Ekološko stočarstvo

Pravila za ekološko stočarstvo sukladno

važećim propisima

Zagreb, 2017.
IMPRESUM

Izdavač Hrvatska poljoprivredna agencija

Adresa Poljana Križevačka 185, 48260 Križevci

Za izdavača Doc. dr. sc. Zdravko Barać

web www.hpa.hr

Odjel za male životinje i ekološku

proizvodnju
Adresa Ilica 101, 10000 Zagreb
Telefon +385 (0)1 3903122
e-mail malezivotinje@hpa.hr

Autori:

Mihaela Kemenović, struč. spec.ing.agr.

Gordana Duvnjak, dipl.ing.

Jasna Daud, mag. ing. agr.

Dr. sc. Maja Dražić

Slike Arhiva HPA

1
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
SADRŽAJ

IMPRESUM ................................................................................................................................................. 1

ZAKONSKA REGULATIVA ............................................................................................................................. 3

LOGOTIP EKOLOŠKE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE EU ............................................................................. 3

NACIONALNI ZNAK EKOLOŠKOG PROIZVODA .............................................................................................. 3

POSTUPAK DOBIVANJA ZNAKA ................................................................................................................... 4

UVOD ....................................................................................................................................................... 5

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U EUROPSKOJ UNIJI, EUROPI I SVIJETU ............................................................... 5

EKOLOŠKI UZGOJ ŽIVOTINJA ....................................................................................................................... 6

PODRIJETLO I GENOTIPOVI ŽIVOTINJA.................................................................................................. 7

SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA I POSTUPCI UZGOJA .......................................................................................... 14

HRANA ZA ŽIVOTINJE ....................................................................................................................... 20

ZAŠTITA ZDRAVLJA ŽIVOTINJA ........................................................................................................... 23

DOBROBIT DOMAĆIH ŽIVOTINJA ....................................................................................................... 24

PRIKUPLJANJE, PAKIRANJE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE PROIZVODA ............................................................ 25

PRAVILA ZA PRIJELAZ............................................................................................................................ 26

PROIZVODI ŽIVOTINJA IZ EKOLOŠKOG UZGOJA .................................................................................. 26

PRAVILA UZGOJA U IZNIMNIM SLUČAJEVIMA ..................................................................................... 27

NADZOR ............................................................................................................................................. 28

KONTROLNA TIJELA U REPUBLICI HRVATSKOJ.......................................................................................... 29

LITERATURA: ............................................................................................................................................ 30

2
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
ZAKONSKA REGULATIVA

Zakon o poljoprivredi (NN br. 30/15)

Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj

proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage
Uredbe (EEZ) br. 2092/91

Uredba komisije (EZ-a)

a) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim
pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj
proizvodnji i označivanju ekoloških
oloških proizvoda s obzirom na ekološku
proizvodnju, označivanje i kontrolu

Pravilnik o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (NN br. 19/16)

LOGOTIP EKOLOŠKE POLJOPRIVREDNE

JOPRIVREDNE PROIZVODNJE
PROIZVOD EU

NACIONALNI ZNAK EKOLOŠKOG

EKOL PROIZVODA

3
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
POSTUPAK DOBIVANJA ZNAKA

Zahtjev kontrolnom tijelu za kontrolom

ekološke proizvodnje
•Pripremiti dokumentaciju:
•Rješenje
Rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednika
•Popis Arkod čestica iz APPRRR

Kontrolno tijelo obavlja prvu stručnu kontrolu

•Izdaje
Izdaje Zapisnik o obavljenoj prvoj stručnoj kontroli

Zahtjev APPRRR za upis u Upisnik subjekata u

ekološkoj proizvodnji
•Priložiti
Priložiti Zapisnik kontrolnog tijela, ne stariji od 60 dana

APPRRR izdaje Rješenje i proizvođač ulazi u

prijelazno razdoblje

Kontrolno tijelo izdaje certifikat za proizvode

4
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
UVOD

Pod ekološkom poljoprivredom podrazumijevamo sve oblike

poljoprivredne proizvodnje koji vode brigu o zaštiti okoliša i očuvanju
biološke raznolikosti, plodnosti tla, usklađenosti biljne i stočarske
proizvodnje, upotrebi organskih gnojiva te strogo ograničenom
korištenju mineralnih gnojiva, pesticida i aditiva.

Ekološko stočarstvo, prema Znaoru (1996.) je sustav

poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički
prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i
gospodarski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji. Cilj
ekološke stočarske proizvodnje je dobivanje proizvoda
visoke vrijednosti, vodeći pri tome brigu o dobrobiti
životinja i zaštiti okoliša.

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U EUROPSKOJ UNIJI, EUROPI I

SVIJETU

Europska unija (EU) prepoznaje prednosti koje nudi ekološki uzgoj i za

potrošače i za okoliš. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) smatra
ekološki uzgoj važnim elementom za razvoj europskih poljoprivrednih
sustava koji je neophodan za jačanje veza između poljoprivrednika i
potrošača. Ekološki proizvodi čine sve veći udio hrane na tržištu EU.

Prema podacima Međunarodne organizacije za ekološku

poljoprivredu IFOAM (Meredith i Willer, 2016) vidljivo je nekoliko
trendova u ekološkoj proizvodnji:

 u EU tržište za ekološke proizvode u stalnom je porastu, a u 2014.

godini bilježi rast od 7,4 %;
 podaci u razdoblju od 2005. do 2014. godine pokazuju da je
potrošnja ekoloških proizvoda u porastu i to po stanovniku za 110
% (sa 22,4 € do 47,4 €) dok je povećanje potrošnje kućanstava za
hranom i bezalkoholnim pićima bilo samo 13 %, gotovo
nepromijenjeno;
 sve je veća potražnja za visokokvalitetnim proizvodima, pojedine
kategorije proizvoda postižu iznadprosječne tržišne udjele pa tako
na primjer ekološka jaja u Austriji, Belgiji, Finskoj, Francuskoj,
Njemačkoj i Nizozemskoj imaju tržišni udio od 11-22 %, mliječni
proizvodi čine tržišni udjel između 5 i 10 % u Austriji, Njemačkoj i
Nizozemskoj, a voće i povrće danas predstavlja udio od oko
jedne petine mnogih nacionalnih ekoloških tržišta.

5
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
EKOLOŠKI UZGOJ ŽIVOTINJA

Životinje u ekološkom uzgoju moraju biti uzgajane u skladu s pravilima

ekološke proizvodnje. Ukoliko nema dovoljno životinja iz ekološkog
uzgoja, u stado se mogu uključiti životinje iz konvencionalnog uzgoja,
ali je njihov broj ograničen i isto mora odobriti nadležno kontrolno tijelo.
U ekološkoj proizvodnji uzgoj životinja treba se temeljiti na načinu
prirodnog držanja i u uvjetima što prirodnijeg okoliša.

Prednost se kod odabira pasmine daje onima koje se

mogu lagano prilagoditi okolišu i koje su otporne na
bolesti. Životinje bi u ekološkoj proizvodnji trebale
davati optimum a ne maksimum.

Embriotransfer nije dozvoljen u ekološkoj proizvodnji, odnosno životinje

se mogu osjemeniti samo prirodnim ili umjetnim putem. U ekološkoj
proizvodnji zabranjena je upotreba genetski izmijenjenih organizama
(GMO).

Hrana koja se koristi u ekološkoj proizvodnji treba biti iz ekološkog

uzgoja, odnosno životinje treba hraniti hranom s vlastitog ekološkog
gospodarstva ili hranom kupljenom od drugog ekološkog
gospodarstva. Iznimno, udjel konvencionalne hrane za preživače ne
smije biti veći od 10 %, odnosno ne veći od 20 % za ostale vrste
životinja. Hranidbu goveda, ovaca i koza treba temeljiti što više na
ispaši, a najmanje 60 % suhe tvari treba potjecati od voluminozne
hrane (silaža, trava, sijeno). U prva tri mjeseca laktacije udjel
koncentrirane hrane u suhoj tvari obroka za mliječne krave može
iznositi do 50 %. Voluminozna hrana u obroku nepreživača (svinje,
perad) mora biti zastupljena s najmanje 10 % od ukupne suhe tvari,
dok perad u tovu mora u obroku imati najmanje 65 % žitarica.

Na gospodarstvu se može držati onoliko životinje da

godišnje po grlu i hektaru poljoprivredne površine ne
proizvedu više od 170 kg dušika, a broj životinja koji se
smije držati je propisan.

Životinje moraju imati dovoljno prostora za slobodno stajanje, lijeganje i

mijenjanje položaja, te se ne smiju držati na vezu, a perad se ne smije
držati u kavezima. Na otvorenim površinama potrebno je osigurati
zaštitu životinja od vremenskih nepogoda i neodgovarajućih
temperatura. Za goveda je dozvoljena upotreba električnih pastira.

Zdravstvena zaštita u ekološkoj proizvodnji daje prednost preventivi,

odnosno sprečavanju pojave bolesti, koja podrazumijeva odabir
odgovarajućeg genotipa, pravilnu hranidbu, odgovarajući smještaj i
higijenu.

6
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
U ekološkoj proizvodnji proizvodna jedinica je mješovito gospodarstvo
na kojem je usklađena biljna i životinjska proizvodnja. Uzgojem
domaćih životinja proširuje se plodored, jer se uzgajaju krmne kulture
kao predusjevi, podusjevi i dopunski usjevi čime se osim bolje plodnosti
tla, smanjuje napad bolesti i štetnika te zakorovljenost oraničnih
površina. I upravo zbog svega navedenog mješovita poljoprivredna
gospodarstva idealna su za ekološku proizvodnju.

PODRIJETLO I GENOTIPOVI ŽIVOTINJA

Za ekološku proizvodnju nisu jednako pogodne sve pasmine životinja

već oni genotipovi koji su prilagođeni lokalnim uvjetima držanja, koji su
prirodno otporni na bolesti i koji mogu konzumirati veće količine
voluminozne hrane. U pravilu su to izvorne pasmine pojedinog
podneblja, te pasmine s dugom tradicijom uzgoja.Pasmine pogodne
za ekološki uzgoj su:

Svinjogojstvo

­ crna slavonska svinja (slika 1),

­ turopoljska svinja (slika 2),
­ banijska šara svinja,
­ mangulica,
­ durok i
­ križanci

Slika 1. Crna slavonska svinja Slika 2. Turopoljska svinja

7
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Govedarstvo

­ slavonsko-srijemski podolac (slika 3),

­ istarsko govedo (slika 4),
­ buša (slika 5),
­ holstein,
­ simentalac
­ mesne pasmine

Slika 3. Slavonsko-srijemski podolac Slika 4. Istarsko govedo

Slika 5. Buša

8
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Ovčarstvo

­ lička pramenka (slika 6)

­ dalmatinska pramenka (slika 7),
­ istarska ovca (slika 8),
­ paška ovca (slika 9),
­ creska ovca (slika 10),
­ krčka ovca (slika 11),
­ rapska ovca (slika 12),
­ dubrovačka ruda (slika 13),
­ cigaja,
­ inozemne mesne pasmine

Slika 6. Lička pramenka Slika 7. Dalmatinska pramenka

Slika 8. Istarska ovca Slika 9. Paška ovca

9
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Slika 10. Creska ovca Slika 11. Krčka ovca

Slika 12. Rapska ovca Slika 13. Dubrovačka ruda

Kozarstvo

­ hrvatska šarena koza(slika 14) i

­ hrvatska bijela koza (slika 15),
­ istarska koza
­ inozemne mliječne pasmine koza

Slika 14. Hrvatska šarena koza Slika 15. Bijela koza

10
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Konjogojstvo

­ lipicanac (slika 16),

­ hrvatski posavac (slika 17),
­ hrvatski hladokrvnjak (slika 18) i
­ međimurski konj (slika 19).

Slika 16. Lipicanac Slika 17. Hrvatski posavac

Slika 18. Hrvatski hladnokrvnjak Slika 19. Međimurski konj

11
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Peradarstvo

­ kokoš hrvatica (slika 20) i

­ zagorski puran (slika 21),

Slika 20. Kokoš hrvatica Slika 21. Zagorski puran

Pčelarstvo

­ siva pčela (Apis mellifera carnica)

Slika 22. Svia pčela (Apis mellifera carnica)

Ukoliko ne postoji dovoljan broj životinja iz ekološkog

uzgoja, na gospodarstvo se mogu za potrebe uzgoja
uključiti životinje iz neekološkog uzgoja, uz prethodno
odobrenje kontrolnog tijela.

Kad se stado prvi puta formira, mlade životinje iz neekološkog uzgoja

uzgajaju se prema pravilima za ekološki uzgoj odmah nakon odbića i
primjenjuju se slijedeća ograničenja:

- bivoli, telad i ždrebad trebaju biti mlađi od šest mjeseci,

- janjad i kozlići trebaju biti mlađi od 60 dana,
- odojci trebaju biti težine do 35 kg.

12
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Za potrebe obnove stada odrasli mužjaci i ženke, koje još nisu bili u
rasplodu u neekološkom uzgoju, dalje se uzgajaju prema pravilima
ekološkog uzgoja.

Kod sisavaca broj ženki podliježe sljedećim godišnjim ograničenjima:

- do najviše 10 % odraslih kopitara ili goveda, uključujući bivole i
bizone, te 20 % odraslih svinja, ovaca i koza,
- za gospodarstva s manje od 10 kopitara ili goveda ili s manje
od 5 svinja, ovaca i koza navedeno obnavljanje ograničava se
na najviše jednu životinju godišnje.
Navedeni postotci mogu se povećati do 40 %, uz prethodno
odobrenje nadležnog tijela u slijedećim posebnim uvjetima:
- prilikom većeg proširenja poljoprivrednog gospodarstva,
- prilikom promjene pasmine,
- prilikom započinjanja nove stočarske proizvodnje,
- kada prijeti opasnost od gubitka pasmine.

Godišnje se može za obnovu pčelinjaka zamijeniti 10 % matica i rojeva

neekološkim maticama i rojevima uz uvjet, da isti budu u košnici sa
saćem ili satnim osnovama koje potječu iz ekološkog uzgoja.

13
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA I POSTUPCI UZGOJA

SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA
Unutar objekta potrebno je osigurati protok zraka, a razina prašine,
temperature, relativne vlažnosti i koncentracije plina osigurava se
adekvatnom izolacijom, grijanjem i ventilacijom unutar granica koje
nisu štetne za životinje.

U područjima s primjerenim klimatskim uvjetima koje

životinjama omogućavaju smještaj na
otvorenom,nastambe za životinje nisu obavezne.

Broj životinja u objektu treba osigurati dobrobit životinje, kao i potrebe

određene vrste ovisno o pasmini i dobi životinja. Također treba voditi
računa i o ponašanju životinja ovisno o spolu i veličini skupine. Da bi se
osigurala dobrobit bitan je broj životinja na određenom prostoru, tako
da se osigura dovoljno prostora za stajanje, lijeganje, okretanje i njegu.
Najmanje dopuštene površine u zatvorenom i otvorenom prostoru kod
različitih vrsta životinja prikazane su u Tablici 1.

Tablica 1. Najmanje dopuštene površine u zatvorenom i otvorenom

prostoru kod goveda, kopitara, ovaca, koza i svinja

Unutarnja površina (neto površina namijenjena Vanjska površina (neto

životinjama) površina za kretanje, bez
Vrsta / kategorija
pašnjaka)
minimalno žive vage, kg m2 po glavi m2 po glavi
Goveda i kopitari za do 100 1,5 1,1
rasplod i tov do 200 2,5 1,9
do 350 4,0 3
više od 350 5 s najmanje 1 m2 / 100 3,7 s najmanje 0,75
kg m2/100 kg
Mliječne krave 6 4,5
Bikovi za rasplod 10 30
Ovce i koze 1,5 po ovci/kozi 2,5
0,35 po janjetu /kozliću 0,5
Oprašene krmače s 7,5 2,5
odojcima starim do
40 dana
Svinje za tov do 50 0,8 0,6
do 85 1,1 0,8
do 110 1,3 1
preko 110 1,5 1,2
Odojci Starost preko 40 dana i 0,6 0,4
do 30 kg
Svinje za rasplod 2,5 po ženki 1,9
6 po nerastu ako se 8,0
obori koriste za prirodni
pripust: 10 m2/nerastu
Izvor: Uredba Komisije (EZ) br. 889/2009.

14
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Prostor za smještaj životinja mora imati glatke, ali ne skliske podove i
najmanje polovica površine zatvorenog prostora mora biti tvrda, ali ne
rebrasta niti mrežasta. Moraju seosigurati dovoljne površine za ležanje
odnosno odmaranje, nastrijete steljom koja može biti od slame ili
drugih prirodnih materijala poput hoblovine ili piljevine. Zabranjen je
smještaj teladi starosti od tjedan dana u pojedinačne boksove.

Krmače se trebaju držati u skupini cijelo vrijeme, osim

u posljednjem razdoblju suprasnosti i tijekom dojenja.

Odojke se također ne smije držati u boksovima. Svinjama mora biti

omogućen prostor za kretanje i rovanje.

Objekti za perad moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:

- najmanje jedna trećina poda mora biti puna, odnosno ne

smije biti rebraste ili mrežaste konstrukcije i pokrivena steljom
koja je od slame, piljevine, hoblovine ili pijeska,
- objekti za nesilice moraju imati dovoljnu podnu površinu za
prikupljanje izmeta,
- moraju imati prečke čija je veličina i broj razmjerna veličini jata
peradi (Tablica 2),
- moraju imati otvore za ulaz i izlaz dužine od najmanje 4 m na
100 m2 objekta koji je peradi na raspolaganju,
- peradarski objekt ne smije sadržavati više od 4800 kokoši, 3000
nesilica, 5200 perlinki, 4000 ženki mošusne ili pekinške patke
odnosno 3200 mužjaka iste vrste, te 2500 kopuna, gusaka ili
purana.

Perad se ne smije držati u kavezima, dok vodena perad mora imati

pristup vodenim površinama kad god to vremenski uvjeti dopuštaju.
Ukupna površina objekta za proizvodnju mesa peradi ne bi smjela
iznositi više od 1600 m2 i isti moraju osiguravati peradi pristup otvorenim
površinama. Dozvoljeno je prirodno svjetlo nadopuniti umjetnim na
način da bude najviše 16 sati svjetla dnevno.

Perad se mora uzgajati do maksimalne starosti ili mora

potjecati od spororastućih sojeva.

Najmanje dopuštena dob kod klanja je 81 dan za kokoši, 150 dana za

kopune, 49 dana za pekinške patke, 70 dana za ženke i 84 dana za
mužjake mošusne patke, 92 dana za divlje patke, 94 dana za perlinke,
140 dana za mužjake purana i guske za pečenje i 100 dana za ženke
purana.

15
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Tablica 2. Najmanje dopuštene površine u zatvorenom i otvorenom
prostoru za perad
Unutarnja površina (neto površina namijenjena
životinjama) Vanjska površina (m2
Kategorija
broj životinja cm prečke gnijezdo /kljunu)
po m2 /životinji
7
kokoši nesilica po 4
gnijezdu ili kod pod uvjetom da nije
Kokoši nesilice 6 18
zajedničkog prekoračena granica od
gnijezda 120 170 kg N/ha/godišnje
cm2/kokoši
10
Perad za tov 20 4 brojlera i perlinke,
s najviše 21
(u fiksnim (samo za 4,5 patke,
kg žive vage
objektima) perlinke) 10 purana, 15 gusaka (2)
po m2
16
(1) u
2,5
Perad za tov u pokretnim
pod uvjetom da se ne
pomičnim peradarskim
prijeđe granica od 170 kg
objektima objektima s
N/ha/godišnje
najviše 30 kg
žive vage/m2
(1) samo kod pokretnih nastambi koje ne prelaze 150 m2 tlocrtne površine
(2) ni kod jedne od navedenih vrsta ne prelazi se granica od 170 kg N/ha/godišnje
Izvor: Uredba Komisije (EZ) br. 889/2009.

Biljojedi moraju imati pristup pašnjacima kada god to dopuštaju

vremenske prilike. Površine na otvorenom mogu biti djelomično
natkrivene.

Pristup ispaši odnosno otvorenim površinama moraju imati bikovi stari

preko godinu dana. Perad također mora imati pristup otvorenim
površinama u trajanju od najmanje jedne trećine njihova života.
Površine trebaju biti prekrivene vegetacijom, imati zaštitne objekte kao
i omogućiti peradi pristup primjerenom broju hranilica i pojilica. Ukoliko
bi se perad iz nekog objektivnog razloga držala u zatvorenom
prostoru, mora imati na raspolaganju dovoljne količine vlaknaste krme
da bi zadovoljila svoje osnovne prirodne potrebe.

SMJEŠTAJ PČELINJAKA

Smještaj pčelinjaka mora biti takav da izvor nektara i

cvjetnog praha, kojeg čine ekološki uzgojene kulture
i/ili samoniklo bilje, bude unutar radijusa od 3 km od
sjedišta pčelinjaka.

Ovi uvjeti ne vrijede kada nema cvjetanja ili su zajednice uzimljene.

Košnice moraju biti izrađene od prirodnih materijala, odnosno ne smiju
biti štetne za okoliš ili pčelinje proizvode. U košnicama se mogu koristiti

16
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
prirodni materijali poput propolisa, voska i biljnih ulja, a pčelinji vosak
za nove osnove mora biti iz ekološkog uzgoja. Prilikom vrcanja meda
zabranjena je upotreba kemijskih sredstava za odbijanje insekata te
vrcanje iz plodišnih okvira.

POSTUPCI UZGOJA ŽIVOTINJA

Ukupan broj grla ne smije prelaziti granicu od 170 kg dušika godišnje

po hektaru poljoprivredne površine, a dopušteni broj životinja prikazan
je u Tablici 3.

Tablica 3. Najveći broj životinja po hektaru ekvivalent količini 170 kg

N/ha/godišnje

Razred i vrsta Najveći broj životinja po hektaru

Kopitari stariji od šest mjeseci 2
Telad za tov 5
Ostala goveda do godine dana starosti 5
Muška i ženska grla goveda od 1 do 2 godine starosti 3,3
Muška grla goveda starosti 2 godine i više 2
Junice za tov i rasplod 2,5
Mliječne krave i mliječne krave izdvojene za klanje 2
Ostale krave 2,5
Ovce i koze 13,3
Odojci 74
Krmače za rasplod 6,5
Prasci za tov i ostale svinje 14
Pilići za klanje 580
Kokoši nesilice 230
Izvor: Uredba Komisije (EZ) br. 889/2009.

Nije dopušten uzgoj životinja bez poljoprivrednog zemljišta, odnosno

ukoliko gospodarstvo nema svoje poljoprivredno zemljište dužno je
sklopiti ugovor o korištenju poljoprivrednog zemljišta sa drugim
gospodarstvom.

Na gospodarstvu moge biti životinje iz neekološkog

uzgoja, ali tada moraju biti jasno odvojene od životinja
koje se uzgajaju po pravilima ekološkog uzgoja.

Životinje iz neekološkog uzgoja mogu korisititi ekološku ispašu, ali u

ograničenom vremenskom trajanju godišnje i pod uvjetom da takve
životinje potječu s gospodarstvai da na takvoj ispaši nema
17
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
istovremeno ekoloških životinja. Ekološki uzgojene životinje mogu biti na
ispaši na zajedničkom poljoprivrednom zemljištu pod uvjetom da:

- zemljište u razdoblju od najmanje tri godine nije bilo tretirano

proizvodima koji nisu odobreni za ekološki uzgoj,
- svi proizvodi dobiveni na ovaj način ne smatraju se ekološkima,
osim ako se ne može dokazati primjerena odvojenost od
neekoloških životinja.

U postupanju sa životinjama u ekološkom uzgoju, radnje kao što su

pričvršćivanje elastičnih traka na repove ovaca, podrezivanje repova,
brušenje zuba, obrezivanje kljunova i odstranjivanje rogova ne
obavljaju se rutinski, dok je rezanje krila pčelinjim maticama
zabranjeno. Svaka se patnja životinje mora svesti na minimum uz
primjenu određenog anestetika i/ili analgetika od strane stručne
osobe u najpogodnijoj životnoj dobi životinje.

Utovar i istovar životinja treba se obaviti bez električne stimulacije za

prisilu životinja.

GOSPODARENJE TLOM I GNOJIDBA

Stajski gnoj temeljni je čimbenik plodnosti tla, odnosno bez njega je

nemoguć stabilan i održiv ekološki sustav. Primjenom stajskoga gnoja u
poljoprivredi zatvara se ciklus kruženja hranjivih tvari i energije u
agroekološkom sustavu, odnosno poboljšava se struktura tla, njegov
vodo-zračni režim i mikrobiološka aktivnost, s čime se povećava
plodnost tla i sprječava erozija.

Ukupna količina stajskog gnoja koja se koristi na gospodarstvu ne smije

prelaziti 170 kg dušika godišnje po hektaru korištene poljoprivredne
površine. To ograničenje vrijedi samo za stajski gnoj, osušeni stajski gnoj
i dehidrirani gnoj peradi, kompostirani životinjski izmet, uključujući gnoj
peradi, kompostirani stajski gnoj i tekućiizmet. Neka od dozvoljenih
gnojiva i poboljšivača tla u ekološkoj proizvodnji prikazani su u Tablici 4.

Tablica 4. Najčešće korištena gnojiva i poboljšivači tla u ekološkoj

proizvodnji

Red.
Naziv Opis, zahtjevi u pogledu sastava, uvjeti za uporabu
br.
Proizvodi sadrže mješavinu životinjskog izmeta i biljne
1. Stajski gnoj tvari (životinjsku stelju). Zabranjeno iz industrijskog
uzgoja.
Osušeni stajski gnoj i Zabranjeno ako potječe iz industrijskog
2.
dehidrirani gnoj peradi poljoprivrednog uzgoja.
Kompostirani životinjski izmet, Zabranjeno ako potječe iz industrijskog
3.
uključujući gnoj peradi poljoprivrednog uzgoja.
Primjena nakon kontrolirane fermentacije i/ili
4. Tekući životinjski izmet
odgovarajućeg razrjeđenja. Zabranjeno ako potječe

18
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Red.
Naziv Opis, zahtjevi u pogledu sastava, uvjeti za uporabu
br.
iz industrijskog poljoprivrednog uzgoja
Proizvod koji se dobiva od mješavina biljne tvari koja
Kompostirana ili fermentirana
5. je podvrdnuta kompostiranju ili anaerobnoj
mješavina biljne tvari
fermentaciji za dobivanje bioplina.
Primjena ograničena na vrtlarstvo) povrtlarstvo,
6. Treset
uzgoj cvijeća, drveća i sadnica).
7. Otpad od uzgoja gljiva
Izmet glista (vermikompost) i
8.
insekata
Piljevina, iver i drveni pepeo,
9. Drvo koje nije kemijski tretirano nakon sječe.
kompostirana kora drveća
Kalcijev karbonat (kreda,
10. lapor, mljeveni vapnenac, Samo prirodnog podrijetla.
fosfatna kreda)
Magnezijev i kalcijev Samo prirodnog podrijetla (magnezijeva kreda,
11.
karbonat mljeveni magnezij, vapnenac)
Ostaci žitarica u proizvodnji
Ostaci žitarica u proizvodnji alkohola s amonijakom
12. alkohola i ekstrakt takvih
su isključeni
ostataka
Industrijsko vapno iz
13. Nusproizvod proizvodnje šećera od šećerne repe.
proizvodnje šećera
Proizvodi i nusproizvodi
životinjskog podrijetla: krvno,
koštano ili deželatinirano
14. koštano, riblje, mesno brašno,
brašno od papaka, rogova,
perja, dlaka, vuna, mliječni
proizvodi
Proizvodi i nusproizvodi biljnog Brašno iz pogače uljnih sjemenki, ostaci kod
15.
podrijetla za gnojiva dobivanja slada.

19
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
HRANA ZA ŽIVOTINJE

HRANA ZA ŽIVOTINJE S VLASTITOG GOSPODARSTVA I IZ

DRUGIH IZVORA

Hrana za životinje mora potjecati iz ekološke proizvodnje. Najmanje 60

% hrane za preživače i 20 % hrane za svinje i perad mora potjecati s
istog poljoprivrednog gospodarstva, a ukoliko to nije moguće, hrana
se mora osigurati od drugog ekološkog poljoprivrednog gospodarstva.
Goveda, bivoli, bizoni i kopitari moraju se hraniti najmanje tri mjeseca
majčinim mlijekom, janjad i jarad 45 dana te prasad 40 dana.

Svježa voda i hrana trebaju biti dostupne životinjama

cijeli dan.

Biljojedima treba omogućiti pristup pašnjačkim površinama u različitim

godišnjim razdobljima kad to dozvoljavaju klimatske prilike. Najmanje
60 % suhe tvari u dnevnom obroku biljojeda mora biti vlaknasta krma,
svježa ili suha krma ili silaža, dok se kod životinja za proizvodnju mlijeka
u ranom razdoblju laktacije dopušta smanjenje od 50 %. Vlaknasta
krma, svježa ili suha krma ili silaža dodaje se dnevnom obroku za svinje i
perad.

Pčelama se na kraju proizvodne sezone mora u košnicama osigurati

dovoljno meda i peludi za prezimljavanje. Ukoliko je zbog klimatskih
prilika ugroženo preživljavanje pčelinjih zajednica, dopušteno je
dodavanje ekološkog meda, šećera ili šećernog sirupa.

Zabranjeno je hranjenje stoke koje može dovesti do anemije, kao i

šopanje životinja.

HRANA ZA ŽIVOTINJE IZ PRIJELAZNOG RAZDOBLJA

Hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja može biti

zastupljena u obroku do 30 % količine obroka, a
ukoliko ta hrana potječe s vlastitog gospodarstva, udio
može biti i 100 %.

Do 20 % ukupne količine hrane, koja se daje životinjama može

potjecati s ispaše ili s trajnih pašnjaka, parcela s trajnim krmnim biljem ili
proteinskim kulturama. Hrana mora biti dobivena temeljem primjene
ekoloških pravila u prvoj godini prijelaznog razdoblja Kada se koristi
hrana za životinje u prijelaznom razdoblju i hrana s parcela u prvoj
godini prijelaznog razdoblja, ukupni zajednički postotak takve hrane
ne smije biti veći od 30 %.
20
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
PROIZVODI I TVARI U HRANI ZA ŽIVOTINJE

U hranidbi ekoloških životinja i u preradi ekološke hrane za životinje

dopuštene su sljedeće tvari:

1. neekološka krmiva biljnog ili životinjskog podrijetla ili druga krmiva

(Saccharomyces cerevisiae, Saccharomyces carlsbergiensis) ukoliko
su proizvedeni ili prerađeni bez kemijskih otapala,

2. neekološki začini, začinsko bilje i melase ako isti nisu dostupni iz

ekološke proizvodnje i ako su proizvedeni ili prerađeni bez kemijskih
otapala, a njihovo korištenje je ograničeno na 1 %, obroka hrane za
životinje pojedine vrste izračunato na godišnjoj razini kao postotak
suhe tvari hrane za životinje poljoprivrednog porijekla

3. ekološka krmiva životinjskog podrijetla,

4. krmiva mineralnog podrijetla – vapnenačke morske školjke, maerl,

litotamnij, kalcijev glukonat, karbonat, magnezijev fosfat, defluorirani
monokalcijev i dikalcijev fosfat, magnezijev oksid, sulfat, klorid, fosfat i
karbonat, mononatrijev fosfat, kalcijev natrijev fosfat, natrijev klorid,
karbonat, bikarbonat i sulfat, kalijev klorid,

5. dodaci hrani za životinje

a) tehnološki dodaci
 konzervansi – sorbinska, mravlja, octena, mliječna,
propiomska, limunska kiselina i natrijev formiat,
 antioksidansi – ekstrakti bogati tokoferolom prirodnog
podrijetla iz biljnih ulja
 veziva, sredstva za sprečavanje stvaranja gruda i
koagulansi – natrijev ferocijanid (količina ograničena),
koloidni silicijev dioksid, kieselgur (dijatomejska zemlja,
očišćena), bentonit-montmorilonit, kaolinitna glina bez
azbesta, prirodne mješavine stearita i klorita, vermikulit,
sepilit, natrolit-fonolit, perlit, klinoptilolit sedimentnog
podrijetla (sve vrste),
 dodaci za siliranje – enzimi, kvasci i bakterije (korištenje
je ograničeno na proizvodnju silaže kad vremenski uvjeti
ne dopuštaju odgovarajuću fermentaciju),
b) osjetilni dodaci – mješavina aromatskih tvari (samo ekstrakti iz
poljoprivrednih proizvoda),
c) nutritivni dodaci
 vitamini i provitamini – dobiveni iz poljoprivrednih
proizvoda, a ako su dobiveni sintetički, postoje
ograničenja,
 mješavine elemenata u tragovima – željezo (željezni
oksid, karbonat, sulfat monohidrat i heptahidrat), jod
(kalcijev jodat, anhidrid), kobalt (kobaltov acetat
tetrahidrat, kobaltov karbonat hidroksitd monohidrat,
kobaltov sulfat heptahidrat), bakar (bazični bakreni
karbonat monohidrat, bakreni oksid i sulfat

21
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
 pentahidrat), mangan (manganov karbonat, oksid i
sulfat monohidrat), cink (cinkov oksid i sulfat monohidrat
i heptahidrat), molibden (natrijev molibdat), selen
(natrijev selenat i selenit)
d) zootehnički dodaci – enzimi i mikroorganizmi

22
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
ZAŠTITA ZDRAVLJA ŽIVOTINJA

SPRJEČAVANJE BOLESTI I VETERINARSKO LIJEČENJE

U prevenciji liječenja zabranjeno je koristiti kemijski sintetizirane

alopatske lijekove ili antibiotike. U reprodukciji je zabranjeno koristiti
antibiotike, kokcidiostatike ili druge pospješivače rasta, te hormone za
kontrolu reprodukcije poput indukcije i sinhronizacije estrusa.

Kako bi se spriječila eventualna zarazna bolest, smještaj, ograde i

pribor moraju biti pravilno očišćeni i dezinficirani. Da bi se spriječila
pojava insekata i glodavaca, fekalije, mokraća i nepojedena hrana
mora se uklanjati kako bi se navedeni mirisi sveli na minimum. Oprema
i pribor u objektima za životinje mogu se čistiti i dezinficirati slijedećim
proizvodima: kalijev i natrijev sapun, voda i vodena para, tekuće, živo i
gašeno vapno, natrijev hipoklorit (npr. kao tekući izbjeljivač), kaustična
soda i potaša, vodikov peroksid, prirodne esencije biljaka, limunska,
peroctena, mravlja, mliječna, oksalna i octena kiselina, alkohol,
dušična i fosforna kiselina (oprema u mljekarstvu), formaldehid, natrijev
karbonat,( proizvodi za čišćenje i dezinfekciju vimena i naprave za
mužnju).

Kod uzgoja peradi, objekti i oprema se moraju očistiti i dezinficirati

nakon svakog turnusa, a ograđeni ispust za perad treba ostati prazan
onoliko dugo koliko je bilju potrebnu da ponovno naraste.

Ukoliko je životinja bolesna ili ranjena treba je liječiti, pa čak i izolirati u

zaseban prostor. U ekološkom uzgoju prednost se daje primjeni
homeopatije i fitoterapije u odnosu na kemijski sintetizirane alopatske
lijekove ili antibiotike.

Primjena lijekova je moguća samo u slučaju ako nisu

djelotvorne prirodne metode liječenja ili zbog
osiguranja dobrobiti životinja i uz suglasnost
veterinarske službe.

Trajanje karence nakon zadnjeg dana alopatskog lijeka te dobivanje

ekološke hrane od tih životinja mora biti dvostruko duže od zakonskog
roka propisanog za karencu.

Ukoliko životinje nisu iz ekološkog uzgoja potrebno ih je pregledati ili

staviti u karantenu.

POSEBNA PRAVILA U PČELARSTVU

U ekološkom uzgoju pčela za zaštitu okvira, košnica i saća od štetnika

dozvoljena su samo sredstva protiv glodavaca koja se stavljaju u
klopke kao i određeni proizvodi navedeni u Uredbi Komisije (EZ) br.
889/2009, Prilog II str. 88. Dozvoljena je dezinfekcija košnica i pribora
parom i plamenom, kao i uklanjanje trutovskog legla s ciljem
uništavanja varoe.

23
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Ukoliko se pčelinje zajednice razbole mora se odmah započeti s
liječenjem, pa čak i s premještanjem u izolirane pčelinjake. Kada se
radi o invadiranosti varoom, koristi se mravlja, mliječna, octena i
oksalna kiselina, te mentol, timol, eukaliptol ili kamfor. U slučaju
liječenja kemijski sintetiziranim alopatskim proizvodima, pčelinje
zajednice se smještaju u izolirane pčelinjake i sav vosak mora se
zamijeniti voskom iz ekološkog uzgoja. Nakon toga se na te pčelinje
zajednice primjenjuje jednogodišnje prijelazno razdoblje.

DOBROBIT DOMAĆIH ŽIVOTINJA

Dobrobit životinja općenito možemo definirati kao „stanje ukupnog

mentalnog i fizičkog zdravlja u kojem je životinja u skladu s okolišem“(
Senčić i sur., 2011).

Pokazatelji dobrobiti životinja su njihovo zdravstveno

stanje, stupanj proizvodnosti i način ponašanja.

Zdravstveno stanje životinja jedan je od temeljnih i najočitijih znakova

dobrobiti, pa je tako loše zdravstveno stanje pokazatelj slabije
dobrobiti. Glavni uzroci patnji životinja na farmama su bolesti i ozljede
a takve je životinje lako uočiti. Pokazatelji zdravstvenog stanja koriste
se primjerice za ispitivanje dobrobiti svinja kojima je ograničeno
kretanje pa su u sputanih krmača česti urinarni, lokomotorni i
respiratorni poremećaji. I unatoč dobrom izgledu, koji ukazuje na
dobro zdravstveno stanje, životinja može patiti.

Proizvodnost životinja može se iskazati kao količina proizvedenog

proizvoda po jedinici pojedene hrane ili kao ekonomska vrijednost
proizvoda po jedinici uloženog rada. Izrazito visoka proizvodnja u
suprotnosti je s dobrobiti životinja.

Način ponašanja jedan je od pokazatelja prepoznavanja ugroženosti

dobrobiti i patnje životinja. Ovisno o životnim uvjetima i sustavima
uzgoja mijenjaju se i obrasci ponašanja. Odstupanje ponašanja od
normalnog upozorava da životinja može biti pod stresom i znak je
slabije dobrobiti.

Različiti tipovi abnormalnoga ponašanja životinja mogu se podijeliti u

nekoliko kategorija:

a) ponašanje koje uzrokuje ozljede počinitelju ili pripadnicima iste

vrste, npr. grizenje repa i kanibalizam u svinja,
b) ponavljanje radnji bez vidljive funkcije, npr. aritmičko žvakanje,
igranje jezikom, griženje metalnih šipki na ogradama i trljanje
njuškom,
c) ponašanje koje ukazuje na smanjenu usmjerenost životinja na
vanjske podražaja, npr. nepokretno sjedenje krmača s glavom
koja visi.

24
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
U cilju poboljšanja dobrobiti treba poduzimati različite mjere:

- izbjegavati česta premještanja i miješanja životinja,

- ne postupati grubo sa životinjama,
- izbjegavati česti ulazak i izlazak ljudi i mehanizacije u objekte,
- izbjegavati nakupljanje životinja iz različitih farmi i miješanje sa
životinjama s vlastite farme.

Neodgovarajuća hranidba, čišćenje i neobavljanje uobičajenih

poslova u stajama za svinje često uzrokuje pojavu stresa te krmače
toliko grizu šipke da su im zubi oštećeni pa čak i ispadaju. Često puta
se svjesno smanjuje dobrobit životinja zbog postizanja boljih ukupnih
rezultata na farmi. Uklještenje krmače smanjuje njezinu dobrobit, ali
poboljšava dobrobit prasadi i njihovo preživljavanje. Individualno
držanje umanjuje dobrobit krmače nakon osjemenjivanja, ali
povećava leglo zbog niže embrionalne smrtnosti.

PRIKUPLJANJE, PAKIRANJE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

PROIZVODA

Ekološki proizvod

Ekološki proizvod je proizvod dobiven kroz sustav

ekološke poljoprivrede deklariran posebnom oznakom
koja potvrđuje njegov uzgoj iz strogo kontroliranih
uvjeta. Proizvod posjeduje najmanje 95% ekoloških
sastojaka.

Gospodarstva mogu istovremeno prikupljati ekološke i neekološke

proizvode uz uvjet da ne dođe do miješanja ili eventualne zamjene
proizvoda, te da se jasno može utvrditi koji proizvod je ekološki a koji to
nije. Svi podatci koji se odnose na prikupljanje (dan, sat, opseg
prikupljanja, datum i vrijeme primitka proizvoda) moraju biti dostupni
nadležnom kontrolnom tijelu.

Ekološki proizvodi moraju se prevoziti u primjerenoj

ambalaži, kontejnerima ili zatvorenim vozilima kako ne
bi došlo do zamjene proizvoda i moraju biti propisno
označeni.

Ukoliko je izravan prijevoz između dva gospodarstva koja su u sustavu

ekološke kontrole, nije potrebno zatvoriti ambalažu ili kontejnere.

Ukoliko se hrana za životinje prevozi na drugo gospodarstvo, skladište ili

preradu mora se osigurati da ekološki i neekološki proizvedena hrana
za životinje kao i hrana iz prijelaznog razdoblja bude fizički odvojena.
Prije početka prijevoza potrebno je vozila za prijevoz ili kontejnere koji
prevoze ekološkeproizvode očistiti, ukoliko su se isti prethodno koristili

25
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
za prijevoz neekoloških proizvoda. Gotova ekološka hrana za životinje
prevozi se odvojeno od drugih gotovih proizvoda.

Skladišni prostor mora omogućiti da se ekološki proizvodi drže

odvojeno od ostalih poljoprivrednih proizvoda ili hrane, kako ne bi
došlo do miješanja ili onečišćenja ekoloških proizvoda s proizvodima
koji to nisu, odnosno ekološki proizvodi moraju biti u svakom trenutku
jasno vidljivi. Prije skladištenja ekoloških proizvoda potrebno je provesti
temeljito čišćenje prostora.

PRAVILA ZA PRIJELAZ

Posebna pravila za prijelaz iz neekološke u ekološku proizvodnju koja se

odnose na zemljište, dopuštaju smanjenje prijelaznog razdoblja na
godinu dana za pašnjake i druge otvorene površine, koje koriste
životinje koji nisu biljojedi. Ukoliko isto zemljište tijekom posljednje
godine nije bilo tretirano proizvodima nedozvoljenim u ekološkoj
proizvodnji, to razdoblje može se smanjiti na šest mjeseci.

PROIZVODI ŽIVOTINJA IZ EKOLOŠKOG UZGOJA

Ukoliko su životinje iz neekološkog uzgoja dovedene na gospodarstvo,

a proizvodi se žele prodati kao ekološki, moraju se primjenjivati
sljedeća pravila uzgoja:

- najmanje 12 mjeseci kod kopitara, goveda, bivola, bizona za

proizvodnju mesa, odnosno najmanje tri četvrtine njihove
starosti,
- najmanje 6 mjeseci kod malih glodavaca i svinja, te životinja za
proizvodnju mlijeka,
- najmanje 10 tjedana za perad u proizvodnji mesa, uključenu u
dobi do tri dana, i šest tjedana kod peradi za proizvodnju jaja.

Kada na početku prijelaznog razdoblja na gospodarstvu ima životinja

iz neekološkog uzgoja, njihovi proizvodi mogu se smatrati ekološkima u
slučaju ako postoji istovremeni prijelaz cjelokupne proizvodnje
(životinje, pašnjak, površine za proizvodnju hrane za životinje). U tom
slučaju ukupno trajanje kombiniranog prijelaznog razdoblja može se
smanjiti na 24 mjeseca a životinje se uglavnom hrane hranom
proizvedenom na gospodarstvu.

Pčelarski proizvodi mogu se smatrati ekološkim ako je

gospodarstvo poštivalo pravila ekološkog uzgoja
najmanje godinu dana.

26
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
Tijekom prijelaznog razdoblja vosak se mora zamijeniti voskom iz
ekološkog uzgoja.

PRAVILA UZGOJA U IZNIMNIM SLUČAJEVIMA

Prema propisima u ekološkoj proizvodnji nije dozvoljeno vezanje

životinja, ali u iznimnim slučajevima nadležno tijelo može odobriti da se
životinje na malim gospodarstvima veže ukoliko se iste ne mogu držati
u skupini. U tom slučaju potrebno je životinjama osigurati pristup
pašnjacima u vrijeme ispaše, a kada ispaša nije moguća mora se
osigurati pristup otvorenim površinama najmanje dva puta tjedno.

Uzgajivač može na istoj površini imati ekološki i

neekološki uzgoj na travnjacima koji se koriste
isključivo za ispašu.

Na istom gospodarstvu može se voditi ekološko i neekološko

pčelarstvo za potrebe oprašivanja ukoliko su ispunjeni uvjeti za ekološki
uzgoj (uz izuzetak smještaja pčelinjaka) ali tada se proizvod ne može
prodavati kao ekološki.

U peradarstvu je moguća upotreba neekološki uzgojene peradi, kada

je nema dovoljno iz ekološkog uzgoja. Tada se na gospodarstvo može
dovesti perad iz neekološkog uzgoja uz uvjet da je perad za
proizvodnju jaja i/ili mesa starosti do tri dana. Također se na
gospodarstvo mogu dovesti i neekološki uzgojene mlade kokoši za
dobivanje jaja uz uvjet da nema na raspolaganju ekoloških i da su
starosti do najviše 18 tjedana.

U izuzetnim okolnostima moguće je koristiti neekološka proteinska

krmiva biljnog i životinjskog podrijetla za uzgoj svinja i peradi ukoliko
gospodarstva ne mogu ista nabaviti iz ekološkog uzgoja. Za 2017.
najveći odobreni postotak iznosi 5 %.

Neekološki dobiven pčelinji vosak može se koristiti kod osnivanja novih

pčelinjaka ili u prijelaznom razdoblju ukoliko isti nije dostupan iz
ekološkog uzgoja, ako nije onečišćen tvarima koje nisu dozvoljene u
ekološkom uzgoju i ako potječe od mednih poklopaca.

Tov goveda u završnoj fazi može se odvijati u zatvorenim objektima uz

uvjet da to razdoblje ne prelazi jednu petinu njihovog životnog vijeka,
odnosno ne duže od tri mjeseca.

U okolnostima katastrofe nadležno tijelo može privremeno odobriti:

- obnavljanje ili ponovnu uspostavu stada sa životinjama iz

neekološkog uzgoja kada ih nema iz ekološkog uzgoja i ukoliko
je povećana smrtnost životinja,
- ponovnu uspostavu pčelinjaka pčelama iz neekološkog uzgoja
kada nema pčela iz ekološkog uzgoja i ukoliko je povećana
smrtnost pčela,

27
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
 - korištenje neekološke hrane za životinje u ograničenom
razdoblju, kada dođe do gubitka u proizvodnji hrane za
životinje zbog klimatskih uvjeta, bolesti ili onečišćenja,
- hranidbu pčela medom, šećerom i šećernim sirupom iz
ekološkog uzgoja ukoliko su duži izvanredni vremenski uvjeti ili
okolnosti katastrofe te uzrokuju nedostatak nektara i peludi.

NADZOR

Kontrolno tijelo jednom godišnje dužno je obaviti

pregled svih gospodarstava u svojoj nadležnosti koja
se bave ekološkom proizvodnjom.

Kontrolno tijelo uzorke proizvoda i vrši analizu na tvari koji nisu

dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji, zatim provjeru postupaka u
proizvodnji koji nisu po ekološkim pravilima te provjeru eventualne
kontaminiranosti tvarima koje nisu dozvoljene u ekološkoj proizvodnji.
Kontrolno tijelo svake godine uzima i analizira najmanje 5 %
gospodarstava u svojoj nadležnosti temeljem procjene rizika od
nesukladnosti u ekološkoj proizvodnji. Procjena rizika odnosi se na sve
faze proizvodnje, pripreme i distribucije. Kontrolni posjeti nisu najavljeni,
a nakon svake provedene kontrole sastavlja se izvješće.

Kod prve kontrole u uzgoju životinja, gospodarstvo

mora posjedovati opis objekata za držanje životinja,
lokacije pašnjaka i prostora na otvorenom, prostor za
skladištenje, pakiranje i preradu proizvoda i sirovina,
zatim opis pogona za spremanje stajskoga gnoja te
plan upravljanja uzgoja životinja.

Sve životinje u ekološkom uzgoju se mora trajno označiti metodom

primjerenoj svakoj pojedinoj vrsti i evidentirati. Evidencija životinja mora
biti dostupna na gospodarstvu nadležnim i kontrolnim tijelima.
Evidencija sadrži slijedeće informacije:

- dolazakživotinja na gospodarstvo: podrijetlo i datum dolaska,

trajanje puta, identifikacijsku oznaku i veterinarsku ispravu,
- odlazak životinja sa gospodarstva: dob, broj grla, težina pri
klanju, identifikacijske oznake i odredište,
- detalje o izgubljenim životinjama,
- hrana za životinje: vrsta i dodaci hrani za životinje, vrijeme
provedeno napaši,
- sprečavanje bolesti, liječenje ili njega: datum liječenja,
dijagnoza, vrsta lijeka, metoda liječenja, veterinarski nalaz s
dijagnozom i karencom kako bi se stočarski proizvod mogao
staviti na tržište kao ekološki.

U slučaju liječenja životinja sve podatke treba prijaviti nadležnom

kontrolnom tijelu prije nego se životinja ili proizvodi stave na tržište kao
ekološki, a liječene životinje moraju biti jasno označene.
28
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
U ekološkom pčelarstvu, pčelar je dužan kontrolnom tijelu dostaviti
zemljovid iz kojeg je razvidna lokacija pčelinjaka, a u pogledu
korištenja hrane evidenciju u kojoj su upisani podaci o vrsti proizvoda,
datumu, količini hrane i košnice u koje je dodana. Potrebno je osigurati
odgovarajuće uvjete za vrcanje meda, doradu i skladištenje
pčelarskih proizvoda,nastavaka s medom, a postupke vrcanja meda
upisati u evidenciju.

U slučaju da se koriste veterinarski lijekovi, prije nego se pčelinji

proizvodi stave na tržište kao ekološki, nadležno kontrolno tijelo mora
biti obaviješteno o vrsti proizvoda, dijagnozi, lijeku i trajanju liječenja te
propisanoj karenci. Kontrolno tijelo treba biti obaviješteno i ukoliko se
pčelinjak premješta.

KONTROLNA TIJELA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Nadležno tijelo za ekološku poljoprivrednu proizvodnju je Ministarstvo

poljoprivrede Republike Hrvatske koje ovlašćuje kontrolna tijela za
provođenje stručne kontrole u području ekološke poljoprivrede.

Popis ovlaštenih kontrolnih tijela dostupan je na web

stranici Ministarstva poljoprivrede
http://mps.hr/default.aspx?id=6184

Subjekti uključeni u sustav ekološke proizvodnje podliježu najmanje

jednom godišnje stručnoj kontroli. U svrhu provođenja stručne kontrole
subjekt mora kontrolnom tijelu omogućiti pristup svim dijelovima
jedinice, radnim prostorima, izvješćima i odgovarajućoj dokumentaciji
te omogućiti uvid u potrebne podatke i rezultate sustava osiguranja
kvalitete.

Ovlašteno kontrolno tijelo za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, za

svakog korisnika potpore za ekološki uzgoj, dostavlja Agenciji za
plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) podatke
o površinama na kojima je potvrđen ekološki uzgoj za godinu
podnošenja zahtjeva. Ovlaštena kontrolna tijela za ekološku
poljoprivrednu proizvodnju dostavljaju Hrvatskoj poljoprivrednoj
agenciji (HPA) podatke o ekološkim grlima. HPA vodi registar ekoloških
grla kojeg razmjenjuje s APPRRR. (čl. 99. Pravilnika o provedbi izravne
potpore poljoprivredi I IAKS mjera ruralnog razvoja za 2016. godinu
(NN 20/2016).

HPA vodi brigu o provedbi detaljnih pravila za uzgoj

životinja u ekološkoj proizvodnji. (čl. 12. Pravilnika o
ekološkoj proizvodnji NN 19/2016.

29
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
LITERATURA:

EUROSTAT Statistical books: Agriculture, forestry and fishery statistics,

2015 edition, Publications Office of the European Union, 2016
Meredith, S., i Willer, H. (eds). Organic in Europe. Prospects and
developments 2016. IFOAM EU Group, 2016., Brussels

Pravilnik o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (NN br. 19/16)

Provedbena uredba komisije (EU) 2016/1842 оd 14. listopada 2016. o

izmjeni Uredbe (EZ) br. 1235/2008 u pogledu elektroničke potvrde o
inspekciji za uvezene ekološke proizvode i određenih drugih
elemenata i Uredbe (EZ) br. 889/2008 u pogledu zahtjeva za
konzervirane ili prerađene ekološke proizvode i prijenos informacija

Senčić, Đ., Antunović, Z., Mijić, P., Baban, M., Puškadija, Z. (2011):
Ekološka zootehnika, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek

Uredba Komisije (EZ) br. 1235/2008 od 8. prosinca 2008. o detaljnim

pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 s obzirom na
režime za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja

Uredba Komisije (EZ-a) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim

pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj
proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku
proizvodnju, označavanje i kontrolu

Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj

proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage
Uredbe (EEZ) br. 2092/91

Uremović, Z., Uremović, M., Filipović, D., Konjačić, M. (2008): Ekološko

stočarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb

Zakon o poljoprivredi (NN br. 30/15)

Znaor, D. (1996): Ekološka poljoprivreda, Zagreb

30
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr
 Hrvatska poljoprivredna agencija

Ilica 101, 10 000 Zagreb

Tel: 01/3903-122; 01/3903-160

www.hpa.hr

Ministarstvo poljoprivrede

Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb

Tel: 01/6106-111

www.mps.hr

31
Odjel za male životinje i ekološku proizvodnju - Ekološko stočarstvo www.hpa.hr