorenju kroz ishranu pela saharozom. Nadalje, odnosi meu eerima, prvenstveno odnos fruktoze i glukoze (F/G), daju informaciju o vrsti meda i njegovim karakteristikama kao to je sklonost kristalizaciji. Osim toga, sadraj pojedinanih eera u medu se mijenja tijekom procesa zrenja meda, ali isto tako i tijekom skladitenja. Iako u medu po sadraju dominiraju eeri koji su i zasluni za njegovu slatkou, u njemu se mogu nai i kiseline, koje doprinose punoi njegova okusa. Za razliku od nepoeljne kiselosti koja bi bila rezultat fermentacijskih procesa u medu, tj. kvarenja meda, kiselost meda koja dolazi od prirodnih kiselina a koje vode porijeklo iz samog nektara ili od pela je poeljna karakteristika. Temeljem ovog svojstva med se moe grupirati u nekoliko skupina, pri emu je med bagrema jedna od vrsta sa najniom kiselosti, dok je karakteristina kiselija vrsta medljikovac. Odredbe Pravilnika propisuju odreivanje sadraja mineralnih tvari tj. pepela u medu dobivenih spaljivanjem uzorka na 600 C do stalne mase, meutim u posljednjih nekoliko godina se u analitici meda kako u svijetu tako i kod nas odreuje elektrina provodnost 20 % -tne vodene otopine suhe tvari meda. Ovaj parametar jasan je pokazatelj vrste meda obzirom na osnovnu podjelu koja med dijeli na dvije osnovne vrste nektarni med i medljikovac, a jasno se od ostalih vrsta nektarnog meda izdvaja med kestena, koji je s obzirom na ovo svojstvo blii medljikovcu nego nektarnom medu. Od ostalih nektarnih vrsta meda po karakteristino niskim vrijednostima elektrine provodnosti izdvaja se med bagrema. Obzirom na injenicu da je tekui med bolje prihvaen meu potroaima od granuliranog odnosno kristaliziranog meda, a kristalizirani med predstavlja problem i za pakiranje u ambalau, termiki tretman je uobiajen postupak prilikom pakiranja meda za na trite. Ukoliko se termiki tretman provodi pravilno, odnosno med se ne zagrijava na temperaturu viu od 40C provoenjem ovog postupka s ciljem dekristalizacije ne naruava se kvaliteta proizvoda. U protivnom dolazi do unitavanja

4. PELARSKI DANI 2007.

58

nekih poeljnih sastavnih komponenata meda (smanjenje enzimske aktivnosti uslijed termike denaturacije enzima, gubitak hlapivih komponenata), te istovremeno do razvoja nepoeljnih komponenata (hidroksimetilfurfural i furfural - aroma na kuhani med). Parametri na koje nepravilno proveden termiki tretman ima direktan nepoeljan utjecaj, a ubrajaju se meu temeljne zahtjeve kojima svaki med mora udovoljavati su aktivnost enzima dijastaze i sadraj hidroksimetilfurfurala (HMF). HMF je razgradni produkt jednostavnih eera (najee fruktoze) u prisutnosti kiselina, a njegovo nastajanje moe zapoeti ak i u sau tijekom zrenja meda, u trenutku kada omjeri kiselina i eera postanu pogodni za reakciju. Iako nastaje i pri uobiajenim skladinim temperaturama meda, brzina ove kemijske reakcije, kao i mnogih drugih, raste s povienjem temperature. Osim pod utjecajem povienih temperatura, do smanjenja enzimske aktivnosti takoer dolazi i tijekom skladitenja pa tako primjerice aktivnost dijastaze tijekom skladitenja kroz 200 dana pri 30 C opada na polovicu vrijednosti, a isto smanjenje je rezultat i ako se med tijekom 1 dana dri pri temperaturi od 60 C ili tijekom 4.5 sati pri 70 C. Na osnovi navedenih injenica, u analitikom smislu aktivnost enzima dijastaze i sadraj HMF-a slue kao pokazatelji svjeine i termikog tretmana meda. Ovisno o svrsi provedbe analiza, u manjem ili veem opsegu se provodi i senzorsko ocjenjivanje proizvoda. Na ovaj nain utvruje se prisutnost svojstvenog mirisa i okusa meda, ali se mogu identificirati i odreeni defekti poput fermentacije, neistoa, te prisutnosti stranih mirisa i okusa. Osim parametara koji su propisani kao temeljni zahtjevi za kakvou meda, analitika meda obuhvaa i mnoge druge parametre. Tako se optika aktivnost koristi za razlikovanje cvijetnog/nektarnog meda od medljikovca, sadraj aminokiseline prolina kao pokazatelj zrelosti meda, a aktivnost enzima invertaze kao parametar svjeine meda. Zbog problema vezanih uz peludnu analizu razvijene isu i mnoge analize koje su s manje ili vie uspjeha primjenjivane pri odreivanju botanikog podrijetla. Jedna od novijih metoda, koja se pokazala uspjenom u ovoj primjeni je odreivanje profila hlapivih komponenata primjenom elektronskog nosa. Iako je razvijen i primjenjuje se zaista velik broj razliitih analitikih metoda, istraivanje novih metoda se i dalje odvija nesmanjenim intenzitetom. Cilj analitiara koji se bave problematikom meda je nai bre i jednostavnije metode kako bi se olakao za sada jo uvijek intenzivan laboratorijski rad. Literatura
1. Ministarstvo poljoprivrede i umarstva, Pravilnik o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda. Narodne novine 20, 642-652, 2000. 2. Council of the European Union, Council Directive 2001/110/EC of December 2001 relating to honey. Official Journal of the European Communnities L10, 47-52, 2002. 3. Codex Alimentarius Commission, Revised Codex Standard for Honey. Rev. 2, 1-7, 2001.

4. PELARSKI DANI 2007.

59

PRAVNA REGULATIVA U EKOLOKOJ PROIZVODNJI MEDA Bjeli Dragana, dipl. iur., Vitez Marijeta, dipl. iur., Mezak Stastny Mirela, dipl. iur.
Veleuilite u Poegi, Ul. Pape Ivana Pavla II br. 6, 34 000 Poega

Ekoloka proizvodnja uope pa tako i proizvodnja meda, definirana je zakonima s osnovnim ciljem zatite kako ivota i zdravlja ljudi, zatite prirode i okolia, tako i zatite potroaa. U nas je 2001. god. donesen Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda to je bio korak prema nastanku novog trita trita namijenjenog ekolokim proizvodima. Ekoloki proizvodi, kontrolirani su i nose poseban znak to potroaima daje sigurnost te ulijeva povjerenje u proizvod, ali i sustav. Kljune rijei; ekoloka proizvodnja, ekopelinjak, ekoproizvod. 1. Uvod Ekoloka (organska, bioloka) proizvodnja je poseban sustav odrivog gospodarenja u poljoprivredi i umarstvu, a obuhvaa uzgoj bilja i ivotinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana kao i preradu primarnih proizvoda. Takva proizvodnja ukljuuje sve ekoloki, gospodarski i drutveno opravdane proizvodno tehnoloke metode, zahvate i sustave koristei na najpovoljniji nain plodnost tla, raspoloive vode, prirodna svojstva biljaka i ivotinja, poveanje prinosa i otpornosti biljaka pomou prirodnih sila i zakona uz propisanu uporabu gnojiva i zatitnih sredstava, a sve u skladu s meunarodno usvojenim normama i naelima (Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br.12/01, l.2. st.1. t.1.). Danas je ekoloka poljoprivreda jasno definirana zakonima, emu se pridruila i Hrvatska donosei paket zakona i propisa koji reguliraju ekoloku proizvodnju, a najvaniji meu njima svakako je Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Njegovim donoenjem potaknut je nastanak novog trita trita namijenjenog ekolokim proizvodima, poraslo je povjerenje potroaa, smanjen je intenzitet iskoritavanja resursa, potaknuta je zatita okolia kao i vea transparentnost proizvoda, a takoer je omogueno ravnopravnije ukljuivanje na svjetsko trite, posebice iskoritavanjem prednosti i niske razine oneienja okolia u nas.

4. PELARSKI DANI 2007.

60

2. Ekopelinjak, smjetaj i umjetna prehrana pela, reprodukcijski materijal, lijeenje i ienje u ekolokoj proizvodnji meda 4. PELARSKI DANI 2007. 2.1. Ekopelinjak Pitanje koje se najee postavlja kada je rije o ekolokoj proizvodnji meda, svakako je koje sve uvjete mora ispunjavati pelinjak da bi se uope mogao proglasiti ekolokim odnosno o kojim sve elementima pelar mora voditi rauna? Kada govorimo o osnivanju pelinjaka u uvjetima ekoloke proizvodnje, posebice se mora voditi briga o slijedeem: - da se osigura dovoljno hrane za pele, - da je pelinjak postavljen tako da u promjeru 2 km od pelinjaka nektar i pelud potjee od poljoprivrednog bilja iz ekoloke proizvodnje ili od prirodne vegetacije koja nije tretirana kemijskim sredstvima, odnosno manji promjer udaljenosti ako postoji prirodna zatita podruja ispae, to potvruje nadzorna stanica, - da postoji dovoljna udaljenost od bilo koje proizvodnje koja je izvor oneienja okolia npr. gradski centar, industrijska zona ili autoput (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda NN br. 13/ 02, l.84.). Valja naglasiti da se prethodno navedeni uvjeti ne odnose na vrijeme kada nema vegetacije ili kada pelinje zajednice miruju. Sami pelinjaci se osnivaju od podijeljenih zajednica ili tako da se nabave novi rojevi ili konice od pelara koji se bave ekolokom proizvodnjom (Ibid , l.80.). Meutim, mogue je da zbog zdravstvenih ili nekih drugih razloga doe do velikih uginua pela. Pitanje koje se ovdje postavlja je moe li se pelinjak obnoviti i sa zajednicama koje ne udovoljavaju uvjetima ekoloke proizvodnje? Treba istaknuti da u tom sluaju veliku ulogu ima nadzorna stanica koja moe odobriti obnovu pelinjaka i sa takvim zajednicama, s tim da se moe nabaviti 10% matica ili rojeva godinje iz pelinjaka koji se ne bave ekolokom proizvodnjom uz uvjet da se matice stave u zajednice koje potjeu iz ekolokih uvjeta proizvodnje, a rojevi u konice u kojima su bile smjetene zajednice iz ekoloke proizvodnje (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivozinjskih proizvoda NN br.13/02, l.82.). 2.2. Smjetaj i umjetna prehrana pela Kada se govori o ekolokoj proizvodnji meda panja se mora posvetiti i smjetaju pela odnosno uvjetima koji u tom pogledu moraju biti zadovoljeni. Pele se moraju smjestiti u konice od prirodnog materijala (drvo, rogoz) bez mogueg rizika kontaminacije okolia ili pelinjeg proizvoda 8Ibid , l. 95.).

61

Nadalje, konice moraju biti obojene samo izvana ekolokom bojom te imati to manje metala, a ako je metal nuan mora biti inox. Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda NN br. 13/02 jasno je odredio kada je doputena umjetna prihrana pela. Navedeni pravilnik u l. 86. odreuje da je takva prihrana doputena u uvjetima kada je prijeko potrebna za preivljavanje pela u ekstremnim klimatskim uvjetima. Umjetna prihrana treba se temeljiti na medu iz ekoloke proizvodnje, meutim umjesto ekoloki proizvedenog meda za umjetnu prehranu se moe upotrebljavati ekoloki proizveden eerni sirup ili ekoloki dobivena eerna melasa, ali samo uz suglasnost nadzorne stanice i u sluajevima kada klimatske prilike uvjetuju kristalizaciju meda. Umjetna prihrana pela moe se provoditi samo od zadnjeg uzimanja meda iz konice do petnaest dana prije cvatnje nektarnog bilja (Ibid , l. 88.). Kada je u pitanju umjetna prihrana pela, svaki pelar ima obvezu voditi podatke kako o vrsti proizvoda koji se koristi za takvu prihranu, datumu davanja proizvoda, koliini proizvoda, tako i o pelinjoj zajednici kojoj je takva hrana davana. 2.3. Reprodukcijski materijal Materijal za reprodukciju u pelarstvu matice, vosak, satne osnove, mora biti proizveden u ekolokoj proizvodnji (Zakon o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda NN br. 12/01, l.14. st.1.). Meutim, u sluajevima dokazane nestaice na tritu spomenutog materijala, to utvruje Ministarstvo poljoprivrede i umarstva temeljem podataka dobivenih od Zavoda za sjemenarstvo i rasadniarstvo, doputena je uporaba materijala za reprodukciju koji nije dobiven ekolokom proizvodnjom zakljuno do 31. prosinca 2005.godine (Dozvola da se u ekolokoj proizvodnji moe koristiti materijal za reprodukciju koji nije dobiven ekolokom proizvodnjom NN br. 85/05.). Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br. 12/01 izriito je zabranio uporabu genetski izmijenjenih organizama u svrhu materijala za reprodukciju. 2.4. Lijeenje i ienje Kada se govori o lijeenju bolesnih pelinjih zajednica treba naglasiti da se takve zajednice moraju odmah lijeiti, a ako je potrebno i izdvojiti na izolirani pelinjak tijekom postupka lijeenja (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda NN br. 13/ 02, l .96.). Samo lijeenje mora se prvenstveno temeljiti na uporabi fitoterapeutskih i homeopatskih pripravaka te biolokih terapija.

4. PELARSKI DANI 2007.

62

U sluajevima kada ovakvo lijeenje ne daje rezultate, uz suglasnost nadzorne stanice moe se pristupiti lijeenju lijekovima uz obvezno izdvajanje tako lijeenih pelinjih zajednica na poseban pelinjak. Tako izdvojene pelinje zajednice biti e ukljuene u ekoloku proizvodnju nakon isteka karence za lijekove odnosno nakon izmjene saa ako su u vosku zaostali ostaci lijekova (Ibid , l. 97.). Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda propisuje dunost pelara da evidentira sve podatke o lijeenju pelinjih zajednica (dijagnoza, lijek, nain lijeenja, duljina tretmana, karence), a u sluaju lijeenja veterinarskim lijekovima podatke mora ovjeriti veterinar koji je proveo lijeenje odnosno propisao lijek. Prije stavljanja meda ili drugih pelinjih proizvoda u promet te e podatke obvezno potvrditi nadzorna stanica. ienju i dezinfekciji materijala, zgrada i posua koji se koriste u ekolokoj proizvodnji meda mora se posvetiti osobita panja. Sredstva koja se u tu svrhu mogu rabiti su: - kalijev i natrijev sapun, - voda i vodena para, - vapneno mlijeko, - ivo vapno, - natrijev hipoklorit, - natrijev hidroksid, - vodikov peroksid, - limunska, mravlja, octena, mlijena, oksalna kiselina, - alkohol, - formaldehid, - soda bikarbona (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda NN br.13/02 , l. 100.). 3. Smjernice za stjecanje znaka EKOPROIZVOD za med i druge pelinje proizvode Ekoproizvod pojam. Ekoproizvod je svaki proizvod proizveden i oznaen sukladno s odredbama Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i propisa donesenih na temelju njega (Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br. 12/ 01, l. 2. st. 1. t. 5.). Da bi pelari- proizvoai ekolokih proizvoda ishodili znak ekoproizvod za svoje proizvode prvi korak koji moraju uiniti je prijaviti se jednoj od ovlatenih nadzornih stanica.

4. PELARSKI DANI 2007.

63

3.1. Prvi struni nadzor Spomenuti nadzor obavlja nadzorna stanica na osnovi prijave proizvoaa, a prije upisa u Upisnik proizvoaa u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Pravilnik o strunom nadzoru u ekolokoj proizvodnji NN br. 13/02, l. 9. st.1.). Pelar proizvoa ekolokih proizvoda , duan je voditi zapise o proizvodnji (knjiga pelinjaka, dnevnik pelarske proizvodnje) kao i knjigovodstvo temeljeno na upisima ili potvrdama, a temeljem kojih nadzorna stanica moe provjeriti podrijetlo, vrstu i koliinu kupljenog kao i upotrijebljenog materijala ali i njihovo koritenje. Kada je rije o prvom strunom nadzoru, nadzorna stanica sastavlja zapisnik koji sadri: - potpuni opis proizvodne jedinice s podacima o proizvoau, vrsti proizvodnje, proizvodnim mjestima, skladitima, a prema potrebi i o mjestima gdje se obavljaju odreeni postupci prerade ili pakiranja i druge vane podatke potrebne za potvrivanje ekoloke proizvodnje (Pravilnik o strunom nadzoru u ekolokoj proizvodnji NN br. 13/02, l. 10.). Ekoloka proizvodnja u pelarstvu podlijee strunom nadzoru u svim dijelovima proizvodnje, a zapisnik o drugom i daljnjim strunim nadzorima sadravati e: 1. podatke o : - proizvoau, - vrsti ekoloke proizvodnje, - materijalima, - metodama, - postupcima koji su primjenjivani tijekom proizvodnje odnosno promjene nastale u odnosu na prvi struni nadzor, 2. datum obavljenog strunog nadzora, 3. potpis osobe koja je obavila struni nadzor, 4. potpis proizvoaa (Ibid , l. 11.). 4. PELARSKI DANI 2007. Pravilnik o strunom nadzoru u ekolokoj proizvodnji propisao je obvezu nadzorne stanice da nakon obavljenog svakog strunog nadzora, Ministarstvu poljoprivrede i umarstva kao i pravnoj osobi za provedbu postupka potvrivanja, dostavlja izvjee koje sadri: - naziv proizvodne jedinice, - datum izvrenog strunog nadzora, - osnovne podatke o vrsti proizvodnje, - ocjenu o potvrivanju statusa proizvodne jedinice odnosno proizvoda, - primjedbe i prijedloge za dobivanje statusa u ekolokoj proizvodnji, - potpis izvritelja i ovlatene osobe u nadzornoj stanici.

64

Pravna osoba za provedbu postupka potvrivanja nad ekolokom proizvodnjom je BIOPA udruga za organsko-bioloku proizvodnju iz Osijeka (Popis pravnih osoba za provedbu postupka potvrivanja nad ekolokom proizvodnjom NN br. 81/02.). 3.2. Upisnik proizvoaa Daljnji korak pelara- proizvoaa ekolokih proizvoda je podnijeti zahtjev za upis u Upisnik proizvoaa u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uz obvezu da zahtjevu priloi i zapisnik nadzorne stanice o obavljenom prvom strunom nadzoru. Sam zahtjev za upis u Upisnik proizvoaa podnosi se Ministarstvu poljoprivrede i umarstva,a prilau mu se slijedei prilozi: 1. rjeenje o upisu u registar za pravnu osobu, obrtnica ili uvjerenje nadlenog ureda dravne uprave da je poljoprivredni proizvoa, 2. izvadak iz zemljine knjige i / ili ugovor o dugoronom koritenju zemljita (najmanje 5 godina) kao dokaz o vlasnitvu odnosno pravu koritenja zemljita, 3. katastarski plan s tono odreenim esticama koje pripadaju proizvodnoj jedinici i njihovim povrinama, 4. popis i veliinu gospodarskih objekata, poljoprivredne mehanizacije i drugih strojeva za ekoloku proizvodnju, 5. potvrdu pravne osobe ili izjavu proizvoaa da je upoznat s propisima i pravilima ekoloke proizvodnje, kao oblik posebnog povjerenja izmeu proizvoaa i potroaa, 6. dokaz o poslovnom odnosu s voditeljem proizvodnje, pod uvjetom da jedinica za proizvodnju ima voditelja proizvodnje (Pravilnik o uvjetima i nainu upisa u upisnike ekoloke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br. 13/02, l. 11.). 3.3. Izdavanje potvrdnice Nakon provedenog postupka ocjene proizvoda i procesa te na temelju zapisnika o provedenom strunom nadzoru kao i na temelju ispitivanja provedenih od strane ovlatenih nadzornih stanica i ovlatenih ispitnih laboratorija, pravna osoba za provedbu postupka potvrivanja izdaje potvrdnicu. Pravilnik o sustavu ocjenjivanja sukladnosti u ekolokoj proizvodnji NN br. 91/01 u svom l. 14. i 15. odreuje pojam potvrdnice kao i njezin sadraj. Potvrdnica je isprava kojom ovlatena pravna osoba za provoenje postupka potvrivanja, potvruje da je ekoloka proizvodnja, ekoloki proizvod, proces ili usluga sukladna temeljnim zahtjevima za ekoloku proizvodnju, a sadri:

4. PELARSKI DANI 2007.

65

1. naziv pravne osobe koja ju izdaje, broj rjeenja o ovlaivanju i njezin zatieni znak 2. jedinstveni broj potvrdnice, 3. naziv proizvodne jedinice za ekoloku proizvodnju i broj rjeenja o upisu u upisnik, 4. naziv proizvoda i koliina za koju se izdaje, 5. naziv propisa temeljem kojeg se izdaje, 6. vremensko razdoblje za koje se izdaje i proizvodna godina, 7. mjesto i datum izdavanja, 8. peat i potpis odgovorne osobe. 3.4. Znak ekoproizvod Tenja svakog proizvoaa, bez sumnje, je postii da mu proizvod bude oznaen znakom ekoproizvod. Kojim se proizvodima uope moe dodijeliti znak ekoproizvod , kakav je postupak dobivanja spomenutog znaka, ali i to se jami nanoenjem znaka ekoproizvod, najea su pitanja. Odgovor na prethodna pitanja daje nam Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekolokog proizvoda NN br. 13/02. Spomenuti pravilnik u svom l.2. odreuje da se znak ekolokog proizvoda dodjeljuje za ekoloke proizvode koji su proizvedeni sukladno propisima i pravilima za ekoloku proizvodnju, koji su struno nadzirani i za koje je izdana potvrdnica da su proizvedeni u skladu s temeljnim zahtjevima ekoloke proizvodnje. Ekoloki proizvodi moraju biti oznaeni znakom ekolokog proizvoda prije stavljanja u promet, a samim nanoenjem znaka ekoproizvod, jami se da je proizvod bio struno nadziran, da je potvren na propisan nain te da je za njega izdana potvrdnica u skladu s temeljnim zahtjevima za ekoloku proizvodnju (Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekolokog proizvoda NN br.13/02, l.3.). 4. PELARSKI DANI 2007. Govorei o postupku stjecanja znaka ekoproizvod treba naglasiti da se on pokree podnoenjem , od strane proizvoaa, pismenog zahtjeva Ministarstvu poljoprivrede i umarstva koji mora sadravati: 1. ime, naziv i adresu proizvoaa te upisni broj iz pripadajueg upisnika, 2. naziv proizvoda za koji se trai dodjela znaka ekoproizvod, 3. potvrdnicu izdanu od ovlatene pravne osobe za potvrivanja, provedbu postupka

4. ukupnu koliinu proizvoda i / ili broj proizvoda za trite te broj i veliinu pakovina (Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekolokog proizvoda NN br. 13/02, l. 6. st. 2.).

66

Na temelju spomenutog zahtjeva ,radno tijelo imenovano od ministra poljoprivrede i umarstva utvruje jesu li ispunjeni uvjeti za dodjelu znaka ekoproizvod koji se dodjeljuje za jednu proizvodnu godinu te u sluaju udovoljavanja traenim uvjetima donosi rjeenje o pravu njegove uporabe. 4. Deklariranje i pakiranje ekoloki proizvedenog meda 4.1. Deklariranje Kada se govori o deklariranju proizvoda, prva stvar koju moramo uiniti svakako je poblie odrediti pojam deklariranja, ali i oblik i sadraj deklaracije kojom se ekoloki proizvodi deklariraju. Deklariranjem proizvoda u ekolokoj proizvodnji smatra se navoenje na proizvodu ili pakiranju propisanih podataka kojima se identificiraju ekoloki proizvodi, njihova usklaenost s propisanim uvjetima, podaci o proizvoau, pravnoj ili fizikoj osobi koja stavlja proizvod u promet (Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br.12/01, l.16.). Ekoloke proizvode deklarira proizvoa. Koje uvjete mora zadovoljiti jedan proizvod da bi se uope mogao deklarirati kao ekoloki ? Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni su slijedei: - da je proizvod proizveden u ekolokoj proizvodnji nad kojom je proveden obvezni struni nadzor, - da obiljeavanje sadri ime i/ ili broj koda nadzorne stanice ili propisani znak ekoloke proizvodnje (Pravilnik o deklaraciji ekolokih proizvoda NN br. 13/02, l. 5.). Obraujui pitanje deklariranja ekolokih proizvoda dolazimo do pojma deklaracije tj. isprave kojom se na nedvosmislen nain jedan proizvod prepoznaje kao ekoloki proizvod. Deklaracija mora biti ispisana na hrvatskom jeziku i mora sadravati slijedee podatke: 1. naziv proizvoda, 2. datum proizvodnje, 3. naziv i adresu proizvoaa te upisni broj iz upisnika prema Pravilniku o uvjetima i nainu upisa u upisnike ekoloke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, 4. zemlju podrijetla proizvoda,

4. PELARSKI DANI 2007.

67

5. popis sastojaka po padajuem redoslijedu teine, 6. neto masu ekolokog proizvoda, 7. natpis ekoproizvod, 8. naziv nadzorne stanice, 9. jedinstveni broj potvrdnice, 10. druge podatke bitne za proizvod sukladno posebnim propisima (Ibid , l. 3.). 4.2. Pakiranje Pakiranje i skladitenje ekoloki proizvedenog meda provodi se vremenski i prostorno odvojeno od drugih proizvoda (Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br. 12/01, l. 19.). Posebno pitanje koje se ovdje namee je: Kojim zahtjevima mora udovoljiti ambalaa u uvjetima ekoloke proizvodnje? Ambalaa mora biti u prvom redu zdravstveno prihvatljiva, a njezina proizvodnja nekodljiva za okoli (Pravilnik o preradi u ekolokoj proizvodnji NN br. 13/02, l. 16.). Potronju ambalae trebalo bi sniziti na tehnoloki potrebnu najmanju koliinu, a ako je mogue preporuljiva je njezina viekratna uporaba. Nadalje, ambalaa treba biti prilagoena postupku recikliranja, zbog ega je iskljuena mogunost uporabe teko razgradljivih sintetskih materijala (PVC), a uporaba aluminija odnosno folije doputena je iskljuivo uz odobrenje nadzorne stanice. 5. Zakljuak Ekoloka proizvodnja omoguava odrivo gospodarenje prirodnim resursima smanjenom primjenom pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva te ekolokim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede, ali i stvaranje povoljnijih ekonomskih uvjeta proizvodnje kao to su primjerice nii inputi te vee i ravnomjernije zapoljavanje radne snage. 4. PELARSKI DANI 2007. Pravnom regulativom u ekolokoj proizvodnji meda, regulira se uporaba materijala za reprodukciju, odreuju se nadlena tijela za nadzor proizvodnog postupka i kakvoe proizvoda, nadlena tijela za inspekciju, nain provoenja i ovlasti inspekcijskih tijela, ali takoer i kaznene odredbe za krenje zakona i propisa koji reguliraju tu materiju. Naizgled, sve je nedvosmisleno i jasno. Je li tomu zaista tako, odgovor mogu dati samo istinski ekoloki pelari. Radost svakog ekolokog pelara je proizvesti med i druge pelinje proizvode osloboene antibiotika, tekih metala i drugih tetnih primjesa te na taj nain kupcu ponuditi neto bolje i zdravije. Meutim, na naem tritu ekoloki med se vrlo teko probija, a razlog za to djelomice lei u svijesti kupaca koji jo uvijek ne znaju to znai ekoloki med i koje su mu prednosti.

68

Literatura
1. Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br.12/01

4. PELARSKI DANI 2007.

2. Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda NN br. 13/02 3. Pravilnik o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekolokog proizvoda NN br. 13/02 4. Pravilnik o uvjetima i nainu upisa u upisnike ekoloke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN br. 13/02 5. Pravilnik o strunom nadzoru u ekolokoj proizvodnji NN br. 13/02 6. Pravilnik o sustavu ocjenjivanja sukladnosti u ekolokoj proizvodnji NN br. 91/01 7. Pravilnik o deklaraciji ekolokih proizvoda NN br. 13/02 8. Pravilnik o preradi u ekolokoj proizvodnji NN br.13/02 9. Dozvola da se u ekolokoj proizvodnji moe koristiti materijal za reprodukciju koji nije dobiven ekolokom proizvodnjom NN br. 85/05 10. Popis pravnih osoba za provedbu postupka potvrivanja nad ekolokom proizvodnjom NN br. 81/02

69

PRIMJENA MARKETINGA NA TRITU MEDA mr. sc. Marinac Antun, mr. sc. Andrli Berislav
Veleuilite u Poegi, Pape Ivana pavla II. br. 6, 34000 Poega

Saetak Budui da je med osim za naturalnu potronju, namijenjen i za trite, hrvatski ponuai meda moraju svoje napore usmjeriti prema tritu i zadovoljenju potranje koja se na njemu javlja. To je jedino mogu postii primjenom marketinkih aktivnosti, koje uvijek u sreditu panje stavljaju kupce prema kojima e usmjeriti sve svoje napore i sredstva, a sve s ciljem zadovoljenja njihovih potreba i ostvarenja profita. Marketinke aktivnosti nisu samo zadatak pelara, nego i pelarskih zadruga, trgovine, ugostiteljstva te drave. Ponuai meda bi trebali shvatiti da marketing nije umijee prodaje meda ve spoznaja na temelju informacija dobivenih s trita kakav med proizvoditi da bi zadovoljili potrebe, koje se na tritu javljaju. U radu polazimo od teze da hrvatski proizvoai trebaju identificirati potrebe kupaca putem istraivanja trita i na tim rezultatima razviti proizvod- med koji trite prihvaa, te formirati odgovarajuu cijenu, distribuciju i njihovu djelotvornu promociju. Voeni tom milju, taj proizvod moi e puno lake prodati te time ostvariti profit. Kljune rijei: marketing, trite, istraivanje trita, med, cijena, promocija, distribucija 1. Uvod Motivacija za pisanje ovoga rada bila je da kroz analizu marketinkih funkcija ukaemo hrvatskim pelarima na nunost primjene marketinga, kao bitnom preduvjetu za opstanak i konkurentnost na hrvatskom, europskom i svjetskom tritu meda . 4. PELARSKI DANI 2007. U radu nas zanima proizvod med koji izravno biva usmjeren prema krajnjem potroau-kupcu.Pri tome se ne zadovoljavamo samo uoavanjem problema iz podruja marketinga i trita meda, nego predlaemo i njihovo rjeenje. Uoili smo da je najvei problem proizvoaa meda plasman meda na trite, stoga u radu nastojimo potaknuti hrvatske pelare na primjenu marketinke koncepcije, koja bi im omoguila znatno laku prodaju, jer jedino prodaja moe imati puni uinak ako djeluje sinkronizirano s ostalim marketinkim aktivnostima. To podrazumijeva da prodaja meda djeluje pod pretpostavkom da je istraeno trite meda, da se proizvodi onakav med za kojim postoji potranja, da se cijena regulira prema tritu i konkurenciji i da je potroako trite promocijom pripremljeno za prodaju.

70

2. Trite meda Za pelarstvo se smatralo i jo se uvijek smatra da je to hobistiki posaoposao entuzijasta. Sve dok se tako misli pelarstvo je briga samo onih koji se njime bave.Treba imati na umu da se Republika Hrvatska nakon stjecanja nezavisnosti opredijelila razvijati gospodarstvo utemeljeno na trinim naelima. To svoje opredjeljenje ugradila je i u svoj Ustav. Pritom naroiti naglasak valja dati obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Polazei od pretpostavke da med kao najvaniji pelinji proizvod nije namijenjen samo za naturalnu potronju, nego i za trite, drimo da pelarstvo treba postati gospodarskom djelatnou o kojoj trebaju voditi rauna osim pelara, proizvoai opreme za pelarstvo, te potroai meda i drava. Uvjereni smo stoga u injenicu da proizvoai meda svoj trud mogu naplatiti jedino putem trita. Poznato je da se na tritu sueljavaju dva suprotstavljena elementa ponuda i potranja. to se pak ponuaa meda tie, njih e u prvom redu zanimati rast prodaje, porast njihovog udjela na tritu, smanjivanje rizika u poslovanju, te ostvarenje profita. Kupce meda e u pravilu interesirati med visoke kvalitete, pristupanih cijena, s isporukama na vrijeme.Uzajamnim djelovanjem ponude i potranje na tritu meda dolazi do formiranja cijene. Na odnose ponude i potranje meda osim cijene djelovati e i ostali initelji, a koji neposredno predstavljaju i zapreke marketingu meda: - sezonski karakter ponude meda, - nestabilnost ponude meda, - razliita kakvoa meda, - broj stanovnika i njihova ekonomska mo, - needuciranost potroaa, - mijenjanje stanja i oblika u kojem se med nudi na tritu. - klimatski i vremenski uvjeti, iji se utjecaj gotovo nikako ili tek u manjoj mjeri moe otkloniti (Razraeno prema Meler, M.:Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002., str. 405-412.). Moemo konstatirati da je trite meda iznimno nestabilno. Ponuda i potranja je neujednaena, prisutan je veliki disparitet cijena, te nekontrolirani izvoz i uvoz, to se potom izravno oituje i na njegovu cijenu, a potom i na njegovu potronju .Prema dostupnim najnovijim podacima Dravnog zavoda za statistiku u tablici br. 1. prikazujemo proizvodnju meda u Republici Hrvatskoj u 2004. i 2005. godini. Iskazani se podaci o ukupnoj proizvodnji meda u 2004. i 2005. godini ostvareni u konicama s pokretnim i nepokretnim saem. 4. PELARSKI DANI 2007.

71

Tablica 1. Proizvodnja meda u Republici Hrvatskoj u 2004. i 2005. odini

Proizvodnja meda Godina Mjerna jedinica
Ukupno pravne osobe i dijelovi pravnih osoba obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Indeksi
pravne osobe i dijelovi pravnih osoba obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Ukupno

2004. 2005.

tona tona

2 543 2 657

8 8

2 535 2 649

157 104

121 100

158 104

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2005/1-1-11_1h2005.htm, publication/2006/1-1-11_1h2006.htm

http://www.dzs.hr/hrv/

4. PELARSKI DANI 2007.

Iz tablice je vidljivo da je ukupna proizvodnja meda u 2004. godini iznosila 2.543 tone, to je za 57% vie nego u 2003. godini, a u 2005. godini proizvodnja je iznosila 2.657 tona, te je poveana za 4% u odnosu na 2004. godinu. U Hrvatskoj se godinje proizvede priblino 3.500 tona meda, a potroi tek 2.000. Prema podacima Zavoda za statistiku, prosjena potronja meda u Hrvatskoj je 0,4 kilograma, a u Europi 3,6. (http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id= 1161335879&archive=1160145810&start_from=&ucat=&select=novosti&ar=1) . Kada se zadovolje potrebe potronje meda po stanovniku, ostaje oko 40 posto meda za trite, a upravo plasman meda na trite predstavlja i najvei problem za pelarstvo. Med ima izrazito razliitu potronju. Osim to ga troe domainstva, troe ga i bolnice, djeji vrtii, kole, vojska i dr. Meutim, ono to moe zabrinuti hrvatske pelare jest vrlo niska potronja meda na domaem tritu. Kako se veina proizvedenog meda potroi u samoj Hrvatskoj, domaa potranja za medom od velikog je znaaja za pelare. U analizi domae potranje treba svakako imati u vidu ekonomsku mo stanovnika. Udio trokova za hranu u Hrvatskoj najvii je meu nepoljoprivrednim i mjeovitim domainstvima s viim prihodima, dok je nizak udio trokova poljoprivrednih domainstva za hranu rezultat njihovih niskih prihoda, a ujedno visok stupanj naturalne potronje. Zapaamo da se samo u skupinama s najviim prihodima (nepoljoprivredna i mjeovita domainstva) udio hrane moe usporediti s onim u zapadnoj Europi (prosjek je 22-24%)(Stipi i Kosijer 1995). To upuuje na injenicu da bi skupina nepoljoprivrednog i mjeovitog domainstva trebala biti najinteresantnija za ponuae meda. Za razliku od Hrvatske, potronja meda u svijetu biljei stalni rast, a prema procjenama organizacije Svjetsko trite meda (World Honey Maket) potroai danas jedu 1,2 milijuna tona meda vie nego prije deset godina. Iako SAD jo vode u potronji meda, odmah iz njih je Njemaka. Njemako se trite, pretvara u vodee uvozno trite u svijetu. Njemaka godinje uvozi oko 80.000 do 90.000 tona meda.

72

Budui da je potronja meda u Republici Hrvatskoj iznimno mala, ansa hrvatskih pelara moe biti u izvozu meda na europsko i svjetsko trite. Meutim i tu postoji niz problema od neadekvatne zakonske regulative do propisa koji odreuju i uvjetuju izgled i dr. te objekata za punionice meda.U nekoliko su se proteklih godina na europskom tritu pojavile goleme koliine meda iz Kine, koje su na svjetskoj burzi sruile dotadanju cijenu za 1 euro, odnosno s 3,2 na 2,2 eura, pa se hrvatskim pelarima izvoz, zbog visokih trokova, kupnje euro-baava, trokova analize meda i prijevoza, nije isplatio. Trokovi izvoza su visoki, jer med mora biti punjen u takozvane euro-bave (jedna bava od 300 kilograma stoji 25 eura), zbog trokova prijevoza (za jedan leper treba izdvojiti 22.000 kuna) a trokovi homogenizacije, odnosno kontrole kakvoe meda iznose 1 kunu po kilogramu. Drimo da je potrebno donijeti konkretne mjere u svezi s izvozom meda. Naime, nuno je to prije prilagoditi zakonsku regulativu uvjetima na tritu.Radi prodaje zaliha meda takoer predlaemo pojaati izravnu prodaju meda, a u svezi s tim predlaemo da se pojaaju promotivne aktivnosti na lokalnim medijima, te da Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i umarstvo Hrvatska gospodarska komora pojaa promociju u medijima (radio, TV) na nacionalnoj razini. Nedostatak meda na svjetskom tritu uzrokovan je klimatskim poremeajima, jer za tu tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju vano je imati ist okoli. Zapaamo da je isti okoli, ansa za hrvatske proizvoae meda.U takvoj situaciji hrvatski su pelari su prepoznali svoju priliku za proboj na trite, stoga iz godine u godinu poveavaju izvoz. Statistika govori: 1999. izvezeno je 33 tone meda (91% uBiH); 2000. godine 39 tona (46% BiH); 2001. godine izvoz je iznosio 683 tone (46% Italija); a 2002. godine 1.100 tona (45% u Njemaku i 38% i Italiju). 3. Marketing meda Smatramo da nije mogue oekivati napredak u pelarstvu, ako se ne primjenjuje marketinka koncepcija (Baban, 1993). Da bi se ostvarila takva koncepcija potrebno je od strane drave potaknuti donoenje niza mjera (Kolega, 1994). - donijeti mjere zatite proizvodnje (carine), - potaknuti proizvodnu suradnju za inozemna trita, - kreditirati i davati premiju za proizvodnju matica i oslobaanje od carine uvoza pelinjeg pribora, - promicati potronju zdravih pelinjih proizvoda, - promicati pelarsku proizvodnju zbog neprocjenjive koristi opraivanja kultiviranog bilja, - potaknuti krupne poljodjelce da ulau u pelinjake i kreditirati ta ulaganja. Suvremeni marketing oznaava poslovnu aktivnost koja povezuje proizvodnju s potronjom tako da se maksimalno, i to profitabilno, zadovolje potrebe drutva koje se na tritu pojavljuju kao potranja (Rocco, 1994). Dakle, koncepcija marketinga

4. PELARSKI DANI 2007.

73

ukljuuje sve aktivnosti ponuaa od proizvodnje do trita, odnosno da se na najbolji mogui nain uskladi interes proizvoaa i potroaa. Proizvoai meda moraju biti svjesni injenice da marketinka aktivnost poinje prije nego proizvod nastane i nastavlja se dugo nakon njegove prodaje, stalno ukazujui na to to se dogaa na tritu i neprestano traei putove kako poveati zadovoljenje kupaca, zbog kojih je med i proizveden. Na razliite se naine moe izrei smisao i svrha marketinga kao poslovne filozofije, no bit se svodi na injenicu da se uvijek u sreditu panje nalazi kupac-potroa. Od posebne vanosti je da med bude u skladu sa potrebama potroaa, budui da je potroa u sreditu pozornosti marketinga, pa prema tome sve marketinke aktivnosti treba usmjeriti prema njemu s ciljem zadovoljenja njegovih potreba, uz istodobno ostvarenje profita. Takav princip stavljanja kupca ispred same proizvodnje je daleko najloginiji i najprofitabilniji nain voenja poslovanja. Proizvod med spada u primarne ljudske potrebe (od davnina se koristi kao hrana i lijek) i manjim dijelom u potrebe vieg reda (za njegu i uljepavanje lica i tijela). S obzirom da med najveim dijelom pripada skupini hrane marketing hrane se moe definirati kaoskup svih poslovnih aktivnosti ukljuenih u tijek proizvoda hrane od poetne proizvodnje do krajnjeg potroaa (Kohls, 1980). Marketinko razmiljanje proizvoaa meda bi trebalo postati nunost dananjeg konkurencijom obiljeenog svijeta, u kojemu e dobitnici postati oni: - koji paljivo analiziraju potrebe potroaa meda, - identificiraju svoje mogunosti i - stvaraju proizvod med u skladu s potrebama potroaa. Uvaavajui prethodnu postavku, drimo da je na temelju rezultata istraivanja trita meda, mogue proizvesti med vrhunske kakvoe koji e, bojom, izgledom, mirisom, okusom, u posebnoj ambalai uz odgovarajuu cijenu i promidbu, nai sigurnu prodaju u zemlji i inozemstvu. Dakle, treba kreirati pravi proizvod koji e potroau pruiti vrijednost za novac (engl. value for money). U nastavku emo ukratko pojasniti istraivanje trita, te elemente marketinkog spleta, bez kojih nema ni marketinga. 4. PELARSKI DANI 2007. 3.1. Istraivanje trita Bez istraivanja trita nema pravog marketinga, a suvremeno gospodarstvo je bez marketinga nezamislivo. Ponuai meda bi trebali znati to se na tritu trai, kako ne bi proizveli i ponudili takve proizvode koje nikome ne odgovaraju (po svojstvima, koliini, ili cijeni).Neprodana roba ugroava proizvoaa meda tako da trokove koje je imao za njenu proizvodnju ne moe pokriti i time postaje ekonomski nemoan. S druge strane proizvoa meda, koji uspjeno proda med, ostvaruje prihod koji ne samo da pokriva sve trokove proizvodnje (amortizacija osnovnih sredstava, trokove materijala i energije i trokove radne snage) ve ostvaruje i dobit (Kolega, A 1994).

74

Da bi mogli proizvesti kvalitetni med, koji e trite prihvatiti, pelari se moraju osloniti na informacije koje dobiju: - istraivanjem ponude (analitiki ocijeniti ponudu konkurenata i njihovu politiku proizvoda), - istraivanjem potranje (raspoznavajui potrebe potroaa, njihovu narav i znaajke, kupovnu mo, te motivaciju i dr.). Treba imati u vidu da potrebe kupaca meda nisu stalne te su podlone promjenama. Uvaavajui tu injenicu postavlja se pitanje kako e se razvijati konzumne navike i prioriteti potroaa meda u budunosti, posebno glede: - poeljne kakvoe, okusa i boje meda, - to je potrebno poduzeti da se popravi image domaeg meda i smanji uvoz ? - kupovnih navika hoe li potroai i u budue kupovati med na sivom tritu, ili e, porastom ivotnog standarda, preferirati nabavke u vrhunski organiziranim trgovinama? Miljenja smo da na ova i slina pitanja odgovor mogu dati samo specijalizirane marketinke organizacije koje e se profesionalno baviti istraivanjem trita meda. Budui da je trina segmentacija najuinkovitiji dio analize potroaa meda u cilju otkrivanja uzroka potranje, istraivanje segmentacije trita meda moe ustvrditi potrebe potroaa za svaki trini segment. Npr. neki potroaki segmenti vie e zahtijevati bagremov, a drugi kaduljin med. 3.2. Proizvod Kakvoa boja i okus meda u uvjetima nerazvijenog trita jedva su zanimali proizvoae meda, jer i potroai nisu pokazivali razvrstanu pozornost tim svojstvima. U uvjetima narasle gospodarske moi porastom dohotka, nastaje nesluen porast za kakvoom meda (Kolega, 1994). Med je prirodni proizvod kojeg medonosne pele dobivaju preradom nektara i medljike u mednom mjehuru. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med. Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izluuju razne vrste lisnih ui. Med proizveden od medljike naziva se med medljikovac. Pele sakupljaju slatke sokove u prirodi i donose ih u konicu u svom mednom mjehuru. U mednom mjehuru pele nektar se mijea s tvarima koje pela lui iz svojih lijezda. Time se saharoza iz nektara ili medljike pretvara u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak sastoji se u tome da pele odlau nektar u elije saa, ali samo do polovice elije kako bi suvina voda iz nektara to prije isparila. Suviak vode uklanja se viekratnim prenoenjem iz stanica saa, te prozraivanjem konica. Istovremeno se pod djelovanjem fermentacije poveava koncentracija eera u nektaru, to kroz neko vrijeme dovodi do zgunjavanja nektara i njegovog pretvaranja u med. 4. PELARSKI DANI 2007.

75

Zbog odlinog sastava, med je kalorina i bioloki vrijedna hrana za djecu i odrasle, odnosno prirodni je izvor ivotne snage. Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, bagrem, lavanda, majina duica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga razliite od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne pae, boja i okus variraju od godine do godine ak i na istoj lokaciji. Med nije jednolian proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pela proizvodi med, ovisno o godinjem dobu. Boja, aroma, struktura i kvaliteta meda ovise o izvoru nektara, kao i o njegovoj proizvodnji.Prema proizvodnji med moe biti vrcani (dobiven centrifugiranjem), topljeni (dobiven zagrijavanjem zdrobljenih saa), kao med u sau i med s komadima saa.uvanje meda je vrlo jednostavno. S obzirom da mu je trajnost neograniena zbog velike koncentracije eera, uva se na hladnom mjestu, dalje od izravnog svjetla i u vrsto zatvorenoj staklenki (http://www.coolinarika.com/namirnica/me). Najvanije trino svojstvo meda je kakvoa meda, koja se mjeri prema kakvoi pelinje pae. Hrvatski med je meu najkvalitetnijima u Europi, znatno kvalitetniji od kineskog i argentinskog, koji je preplavio europsko trite. Tvrdnje o kakvoi hrvatskog meda potvruje i injenica da se u Njemakoj naim proizvodom, prije pakiranja i plasiranja u trgovaku mreu, popravlja kvaliteta kineskog i argentinskog meda. lanak 7. Pravilnika o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda (NN 20/00) propisuje uvjete kojima mora udovoljavati med koji se stavlja na trite: 1. da sadri najmanje 65% reducirajuih eera raunatih kao invertni eer, a medljikovac, najmanje 60% reducirajuih eera; 2. da ne sadri vie od 5 % saharoze, osim za med od vrijeska (Satureia sp.), kadulje (Salvia sp.), rumarina (Rosmarinus officinalis) i drae (Paliurus spina-christi), u kojih je doputeno do 8% saharoze, a za med od bagrema (Robinia pseudacacia), lavande (Lavandula sp.) i medljikovca do 10% saharoze; 3. da ne sadri vie od 20% vode; 4. da ne sadri vie od 0,6% mineralnih tvari, osim medljikovca, koji smije sadravati do 1,2% mineralnih tvari; 5. da mu ukupna kiselost nije vea od 40 mmol kiseline na 1000 gr. te da mu ona nije umjetno smanjena; 4. PELARSKI DANI 2007. 6. da ne sadri vie od 0,1% tvari netopljivih u vodi; 7. da mu aktivnost oitane dijastaze nakon mijeanja nije nia od 8,0, a ako je nia od 8,0, hidroksimetilfurfurol (HMF) ne smije biti vei od 15 mg/kg; 8. da udio hidroksimetilfurfurola (HMF) nije vei od 40 mg/kg; 9. da pri dekristalizaciji med nije zagrijavan na temperaturu viu od 40C; 10. da je svojstvenog okusa i mirisa bez stranih primjesa; 11. da u njemu nije poeo proces vrenja, da nije u stanju vrenja i da nije provrio; 12. da mu nisu dodavani eer (saharoza) ni drugi proizvodi koji su konzistencijom i sastavom slini medu;

76

13. da nije dobiven hranjenjem pela eerom i eernim proizvodima, i da nije pomijean s medom dobivenim na taj nain; 14. da nije oneien stranim organskim i mineralnim tvarima, kukcima i njihovim dijelovima, leglom, izmetom, plijesni i dr.; 15. da nije obojen nikakvim bojama; 16. da mu nisu dodavana sredstva za konzerviranje i aromatiziranje. 17. nije dozvoljeno mijeanje domaeg i uvoznog meda namijenjenog tritu. Jedna od najcjenjenijih vrsta meda je bagremov med, izrazito svijetle boje, ugodnog mirisa i blagog okusa. Smatramo da poboljanje kakvoe proizvoda meda moe se izvriti sljedeim intervencijma (Meler 2002): - smanjivanjem, odnosno eliminiranjem tetnih sastojaka u medu, - promjenom mirisa, okusa i boje meda, - poboljanjem vizualne komponente meda, - poboljanjem skladitenja i transporta meda. Pakiranje ima zadau da svojim dizajnerskim i konstrukcijskim rjeenjem doprinese atraktivnosti proizvoda, zadravajui pritom sve tehnike karakteristike nune za zatitu proizvoda, ali da se istovremeno prilagoava potrebama i potranji. Kako se Hrvatska sve vie integrira s europskim tritem, oekuje se sve vra pravna regulativa u pakiranju pelarskih proizvoda. Prodajno pakiranje meda osim zatite kakvoe, ima i propagandno djelovanje. Boja, kakvoa te prihvatljive smjernice u proizvodnji na etiketi proizvoaa od najveeg su zanimanja za pelare kad se stvara ambalaa. Proizvodnja meda najee je ustrojena na obiteljskim gospodarstvima, nosei ime proizvodnog podruja proizvoaa sa smjernicama u proizvodnji, kao proizvod bez oneienja, koji promie zdravlje (Kolega, 1994). U primjeni marketinga nuno je stvoriti prepoznatljiv brand meda. Prilog toj injenici ide to domai pelari najvie meda prodaju za vrijeme turistike sezone. 3.3. Prodaja i distribucija Zadaa prodaje je proizvedeni med prodati potroaima i na taj nain razmjenom za novac, po trnoj cijeni pokriti trokove i ostvari dobit. U predmarketinko vrijeme prodaja je imala zadau prodati ono to je proizvedeno i pri tome postii najbolju moguu cijenu. Danas u marketingu, prodaja djeluje pod pretpostavkom da je istraeno trite, da se proizvode oni proizvodi za kojima postoji potranja, da se cijena regulira prema tritu i konkurenciji i da je potroako trite promocijom pripremljeno za prodaju. Distribucija je skup radnji koje se odnose na odabir kanala dopreme i fiziku dopremu meda od proizvoaa do potroaa. Sustav direktne prodaje meda predstavlja najvaniji prodajni kanal. Proizvoai pelarskih proizvoda prodaju gro svoje 4. PELARSKI DANI 2007.

77

proizvodnje direktno potroaima ili preprodavaima, dakle na sivom tritu, bez evidencije, kontrole i izvan sustava PDV-a. U takvim uvjetima razvija se nepovjerenje meu akterima trgovine, pri emu dolazi do jake nelojalne konkurencije izazvane izravnom prodajom. Drimo da je potrebno eliminirati sivu ekonomiju u prodaji meda na domaem tritu na kojem se sada proda preko tisuu tona meda godinje. Kod prodaje meda na malo, u Hrvatskoj pored maloprodajnih supermarketa (cca. 50%), jo uvijek znaajno mjesto zauzimaju trnice na malo (cca. 40%), dok se preostali dio prodaje odvija preko malih nezavisnih maloprodajnih trgovina (cca. 10%).Osim direktne prodaje zastupljeni su i ostali distribucijski kanali meda koje navodimo u nastavku (Kolega i sur. 1992.). Sljedei prodajni kanal je prodaja meda izravno preko pelarskih centara. Broj prodajnih pelarskih centara treba poveati tako da na svakih 100.000 potroaa bude jedan pelarski centar.Prodajni tandovi pelarskih zadruga prodaju med i ostale pelinje proizvode na zadrunim tandovima trnice na malo. Maloprodajne prodavaonice makrobiotskih proizvoda s udjelom pelinjih proizvoda vrlo su pogodne za prodaju meda. Svi proizvodi koji se prodaju na taj nain morali bi imati stvorenu znamenku proizvoda i napisane smjernice prihvatljivog proizvoda bioloke proizvodnje s istih podruja. Izbirljiva prodaja kvalitetnog meda odvijala bi se u prodavaonicama za potronju vrhunskih potroaa. U posebnim tzv. vrtnim centrima osim pelinjih proizvoda prodaju se pelarski pribori i potreptine. Med prodaju i preprodavai odnosno trgovci koji te proizvode otpremaju u iru maloprodaju i izvoz. 3.4. Cijena Marketinki gledano, cijena meda se ne smije nezavisno ponaati, nego treba biti usklaena s ostalim elementima marketinkog spleta. Primjerice, mora odgovarati kakvoi meda, mora slijediti politiku distribucijskih kanala, a i promidbene poruke moraju biti primjerene cijeni ponude.Treba imati u vidu da visina cijene meda znaajno utjee na razinu prodaje. to je via cijena manja je potranja, a to je nia cijena vea je potranja za medom. Cijene meda jako su razvrstane, od najniih (med od repice), pa do nekih vrsta meda, ija je cijena 50% via od svjetskih cijena meda. Zapaamo previsoke cijene meda u trgovinama. Nai potroai, pogotovo umirovljenici kojima je med najpotrebniji, ne mogu ga kupiti zbog previsokih cijena u trgovinama. U trgovini se moe kupiti staklenku meda od 900 gr po 55 kn. Kada bi se to preraunalo u kilograme ispalo bi da na med, koji prodajemo ve od 15 kn, na polici kota za, mnoge nedostupnih 60 kn. Miljenja smo da su visoke mare neopravdane budui da med ne spada u robu koja se brzo kvari ili propada. Kako je njegov rok trajanja praktiki neogranien sasvim dovoljna mara bila bi desetak posto, to bi u kalkulaciji zajedno sa cijenom vele otkupljivaa donijelo pristupanih tridesetak kuna za kilogram. Upravo injenica da trgovaka mrea na kilogramu zarauje i do tri puta vie nego proizvoa ide u prilog sve slabijoj potronji meda u Hrvatskoj. Med se zbog toga jo uvijek uglavnom koristi kao lijek, a ne kao ravnopravni prehrambeni proizvod (http://www.rdm.hr/ post/WHOLE.asp?NewsID=195.).

4. PELARSKI DANI 2007.

78

3.5. Promocija Promocijske aktivnosti, prema J. Sudaru, kontinuirani su komunikacijski procesi razmjene informacija poruka i poticaja izmeu proizvoaa i okruenja u svrhu stvaranja povoljnog stava o proizvodu (Sudar, 1994). Proizvoai meda svoju promociju mogu provoditi u skladu sa svojim poslovnim ciljevima, najee putem: - gospodarske propagande - oglaavanje preko medija, - osobne prodaje - prodava je temelj promocije, - unapreivanja prodaje - izlaganje robe na izlobama, sajmovima, te degustacije, - gospodarskog publiciteta - putem napisa u tisku, savjetovanja, javnih tribina i predavanja, te lancima u razliitim publikacijama stvoriti povoljnu sliku o proizvodu i proizvoau, - odnosa s javnou - proizvoa utjee na javno miljenje injenica je da djelovanje promocije moe biti djelotvorno jedino ako sinkronizirano djeluje s drugim marketinkim funkcijama. Primjerice, ako je med nekvalitetan, cijena trino neprihvatljiva, prodaja i distribucija neprimjerene potrebama potroaa - promocijsko djelovanje e biti nedjelotvorno, jer promocija ne moe nadoknaditi nedostatke ostalih funkcija, ali ih moe promocijski potvrditi, ako svojom kvalitetom to zasluuju. Drimo da promocija uz poveanje dohotka moe najvie utjecati na poveanje potronje meda. Promidbena poruka trebala bi sadravati opa naela i glavnu poruku da se potronjom meda jaa, uva i osigurava zdravlje. Promocija se moe ostvariti samo jaanjem gospodarskih subjekata, koji e biti u stanju ulagati u marketing. Isto tako, gospodarski subjekti bi trebali ulagati u edukaciju potroaa meda, ali i buduih i potencijalnih pelara. Smatramo da pelari moraju neprestano raditi na jaanju njihovog ugleda kod potroaa. Sigurno da pelari ne smiju neargumentiranim i nestrunim istupima u javnosti dovoditi u pitanje njihov ugled. Stvaranjem sumnje u originalnost meda umanjuje se ionako mala potronja meda u Hrvatskoj, a gospodarstvenicima koji ulau u promociju oteava se uspjenost. 4. Zakljuak U radu je dat saeti prikaz primjene marketinga na tritu meda. Kao ideja vodilja istie se tenja hrvatskih ponuaa meda da moraju svoje napore usmjeriti prema tritu i zadovoljenju potranje koja se na njemu javlja. To je jedino mogu postii primjenom koordiniranih marketinkih aktivnosti, koje uvijek u sreditu panje stavljaju potroae prema kojima e usmjeriti sve svoje napore i sredstva, a sve s ciljem zadovoljenja njihovih potreba i ostvarenja profita. Marketinke aktivnosti nisu samo zadatak pelara, nego i pelarskih udruga, trgovine, ugostiteljstva te dravnih institucija. Ponuai meda bi trebali stremiti ideji da marketing nije umijee prodaje meda, ve spoznaja na temelju informacija dobivenih s trita kakav med proizvoditi da bi zadovoljili potrebe, koje se na tritu javljaju. Samo s takvim stavom, moi e se uspjeno nositi s izazovima trine utakmice u budunosti. 4. PELARSKI DANI 2007.

79

Literatura
Baban, Lj., 1993. Marketing u pelarstvu Hrvatske, Pela 112(7 - 8): 125 - 126. http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2005/1-1-11_1h2005.htm http://www.dzs.hr/hrv/publication/2006/1-1-11_1h2006.htm http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id=1161335879&archive=116 0145810&start_from=&ucat=&select=novosti&ar=1 http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction=showfull&id=1134400712&archive=113 5073663&start_from=&ucat=&select=novosti&ar=1 http://www.efos.hr/nastavnici/nsarlija/kolegiji/managment/poslovni_plan_za%20prvi_kolokvij.pdf http://www.coolinarika.com/namirnica/med Kohls, R.L.-Uhl,J.N.:Marketing of Agricultural Products, Ed. 6th,Macmillan Publishing Company, New York, 1980. Meler, M.:Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002. Kolega, A.: Trnitvo poljodjelskih proizvoda, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994. Kolega, A., Balint i suradnici: Obnova i razvoj hrvatskog pelarstva, Pelarski savez Hrvatske Hrvatske, Zagreb, 1992. Pravilnik o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda (NN 20/00) Rocco,F.: Marketinko upravljanje, kolska knjiga, Zagreb, 1994. Sudar, J: Promocija, kolska knjiga, Zagreb, 1994. Stipi, M., Kosijer, M.:Zakoni i propisi iz djelokruga poljoprivrede s uputama o primjeni, Mikema, Zagreb, 1995.

4. PELARSKI DANI 2007.

80

Hrvatski pelarski (iz)let u EU Krakar Davorin, dipl. ing.

Herba-Aurea Poega Uvod Ve sama visoka prosjena kvalifikacijska struktura hrvatskih pelara izdvaja nas iz prosjeka mnogih asocijacija pa je za oekivati da e se i procesi prilagodbe znakovito bre odvijati upravo meu nama. Prilagodba podrazumijeva ponajprije usklaivanje naih administrativnih normi s europskim, a odvija se u 35 strukovnih poglavlja. Poslije provedene faze tzv. screeninga slijedi slijedea faza pregovaranja o usklaenosti nae legislative s europskom pravnom steevinom. Uz prilagodbu strukovnih, socijalnih i pravnih normi iz svih podruja nacionalnih djelatnosti, u slijedeem se razdoblju razluuje izmeu ostalog i transparentan nain direktne pomoi proizvoaima, ili se pak ogranienjima odreuje njihova dostatnost u regulaciji potreba trita EU. Dosadanji nain koritenja fondova EU vrio je raspored po definiranom broju konica u svakoj zemlji lanici (proirena EU broji 11,4 mil. pelinjih zajednica), a u iznosu od cca. 1 EUR/zajednici. Tee je procijeniti koliko se u sveukupno pelarstvo zaista i slijevalo europskog budeta za potrebe istraivanja, kolovanja ili posebnih vidova zatite (npr. zatita genofonda (NJ) i sl.). No, posljednje dvije godine u potpunosti se mijenjaju preduvjeti u priznavanju uloge pelarstva Europe. Multidisciplinarni pristup je u ovim smjernicama conditio sine equa neon , to u procesu prilagodbe i pregovaranja ima vanu ulogu . Tako je i pelarstvo u Europi dobilo svoja polazita, a kojima se izdvaja iz konkurentnih globalizacijskih profiterskih mjerila i od njega ne zahtjeva iskljuivo farmersku visokoprofitabilnu proizvodnju meda. Drave lanice su obvezane tzv. Miljenjem Europskog ekonomskog i socijalnog komiteta Europskom vijeu (oujak,. 2004.), kojim se daje generalni naputak kod donoenja odluka u podruju pelarstva. Zakljuni naputak naglaava kako pelarstvo ima brojne karakteristike kojima se izdvaja iz ostalih poljoprivrednih aktivnosti. Njegova glavna funkcija je ruralni razvoj, kao pomo u ekolokom balansu, a tek onda kao ekonomska aktivnost u proizvodnji meda i pelinjih proizvoda. Vano je naglasiti da pele igraju vanu ulogu kao primarni polinacijski subjekt i uvjet su za osiguranje odrivog biodiverziteta. S tim u vezi FAO procjenjuje da je ekonomska vrijednost entomogamnog opraivanja pelama dvadeset puta vea od komercijalne vrijednosti svih pelinjih proizvoda. 4. PELARSKI DANI 2007.

81

U nekim dravama lanicama pelarstvo je prakticirano u manje prosperitetnim regijama i jedini je put odrive ruralne proizvodnje i zapoljavanja u poljoprivredi.(2004/C 112/29). Interesantna je i injenica da se niti u jednom od dva izdanja tzv. Crvene knjige biljnih vrsta u RH, kod nabrajanja biotskih faktora koji pridonose nestanku mnogih biljnih vrsta , ne spominje nestanak pela izvan podruja koja posjeuju pelari sa svojim pelinjacima. Nadalje, niti u jednom ozbiljnom medicinskom programu i politici zatite zdravlja puanstva ne preferira se konzumacija meda i pelinjih proizvoda. Farmaceutika vei profit ostvaruje kopiranjem prirodnih sastojaka umjetno proizvedenih pa su tako educirane i generacije lijenika koje propisuju terapije. Pilot projekt Pelarske udruge Zlatna dolina Poega Pelarske udruge u Hrvatskoj su svoje mnoge aktivnosti uglavnom financirale iz proraunskih sredstava svojih upanija i opina. Pojedine bogatije upanije (i gradovi) znaajno su pomagale rad udruga, pa ak i sufinancirale nabavku lijekova za pele. Pojedinana poticajna sredstva, bilo po konici, bilo po kg meda, ili kao sada kombinirano, servisirana su iz Prorauna RH. Pelarska udruga Zlatna dolina iz Poege je glede lokalnog poticanja bila u izrazito nepovoljnom poloaju u proteklih 10-tak godina. Od lokalne samouprave smo ukupno u 10 godina dobili 14000 kn. I pored toga, iz vlastitih izvora i volonterskim radom proveli smo cijeli niz aktivnosti. Tako smo zadnjih 5 godina odradili slijedee: -2002. god izradili smo prvi zemljovid Poeke kotline s pregledom pokrivenosti pelinjim zajednicama: - 2003. smo ustrojili monitoring pelinjih paa s 9 pelarskih vaga, rezultate kojih objavljujemo na web stranici www.pozega-online.hr - 2004.godine smo izvrili obuku i ostvarili prvi izvoz tzv. paketnih pela u EU, a tada smo izradili i prvi katastar pelinjih paa i pelinjaka Poetine. Ovaj katastar je i osnova za izradbu nacionalnog katastra pelinjih paa i pelinjaka, ugraen u novi Zakon o stoarstvu RH. - 2005.godine zapoeli smo s inicijativom stvaranja dokumenta nazvanog Pismo razumijevanja izmeu Hrvatskog pelarskog saveza i Hrvatskih uma d.o.o. Zagreb. Ovim se dokumentom otvara struna suradnja u koritenju fitocenoloke baze podataka i digitaliziranog umskog fonda u RH, ali i suradnja s obrazovnim i istraivakim kapacitetima u umarstvu drave. Iste godine prijavljujemo svoje projektne ideje na otvoren natjeaj za sredstva CARDS-a. Nakon analize i prezentacije ciljeva projekta Partnerski odbor upanije nas podrava.

4. PELARSKI DANI 2007.

82

- 2006.godine uz nekoliko stranih konzultanata i uz suradnju Odjela za europske integracije upanije dovrava se vrlo zahtjevna izradba prvog projekta u podruju pelarstva i dobiva zeleno svjetlo za provedbu. Iznos angairanih sredstava je oko 1 mil. Kn. Trenutno je u fazi tenderiranja na meunarodnom natjeaju pa e izlaganje o njemu iz proceduralnih razloga biti ogranieno. Sudjelovanje udruge u financiranju projekta je 20%. Realizacija projekta odvija se kroz razdoblje 2007-2009.god. Sadraj projekta Pelarske udruge ZLATNA DOLINA - POEGA 1. Monitoring pelinjih paa S 20 elektronskih vaga, mobilnom telefonijom, softwerskom podrkom i dostavom SMS podataka korisniku namjerava se pokriti cijelo podruje upanije, ali i oni dijelovi zemlje gdje nai pelari odlaze na pau. Tu se otvara mogunost suradnje sa svim pelarskim udrugama sredinje i istone Slavonije. 2. Laboratorijska oprema za peludnu analizu Suvremenom opremom i uz edukaciju u zemlji i u najboljim institutima u Europi stvaraju se pretpostavke za kvalitetnu peludnu analitiku meda. Dostupno svakom pelaru u RH i regiji, analitiki podaci mogu dati smjernice za razluivanje zemljopisnih osobitosti i znanstveno tumaenje. 3. Info-tehnika oprema za nastavu , monitoring i laboratorij Ovom se opremom, a koja ukljuuje nekoliko PC-a, serversko raunalo, projektor, softwere za digitalnu obradu peludne analitike, pohranu i obradu podataka monitoringa (odvage, meteoroloke podatke), dobivaju izmjereni i snimljeni podaci , kako za dnevno tehnoloko koritenje, tako i za znanstvenu obradu. 4. Pelarska kola za 100 polaznika Programom edukacije pelara nastavlja se proces trajnog obrazovanja kojim se osigurava primjena dobre pelarske prakse u postupku pelarenja. Predvia se besplatna obuka za sve dratelje pela, neovisno da li su lanovi udruge, odnosno svim pelarima s podruja upanije. kola predvia i terenski posjet pelinjacima i ustanovama u Austriji i Njemakoj. 5. Specijalistika obuka za 20 polaznika Podrazumijeva profiliranje 20 polaznika u podrujima: peludne analitike, informatike obuke za podrku monitoringu i veterinarsku podrku za koordinaciju lijeenja pelinjih zajednica. 6. Registracija zemljopisnog podrijetla meduna hrasta sladuna s PGI oznakom Slijedom viegodinjih istraivanja uzoraka meduna hrasta sladuna (Celle,Njemaka), znanstvene obrade istih, kao i zbog specifinosti fenomena pojave medenja na ogranienom podruju u sastojinama hrasta sladuna, pristupa se registraciji sukladnoj Pravilniku N.N. 80/05. Odabir akreditacijskog tijela je mogu i u RH jer su Hrvatske ume d.o.o. Zagreb zapoele s ovom registracijom u Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji.

4. PELARSKI DANI 2007.

83

Zakljuak Globalizacijski procesi u mnogoemu su zahvatili i Republiku Hrvatsku. Ponajvie se to odnosi na podruje trgovine i bankarstva. Sustav zatite koju je RH imala u politici WTO-a sa ovom godinom se u potpunosti gasi u podruju trgovine glavnog pelinjeg proizvoda, meda. To dovodi do injenice da danas, kada je hrvatsko pelarstvo posustalo u svojoj atraktivnosti, kada je cijena kg meda prodanog u chain stores toliko niska da je isplativost upitna, traenje izlaza e se svoditi ponajprije u daljim predpristupnim razgovorima. Jo je vanija i koordinacija naih brojnih pregovarakih timova , iz podruja poljoprivrede, ruralnog razvitka, socijalne politike, poduzetnitva, sigurnosti hrane, zatita potroaa i zdravlja, okolia, energetike i poreza. Obeava i fokusiranje pozornosti na proizvodnju biodisela iz uljane repice: nazoenje pela na poljima uljane repice poveava proizvodnju do 12 puta, a uz minimalno 8 pelinjih zajednica po ha. Neposredno ukljuivanje pelarstva u raznovrsnost seoskog turizma i razliite oblike promocije ove proizvodnje, kao i briga i o svakom pelaru, ak i malim pelarima hobistima, dati e jedini nain osiguravanja nazoenja pele kao prirodnog polinatora u odranju biodiverziteta biljnog pokrova. Programski koraci Direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj u EU pokazuju smjernice kojima se i nae nacionalno pelarstvo ima kretati. Tu se ponajprije mora njemu nai mjesta u tzv. lokalnim regionalnim planovima, odreujui viziju za slijedee razdoblje (2007.- 2013.), u kojem e RH postati i redovnom lanicom, a nizom izvedbenih projekata i operacionalizirati smjernice. Pelarske udruge u svim ovim postupcima imaju dalekosenu ulogu i svoju povijesnu odgovornost. Prezentacijom na 4. pelarskim danima u Vinkovcima slikovito se daje pregled tijeka svijesti i zbivanja to su nas vodili u izradbu programa financiranog iz sredstava CARDS-a.

4. PELARSKI DANI 2007.

84

Proizvodnja meda u funkciji razvoja seoskog poduzetnitva i multifunkcionalnosti agrara

4. PELARSKI DANI 2007.

Zmai Krunoslav, doc. dr. sc.

Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za agroekonomiku, Trg Sv. Trojstva 3., Osijek Uvod Smisao i cilj politike razvoja hrvatske poljoprivrede i sela ogleda se kroz prilagodbu i mogunosti primjene na odgovarajue instrumente Europske unije. Rije je o stvarnim mogunostima prilagodbenih lokalnim mogunostima stvaranja odgovarajueg poduzetnitva, to ga nova vizija poljoprivredne proizvodnje i njezina multifunkcionalna priroda trai. Ogranienja u preusmjeravanju radne snage, isprepleteni problemi seoske proizvodnje i itavog seoskog gospodarstva stvaraju negativan uinak na proces prilagodbe i oporavka hrvatskog sela. Modernizacijom i racionalizacijom poljoprivrede trebala bi dovesti do rasta produktivnosti rada i posljedinog pada potranje za radnom snagom. Meutim, stope nezaposlenosti u seoskim podrujima ionako su visoke zbog slabosti seoskog gospodarstva, te se najee radi o nezaposlenosti strukturne prirode. Prema tome, preusmjeravanje radne snage kljuni je aspekt u tumaenju i pretvorbe i perspektive poljoprivrede i itavog seoskog gospodarstva. Za razliku od veine zapadnoeuropskih zemalja, u Republici Hrvatskoj kao ruralno zemlji, poljoprivreda je i dalje glavna djelatnost (posebice kad je u pitanju zapoljavanje). Radna snaga bi se iz poljoprivrede trebala preusmjeriti prema drugim, nepoljoprivrednim djelatnostima, ali ne bi smjela migrirati iz seoskih podruja u urbana, izazivajui time iseljavanje. Dakle, od stratekog je znaenja brzi rast lokalnih nepoljoprivrednih djelatnosti i poduzea. Upravo na tom tragu kree se i pelarska proizvodnja, odnosno proizvodnja meda kao jednog od prvih pelinjih proizvoda koje je koristio ovjek. Promatrajui kretanje proizvodnje meda u svijetu, brzi tehnoloki napredak i urbanizacija doveli su do smanjenja broja pela u svijetu. Iz navedenih konstatacija proizlazi kako je neophodno proizvodnju meda uklopiti u temeljne koncepcije i definicije koje se odnose na novu viziju multifunkcionalnog poljoprivrednog gospodarstva kao modela seoskog poduzetnitva te poljoprivrednika kao seoskog poduzetnika. Kljucni problemi poljoprivrede i seoskih podruja Osnovni problem hrvatske poljoprivrede i seoskih podruja vezani su za ustroj poljoprivrednog gospodarstva. Naime, postojea poljoprivredna gospodarstva uglavnom su malena i rascjepkana u brojne parcele. Ovaj je problem u uskoj vezi s procesom tranzicije, jer su u mnogo sluajeva nakon privatizacije i zemljine reforme ostali nerijeeni imovinsko pravni odnosi. Ta vrsta nesigurnosti uvelike sprjeava razvoj uinkovitog zemljinog trita koje bi dovelo do reorganizacije proizvodnog ustroja. Drugi je problem niska razina produktivnosti rada, koja neizbjeno dovodi do niske razine prihoda u poljoprivredi kao i u seoskim podrujima u cjelini. S tim u vezi

85

javljaju se dva problema. Prvo, tehnologija na gospodarstvima je zastarjela i nedovoljno mehanizirana, a drugo, niske cijene proizvoda vrlo su esto posljedica velikih tekoa koje imaju mala gospodarstva u pristupu tritima poljoprivrednih proizvoda. Nemogunost lakega pristupa na otvoreno trite proizlazi uslijed odsutnosti prikladne institucionalne organizacije (vertikalno i horizontalno ugovaranje, kooperacija i/ili udruivanje) to oteava racionalnu organizaciju opskrbe poljoprivrednim proizvodima, posebice kad je rije o tipinim i lokalnim proizvodima. Takoer, kvaliteta proizvoda je niska ili nedovoljno standardizirana posebice u odnosu na meunarodno trite. Tree je strateko pitanje mogunost preustroja cjelokupnog poljoprivredno-prehrambenog sektora, ime bi se stvorila vra veza izmeu poljoprivrednika i industrijske pretvorbe i/ili trinog lanca. U svakom sluaju, ove slabosti poljoprivrede meusobno su povezane sa openitim znaajkama cjelokupnog seoskog gospodarstva koja se ogleda u niskoj razini prihoda koja smanjuje lokalnu potranju i ulaganja, pa nema kapitala za osnivanje novih poduzea i investicije. Takoer, prisutan je problem i migracije mladih ljudi u urbana podruja to ima za posljedicu znaajnijeg starenja stanovnitva. Tako se smanjuje i prosjena razina obrazovanja i strunog usavravanja. Uz sve navedeno i fizika je infrastruktura openito loa, neprikladna i zastarjela, to onemoguuje laki pristup tritima i povezanost s urbanim podrujima. Agroekonomske znaajke proizvodnje meda Prirodni uvjeti, umjerena kontinentalna klima i bogatstvo biljnog sveta omoguava odline uvjete za uzgoj pela u Republici Hrvatskoj. Na povrini od 56.610 kvadratnih kilometara, gdje ivi 4,3 miliona stanovnika, ima oko 7.000 pelara sa priblino 150.000. konica. Medonosni potencijali omoguavaju znatno vei broj konica, prema procjeni oko 1.000.000. U svrhu dobrog iskoritenja paa neophodno je seljenje konica pa pelari sve vie koriste kamione, autobuse i prikolice sa ugraenim konicama radi seljenja ili sustavom utovara-istovara. Broju konica prijavljenih u Upisnik iznosi 36.826 konica, odnosno jedna konica na 118 stanovnika i 1,52 konice po etvornom kilometru, to je vrlo znaajan podatak koji e biti osnovno mjerilo za raspodjelu kvota pri ulasku u Europsku uniju. Bilanca proizvodnje i potronje meda u Republici Hrvatskoj 4. PELARSKI DANI 2007.
Parametri Proizvodnja (t) Uvoz (t) Izvoz (t) Razlika u zalihama (t) Domaa potronja (t) Potronja po stanovniku (kg) Samodostatnost (%) 2000 1580 2 39 + 37 1305 0,3 121,1 2006 3500 37 1055 + 1018 2610 0,6 134,1 Godinje stope rasta 17,24 79,24 93,39 14,87 -

86

U Republici Hrvatskoj se proizvodi oko 3.500 tona meda godinje, odnosno 0,6 kg meda po stanovniku. Broj konica i godinja koliina proizvedenog meda upuuje na vanost educiranja u pogledu tehnologije i njene primjene za uspjeno pelarenje. Potronja meda u Republici Hrvatskoj od 0,6 kg po stanovniku je relativno mala tako da suficit od 34,1% u proizvodnji meda treba plasirati na meunarodno trite, a upravo je trite i najvei problem za pelarstvo. Budui da je potronja meda u Republici Hrvatskoj iznimno mala, jedini je cilj izvoz meda, a tu postoji niz problema, od neadekvatne zakonske regulative do propisa koji odreuju i uvjetuju standardizaciju u pogledu izgled, objekata za punionice meda i drugo. U tom segmentu i mjere agrarne politike trebale bi potpomoi proizvoaima meda kroz subvencioniranje izvoza, odnosno trnog vika uz potporu od tri do etiri kn/kg proizvedenog meda, jer su zbog poveanog uvoza jeftinog meda stvorene znaajne zalihe domaega kvalitetnog meda. Na taj nain mogue je zakljuiti kako je trenutna situacija na tritu vrlo nepovoljna. Proizvoai proizvode relativno male koliine meda, maksimalno do 2,5 tone godinje, ije je proizvodni program uzak (proizvode do 10 vrsta meda) to govori o skromnoj ponudi, obzirom da postoji 35 vrsta meda. Jedan od ciljeva promocije je i edukacija, te bi se u tom smislu promocija mogla zasnivati na upoznavanju potencijalnih potroaa meda s novim ukusima i vrstama meda, npr. medom od akacije, pitomog kestena, bora i drugo. Uz navedeno Republika Hrvatska ima veliki potencijal koji bi mogao da se iskoristi, jer raspolae velikim prirodnim mogunostima za proizvodnju meda, a i stupanj zagaenosti ovjekove okoline nije dostigao razmjere ekoloke zabrinutosti. Najperspektivnije trite za dugoroni plasman zdravstveno-sigurnosne hrane je trite EU. Zdrava hrana, koju izmeu ostalog ini med u uvjetima ekoloke zagaenosti praktino itavog prostora EU, je najperspektivniji izvozni artikl zemalja nelanica, koje ele da razviju svoju ekonomsku suradnju sa EU. Proizvoai trebaju vie uiniti na jasnom i pozitivnom imidu putem intenzivnije promocije. Intenzivnom promocijom o ljekovitim svojstvima meda uticalo bi se na osvajanje novih trita, odnosno novih potroaa. Cijena je relativno niska i pokazuje ciklinost tijekom godina (10-20 kn/kg). Glavni razlozi konzumiranja meda su zdravstveni, a u kupovini meda najee sudjeluje enska populacija. Pakiranje meda i proizvoda od meda trebalo bi vie prilagoditi mlaem uzrastu u obliku tuba i malih kutija interesantnog dizajna (u obliku pela, cvjetova, konica) i vedrih boja to bi utjecalo na irenje potroaa. Distribucije meda i proizvoda od meda treba proiriti i na indirektne kanale distribucije, a prodaja putem prodavaonica zdrave hrane, supermarketa i privatnih proizvoaa treba da bude potpomognuta informacijama dobivenim marketing istraivanjem, kako bi se uskladili instrumenti marketinga u odgovarajui marketing-mix i kako bi se adekvatno uticalo na potroae. Multifunkcionalnost i poduzetnitvo u pelarstvu Tijekom posljednjih nekoliko godina u zemljama Europske unije pojavili su se brojni poduzetnici koji su zapoeli s poljoprivrednom djelatnou, a postupno su uveli nove djelatnosti. Mnoge su djelatnosti povezane s tradicijom dok su druge inovativne i izvorne. Dakako, rije je o multifukcionalnom razvoju poljoprivrede, u kojoj proizvodnja meda i proizvoda od meda ima svoju ulogu. Naime, multifukcionalost je spontani

4. PELARSKI DANI 2007.

87

proces koji generira tekoe poljoprivrednih gospodarstava na seoskim podrujima u ostvarivanju gospodarske uinkovitosti i konkurentnosti. Rije je i o odgovoru na zahtjeve potroaa i drutva za proizvodima i uslugama koje ovi poduzetnici mogu pruiti. Seosko poduzetnitvo ne treba biti locirano samo u seoskim podrujima, ve se moe nalaziti i blizu gusto naseljenih predjela (urbana podruja), tamo gdje postoji potencijalna potranja za poljoprivrednim proizvodima kao i za aktivnostima koje ukljuuju rekreaciju i slobodno vrijeme to ve od ranije koriste mnogi poljoprivrednici. U biti, svako gospodarstvo je multifukcionalno, jer obino provodi djelatnosti koje nisu ograniene samo na proizvodnju biljaka ili ivotinja. Dakle, moemo rei kako bi multifunkcionalnost u pelarstvu trebala biti karakterizirana: - srednjim poslovanjem koje ukljuuje uz poljoprivredne djelatnosti proizvodnje biljaka i ivotinja i uzgojem pela; - jedan ili vie nepoljoprivrednih procesa ili usluga koje mogu biti neovisne od bavljenja poljoprivrede, ali ih poljoprivrednik treba integrirati u organizaciju proizvodnje. Na taj nain multifunkcionalnost predstavlja vie od mogunosti dodatnog prihoda, odnosno predstavlja novi organizacijski oblik poduzetnitva koji udruuje poljoprivrednu proizvodnju (srednje poslovanje) s drugim djelatnostima. Takvo poduzetnitvo je sveukupno i zahtjeva visoku razinu poduzetnikih vjetina. Zakljuak Postupna promjena usmjerenja poljoprivredne politike prema odrivom i integriranom razvoju sela kroz nove koncepte i instrumente multifunkcionalnog razvoja predstavlja ujedno i ansu razvoja pelarstva u Republici Hrvatskoj. Pelarski proizvodi, odnosno med i drugi pelinji proizvodi zadovoljavanju kvantitativno i kvalitativno domae trite i ima strateko znaenje u daljnjem razvoju seoskog poduzetnitva i izvoza. Kako bi se poboljala kvaliteta proizvoda i usluga ponude pelarskih proizvoda potrebno je kroz poduzetniki marketing prilagoditi se ciljanom trinom segmentu. Uz poboljanje kvalitete proizvoda i usluga seljakih domainstava potrebito je izgraditi modele poticanja pelarskih proizvoda, ureenje zakonske regulative i standardizacije to bi doprinijelo daljnjem razvoju pelarstva na seljakim domainstvima i na taj nain poveati konkurentnost ukupne hrvatske poljoprivrede. Literatura
Arzeni, A. (2001).: The rural enterprise: multifunctionality of agriculture and new entrepreneurial needs, Paper presented at the 73rd EAAE Seminar: Policy Experiences with Rural Development in a Diversified Europe, 28-30 June, Ancona. Phillipson, J., Gorton, M., Lowe, P., Moxey, A., Raley, M., Talbot, H. (2001).: Farms as firms in the new rural economy: an analysis of rural micro-businesses in the North East of England. Paper presented at the 73rd EAAE Seminar: Policy Experiences with Rural Development in a Diversified Europe, 28-30 June, Ancona.

4. PELARSKI DANI 2007.

88

Petra, B., Zmai, K. (2002).: Posjedovna struktura obiteljskih gospodarstava u funkciji razvitka hrvatske poljoprivrede, Knjiga saetaka Znanstvenog skupa Razvojne perspektive Slavonije i Baranje, Osijek Vanderpoele, L. (2000).: The European Model of Agriculture (EMA): Multifunctional Agriculture and Multisectoral Rural Development. Paper presented at the International Conference: European Rural Policy at the Crossroads, 29 June 1 July, The Arkleton Centre for Rural Development Research Kings College, University of Aberdeen.

4. PELARSKI DANI 2007.

89

KAKO UPRAVLJATI PELARSKOM PROIZVODNJOM KADA JE TO TVORNICA POD VEDRIM NEBOM dr. sc. Lakti Zdravko1, dr. sc. ekulja Damir2
lan urednitva Hrvatske pele i proizvoa matica; Radnika 2, eerana, Beli Manastir 2 Camelusd.o.o., Rose Leard 10, Rijeka
1

Uvod Da li je pelarska proizvodnja umjetnost ili primijenjena znanost pitaju se neki pelari? Jedni naravno dre da je pelarenje umjetnost. To tumae time da pelari openito relativno malo poznaju pele. Tek onda kada znanost otkrije toliko toga nepoznatog iz podruja pela i pelarenja biti e to znanost, a ne umjetnost. Naravno ovakvi stavovi mogu osloboditi pelara od odgovornosti i prema samom sebi, jer nije uspio u proizvodnji iz opravdanih razloga, neistraenog podruja. Priklonimo onoj grupi strunjaka koja kae, da je puno toga iz ivota i vladanja pele istraeno i samo je stvar pelara, da li je imao volje i mogunosti to podruje prouiti i nauiti i na koncu znati primijeniti na pelinjaku. Ako znademo da imamo tri grupe pelara: hobiste, grupu koja uz ostali rad ima i pelarsku proizvodnju i na koncu profesionalne pelare moemo lako zakljuiti kolika je mogua raznolikost u savladavanju tehnologije i ekonomike te proizvodnje. Pelar daje esto pelama svojstva, koja one nemaju Radi toga to pelar daje pelama esto puta svojstva koja one nemaju. Zadrati emo se kratko na tom pitanju odnosa pele i pelara. Dakle na odnosu onoga koji upravlja pelama i samih pela. 4. PELARSKI DANI 2007. Pele reagiraju na specifine stimulatore. Pela medarica nema humane karakteristike. One nisu sretne, one nisu zadovoljne, one ne misle. Dakle one nemaju nita od onoga to mi opisujemo kao humane karakteristike ili temperament. Pele nemaju inteligencije. One su sposobne uiti i njihovo vladanje, funkcioniranje moe biti modificirano ve doivljenim. Da li pele poznaju ljude? Najvei broj pela nema nikakvu realnu mogunost da vide pelara. Nadalje ako pelar npr. dva puta tjedno pregledava neke svoje konice s pelinjim zajednicama kako e ga pele upoznati. Na koncu pele ive 4-5 tjedana u tijeku aktivne sezone.

90

No poznato je da pele reagiraju razliito na razne ljude. Tu ponekad djeluju kemikalije. Odjea pojedinog pelara znade izazvati napade pela na tog pelara. Pele reagiraju i na one pelare koji neoprezno ili bolje rei nespretno otvaraju konice. Pelarskom proizvodnjom bave se mukarci i ene raznih zanimanja i raznih starosti. No najee to bude starost u prosjeku od 50-60 godina. O upravljanju s pelinjim zajednicama Ako govorimo o menadmentu odnosno o upravljanju pelinjim zajednicama odnosno njenim proizvodnjama moemo sa sigurnou tvrditi, da svaki iskusniji pelar ima svoj nain upravljanja. Pelari imaju svoju proceduru rada, koja je prilagoena godinjoj dobi i potrebama pela. Sigurno je teko uvijek pronai dobru proceduru u primjeni menadmenta, jer se njegova tvornica nalazi pod vedrim nebom. Postoji izuzetno mnogo utjecaja, koji djeluju na pelinju zajednicu, a na koje pelar ne moe djelovati bez obzira da li se zajednice nalazile u paviljonima ili da su samostojee u prirodi. Najee se pelarova aktivnost izraava prema godinjem dobu, pa kaemo da postoji jesenji, zimski, proljetni i ljetni menadment. Produktivnost u pelarstvu Zadatak pelara je da mu proizvodnja bude profitabilna. Takovu proizvodnju ele imati oni pelari kojima je pelarstvo dopunska djelatnost kao i oni koji se profesionalno bave pelarstvom. Na alost esto je u naim uvjetima ta profitabilnost upitna. Razloga za to ima vie. Neki od njih su: ekstenzivno pelarenje, nizak stupanj koncentracije i specijalizacije te niska proizvodnost. Smatra se da je ovakvo stanje u pelarstvu posljedica organiziranja i razvijanja pelarstva na sporednim proizvodima (med, vosak i dr. ), a da je sasvim zanemarena glavna zadaa pelarstva opraivanje kulturnog bilja i voa. U zemljama gdje je pelarstvo razvijeno glavna zadaa i glavni proizvod pela je opraivanje bilja. Gospodarski uinci pela u opraivajuoj djelatnosti su daleko vei od onih koji se postignu proizvodnjom klasinih pelinjih proizvoda. U nas pelar iako se brine za svoje pele, iako one oprauju okolno bilje nema nikakvog financijskog efekta od tog opraivanja. U prirodi je oko 80% biljaka entomofilno, dakle to su biljke koje oprauju insekti. Modernija organizacija poljoprivrede, upotrebom pesticida i slinih sredstava sve je manje insekata koji oprauju bilje. Kod nas je oko 150 kulturnih biljaka, koje zahtijevaju opraivanje pomou pela. Opraivanje kulturnog bilja je agrotehnika mjera u poljoprivredi i ona bi se morala pelaru platiti.

4. PELARSKI DANI 2007.

91

Neki neupueni ljudi rei e da opraivanje bilja rade i neki drugi insekti. Meutim izraunato je, da prosjeno 80% posjeta kulturnom bilju uine pele, a 20% neki drugi insekti. Pele imaju i najveu sposobnost i mogunost pri opraivanju bilja. Nadalje poznato je da pele prezimljuju u konicama sa oko 15 000 jedinki i spremne su za opraivanje dok mnogi drugi insekti jo nisu razvili svoje kolonije. Potrebno je rei da se pele moe i dresirati kako bi posjeivale samo odreene biljke. Izraunato je takoer da od 100 Kn dobiti koju pele naprave svega 20 Kn pripada pelaru, a ostalo je dobit ratara i voara. Pored rjeavanja gore navedenih dohodovnih problema treba navesti da i sada pelari jo uvijek mogu raditi na poveanju ukupnog prihoda. Taj rad bi se sastojao u poveanju proizvodnje meda po pelinjoj zajednici, stalnoj brizi za pojeftinjenje proizvodnje, sakupljanjem i prodajom i drugi pelinjih proizvoda, racionalnom selidbom na pae to znai da je zajednica pripremljena za te glavne pae i sl. U pelarstvu kao uostalom i u svakoj drugoj proizvodnji mora se mjeriti njena efikasnost, a za to se koriste: produktivnost, ekonominost i rentabilnost. Postoji est osnovnih pelinjih proizvoda. Za tri proizvoda pele sakupe materijale u prirodi. To su med, pelud i propolis, a za druga tri proizvoda koriste lijezde svoga tijela. Ti proizvodi su matina mlije, vosak i pelinji otrov. U naim uvjetima dobar pelar uz pametno upravljanje moe postii veu proizvodnju. Najme poznato je da prinos meda progresivno raste s poveanjem broja pela u pelinjoj zajednici. To nam govori da pelar, koji upravlja tom pelinjom zajednicom mora teiti optimalnom broju pela u pelinjoj zajednici, a ne samo broju konica na svom pelinjaku. Jedna dobra zajednica vie vrijedi nego desetak slabih. Smatra se da je optimalan broj pela u pelinjoj zajednici 60 000 do 70 000. Za taj broj pela potrebno je imati 3 nastavka LR konice. Navesti emo nekoliko pokazatelja o visini zarade po pelinjoj zajednici gdje su pani uvjeti isti, fiksni trokovi isti ali je proizvodnja meda po konici razliita. 7o kg meda daje zaradu po pel. zajednici 4. PELARSKI DANI 2007. 50 kg meda daje zaradu po pel. zajednici 30 kg meda daje zaradu po pel. zajednici 1156 kn, 831 kn, 597 kn.

Napomena: osobni dohodak kao troak nije u gore navedenim zaradama po konici, To znai da iz zarade po pelinjoj zajednici treba naplatiti i osobni dohodak. Iz gornjih podataka vidimo koliko je vana produktivnost po pelinjoj zajednici, to je u stvari jedna od osnovnih mjerila uspjeha pelarenja.

92

Vidimo da je velika razlika u veliini profita po konici od konice koja je dala 30 kg meda i one koja je dala 70 kg meda. Moramo rei i to da visina te proizvodnje dobrim dijelom ovisi o pelaru menaderu te proizvodnje. Dakle pelar mora previdjeti i osigurati sve one faktore, koji e osigurati tu proizvodnju. Nabrojiti emo samo neke: dobra paa i selidba pela. Na koncu je jako vano pripremiti pelinju zajednicu da ue u pau jaka i da se ne izroji. Dobra matica i produktivnost pelinjih zajednica Rekosmo da je za poveanje produktivnosti u pelarstvu potrebno imati: - dobru mladu maticu - dovoljnu koliinu meda u konici tijekom cijele godine - prostranu konicu ( dovoljno mjesta za razvoj legla i za unos hrane ) - dobar proljetni razvoj i male zimske gubitke - zdravu pelinju zajednicu. Dobra mlada matica lee dnevno 2000 i vie jaja. U naponu leenja jaja teina 1500 jaja u jednom danu jednaka je njenoj vlastitoj teini. Da dali je mogue zamisliti kakova je to intenzivna izmjena materije. U jednoj sezoni matica snese 150 000 do 200 000 jaja i ona su za 100 puta tea od njenog tijela. Da bi pelar dobio kvalitetnu maticu ona mora potjecati od odabranih majki. Nadalje matica se mora uzgajati u jakoj pelinjoj zajednici gdje veliki broj pela hrane liinke od kojih e postati matice. Ako je liinka budue matice bolje hranjena razviti e se vie jajanih cjevica. Matica sa vie jajanih cjevica nositi e kasnije vie jaja. I samo noenje jaja matice ovisiti e od toga kako obilno pele hrane maticu. Ako ima malo hrane i ako ima malo pela hraniteljica matica e nositi manje jaja. Prema proraunu istraivaa matica za nesenje jednog jaja, dalje za put od jedne stanice saa do druge i za odmor utroi neto vie od 40 sekundi. Prema tome matica u 24 sata uzima hranu oko 100 puta i po tome raunu ostaje joj vremena da snese najvie 2000 jaja. U posebno dobroj pelinjoj zajednici matica dnevno moe snesti i do 3000 jaja.Nakon polaganja oko 30 jaja matica se odmara i prima hranu. Zato smo miljenja da treba iznijeti ovih nekoliko podataka poznatih dijelu pelarskih radnika? Najme pelar koji upravlja ovom proizvodnjom, ako eli imati to bolju financijsku proizvodnju moe i mora pomoi pelinjoj zajednici da ona bude jaka i korisna. Ako pelar ne omogui tako prostranu konicu, koja je potrebna za rad pelinje zajednice u zadano vrijeme ne moe niti oekivati neke ozbiljnije rezultate. 4. PELARSKI DANI 2007.

93

Ako u izuzetno velikoj mjeri produktivnost pa prema tome ekonominost i rentabilnost pelarske proizvodnje ovisi o kvalitetnoj matici i kvalitetnom menaderu nije logino upotrebljavati matice iz rojidbenih ili prisilnih matinjaka. Pelar koji upravlja proizvodnjom mora ocijeniti gdje moe nabaviti kvalitetne matice i samo takove matice upotrebljavati u svom pelinjaku. Radi intenzivne upotrebe potrebno je svaku maticu drati samo dvije godine u proizvodnji. Ne bi bilo logino neku veoma vrijednu maticu nakon dvije godine sasvim ukloniti s pelinjaka. Jaja takove matice mogu se upotrijebiti za proizvodnju matinjaka odnosno za uzgoj novih matica. U istraivanju je usporeena pelinja zajednica s trogodinjom maticom sa pelinjom zajednicom koja ima dvogodinju maticu. Zajednice s dvogodinjim maticama dale su za 14% vie legla, a za 10% vie pela i za 21% vie meda. Starije matice veoma rano prestaju nesti jaja, pa se pelinja zajednica uzimljuje preteno sa starim pelama ili bolje reeno s ljetnim pelama. Te ljetne pele nisu pripremljene za uzgoj legla i duinu ivota od 7 mjeseci, koji je svojstven zimskim pelama. Gdje je u Hrvatskoj mogue nabaviti matice, koje bi odgovarale po svojim kvalitetima? To su matice koje uzgajaju lanovi Udruge uzgajivaa selekcioniranih matica pela Hrvatske. Taj uzgoj je pod kontrolom dravne institucije. to u proizvodnji znai jaka pelinja zajednica moemo vidjeti iz dole navedenog pokusa.
Jakost zajednice 15 000 pela 30 000 pela 45 000 pela 60 000 pela Sakupljen med kg 6.79 18.35 29.44 41.22 Na 1000 pela otpada meda u kg 0.50 1.35 1.45 1.52

4. PELARSKI DANI 2007.

Iz iznijete tabele mogue je zakljuiti, da je svaka pela u zajednici od 60 000 pela produktivnija od pela u zajednici od 15 000 pela tri puta. Do sada nismo spomenuli, da za visoku produktivnost u proizvodnji meda treba mukotrpan rad na selekciji kako bi se dobio dobar genetski napredak. Dakle i na ovaj segment uzgoja djeluje izobrazba pelara. eljeli smo u gore navedenom tekstu naglasiti koliko je znaajna uloga pelara, koji upravlja pelinjom proizvodnjom. Moglo se vidjeti da ni jedna uputa nije univerzalna. Uvijek se mora prilagoditi uvjetima, koji se mijenjaju iz dana u dan, iz godine u godinu.

94

Prikaz uloge menadmenta i menadera na konkretnom primjeru upravljanja pelarskom proizvodnjom u proljee Da bi uspjeno doekali proljee potrebno je da pelar napravi niz tehnolokih radnji kod uzimljavanja pelinjih zajednica. Evo nekih od tih radnji: - uzimiti pelinju zajednicu s mladom kvalitetnom maticom - uzimiti pelinju zajednicu s dovoljnom koliinom zimskih pela - uzimiti pelinju zajednicu s dovoljno kvalitetne hrane i u kvalitetnoj konici - uzimiti zajednicu dobrog zdravstvenog stanja it.d. Zimske pele sakupljaju hranu med i pelud za zimske zalihe, ali imaju i veliko spremite hrane u svome bjelanevinasto-masnom tijelu. Te zimske pele, koje ive do 7 mjeseci sposobne su uzgajati leglo. Ljetne pele u bjelanevinasto-masnom tijelu imaju samo masne kapljice i veoma malo bjelanevina. U kojem postotku ugibaju pele tijekom zime, a vezano na vrijeme njihovog roenja? - pele izleene do 20.VII. uginu do 61 % tijekom zime - pele izleene poetkom VIII. uginu preko zime preko 18 % - pele izleene krajem kolovoza i do polovice rujna izgube preko zime vie od 12 %. Ovi podatci nam govore da pelar mora forsirati leenje svojih matica u srpnju. Utvrena je ovisnost izmeu koliine zaliha hrane u konici preko zime i koliine meda kojeg pele sakupe na prvoj pai. To prikazuje i slijedei primjer: kod zalihe hrane od 14,4 kg srednja koliina sakupljenog meda bila je 17,1 kg. Dok je kod zalihe od 19,1 kg sakupljeno 34,7 kg meda. Osnovni zadatak je pelara da pomogne pelinjoj zajednici da razvije svoju punu snagu pred glavnu pau. Samo dobar pelar e znati kakovu pomo e dati pelama. Svaki propust moe biti sudbonosan. .Zimski i proljetni gubitci najee su posljedica nedostatka hrane ili nemogunost da pele u konici dou do hrane. Odreenim zahvatima u jesen pelar moe dobrim dijelom sprijeiti glad pela. Nepovoljna struktura pela (vie ljetnih pela) koje se uzimljuju moe imati za posljedicu vee gubitke. No varooza i nozemosa uzrokuju krai ivot zaraene matice i radilice za 10,40% u usporedbi s zdravim pelama. Kada se analiziraju zimski gubitci i uzroci tih gubitaka veoma esto se moe zakljuiti da je pelar, koji upravlja tom proizvodnjom kriv za to stanje. Pelar vri djelomian pregled pelinjih zajednica u proljee kada je vanjska temperatura od 12-14 0 C. Potpuni pregled vri kada je temperatura zraka iznad 17 0 C. 4. PELARSKI DANI 2007.

95

Pri pregledu interesira nas. - kvaliteta i koliina legla - koliko je jo ostalo hrane - ocjenjujemo jakost pelinje zajednice - da li treba dodati hrane U proljee razlikujemo dvije radnje vezane na hranu. Jedna je vezana na dopunu zaliha hrane, a druga na podraajno ili stimulirajue hranjenje. Vanost podraajnog prihranjivanja je u tome to pomae pelinjoj zajednici da se bolje razvija, matica nosi dnevno vie jaja i zimske pele zadre sposobnost hranjenja liinki. Apimondia daje slijedee upute o kompoziciji hrane, koja bi se koristila za podraajno prihranjivanje: - eer, voda 1 : 2 - eer, med, voda 1 : 4 : 6 - med, voda 1 : 1 Kada poeti podraajno prihranjivanje ? Moramo znati kada poinje glavna paa na koju pelar ide. Od vremena sneenog jaja u stanicu saa treba proi 42 dana do vremena kada e te pele letjeti na pau sakupljati nektar i pelud. Ti podatci su nam dovoljni da izraunamo poetke podraajnog prihranjivanja. Za razvoj legla neophodna je pelud. Ako je nemamo moe nam posluiti ovakav nadomjestak: - 3 dijela sojinog obezmaenog brana - 1 dio pivskog kvasca - 1 dio obranog mlijeka 4. PELARSKI DANI 2007. Dakle odnos gornjih hranjiva je 3 : 1 : 1 Da je nemogue u potpunosti zamijeniti pelud surogatom vidjeti emo po slijedeem podatku: pele hranjene s peludi ivjele su 47,4 dana, a hranjene sa sojom i kvascem 38 dana. Pele hranjene sa istim eerom ivjele su 22,5 dana. Popis radova, koje treba izvriti pelar, koji vodi proljetno upravljanje pelama - precizno izraditi obim aktivnosti i potrebno vrijeme za izvrenje potrebnih zadataka - ustanoviti sluajui uz pomo stetoskopa koje su zajednice eventualno uginule

96

- ne hraniti s medom iz uginulih zajednica preostale pelinje zajednice - uzorke uginulih pela spakirati u papirnatu ambalau i zatraiti od veterinarske ustanove da ustanovi uzrok uginua - provjeriti da li je do uginua dolo radi gladi pela - do uginua pela moe doi i radi toga to se razvilo veliko leglo, vratila se niska temperatura, pele su formirale zimsko klupko, koje nije bilo u stanju obuhvatiti cijelo leglo. Radi toga leglo propada, zahvaa ga trule i postoji mogunost propasti cijele zajednice. - izvriti djelomian pregled zajednice kako bi se ustanovile zalihe hrane, prisutnost matice, kondicija matice. Prema potrebi doda se hrana i prie podraajnom prihranjivanju. Sve te radnje obavljaju se kod temperature zraka iznad 140 C. - potpuni pregled vri se kod temperature zraka koja je iznad 170C. Prilazi se ienju ili zamjeni podnica, a ako treba vri se izmjena mjesta plodita i medita. Literatura
Boi J,: Fizioloke osnove pobuivanja i motiviranja pela na panu aktivnost Hrvatska pela, 1996. br.12. Katalini i sur. Pelarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb 1977. Lakti Z. i sur.: Pelarski prirunik, Osijek 2005. Lakti Z. , T. Brence Lazarus: Stvaranje pela s poboljanim nasljednim svojstvima, Hrvatska pela,1996. br 11 Lakti Z., Z Dominikovi: Kako poveati proizvodnju na naim pelinjacima, Hrvatska pela, 1996. br. 3 i 4. Lakti Z. : Gospodarska opravdanost uzgoja selekcioniranih matica. Hrvatska pela.1999. br.1. Nuray Sahinler.: The effect of supplementary on honeybee (Apis mellifera ) colony performance. Ljubljana, 2003. XXXVIII. Apimondija.

4. PELARSKI DANI 2007.

97

ZNAENJE DIJAGNOSTICIRANJA NOZEMOZE Matain eljka, Tlak Ivana, Petrinec Zdravko

Sveuilite u Zagrebu ,Veterinarski fakultet, Zavod za biologiju i patologiju riba i pela, Hrvatska Saetak Nozemoza je nametnika bolest odraslih pela uzrokovana praivotinjom, mikrosporidijom Nosema apis. Bolest pelarstvu nanosi velike ekonomske tete koje se oituju smanjenim prinosom meda i ostalih pelinjih proizvoda, te slabljenjem pelinje zajednice, a ponekad i njenim ugibanjem. Materijalni gubici nastaju zbog kraeg ivota pela radilica starije dobi kada su sakupljaice, te smanjenog opraivanja i gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji i ratarstvu, a posebice u voarstvu. Iz tih razloga utvrivanje i suzbijanje nozemoze je od neprocjenjive vanosti za ekonomiju i gospodarstvo neke zemlje. Nozemozu se sa sigurnou moe utvrditi samo laboratorijskom pretragom zimskih gubitaka pela i to mikroskopskim nalazom spora N. apis u probavnom sustavu pela, pa je vano odrediti najpogodnije vrijeme za uzimanje uzoraka pela. Laboratorijskom pretragom zimskih gubitaka pela sakupljenih tijekom sijenja i veljae, istraeno je u kojem razdoblju ima najvie pozitivnih uzoraka na nozemozu. Utvreno je poveanje broja i postotka ukupno pozitivnih uzoraka od 18. sijenja do 15. veljae, te manji broj i postotak pozitivnih uzoraka 29. veljae. Najvei broj i postotak ukupno pozitivnih uzoraka pela utvren je 31. sijenja i 15. veljae kada su svi uzorci bili pozitivni. Daljnjim istraivanjima, laboratorijskim pretragama svake pojedine pele iz svakog od 29 dostavljenih uzoraka, nozemoza je utvrena u 40,00-88,89% pretraenih pela. Ukupno je utvreno 64,08% pela pozitivnih na nozemozu pri emu niti u jednom uzorku nisu bile samo pozitivne ili samo negativne pele. Kljune rijei: nozemoza, zimski gubici, laboratorijska pretraga 4. PELARSKI DANI 2007. Uvod Nozemoza je nametnika bolest odraslih pela uzrokovana mikrosporidijom N. apis koja u nepovoljnim uvjetima stvara dugoivue spore ili truske. Uzronik napada epitelne stanice srednjeg crijeva pela (Sulimanovi i sur., 1995), a promjene se moe utvrditi i na drugim organima. Bolest je rairena posvuda u svijetu i uzrokuje velike gospodarske tete u pelarstvu. Oituje se manjim prinosima svih pelinjih proizvoda, smanjenom proizvodnjom u voarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji zbog slabijeg opraivanja, a ponekad i propadanjem pelinjih zajednica. Bolesne pele ive krae od zdravih i obino ugibaju izvan konice, pa je bolest teko zamjetljiva.

98

Bolesna pelinja zajednica koja preivi zimu, oslabljena ulazi u proljee, a zbog prikrivenosti bolesti poprima kronian tok, pa se bolest produuje na cijelu panu sezonu. tetno se odraava na cijelu pelinju zajednicu, kao i pojedine lanove, jer su trutovi pojedinano primljivi na nozemozu kao i pele radilice (Bailey, 1972), a matica i pele radilice jednako su osjetljive na bolest (Webster i sur., 2004). Glavni izvor zaraze su izmetine zaraenih pela jer sadre velik broj spora N. apis. Bolest se posebno brzo iri zimi kad vremenske prilike ne doputaju izlijetanje pela na proisne izlete. Bailey je jo 1960. godine pokusima dokazao da visoke ljetne temperature nisu uzrok smanjene ljetne invazije, jer pele ljeti balegaju izvan konice. Naprotiv, utvrdio je da se nozemozu primarno iri unutar konice zimi i to izmetinama (u kojima su spore uzronika) bolesnih pela kojima vremenske prilike i temperature zraka ne dozvoljavaju proisne izlete, pa su prisiljene balegati unutar konice. Budui da matica, balega u konici jo su Peroutka i Vasely (1976) naglaavali vanost nozemoze kao bolesti matica. Zbog toga je u Republici Hrvatskoj prije vie godina donesena Naredba, koja i za ovu kalendarsku godinu nareuje da se uzgoj pelinjih matica za prodaju doputa samo na pelinjacima koji su pod veterinarsko zdravstvenom kontrolom (Anon, 2006). Nozemozu se sa sigurnou moe utvrditi samo laboratorijskom pretragom zimskih gubitaka pela i to mikroskopskim nalazom spora N. apis u probavnom sustavu. Pinzan i suradnici (1993) upozoravaju da uzorak iz svake pelinje zajednice treba biti to vei radi vjerodostojnosti rezultata. Laboratorijsku pretragu vri se u specijaliziranim dijagnostikim laboratorijima. Sukladno Pravilniku o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pelinjih bolesti (Anon, 2004) ako je nalaz ma i jednog uzorka pozitivan nadleni veterinarski inspektor naredit e mjere ovisno radi li se o pelinjaku u kome je utvrena nozemoza (l.10), o pelinjaku u kome je laboratorijskom pretragom utvren uzronik nozemoze bez klinikih znakova bolesti (l.11) ili o pelinjaku za uzgoj matica u kojem je utvrena nozemoza (l.12). Potrebno je odrediti najpogodnije vrijeme za uzorkovanje. Cilj ovog rada bio je utvrditi razdoblje u kojem ima najvie pozitivnih uzoraka na nozemozu, te daljnjim pretragama svake pojedine pele iz pojedinog skupnog uzorka utvrditi broj i postotak invadiranih pela u uzorcima. Materijali i metode Da bismo utvrdili najbolje vrijeme za uzimanje uzoraka i to sigurnije utvrivanje nozemoze, uzorke zimskih gubitaka pela uzimali smo iz pelinjih zajednica smjetenih u po pet konica na pet pelinjaka u Podravini pokraj Virja. Uzimali smo ih strugaem s podnice 18. i 31. sijenja i 15. i 29. veljae iste godine iz svake konice posebno u plastine aice zapremine 30 ml i dostavili u laboratorij Veterinarskog fakulteta, Zavoda za biologiju i patologiju riba i pela na laboratorijsku pretragu. Za istraivanje invazije pojedinih pela (iz skupnih uzoraka), uzorke zimskih gubitaka uzeli smo poetkom veljae iz 29 pelinjih zajednica smjetenih u konicama na pelinjaku u okolici Daruvara. Na laboratorijsku pretragu u laboratorij, kao i u prethodnom istraivanju, dostavili smo ih u papirnatim vreicama.

4. PELARSKI DANI 2007.

99

Laboratorijske pretrage zimskih gubitaka pela vrili smo uobiajenom tehnikom koju su opisali Bailey i Ball 1991. i Hartwig i Topolska 1995. godine. Pri tome smo jednu pelu izgnjeili u 0,5 ml vodovodne vode, a skupni uzorak u 4 ml vodovodne vode. Razmaze neobojenih, nativnih preparata, dobivene nakon gnjeenja, pregledavali smo pod mikroskopom s faznim kontrastom i poveanjem 400 puta (Olimpus, MODEL CX21FS1). Prisustvo spora N. apis znailo je pozitivan nalaz, a broj spora oznaavali smo jednim do tri kriia ovisno o njihovom broju u jednom vidnom polju. Rezultati i rasprava Rezultati laboratorijskih pretraga skupnih uzoraka zimskih gubitaka pela sakupljenih tijekom sijenja i veljae pojedinano iz po pet pelinjih zajednica smjetenih u po pet konica na pet pelinjaka u Podravini pokraj Virja prikazani su u tablici 1. Tablica 1. Broj i postotak ukupno pozitivnih uzoraka pela iz svih konica na pojedinom pelinjaku po datumima.
PELINJAK DATUM * 18. sijenja 31. sijenja 15. veljae 29. veljae 4/5 5/5 5/5 4/5 1 pozitivnih % 80 100 100 80 5/5 5/5 5/5 4/5 2 pozitivnih % 100 100 100 80 1/5 4/5 5/5 3/5 3 pozitivnih % 20 80 100 60 3/5 4/5 5/5 3/5 4 pozitivnih % 60 80 100 60 0/5 5/5 5/5 3/5 5 pozitivnih % 0 100 100 60 UKUPNO pozitivnih 13/25 23/25 25/25 17/25 % 52 92 100 68

* Brojnik oznaava ukupan broj utvrenih pozitivnih uzoraka pela, a nazivnik broj ukupno pretraenih uzoraka pela i ukupno.

Rezultati laboratorijskih pretraga pojedinih pela iz 29 skupnih uzoraka zimskih gubitaka pela sakupljenih poetkom veljae iz 29 pelinjih zajednica smjetenih u konicama na pelinjaku u okolici Daruvara prikazani su u tablici 2. 4. PELARSKI DANI 2007. Tablica 2. Broj i postotak invadiranih pela u dostavljenim skupnim uzorcima zimskih gubitaka pela.
UZORAK BROJ* 1 2 3 4 8/9 7/9 7/12 6/13 PELE % 88,89 77,77 58,33 46,15 16 17 18 19 UZORAK BROJ* 7/9 10/14 4/10 10/12 PELE % 77,77 71,42 40,00 83,33

100

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

6/11 7/9 5/9 4/9 6/9 7/12 6/12 10/13 6/9 5/8 3/6

54,54 77,77 55,55 44,44 66,66 58,33 50,00 76,92 66,66 62,50 50,00

20 21 22 23 24 25 26 27 28 29

8/14 8/10 10/12 8/11 7/10 10/14 4/10 5/11 10/12 4/10 198/309

57,14 80,00

4. PELARSKI DANI 2007.

83,33 72,72 70,00 71,42 40,00 45,45 83,33 40,00 64,08

* Brojnik oznaava broj pela pozitivnih na nozemozu, a nazivnik broj pretraenih pela iz uzorka

Baleganje u konici, vei zimski gubici pela i naglo slabljenje pelinje zajednice u rano proljee (kasno zimi) pobuuju sumnju na bolest, ponajprije nozemozu. No, samo znakovi bolesti na pojedinim pelama i/ili u pelinjoj zajednici nisu siguran znak utvrivanja bolesti. Jedini siguran i objektivan nain utvrivanja nozemoze je utvrivanje spora uzronika N. apis u crijevu pela. Spora uzronika moe biti sigurno u zimskim pelama u ijem crijevu se sakuplja izmet. Vrijeme uzimanja uzoraka zimskih gubitaka kao i ivih pela ovisi o klimatskim i vremenskim prilikama, pa i svake pojedine kalendarske godine. Uzimajui u obzir prosjene pokazatelje uobiajeno je bilo, pa i Naredbama prethodnih godina odreeno uzimanje uzoraka i slanje, a time i utvrivanje nozemoze tijekom sijenja i veljae. Rezultati naih istraivanja pokazuju da se broj pozitivnih uzoraka zimskih gubitaka poveavao od onih uzetih 18. sijenja do onih uzetih 15. veljae kada su svi uzorci bili pozitivni (100%). Ovaj na nalaz potvruje nalaze Bailaya (1960), kao i Markovia (1993) koji je pretragom ivih pela koju je napravio samo sedam dana kasnije od pretrage uginulih pela sakupljenih s podnice (pozitivan nalaz), dobio negativan nalaz pretrage pela na nozemozu. Na je nalaz posljedica nekoliko sunanih zimskih dana i vanjskih visokih zimskih temperatura pri kojima su se pele izbalegale poslije 15. veljae pa se broj i postotak nozemoznih pelinjih zajednica smanjio 29. veljae. Hrvai (1989) je utvrdio da to je vrijeme hladnije, to su rezultati pretraga pouzdaniji. Tomi (2005) je pretraujui uzorke pela na nozemozu sa svog pelinjaka u okolici Bjelovara utvrdio da su sve pozitivne pelinje zajednice u srpnju, bile pozitivne i u veljai idue godine, a sve negativne u srpnju bile su pozitivne u veljai. Takoer, niti jedna pelinja zajednica pozitivna u srpnju, bez sanacije, nije postala negativna u veljai. Budui da nai nalazi pokazuju da su sve istraivane zajednice bile nozemozne sukladno Peroutki i Veseyu (1976) i Websteru i suradnicima (2004) moemo pretpostaviti da je u vie istraivanih pelinjih zajednica bila nozemozna matica.

101

U sluaju slabije invazije, pelinja matica moe dugo ivjeti i predstavljati znaajan izvor spora N. apis unutar pelinje zajednice (Czekowska, 2000). Barlovi (2001) je laboratorijskom pretragom zimskih gubitaka pela i matica utvrdio da je 58,96% uzoraka pela i matica bilo negativno, pozitivnih uzoraka pela i matica bilo 8,69%, pozitivnih uzoraka pela i negativnih matica bilo je 32,61%, ali negativnih uzoraka pela i pozitivnih matica nije bilo. No, drugim je istraivanjem utvrdio da je i iz pelinjih zajednica s negativnim nalazom, laboratorijska pretraga matica bila pozitivna. Iz svega navedenoga proizlazi da je injenica sve veeg broja i postotaka nozemoznih pelinjih zajednica na naim pelinjacima posljedica nesaniranja ili nepravilnog saniranja nozemoznih pelinjih zajednica, odnosno nepotivanja postojeih propisa, posebice Naredbe i Pravilnika. Anketiranjem pelara Krapinsko-zagorske upanije Kruelj (2000) je utvrdio da samo 28,75% pelara matice zamjenjuje selekcioniranim maticama, kupljenim od uzgajivaa matica, a 71,25% ih zamjenjuje osobno uzgojenim na svom pelinjaku. Zbog toga moemo sigurno ustvrditi da pelar posjednik nozemoznih pelinjih zajednica, ako u tim pelinjim zajednicama proizvodi matice, pa bile te zajednice i sanirane, ali bez dodatne laboratorijske pretrage, iri nozemozu na svom pelinjaku. Koliko vie nozemozu ire uzgajivai matica koji ne potuju propise o stalnoj veterinarsko zdravstvenoj kontroli, pa matice za prodaju proizvode na osnovu samo jednog nalaza za zimske gubitke u sijenju ili veljai. Svaka matica proizvedena u pelinjoj zajednici bez negativnog nalaza tijekom nekoliko uzastopnih mjesenih pregleda vrlo vjerojatno je nozemozna i prenositeljica uzronika bolesti, a uzgajiva matica iritelj nozemoze. Laboratorijskom pretragom pojedinih pela iz skupnih uzoraka zimskih gubitaka utvrdili smo najmanje 40,00% i najvie 88,89% invadiranih pela u pojedinom skupnom uzorku. Nije bilo niti jednog uzorka u kojem su sve pele bile negativne. Ostrunjak (1992) je na osnovu pregleda i nalaza skupnih uzoraka i pojedinanih pela iz istog uzorka utvrdila da je negativan skupni uzorak bio samo onaj u kojem su sve pojedinane pele bile negativne. Laboratorijska pretraga devet negativnih pojedinano pregledavanih pela i jedne pozitivne, rezultirala je pozitivnim nalazom cijelog uzorka. Njezin zakljuak, da i jedna pozitivna pela (10%) u uzorku znai pozitivan nalaz uzorka, a time i pelinje zajednice, omoguuje nam da zakljuimo da su i sve nae istraivane pelinje zajednice bile pozitivne. Rezultati dobiveni naim istraivanjima kao i temeljem podataka iz literature, ukazuju na neophodno uzimanje zimskih gubitaka pela za pretragu na nozemozu. To je sigurno, pouzdano i najvjerodostojnije utvrivanje bolesti, a obzirom na invadiranost potvruje zakljuke (Matain, 1987) da unato to razliiti autori razliito interpretiraju mikroskopski nalaz uzronika nozemoze, svaka pela invadirana N. apis smatra se bolesnom, a svaka pelinja zajednica u kojoj se utvrdi invaziju u jedne pele smatra se nozemoznom i treba ju sanirati.

4. PELARSKI DANI 2007.

102

Literatura
ANON (2007): Naredba o mjerama zatite ivotinja od zaraznih i nametnikih bolesti i njihovom financiranju u 2007. godini. N.N. 2/07. ANON (2004): Pravilnik o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pelinjih bolesti. N.N. 114/04. BAILEY, L. (1972): N. apis in drone honey bees. J. apic. Res. 11, 171-174. BAILEY,L.,B. BALL (1991): Honey bee pathology. Academic Press. London. BARLOVI, N. (2001): Nozemoza matica pele medarice (Apis mellifera L.). Diplomski rad. Sveuilite u Zagrebu, Veterinarski fakultet. CZEKONSKA, K. (2000): The influence of Nosema apis on young honey bee queens and transmision of the disease from queens to workers. Apidologie 31, 701-706. HARTWIG, A., G. TOPOLSKA (1995): Value of standard testing of winter hive debris. Pszcelnicze Zeszyty Nuukowe 39,71-77. HRVAI, K. (1989): Sigurnost laboratorijskog utvrivanja nozemoze tijekom proljetnog razvoja pelinjih zajednica. Diplomski rad. Sveuilite u Zagrebu, Veterinarski fakultet. MARKOVI, J., B. YAKOBSON, C. EFRAT, E. ZION (1993): Utjecaj lijeenja nozemoze na proizvodnju meda u Izraelu. Znanstveno-struni sastanak Veterinarska znanost i struka, Veterinarski fakultet Zagreb. Zbornik saetaka radova, 146. MATAIN, . (1987): Nozemoza. Pela 106, 34-37. OSTRUNJAK, V. (1992): Utvrivanje uzroka ugibanja pelinjih zajednica lijeenih Varodalom. Diplomski rad. Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu. PINZAN, E., LJ. ZEBA, J. MARKOVI (1993): Pouzdanost laboratorijske pretrage pela na nozemozu. Znanstveno-struni sastanak Veterinarska znanost i struka, Sveuilite u Zagrebu, Veterinarski fakultet. Zbornik radova, 145. PEROUTKA, M., V. VESELY (1976): Nosema disease in Czecoslovakia. Apimondia Symposium Biological aspects of Nosema disease, Merelbeke. Zbornik radova, 65-68. SULIMANOVI, ., LJ., ZEBA, J., MARKOVI (1995): Prepoznavanje i suzbijanje pelinjih bolesti. PIP, Zagreb. TOMI, B. (2005): Nozemoza na pelinjaku u Cigleni. Diplomski rad. Sveuilite u Zagrebu, Veterinarski fakultet. WEBSTER, T., K. POMPER, G. HUNT, E. THACKER, S. JONES (2004): Nosema apis infection in worker and queen Apis mellifera. Apidologie 35, 49-54.

4. PELARSKI DANI 2007.

103

PRILOG POZNAVANJU MEDONOSNOG BILJA I MOGUNOSTIMA POBOLJANJA PELINJE PAE Zima Dinko, prof.,vii predava, Idlbek Robert, dipl. ing., predava, mr.sc.Jakobovi Snjeana, predava
Veleuilite u Poegi, Pape Ivana Pavla II 6, Poega Saetak Poznavanje medonosnog bilja i stanita na kojemu rastu od velike je vanosti za pelare zbog poboljanja pelinje pae. U radu je navedeno preko 140 medonosnih vrsta koje se nalaze u Hrvatskoj na nekom od stanita, a koje su prema ocjenama iz literature ocjenjene kao najmedonosnije. Za sve vrste dan je znanstveni i najee koriteni narodni naziv. Biljke su rasporeene u 44 porodice od kojih su najbrojnije vrstama Lamiaceae (usnjae) s 30 vrsta, Fabaceae (lepirnjae) s 21 vrstom i Rosaceae (rue) s 13 vrsta, a zatim slijede Asteraceae (glavoike) 11 vrsta, Brassicaceae (krstaice) 7 vrsta i Boraginaceae (otrolisti) 6 vrsta. Poveanje razine znanja pelara o samoniklom medonosnom bilju, sadnja poljoprivrednih medonosnih kultura (uljana repica, bijela i crvena djetelina, facelija, suncokret), vonih vrsta (trenje, jabuke, kajsije, dunje i vinje) i grmolikih medonosnih biljaka (malina, kupina, lijeska), podsijavanje medonosnih biljaka na livade i panjake (posebice bijele djeteline, livadne kadulje ili maslaka), pravilno gnojenje tla, sjetva kultura koje imaju brzi rast, a medonosne su (facelija, crna vrzina, kupusna uljana repica), sjetva kultura koje bi uspijevale u bespanom periodu, te sadnja medonosnog drvea i grmlja na nekoritenom zemljitu (drijenak, glog, bagrem, bijeli biserak, pitomi i divlji kesten, kokotac, livadna kadulja) u bitnome bi pridonijelo poboljanju pelinje pae. Uvod 4. PELARSKI DANI 2007. Zbog razliite klimatske raznolikosti u Hrvatskoj je zabiljeen veliki broj biljnih vrsta od kojih su mnoge medonosne. Prema najnovijem popisu za Hrvatsku je zabiljeeno 5347 vrsta i podvrsta vaskularne flore (Nikoli, Topi, 2005). Svaki pelar, bez obzira iskusan ili ne, mora imati osnovna znanja o medonosnom bilju, posebice u okoliu u kojem obitavaju njegove pele. Poznavanje medonosnog bilja i njihovih stanita od velike je vanosti jer moe posluiti i za iznalaenje novih mogunosti za iskoritavanje pelinje pae. U pelinjoj pai veinom se pojavljuje samoniklo medonosno bilje iako, pogotovo u novije vrijeme, ovjek svojim utjecajem u bitnome moe utjecati na pelinju pau podizanjem nasada vinograda i vonjaka, parkova, uzgojem ratarskih kultura i slino.

104

Vanost biljaka za pele oituje se u sakupljanju slatkog cvjetnog soka nektara, cvjetnog polena, a ponekad i sokova koji se izluuju najee iz plodova biljaka. Biljne vrste isto kao i ivotinjske u prirodi se ne nalaze samostalno ve u sklopu biljnih zajednica na nekim od stanita. Najea stanita u kojima nalazimo vano medonosno bilje su ume, livade i panjaci, vonjaci, parkovi, oranice i vrtovi, dok su neto manje bitna stanita obale rijeka, ledine i suna mjesta. esto najbolji izvor pelinje pae predstavljaju ume jer se u njima nalazi obilje cvjetova, a pruaju pau pelama tijekom gotovo cijele godine. Najbolju pelinju pau daju listopadne ume koje imaju dobro razvijene slojeve zeljastih biljaka, grmlja i drvea. Livade kao stanita su isto dobar izvor pelinje pae jer se u najveoj mjeri sastoje od zeljastih biljnih vrsta, ali je problem to pele moraju provesti vie vremena sakupljajui nektar s velikih povrina koje pri tome nisu zatiene od vjetra. Svakako je dobra injenica da livade esto granie s vonjacima koji predstavljaju ranu pelinju pau i tako se dobro upotpunjuju s livadnim medonosnim biljkama. U naseljnim mjestima esto su parkovi stanita koja pelama daju hranu, ali zbog svojih malih povrina nemaju velikog znaaja u pelarstvu. Oranice i vrtovi mogu predstavljati bitan izvor pelinje pae pogotovo ako na njima rastu biljke koje su dobre medonoe. 4. PELARSKI DANI 2007.

Materijal i metode Podaci o medonosnom bilju dobiveni su usporedbom navedenih medonosnih vrsta iz literature sa njihovom nalaenjem u Hrvatskoj, a prema Indexu Florae Croaticae Nikoli (1994, 1996, 2000). Za odabir najmednosnijeg bilja odabrao sam ocjene navedene u literaturi autora Savia i erimagia (1991) i Jamaka (1980). Savi i erimagi (1991) su prema Gluhovu, Krenovoj, Borneku i Halmaiji podijelili medonosno bilje prema koliini izluenog nektara preraunatog na koliinu meda po hektaru u 6 skupina: 1- od 0-25 kg/ha, 2- od 26-50kg/ha, 3- od 51-100 kg/ha, 4- od 101- 200 kg/ha, 5od 201 500 kg/ha, 6- preko 500 kg/ha meda, a Jamak (1980) je medonosnom bilju prema medonosnosti dao ocjene: 4- odlian, 3- vrlo dobar, 2- dobar i 1 slab. S obzirom na ove ocjene i nalaenje biljnih medonosnih vrsta u Hrvatskoj izdvojio sam one koje prema Savi i erimagi (1991) imaju ocjenu 6, a prema Jamak (1980) ocjenu 4 te ih razvrstao po porodicama.

105

Rezultati i rasprava U popisu su navedene najmedonosnije biljne vrste koje se nalaze u Hrvatskoj, a koje prema navedenoj literaturi imaju najveu medonosnost. Cupressaceae Cupressus sempervirens L.- zimzeleni empres Magnoliaceae Liriodendron tulipifera L.- tulipanovac Betulaceae Alnus glutinosa (L.) Gaertner - crna joha Alnus incana (L.) Moench - bijela joha Corylaceae Corylus avellana L.- obina lijeska Corylus colurna L.- drvolika lijeska Fagaceae Castanea sativa Miller- pitomi kesten Salicaceae Salix alba L. ssp. vitellina (L.) Arc.- ukva Salix babylonica L.- alosna vrba Salix sp. Polygonaceae Fagopyrum esculentum Moench.- prava heljda Berberidaceae Mahonia aquifolium (Pursh.) Nutt.- vazdazelena mahonija Brassicaceae 4. PELARSKI DANI 2007. Brassica napus L.- repica Brassica nigra (L.) Koch- crna vrzina Brassica rapa L.- poljska vrzina Cardamine pratensis L.- livadna reuha Raphanus raphanistrum L.- bridasta rotkva Sinapis alba L.- bijela goruica Sinapis arvensis L.- poljska goruica Resedaceae Reseda lutea L.- uta rezeda

106

Malvaceae Alcea rosea L.- ruiasti bijeli sljez Lavatera thuringiaca L.- tirinka stola Malva sylvestris L.- umski sljez Tiliaceae Tilia sp. Aceraceae Acer campestre L.- poljski javor Acer platanoides L. - javor mlije Hippocastanaceae Aesculus hippocastanum L.- divlji kesten Aesculus pavia L.- crveni kesten Meliaceae Melia azedarach L.- kok Rhamnaceae Paliurus spina-christi Mill draa Vitaceae Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon - peterodijelna lozika Parthenocissus tricuspidata (Siebold et Zucc.) Planchon - troiljkasta lozika Crassulaceae Sedum acre L.- iljati ednjak Sedum telephium L.- babin tobolac Rosaceae Aruncus dioicus (Walter) Fernald- umska suruka Chaenomeles japonica (Thunb.) Spach- japanska dunja Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl. Filipendula ulmaria (L.) Maxim.- prava konara Malus domestica Borkh.- jabuka Prunus avium L.- trenja Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb- badem Prunus padus L.- sremza Prunus tenella Batsch Rosa canina L.- pasja rua 4. PELARSKI DANI 2007.

107

Rosa gallica L.- galska rua Rubus idaeus L.- malina Rubus ulmifolius Schott- seoska kupina Sorbus austriaca (Beck) Hedl- jarebika Fabaceae Ceratonia siliqua L.- roga Gleditsia triacanthos L glediija Lathyrus latifolius L.- velecvjetna kukaviica Lathyrus pratensis L.- livadna kukaviica Lathyrus sativus L.- sjetvena kukaviica Lotus corniculatus L.- roiava djetelina Medicago falcata L.- srpasta vija Melilotus albus Medik.- bijeli kokotac Melilotus officinalis (L.) Lam.- ljekoviti kokotac Onobrychis viciifolia Scop.- sjetvena grahorka Robinia pseudoacacia L.- mirisavi bagrem Sophora japonica L. Trifolium alpestre L.- planinska djetelina Trifolium hybridum L.- djeteljina polutasta Trifolium incarnatum L.- odrezana djetelina Trifolium montanum L.- gorska djetelina Trifolium pratense L.- crvena djetelina Trifolium repens L.- puzava djetelina Trifolium resupinatum L.- perzijska djetelina Vicia sativa L.- grahorica Wisteria sinensis (Sims) Sweet- kineska glicina 4. PELARSKI DANI 2007. Thymelaeaceae Daphne mezereum L.- obini likovac Elaeagnaceae Elaeagnus angustifolia L.- uskolisna zlolesina Hippopha rhamnoides L.- pasji trn Lythraceae Lythrum salicaria L.- purpurna vrbica

108

Onagraceae Epilobium angustifolium L.- uskolisni kiprej 4. PELARSKI DANI 2007. Apiaceae Angelica sylvestris L.- umska anelika Foeniculum vulgare Mill.- obini komora Ericaceae Erica arborea L.- velika crnjua Erica manipuliflora Salisb.- primorska crnjua Erica multiflora L.- mnogocvjetna crnjua Polemoniaceae Polemonium caeruleum L.- perasta jurnica Hydrophyllaceae Phacelia tanacetifolia Benth Boraginaceae Anchusa officinalis L.- ljekoviti volujak Borago officinalis L.- ljekoviti otrolistac Echium italicum L.- visoka lisiina Echium maculatum L.- crvena lisiina Echium vulgare L.- obina lisiina Pulmonaria angustifolia L.- uskolisni plunjak Bignoniaceae Catalpa bignonioides Wall.- obina catalpa Solanaceae Atropa bella-donna L.-velebilje Lycium barbarum L.- obini vuac Scrophulariaceae Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud.- pustenasta paulovnija Scrophularia nodosa L.- vorasti strupnik Verbenaceae Vitex agnus-castus L.- konopljika Lamiaceae Ballota nigra L.- crnoglavac Betonica officinalis L.- ljekoviti istac

109

Calamintha sylvatica Bromf. Clinopodium vulgare L.- epi Glechoma hederacea L.- puzava dobriica Hyssopus officinalis L.- ljekoviti sipan Lamium album L.- bijela mrtva kopriva Lamium galeobdolon (L.) L.- uta mrtva kopriva Lamium purpureum L.- grimizna mrtva kopriva Lamium sp. Lavandula angustifolia Mill- lavanda, Mentha aquatica L.- vodena metvica Mentha arvensis L.- poljska metvica Nepeta cataria L.- prava maja metvica Origanum majorana L.- vrtni mauran Rosmarinus officinalis L.- rumarin, Salvia amplexicaulis Lam Salvia glutinosa L.- ljepljiva kadulja Salvia nemorosa L.- podlesna kadulja Salvia officinalis L.- mirisava kadulja Salvia pratensis L.- livadna kadulja Salvia sclarea L. - mukatna kadulja Salvia verticillata L.- prljenasta kadulja Satureja montana L.- primorski ubar Stachys alpina L.- planinski istac Stachys annua (L.) L.- jednogodinji istac Stachys recta L.- uspravni istac Stachys sylvatica L.- umski istac Thymus pulegioides L.- obina majina duica 4. PELARSKI DANI 2007. Thymus serpyllum L.- poponac, majkina duica Asclepiadaceae Asclepias syriaca L.- prava svilenica Oleaceae Fraxinus sp. Caprifoliaceae Sambucus ebulus L.- crnoglavac Symphoricarpos albus (L.) S.F.Blake bijeli biserak

110

Symphoricarpos orbiculatus Moench. Weigela florida (Bigelow) A.DC. 4. PELARSKI DANI 2007. Valerianaceae Valeriana officinalis L.- ljekoviti odoljen Dipsacaceae Cephalaria sp.- glavatka Campanulaceae Campanula latifolia L.- irokolisna zvonika Campanula lingulata Waldst. et Kit.- jeziasta zvonika Campanula persicifolia L.- sjajnolisna zvonika Campanula rapunculoides L.- poljska zvonika Campanula trachelium L- koprivastolisna zvonika Asteraceae Aster alpinus L.- planinski zvjezdan Aster tripolium L.- primorski zvjezdan Carduus acanthoides L.- bodljasti striak Carduus crispus L.- kovravi striak Carlina vulgaris L.- obini kravljak Cirsium eriophorum (L.) Scop.- vunenasti osjak Cirsium palustre (L.) Scop.- movarni osjak Echinops sphaerocephalus L.-okruglasta sikavica Eupatorium cannabinum L.- konopljua Onopordum acanthium L.- obini kravaac Solidago canadensis L.- gustocvjetna zlatnica Cichoriaceae Taraxacum officinale Weber- ljekoviti maslaak Liliaceae Allium cepa L.- obini luk Agavaceae Agave americana L.- amerika agava

111

U prethodnom popisu nalazi se preko 140 najmedonosnijih vrsta koje se nalaze kao samonikle ili u uzgoju u Hrvatskoj. Te vrste su razvrstane u 44 porodice od kojih su najbrojnije vrstama Lamiaceae (usnjae) s 30 vrsta, Fabaceae (lepirnjae) s 21 vrstom i Rosaceae (rue) s 13 vrsta, a zatim slijede Asteraceae (glavoike) 11 vrsta, Brassicaceae (krstaice) 7 vrsta i Boraginaceae (otrolisti) 6 vrsta (slika 1.).
30 25 20 15 10 5 0 Lam iaceae - usnjae Fabaceae - lepirnjae Rosaceae - rue Asteraceae - glavoike Brassicaceae - krstaice Boraginaceae - otrolisti

Slika 1. Zastupljenost obraenih najmedonosnijih biljaka po porodicama Od navedenih medonosnih vrsta najvei broj nalazi se u umama to je i oekivano s obzirom na injenicu da su u njima dobro razvijeni slojevi drvea, grmlja i zeljastog bilja. Nakon uma najvie vrsta nalazi se na zaputenim i sunim mjestima te usjevima, a zatim parkovima i vrtovima. Za oekivati je da u danom popisu najmedonosnijih vrsta nisu navedene sve do sada poznate biljke, te da bi prema drugim autorima neke vrste moda imale drugaiju procjenu medonosnosti. Zakljuak S obzirom na dostupnu literaturu, a prema ocjenama medonosnog bilja, porodice s najvie najmedonosnijih vrsta su Lamiaceae (usnjae) s 30 vrsta, Fabaceae (lepirnjae) s 21 vrstom i Rosaceae (rue) s 13 vrsta. ume, zaputena i suna mjesta, parkovi i vrtovi, te livade i panjaci su stanita gdje se te vrste u najveoj mjeri nalaze. Poveanje znanja o samoniklom medonosnom bilju te njegovom nalaenju u prirodi, stanitima i ivotnim uvjetima u bitnome moe pridonijeti poboljanju pelinje pae. Od velikog znaaja za poboljanje pae svakako ima sadnja poljoprivrednih medonosnih kultura (uljana repica, bijela i crvena djetelina, facelija, suncokret), vonih vrsta ( trenje, jabuke, kajsije, dunje i vinje), te grmolikih vrsta (malina, kupina, ribiz, lijeska). S obzirom da su livade, a pogotovo panjaci esto puta vrlo loe kvalitete i kvantitete s obzirom na medonosne biljke trebalo bi poboljati ova prirodna stanita medonosnih biljaka zasijavanjem bijele djeteline, livadne kadulje, maslaka i pravilnim gnojenjem tla.

4. PELARSKI DANI 2007.

112

Pelinju pau moe se poboljati sadnjom medonosnog drvea i grmlja na nekoritenom zemljitu kraj putova ili u vonjacima (posebice drijenak, glog, bagrem, bijeli biserak, pitomi i divlji kesten, kokotac, livadnu kadulju i sl.). Sjetvom u vie rokova, dakle sjetvom kultura koje imaju brzi rast, a medonosne su (facelija, crna vrzina, kupusna uljana repica), znaajno bi doprinijeli koliini i blizini pelinje pae. Bilo bi idealno sijati one vrste koje u cvatnji dolaze jedna iza druge, ime bi upotpunili periode izmeu dviju paa. Pogodne za sadnju na bilu koju povrinu su ukrasne vrste koje imaju razliito vrijeme cvjetanja, a ije se sadnice ili sjeme moe lako nabaviti. Ono na to bi znanstvenici mogli obratiti pozornost i time uvelike doprinijeti poveanju kvalitete je selekcija medonosnog bilja ime bi se poboljala njihova medonosnost. Literatura
1. Jamak, K. (1980): Medonosno bilje, Nolit, Beograd, 7 52 2. Nikoli T. ed. (1994): Flora Croatica, Index florae Croaticae Pars 1. Nat. Croat. 3 Suppl. 2: 1-116. 3. Nikoli T. ed. (1996): Flora Croatica, Index florae Croaticae Pars 2. Nat. Croat. 6, Suppl. 1: 1-232. 4. Nikoli T. ed. (2000): Flora Croatica, Index florae Croaticae Pars 3. Nat. Croat. 9, Suppl. 1: 1-324. 5. Nikoli, T., Topi, J. ur., (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR, EN, VU. Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, 12 695 6. Savi, R., erimagi H.(1991): Pelarstvo, Zadrugar, Sarajevo

4. PELARSKI DANI 2007.

113

PRIMJENA PELINJIH PROIZVODA U ZATITI LJUDSKOG ZDRAVLJA Tomljanovi Zlatko, dr. vet. med. i profesionalni pelar
Predsjednik Izdavakog savjeta asopisa Hrvatska pela Konsica 92, 10435 Sveti Martin pod Okiem, Hrvatska Razvijeni svijet se sve vie susree sa zdravstvenim potekoama. Najvei problemi na tom polju su kardiovaskularne bolesti, karcinom te tegobe starije ivotne dobi. Ponekad je teko objektivno utvrditi uzroke i imbenike koji dovode do navedenih stanja, ali veina znanstvenika smatra da loe ivotne navike poput nepravilne hrane, nesigurnosti i napetosti u svakodnevnom ivotu, borba za ivotnim uspjehom i zagaenje okolia bitno doprinose nastanku zdravstvenih problema. Zahvaljujui molekularnoj biologiji i biokemiji mi danas znamo to se dogaa u naem organizmu. Razumljivo da znanja steena na molekularnom nivou primjenjujemo u svakodnevnici putem kvalitetne ishrane i naina ivota. U novije vrijeme uestalo se govori o utjecaju slobodnih radikala i antioksidansa na zdravlje ljudi. Pri tome se esto slobodni radikali oznaavaju kao loi, a antioksidansi kao dobri. Meutim valja kazati da slobodnih radikala ima i prirodno u ljudskom tijelu. Primjerice, oni sudjeluju u metabolikim procesima u oksidiranju masti, ugljikohidrata i bjelanevina stvarajui toplinu i energiju. Nadalje, leukociti stvaraju i potom oslobaaju u izvanstanini prostor slobodne radikale (superoksid i vodikov peroksid) koji tamo unitavaju uzronike zaraznih bolesti. Meutim, radikali nastaju i egzogeno kao posljedica ionizacijskog zraenja, ultraljubiastog svijetla i okruenja u kojem ivimo. U tim sluajevima slobodni radikali nastali zbog takvih neprirodnih navika nadmauju koliinu radikala potrebnih za normalne fizioloke procese i postaju tetni slobodni radikali. Oni se u tijelu stvaraju kao posljedica stalnih prekomjernih ili naglih ekstremno loih ivotnih navika : masna hrana, mnogo biljnih ulja, peena i pohana hrana, rotilj, suhomesnati proizvodi, sjedilaki nain ivota, mnogo alkohola i cigareta, debljina te psihiki stresovi i gladovanja. Uvjeti u kojima tetni slobodni radikali nadmauju potrebne slobodne radikale u organizmu dovode do stanja oksidativnog stresa. Razumljivo da ti prekobrojni tetni radikali oteuju stanine strukture ljudskog tijela dovodei do oteenja ,mutacija ili pak razaranja DNK u stanicama ljudskog tijela. Izravna posljedica njihovog tetnog djelovanja moe se prepoznati u ranijem starenju, veoj sklonosti prema bolestima srca i krvnih ila, karcinomu, reumatoidnom artritisu te itavom nizu drugih bolesti. Meutim, na drugoj strani nalaze se dobri momci tj. antioksidansi koji sprjeavaju, zaustavljaju i djelomice popravljaju oteenja nastala djelovanjem radikala. Mehanizam djelovanja antioksidanta jest veoma sloen i ukljuuje u sebi djelovanje antioksidanta u uem smislu rijei (vitamini A, C i E.), koenzima ili kofaktora (cink, bakar, mangan, selen, magnezij, flavonoidi....) te od enzima koji su konane ubojice tetnih radikala. Izvori antioksidanta su voe, povre, maslinovo ulje, ria, riba, zeleni aj...... i izmeu ostalog i pelinji proizvodi.

4. PELARSKI DANI 2007.

114

Pojednostavljeno, pelinji proizvodi su riznica antioksidanta i predstavljaju istinsko bogatstvo za ljudsko zdravlje. Poglavito se to misli na med koji ve po svojem sastavu upuuje kod kojih bolesti se moe koristiti. Mi danas znamo da med (osim vode i ugljikohidrata) sadri mnogo antioksidativnih sastavnica poput enzima, minerala, flavonoida i vitamina. Nedvojbeno je utvreno da med pomae kod bolesti dinog sustava, kod ginekolokih problema , PMS-a i jutarnjih munina. Zatim , med pomae kod gastritisa, normalizira peristaltiku i uklanja opstipaciju crijeva , a takoer zaustavlja i proljev. Med kao prirodni zaslaiva visoke energetske vrijednosti preporuuje se sportaima zbog energije i stimulacije srca, umora, iscrpljenosti i anoreksije. Nesporno je utvreno da se pri uzimanju 200 grama meda dnevno poveava dinamometrijska snaga u sportaa za 20 %. Primjerice , med je neizostavan kod alpinista, atletiara, planinara, biciklista, plivaa i skijaa. Koriste ga i pacijenti za lijeenje i detoksikaciju jetre te u borbi protiv anemija. Dobar se pokazao i u lijeenju upala mokranih putova, a novija saznanja nam govore da med djeluje protukancerogeno. Unatrag nekoliko godina mnogi znanstvenici nazivaju propolis proizvodom 21. stoljea. U njemu moemo pronai mnogo flavonoida i drugih antioksidativnih sastojaka. Valja kazati da propolis djeluje protiv bakterija, virusa, protozoa i gljivica. Djeluje protuupalno i protuoksidativno, imunostimulatorno te ubrzava osteogenetske procese. Smatra se da posjeduje regenerativni uinak na tkiva. Glavna prepreka veoj uporabi propolisa u bolnicama ogleda se u problemu standardizacije propolisa . Treba naglasiti da se standardizacija propolisa i drugih pelinjih proizvoda ne moe samo zasnivati na njihovom kemijskom sastavu ve i po njihovom uinku na ljudski ili ivotinjski organizam to ukljuuje mnogo rada i istraivanja. Na nekoliko zadnjih konferencija o apiterapiji znakovito mjesto u irokoj paleti pelinjih proizvoda zauzeo je pelinji otrov. Smatra se da pelinji otrov bitno pomae kod bolesnika s multipom sklerozom , za lijeenje upale zglobova, miinih distrofija i multiple mijelome. Unato spoznaji da pelud nije primarno pelinji proizvod ve ga pele samo skupljaju , njegova uloga u ljudskom organizmu je nebrojeno puta potvrena. Primjerice, mi danas znamo da pelud: - poboljava cirkulaciju krvi, jaa koronarne arterije i miino tkivo srca - ima pozitivni uinak na rast i razvoj, - poveava broj leukocita, eritrocita, - biostimulativna i regenerativna svojstva (jetre), - ima protubakterijski uinak kod eluano- crijevnih oboljenja i infekcija mokranih puteva (Esherihia coli, Salmonella), - djeluje na lipidni metabolizam (smanjenje triglicerida), - usporava starenje, 4. PELARSKI DANI 2007.

115

- pomae u lijeenju bolesti prostate - djelotvoran kod iscrpljenosti, - uinkovit je u kozmetici Pelinji proizvod koji takoer zasluuje pozornost je i matina mlije. Njezina je uloga u zatiti ljudskog organizma veoma vana. Utvreno je da matina mlije ima slijedee uinke: biostimulativni uinak pojaava oksidativnu fosforilaciju, ubrzava razmjenu tvari, poveanje energije i izdrljivosti, poveava otpornost na stres i bolesti, pomae u regeneraciji stanica i tkiva, smanjuje razinu kolesterola, pozitivni uinak na krvoilni sustav, stabilizira krvni tlak, poboljava memoriju (acetil kolin neurotransmiter), stimulira imunoloki sustav, potie apetit, Vaan pelinji proizvod je i vosak. Unato spoznaji da se vosak primarno koristi u praktinom pelarstvu, kozmetici ili u izradi svijea sve vie postoje izvijea o njegovoj ponovnoj primjeni u medicinske svrhe. Poglavito se to misli na uporabu svijea od voska u ienju uiju. U konanici treba kazati da umjerena fizika aktivnost, kuhana priprema obroka te uravnoteen naina prehrane i stil ivota uz umjereni dodatak pelinjih proizvoda predstavlja temelj za dugi ivot.

4. PELARSKI DANI 2007.

116

UNIVERZALNI EKOLOKI ISPARIVA SREDSTAVA PROTIV VAROE I MOLJACA

4. PELARSKI DANI 2007.

prof. dr. sc. med. Trikovi Kostadin1, prof. dr. sc. Stojanovi Duica2, Gligori Ignjat3, Trikovi Bojan4
Akademik S.A.inN-a, specijalista medicine rada, pronalaza, Ulica Svetozara Markovia 1/16 Ni, Srbija 2 Institut za zatitu zdravlja Ni, Sektor za higijenu i zatitu ivotne sredine 3 pronalaza, pelar, Golubac, Rian 4 pronalaza, pelar
1

Opis i nain primjene Izuzetno jednostavna, sigurna i efikasna naprava za primjenu u pelarstvu i domainstvu. Napravljena je od etinjaa i plastine cjevice sa odgovarajuim epovima. Namjena za borbu protiv grinje Varroa destructor pelinjeg krpelja, votanih i kunih moljaca i komaraca. Mogua sredstva za primjenu: - Eterina ulja lavande, crnog bora, eukaliptusa, majine duice, timola, nane, mente, alfije, ruzmarina i dr. - Kiseline 85% mravlja kiselina i druge isparljive kiselina uz primjenu svih mjera opreza i zatite. Sve su opasno korozivne. Nain primjene u pelarstvu: Priprema za primjenu obavlja se van konica. Ispariva se privrsti na donju letvicu praznog okvira. pricom se kroz otvor cjevice ubaci 10 ml eljenog eterinog ulja ili 10 grama Timola. Zatvori se plastinim epom ili vatom. Stupanj isparavanja regulira se brojem rupica na epu ili debljinom epa od vate. Okvir s isparivaem (privren iak trakom ili povezom) postavlja se u nastavak iznad podnice. Protiv votanih moljaca ispariva se postavlja meu okvire sa saem u odloenim nastavcima ili magazinu za okvire. U domainstvu - u garderobne ormare ili bilo kojoj prostoriji. Koristi se tijekom itave godine. Nisu potrebne nikakve mjere zatite, osim kod upotrebe kiselina. Izbor eterinog ulja ili sredstava je individualan. Proizvodi i isporuuje P.D.2 Eko pela Ni; tel.018/671-625; 017/321784;064/18-57-111. Rok upotrebe neogranien.

117

Ekoloke inovacije u pelarstvu TEMA I. Api imuno stimulans Ekoloka, zatitno ljekovita i imuno stimulativna hrana za pele. Napravite sami. Pat-p-2006/0021. TEMA II. Univerzalni ekoloki ispariva sredstava protiv bolesti pela i legla Pat-P-2006/0209. TEMA III. Eko ajevi u tabletama- u pelarstvu za pojila i sirupe na bazi ljekovitog, aromatinog i medenog bilja. Napravite sami. Tema I. Uvodne napomene: U pelarstvu je sve vie prisutna tendencija potiskivanja, pa i zabrane upotrebe mnogobrojnih i raznih kemijskih toksinih sredstava, kao i sredstava opasnih za primjenu. Bilo da se radi o lijeku protiv varoe ili drugih bolesti pela i pelinjeg legla, ili pak o raznim vrstama sirupa i tzv. pogaa, za dohranu i prihranu pela. Ova problematika je u mnogim zemljama sveta, regulirana Zakonom o organskoj poljoprivredi i i organskom i ekolokom pelarenju. Jer primjena kemijskih toksinih i opasnih sredstava u borbi protiv bolesti pela i legla, oteuje i same pelare. Hrana u obliku sirupa i pogaa, najee u raznim varijantama i recepturama, sadri i razne lijekove i druga nepoeljna sredstva koja se poslije nau i u samom medu, koji pele koriste za zimu ili za njihov opstanak i preivljavanje. Zato je sve vie prisutna tendencija pripreme preparata i sredstava, koja dolaze iz prirode, a koja su izvor dragocjenog nektara, a predstavljaju i lijek za same pele i njihova legla. To su brojne aromatine, ljekovite i medonosne biljke. Primjenjuju se, kako u slubenoj, tako i u narodnoj medicini. Pele ih rado posjeuju ne padaju i crpe dragocjeni nektar, daju ljekoviti med, ali i same sebe lijee. Otuda zapaanje starih pelara, da tamo gdje ima tih biljaka, pele ne boluju od varoe i drugih bolesti pela i pelinje zajednice. Ali tih biljaka nema svuda i tijekom itave godine, pa ih pele ne mogu koristiti kad im je potrebno. Koristei ta saznanja, znanstveno-strunim i studioznim prilazom, proueno je i primjereno ponaanje pela. Tako je i napravljeno nekoliko vrsta potpuno ekolokih preparata i sredstava za suzbijanje i lijeenje bolesti pela i pelinje zajednice. Prvo je napravljeno sredstvo za zadimljavanje pod nazivom Eko varo san a zatim i Thymo varo san i Ekoloki san. Sva su ve nekoliko godina u promjeni, s izuzetno dobrim rezultatima, potvrenim, kako od strane veterinarske medicine, tako i od pelara. Api imuno stimulans to je to i o emu se radi? To je istovremeno hrana, lijek, poticaj imuniteta i a postie i niz drugih pozitivnih uinaka. Napravljeno je posebnim postupkom (s Pat-zatitom) od desetak raznih aromatinih, ljekovitih i medonosnih biljaka, koje potjeu s ekoloki istih prostora. Sve komponente tog bilja, zastupljene su o odreenoj mjeri, poto je svaka prethodno samljevena (u ekolokom mlinu), do finog praha.

4. PELARSKI DANI 2007.

118

Taj prah je nosilac najveeg broja uinaka u borbi protiv bolesti pela i legla. Druga sastavna komponenta je nosilac, prirodno hranjivih, ali i zatitnih uinaka, a to je med. Ali ne bilo koji, kakav i iji med, ve vlastiti nektarski med koje su pele same izmedile i koji je provjeren na zdravstvenu ispravnost. Najzad trea komponenta je eer u prahu, koji je bitan sastojak, ali i hrana, koji pele prerade u med. eer u prahu, pelar sam pripremi ili ga nabavi u trgovini. Od ove tri komponente u odreenoj se mjeri pelar sam pripremi tijesto, odnosno pogau u eljenoj koliini. Moe je davati pelama tijekom itave godine, a naroito u vremenu prihrane dohrane pela u zimskom i proljetnom razdoblju. Takva hrana tj. pogaa moe zamijeniti bilo koji ili kakav sirup ili pogau, koju pelar kupuje ili sam pravi. Naime, ovim sredstvom Api imuno stimulans omoguena je, na samo kompletna ishrana i dohrana pela, ve i prevencija, terapija i imuno zatita. to vie, kad pele ovu hranu ukljue u svoju prehranu, poinje njihova zatita ili borba samih pela s uzronicima njenih bolesti i bolesti legla. Tako na primjer: Varoa, siui hemolimfu pela, kojom se inae hrani, ugine ili pada sa tijela pele, jer ova imonostimulativna hrana, sadri komponente biljaka, koje su otrov za varou, ali nisu tetne za pele. Ako je pak varoa postavila svoju larvu u leglu, onda e i larva varoe uginuti, jer ni ona ne podnosi supstance sadrane u ovoj hrani. Ovime se sprjeava daljnja reprodukcija varoe. Ovo zapaanje je poseban izazov da daljnji znanstveno istraivaki rad odreenih institucija iz podruja veterinarske medicine, poljoprivrede i znanstvenika. Koristei Api imuno stimulans hranu, pele u veoj koliini lue propolis ime se poveava mogunost, naroito u proljetnom razdoblju, da balzamiraju i zatite leglo, poveavaju svoj imunitet, ime se uspjeno tite od irenja raznih bolesti, ak i od amerike gnjiloe, to je ve praktino zapaeno proteklih nekoliko godina na pelinjaku I.Gligoria. Pele pojaano grade, dograuju i proiruju postojee sae u blizini postavljene pogae. Ako se skine satna osnova u cjelini ili se djelomino skrati, pele e izgraditi novo sae, a da uope ne izlaze izvan konica, kao to se to deava tokom zime ili u drugim prilikama. Primjenom Api imuno stimulansa hrane od druge polovice srpnja, u tijekom kolovoza i u studenom, nije potrebno prehranjivati pele sirupom, jer ovime produavaju svoju prirodnu ishranu i spremaju med za zimsko razdoblje. Istovremeno sebe tite od bolesti. Naime, u ovom razdoblju nije potrebno tretiranje od varoe bilo koji kemijskom otrovnim sredstvom, osim ekolokim briketom zadimljavanjem, koji je inae na bazi Timola i drugih ljekovitih biljaka. Ovom hranom pelama je osigurano uspjeno prezimljavanje i proljetni razvoj, jer je ona potpuna zamjena za njihovu prirodnu hranu. Poeljno je davati je pelama i u sijenju, veljai i oujku, kada jo nema peludi u prirodi. to vie primjena ove hrane vremenski je neograniena i moe se davati pelama u svako doba godine, kao obogaena, dodatna ili cjelovita hrana i lijek.

4. PELARSKI DANI 2007.

119

S obzirom da je napravljena od desetak komponenti aromatinog, ljekovitog i medonosnog bilja predstavlja izvor velikog broja vitamina i minerala neophodnih za ivot i rad pela. Primijenjeno bilje za izradu ove hrane i lijeka, ne raste u toku itave godine, niti u svim krajevima bilo koje zemlje ili svijeta i u bilo kojem dobu godine, da se pored kompletne ishrane, uspjeno zatite i lijee od varoe, vapnenastog legla, nozemoze, a zaustavlja se i razvoj amerike gnjiloe. Zdravstveno je ispitano bakterioloki i kemijski od strane Instituta za zdravstvenu zatitu, Sektora za higijenu i zatitu ivotne sredine i odobreno kao sredstvo iroke primjene, br.lab.194/438, sijeanj 2005. godine u Niu. Rezultati su dani u izvjetaju o ispitivanju. Zatieno je patentom PAT-P-2006/0021 i nagraeno medaljom na Meunarodnom sajmu patenata u Novom Sadu 2005. godine. Posebno zapaanje: pele prije pojedu Api imuno stimulans hranu nego ponueni sirup, klasinu pogai ili vlastiti med.

Tema II.: Univerzalni ispariva ekolokih sredstava protiv bolesti pela i pelinje zajednice. PAT-P-2006/0209. Meu raznim oblicima borbe protiv pelinjeg krpelja Varroe destructor u primjeni su odreena isparljiva sredstva. Najee se radi o kiselinama, kao to su mravlja, oksalna i mlijena. Iste se primjenjuju u nekoliko varijanti. Takvi su kratki i dugi ispariva u obliku tanjura, medicinska boica bez papira i dr. Takoer postoje razne konstrukcije isparivaa od plastike, s odreenim komoricama u kojima se nalazi karton koji upija kiselinu. Svi ovi oblici isparivaa koriste se uglavnom za primjenu mravlje i oksalne kiseline. Pri tome se obavezno navodi mjere opreznosti i zatite; jer ove kiseline imaju opasno korozivno djelovanje.

4. PELARSKI DANI 2007.

120

Mogu nanijeti ozbiljna tjelesna oteenje direktnim kontaktom same kiseline na tijelo i odjeu i putem udahnutih para na dine organe i sluznice oiju. Takoer se istiu znatni gubici pela, matica i pelinjih zajednica. Osobno sam protiv primjene opasnih i toksinih sredstava u borbi protiv varoe i drugih bolesti pela i pelinje zajednice. Jer postoje potpuno bezopasna i efikasna sredstva, koja su organske prirode i ekoloka. Uz to se mogu primjenjivati tokom cijele godine. Univerzalni ekoloki ispariva sredstava protiv bolesti pela i pelinje zajednice predstavlja veoma jednostavnu, sigurnu i efikasnu napravu za primjenu u pelarstvu, ali i u kui. Napravljeno je od etinjaa u vidu krae letvice, koja je s gornje strane po duini kanalno izdubljena, s kraim otvorom na donjoj strani (1 na sli1.). u spomenuto kanalno udubljenje ubacuje se plastina cjevica luno savijena (2). Jedan kraj cjevice je trajno zatvoren plastinim epom (3), a drugi kraj se otvara i zatvara pokretnim i neto duim plastinim epom (4). Ovaj ep je s unutranje strane cjevasto izbuen, na ijem zidu je po duini nekoliko rupica, radi komunikacije isparivaa sa vanjskom sredinom, tj. isparavanja tvari iz isparivaa. Za ostvarivanje funkcije isparavanja, ep se povlai prema izvana, ime se regulira stupanj i brzina isparavanja kroz rupice na zidu epa. Cjevica je postavljena u lunu udubljenje tijela isparivaa i privrena povezom. Ovako napravljeni ispariva, postavlja se na donju ili gornju povrinu letvice satonoe i postavlja u podnicu konice (sl.2.). Hoe li biti postavljena na gornju ili donju povrinu satonoa, ovisi o teini para sredstava koje isparava. Mogua sredstva ispravanja koritena u pelarstvu, pored spomenutih kiselina (za koje se mi ne odluujemo) jesu sva eterina ulja i tvar sa varocidnim i drugim uincima protiv bolesti pela i pelinje zajednice. To su uglavnom eterini destilati raznih i brojnih aromatinih i ljekovitih biljaka ili vrste isparljive tvari, dobivene od takvih biljaka. Takva su na primjer: 001.pini. 01.lavande, 01.salve, 01.mente, 01. eukaliptus, 01. thymoli i druga, kao i thymol u tvari ili sprahu i druge isparljive vrste supstance. Ovaj univerzalni i ekoloki ispariva se moe koristiti i u borbi protiv votanih moljaca, kunih moljaca, komaraca i drugih sitnih kukaca. Podrazumijeva se da se prije primjene cjevica isparivaa napuni sredstvom koje isparava, pomou prica ili malog lijevka, zatvori epom i tek onda postavi na satonou. Kapacitet cjevice je oko 10 ml ili grama. Tema III. Eko ajevi u tabletama za primjenu u pelarstvu Nije potrebno posebno navoditi, kakve sve vrste i pakiranja ajeva postoji, jer se oni kao lijek ili napitak koriste stoljeima. Cilj ovog priopenja je da priopimo prednosti ovog tipa inovacije nad ve postojeim tipovima pakovanja i primjene, posebno u pelarstvu. Eko ajevi u tabletama, napravljeni su iskljuivo od listova i cvjetova aromatinih, ljekovitih i medonosnih biljaka. Ubrane su s padina i livada Svrljikih planina, udaljenih od bilo kakvih izvora zagaenja. Ti predjeli pripadaju dijelovima Nacionalnog parka Sieva.

4. PELARSKI DANI 2007.

121

Naime, radi se o potpuno ekolokoj sredini, gdje se odvija i ekoloko pelarenje. Ovi ajevi su napravljeni u vlastitom ekolokom tehnologijom, od fino polverizirane mase odgovarajuih biljaka. Dobiveni prah predstavlja integralnu masu sa sauvanim eterinim uljem i drugim sastojcima samih listova i cvjetova biljke. Pomou specijalnog alata, obavlja se doziranje i presanje praha, ime se kao proizvod dobije tableta, bez ikakvog vezivnog materijala. Dakle, potpuno prirodnog sastava. Da ne bi dolo do gubitka eterinog ulja, karakteristinog za miris i ukus, ali i ljekovitih uinaka svaka tableta se pakira u zasebnu foliju, ime sadraj biva hermetiki zatvoren i sauvan sve do upotrebe. Rok upotrebe je neogranien, sve dok je tableta u foliji. Primjena ajeva u tableta u ovisnosti je od indikacija svake biljke, kako u narodnoj, tako i u slubenoj medicini. Posebna prednost i naa inovacija za primjenu i u pelarstvu, sastoji se u tome, to se od svake biljke s antivaroznim djelovanjem ili u kombinaciji nekoliko njih, moe pripremiti ljekoviti aj za napajanje pele u pojilu ili za spravljanje ljekovitog sirupa. Na ovaj bi nain pele preko svoje hemolimfe, bile sposobne da se oslobaaju od tetnika poznatih kao varoa i drugih, a da istovremeno budu zadovoljene njihove potrebe za vodom i hranom. Za 1 litru aja, u ove svrhe, potrebna je samo do 1 tableta. Eko ajevi u tabletama su zdravstveno kemijski i bakterioloki ispitani od strane Instituta za zatitu zdravlja Ni, Sektora za higijenu i zatitu ivotne i radne sredine, br.N-4600 i N-4917/2006. Ovim je utvreno da su zdravstveno ispravni prema Zakonu o zdravstvenoj ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta ope upotrebe. Proizvodi i pakira Eko pela Ni, tel.++381-18-321-784. Zakljuci Izloenim priopenjem prikazane su odreene ekoloke inovacije primijenjene u pelarstvu i to:
1. Napravljeno je novo sredstvo pod nazivom Api imuno stimulns kao ekoloka, zatitno ljekovita i imuno stimulativna hrana za pele. 2. Posebna novost i znaenje ovog sredstva je u tome to djeluje pod utjecaje desetka ljekovitih, aromatinih i medonosnih biljaka, koje inae u prirodi pelama daju dragocjeni nektar, ali i zatitu i lijek protiv varoe i drugih bolesti pela i pelinje zajednice, ime se pele same lijee. 3. Prikazana je nova, izuzetno jednostavna, ali i uinkovita naprava kao univerzalni ispariva ekolokih sredstava protiv bolesti pela i pelinje zajednice. 4. Primjena isparivaa je jednostavna i bezopasna, uvrivanjem na satonoi plodita i djelovanjem kroz due vremensko razdoblje. 5. Napravljeni su eko ajevi u tabletama, koji pored upotrebe u ljudskoj i narodnoj medicini, migu biti primijenjeni u pelarstvu za pojila i pripremu sirupa, ime se i na ovaj nain pele mogu lijeiti.

4. PELARSKI DANI 2007.

122

4. PELARSKI DANI 2007.

123

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO

MEL
za pelarstvo proizvodnju stoarskih proizvoda i ratarstvo

Karadievo, V.S. Karadia 71 Vlasnik: Stevo Trtica, ing.

Mobitel: 098 / 900-1247

Telefon: 032 / 442 - 613

Stolarija i pelarstvo
4. PELARSKI DANI 2007.

TOLI
LR konice 398 kn. LR okviri 2,95 kn. Okviri AZ standard 2,15 kn.
F. Kuhaa 2, Slavonski brod mob. 091-1639559 stolarija_tolic@yahoo.com

124

4. PELARSKI DANI 2007.

125

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO PROIZVODNJA I PRODAJA PRIRODNO VRCANOGA MEDA CVJETNOGA PRAHA - PROPOLISA

PELAR: TADIJA - BOKOVI

J. J. STROSSMAYERA 35, IKOVCI TEL: 032/851-165

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO PROIZVODNJA I PRODAJA PRIRODNO VRCANOGA MEDA CVJETNOGA PRAHA - PROPOLISA

PELAR: BERISLAV BLAEVI

J. KOZARCA 16, IKOVCI TEL: 032/851-069

OBITELJSKO PELARSTVO

PETRUI
STARI JANKOVCI
4. PELARSKI DANI 2007.

OBITELJSKO PELARSTVO

URAN
ANDRIJAEVCI

126

4. PELARSKI DANI 2007.

127

4. PELARSKI DANI 2007.

128