UNIVERZITET CRNE GORE

BIOTEHNIČKI FAKULTET, PODGORICA

PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U

SKLADIŠTIMA

Specijalistički rad

Predmet: Štetočine ratarsko-povrtarskih kultura

Mentor: Prof. dr Sanja Radonjić

Student: Radunović Miloš

Specijalističke studije: Zaštita bilja

Podgorica, septembar, 2020.

 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

SADRŽAJ

1. UVOD......................................................................................................................................3
2. RED LEPIDOPTERA-LEPTIRI............................................................................................4
3. ŠTETNI LEPTIRI- LEPIDOPTERA......................................................................................6
4. ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA - VRSTE............................................................................7
4.1. ŠTETOČINE ŽITA I BRAŠNA.......................................................................................8
4.1.1. FAMILIJA GELECHIDAE-MOLJCI.......................................................................9
4.1.2. FAMILIJA TINEIDAE-PRAVI MOLJCI...............................................................12
4.1.3. FAMILIJA PYRALIDAE-PLAMENCI..................................................................14
4.2. ŠTETOČINE SUVOG LJEKOVITOG BILJA I LIŠĆA DUVANA.............................17
4.3. SUZBIJANJA ŠTETOČINA U SKLADIŠTIMA..........................................................18
4.3.1. FUMIGACIJA.........................................................................................................22
4.4. SUZBIJANJE ŠTETOČINA SUVOG LJEKOVITOG BILJA I LIŠĆA DUVANA.....24
5. GLODARI, ŠTETOČINE PREHRAMBENIH PROIZVODA.............................................25
5.2. SUZBIJANJE SKLADIŠNIH GLODARA-DERATIZACIJA..........................................28
6. ZAKLJUČAK........................................................................................................................31
LITERATURA:.............................................................................................................................32

2
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

1. UVOD

Kao jedna od najvažnijih grana, poljoprivreda omogućava čovjeku biološku egzistenciju.

Pruža mnoge proizvode značajne za čovječanstvo.

Za čuvanje poljoprivrednih proizvoda, glavni cilj je njihovo skladištenje. Treba voditi

računa o smanjenju troškova rada, čuvanja i sredstava. Nakon žetve, skladištenje predstavlja
bitnu fazu između žetve i upotrebe usjeva za direktnu potrošnju ili prvu preradu. Period
skladištenja, metode i uloge variraju u zavisnosti od zemlje, klime i usjeva, ali uglavnom zavise
od društvenog i ekonomskog nivoa. (Cruz i Diop, 1989.).

Glavni uzroci nastanka štete i gubitaka (gubitka količine i narušavanje kvaliteta)

uskladištenih poljoprivrednih proizvoda su skladištenje proizvoda s povećanom vlagom usljed
čega su intezivni fiziološki procesi proizvoda (disanje) pa često dolazi do pojave
samozagrijavanja i napada štetočine (insekata, grinja i mikroorganizama). Najčešći štetni insekti
koji se javljaju u uskladištenim poljoprivrednim proizvodima pripadaju redovima Lepidoptera
(leptiri) i Coleoptera (bube).

Štetočine u skladištima su paraziti koji su se prilagodili zatvorenom prostoru gdje se

njihov životni ciklus odvija na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima i prerađenim
proizvodima. Nekada su živjeli u prirodi, ali kako je čovjek proizvodio veće količine hrane i
počeo da stvara sve veće zalihe, štetočine su se počele prilagođavati novim životnim uslovima na
uskladištenim poljoprivrednim proizvodima (Rotim i Ostojić, 2014).

Poljoprivrednim proizvodima u skladištima, pacovi i miševi nanose najveću štetu. Ipak,

ekonomski značaj govori da najznačajnije skladišne štetočine su štetni insekti. Štete koje oni
pričinjavaju u skladištima su, ne samo smanjenje količine i kvaliteta napadnutih proizvoda, već i
smanjenje klijavosti sjemenske robe. Zbog šteta koje nanose ovi insekti, mnogo trpi unutrašnja i
naročito spoljna trgovina, jer je Crna Gora izvoznik raznog ljekovitog bilja, koje takođe napadaju
ove štetočine.

Kod nas nema tačnih podataka kolika je brojčana vrijednost šteta koje našoj privredi
nanose skladišne štetočine. U nekim zemljama se ove štete kreću od 5-10% vrijednosti
uskladištenih proizvoda. Pri jačem intezitetu napada dostižu čak i do 20%. U Crnoj Gori su te
štete mnogo veće, jer naša skladišta zaostaju u tehničkoj opremi, kao i u sprovođenju raznih
mjera zaštite.

Za suzbijanje skladišnih štetočina potrebno je poznavati njihov način života, faktore koji
utiču na njihov razvoj, npr. ishranu, temperaturu, vlagu u hrani i vazduhu skladišnog prostora
itd. Preventivnom regulacijom ovih faktora možemo suzbiti uticaj ovih štetočina na minimum
kako bi ih praktično učinili bezopasnim. Danas postoje vrlo efikasna sredstva za suzbijanje ovih

3
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

štetočina ipak, ako se mjere ne sprovode na vrijeme kao i nedovoljno poznavanje ovih štetočina
dolazi do njihove pojave. (www.agricultforest/20120407-04 Dimitrije Batricevic.pdf)

2. RED LEPIDOPTERA-LEPTIRI

Leptiri ( Lepidoptera) predstavljaju jedan od najbrojnijih redova u okviru klase insekata,

sa više od 175.000 opisanih vrsta ili oko 15% od ukupnog broja insekata. Takođe, oni su
najmlađi insekatski red. Naziv reda potiče od grčkih riječi: lepis-ljuspa i pteron-krilo.
Leptiri posjeduju dva para najčešće širokih, opnastih krila pokrivenih pljosnatim
ljuspicama koja su po građi jedinstveni, među svim ostalim insektima. Ljuspice su postavljene
slično crepovima na krovu i mogu da sadrže pigment koji krilima daje boju i vrlo često jako
lijepe šare. Njihova struktura je određena uzdužnim brazdama ili grebenima, pa boja krila može
da bude posljedica prelamanja (interferencije) svjetlosti i to je onda tzv. prelivna ili fizička boja. 
(http://polj.uns.ac.rs/sites/default/files/udzbenici/Posebna%20entomologija
%201%20%283.%20maj%29%20za%20sajt%20sa%20koricama.pdf)
Tijelo leptira je, kao i kod drugih insekata, podijeljeno na tri regiona:
1. glava (lat. caput) na kojoj se nalaze:

 antene koje najčešće imaju mnogo članaka, a dužina im se veoma razlikuje kod pojedinih
vrsta; dobro su razvijene kod mužjaka i noćnih leptira; sadrže organe čula mirisa;
 dva tipa očiju: par složenih (facetovanih) i par prostih očiju (ocelli); ocele nisu prisutne
kod svih vrsta;
 usni aparat koji je prilagođen za sisanje cvijetnog nektara; u obliku je dugačke surlice
koja je za vrijeme mirovanja spiralno savijena.
2. grudi (torax) se sastoje od tri segmenta (protoraks, metatoraks i mezotoraks) na kojima se
nalaze:

 dva para krila

 tri para nogu za hodanje (po par na svakom segmentu); kod nekih familija prvi par je
skraćen i nefunkcionalan;

3. trbuh (abdomen) je izgrađen od 10 segmenata; u njemu se nalaze crijevni, ekskretorni i polni

sistem; tu se nalaze polni organi pa su pojedini segmenti manje ili više modifikovani; kod larvi
se nalaze nastavci, abdominalne noge. (http://www.leptiri.co.rs/Dnevni/anatomija.htm)

Leptiri se razmnožavaju gamogenetski i imaju potpuni preobražaj. Jaja mogu biti

loptasta, poluloptasta, ovalna, spljoštena ili cilindrična, položena pojedinačno ili u grupama,
prilijepljena za podlogu, a često i pokrivena ljuspicama i dlačicama. Larve leptira su gusjenice.
One imaju izduženo, cilindrično tijelo, sa dobro razvijenom glavom i usnim aparatom za

4
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

grickanje različitih djelova biljaka (pupoljci, lišće, stablo itd.), pa su često veoma štetne u
poljoprivredi i šumarstvu. Imaju tri para grudnih i 2-5 parova trbušnih nogu. Poslije 4-5
presvlačenja, gusjenice se učaure i pređu u stadijum lutke. One su tipa pokrivene lutke (pupa
obtecta).
Iz reda leptira, najvažniji je podred (ili grupa) Ditrysia, koji obuhvata većinu predstavnika
reda, a dijeli se na Heterocera (noćne leptire) i Rophalocera (dnevne leptire). Prema Fauna
Europea, leptiri se dijele na 34 nadfamilije.
Leptiri su većinom dnevni insekti, ali dosta njih je aktivno predveče ili noću. (Tanasijević
i Simova-Tošić, 1987)
Leptiri su ekonomski značajni u stadijumu larve koja se hrani lišćem, plodovima i
stablom biljaka. Veliki broj leptira se javlja na tekstilnim proizvodima i oštećuju odjeću, tepihe,
zavjese i dr.
Leptiri su kosmopolitski rasprostranjeni i svojim načinom života prilagodili su se
različitim uslovima podnevlja koje naseljavaju.

Slika broj 1: Životni ciklus Lepidoptera (1.imago, 2. jaja, 3. gusjenice, 4. lutka)

(https://www.researchgate.net)

5
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

3. ŠTETNI LEPTIRI- LEPIDOPTERA

Nakon završene žetve žitarica borba za očuvanjem postignutog prinosa i kvaliteta ne

prestaje, već se nastavlja i u skladištu.
Najznačajniji insekti koji mogu uticati na kvalitet i količinu uskladištenog proizvoda
(žitarica) u skladištu su: žitni žižak, žitni moljac, kukuruzni žižak, ambarev moljac, brašneni
moljac, mali i veliki brašnar, pasuljev žižak i dr.
Od štetnih leptira treba spomenuti sljedeće vrste (Maceljski 2002.):
1. Žitni moljac, sitotroga (Sitotroga cerealella Ol.)
Ima raspon krila 15-18 mm, uglavnom je žute ili sive boje. Gusjenica je u početku žuta. Naraste
do 7mm. Razvoj gusjenice traje 30-50 dana, a potom se kukulje i daju novu generaciju. Živi u
zrnu. Razvoj žitnog moljca prestaje na temperature nižoj od 10°C. Ipak dobro podnosi nike
temperature. Ima najčešće 2-4 generacije godišnje.
2. Ambarski moljac (Nemapogon/Tinea/granella L.)
Raspon krila mu je 10-15 mm. Krila su mu žućkaste boje, sa nrpjnim tamnim šarama uz prednji
rub. Gusjenice su žućkasto-bijele, duge do 10mm. Imaju smeđu glavu. Ima 2-4 generacije
godišnje.
3. Brašneni moljac ( Anagasta kuebniella Zell.)
Ima sivkasta krila, sa crvenim prugama, a raspon im je 22-25 mm. Gusjenica je bjeličasta ili
ružičasta, naraste do 20 mm. gusjenice se hrane prvenstveno brašnom i sličnim proizvodima. Pri
26°C razvoj traje samo 24 dana, ali već pri 18°C traje čak 90 dana. Ima 3-5 generacija godišnje.
4. Kakaov moljac (Epbestia elutella Hb.)
Izgledom je sličan brašnenom moljcu. Ima 3-4 generacije godišnje.
5. Bakrenasti brašneni moljac (Plodia interpunctella Hb.)
Vrlo je čest u trgovinama prehrambenih proizvoda. Leptir ima raspon krila oko15 mm. krila su
mu sivkaste boje. Gusjenica je duga 10-15 mm, prljavo je sive ili bjelkaste boje. Optimalna
temperature za razvoj je između 20-24°C. Vrlo dobro podnosi niske temperature. Ima najčešće
tri generacije godišnje.

6
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

6. Brašneni plamenac (Pyralis farinalis L.)

Raspon mu je krila 20-25 mm, krila su malinasto smeđe boje sa crvenim ili ljubičastiim šarama.
Ima 3-4 generacije godišnje.

4. ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA - VRSTE

Štete koje nanose štetočine u skladištima značajne su kao i štete koje izazivaju štetočine
na poljoprivrednom bilju za vrijeme vegetacije. Štete koje pravi insekti tokom vegetacije su
vidljive, dok je šteta na proizvodima u skladištima prikrivena. Biljke oštećene tokom vegetacije
mogu se oporaviti od štete, dok štete nastale od štetočina u skladištima su bez mogućnosti za
oporavak. (Korunić,1981).
Ove štetočine su polifagne u pogledu ishrane, a prema grupama proizvoda koje napadaju
svrstane su u :
 štetočine žita i brašna;
 pasulja;
 suvog voća;
 suvog ljekovitog bilja i lišća duvana;
 suhomesnatih proizvoda i sireva;
 vune,vunene odjeće i tepiha;
 drvenih predmeta u kućama;
 svaštojedi;
 glodari.(Vukasović, 1962)

Prema načinu ishrane štetočina uskladištenih poljoprivrednih proizvoda razlikujemo:

a) Primarne štetočine - koje oštećuju zdravo zrno žitarica i leguminoza.

b) Sekundarne štetočine - koji ne oštećuju zdravo zrno žita, nego se hrane oštećenim zrnima,
nečistoćom i otpacima ili usitnjenom robom. Te štetočine su pratioci primarnih kojima stvaraju
uslove za opstanak oštećivanjem zrna.
c) Mikofagne vrste - se hrane gljivicama koje se javljaju na raznoj uskladištenoj robi i one ne
napadaju uskladišteni proizvod, ali su štetne svojom prisutnošću i prenosioci su gljivica i
bakterija.
d) Slučajne vrste - ne oštećuju uskladištene proizvode, već se hrane uginulim štetočinama ili
parazitiraju štetočine ili su tokom prevoza slučajno donesene u skladište i štetne su svojom
prisutnošću. (Maceljski, 2002)

7
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

4.1. ŠTETOČINE ŽITA I BRAŠNA

Skladišnji moljci se prema sistematici ubrajaju u red Lepidoptera. Imaju potpuni preobražaj
(jaje,gusjenica,leptir).

Slika broj 2: Građa tijela moljca ( imago-leptir, gore ); ( gusjenica, dolje)

(www.scribd.com)
Štetu čine gusjenice izjedanjem proizvoda i ulutkivanjem. Odrasli leptiri ne čine štete
ishranom, već širenjem zaraze i kopulacijom. Uglavnom su polifagni, za ishranu koriste žitarice,
uljarice, suva jezgra voća, povrče, ljekovito bilje i dr.

8
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Zarazu šire izgrizanjem ambalaže papira, PVC i alu-folije.(www.scribd.com)

4.1.1. FAMILIJA GELECHIDAE-MOLJCI

Ovo su sitni leptiti neupadljive boje. Aktivni su noću, predveče mada se mogu naći i preko
dana.
Larve se ubušuju u lišće, plodove,žito i ispredaju paučinaste niti.
Karakteristike:
Imago:
 Glava je glatka ili grubo ljuspasta.
 Sisaljka je umjereno duga, funkcionalna i sa ljuspicama u osnovi; donjovilični sežnjaci su
zakržljali; donjousneni sežnjaci su dugi, tanki, zašiljeni pri vrhu i uspravljeni naprijed.
 Pipci su kraći od dužine prednjih krila,končasti su; a osnovni članak naročito kod
mužjaka je sa čekinjama raspoređenim u vidu češlja.
 Prednja krila su obično uža od zadnjih, a zadnja su sa udubljenom zadnjom stranom i
zašiljenjem pri vrhu.
 Zadnje goleni su grubo dlakave.

Larva:
 Gusjenice su bjeličaste ili ružičaste. I postoje samo primarne čekinje.
 Glava je jako sklerotizirana; a oči su dobro razvijene.
 Postoje grudne noge.
 Postoji 5 pari trbušnih nogu; kukice su malobrojne i na analnom paru podijeljenje u dvije
grupe; lažne noge često imaju sklerotiziranu granicu, “kragnu“. (Simova-Tošić i Spasić,
1995)

9
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Sitotroga cerealella Ol.-žitni moljac

(Lepidoptera, Gelechidae)

Žitni moljac je porijeklom iz Evrope, a sada je raširen po cijelom svijetu. Kod nas se vrlo
često usreće u skladištima, a česte su i masovne pojave. (Vukasović 1962)
Imago je leptir lamnožute boje. Dug je do 9mm i ima raspon krila 16mm. Krila su mu uska, a
donji rubovi završavaju se razmjerno dugim resama. Gusjenica je kad izađe iz jajeta
crvenkastožuta, a kad odraste žuta. (Ivezić 2008)

Slika broj 3: Sitotroga cerelella- a) gusjenica u zrnu, b) lutka, c) leptir

(www.scribd.com)

Svaka ženka položi od 40 do 300 jaja pojedinačno i u grupicama na zrna žita u

skladištima. Period polaganja jaja traje 2-9 dana. Nakon 14-17 dana pile se gusjenice i ubušuju
se u zrna žita. Cijelo razviće se odigrava u zrnu koje gusjenice pojedu, izuzev košuljice. Za
ishranu jedne gusjenice obično je dovoljno jedno zrno. Ako je zrnevlje sitno, gusjenice prelaze u
druga zrna.
Preobražaj gusjenice u lutku takođe se odvija u zrnima žita, nakon nekoliko dana do tri
nedjelje daje leptira. Razviće usporavaju uslovi sredine, kod nas ima 2-4 generacije godišnje.
Gusjenice napadaju sve vrste žita u skladištima:
 ječam,
 kukuruz,
 pšenicu itd.

10
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Ako je napad veći, štete su i do 20% uskladištenih proizvoda. Izgriženo žito gubi u težini,
zagađeno je izmetom, neugodnog je mirisa i nije za upotrebu. Leptiri više napadaju vlažno žito
na koje rado polažu jaja. (Vukasović, 1962)

Gnorimoschema operculella Zell.-krompirov moljac

(Lepidoptera, Gelechidae)

Dužina tijela odraslog moljca je 10-12 mm. Pipci su smeđožute boje sa tamnim
prstenovima između članaka. Prednja krila su takođe smeđožuta a zadnja krila sjajno ljubičasta.
Gusjenica je duga do 15 mm, smeđožute je boje sa sivim, crvenim ili zelenim prelivima. Lutka je
zaštićena u gustom kokonu.

Slika broj 4: Gnorimoschema operculella Zell-a) imago, b) gusjenica

(https://agroportal-ziz.ru)

Povoljni uslovi za razvoj ovog moljca su blaga podnevlja, zimu provodi u uskladištenom
krompiru, a u proljeće nepotpuno razvijena gusjenica izraste. Ženka polaže jaja na krompiru u

11
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

skladištu. Jaja polaže unutar okca krompira, gusjenica se zadržava na okcima krompira, jer tu
nalazi oslonac za nagrizanje zbog lakšeg ulaska u krompir. Gusjenica se probija ispod površine
krompira, a pri jačem napadu ide prema središnjem dijelu. Ispreda niti i izlučuje aseptičnu
materiju koja sprečava truljenje za vrijeme njenog zadržavanja.
Odrasla gusjenica napušta mjesto gdje se razvila u krompiru i zavlači se u pukotine gdje
se ulutkava. Pri optimalnim toplotnim uslovima, moljac ima od 5-7 generacija. Zbog
reprodukcije izazivaju velike štete na uskladištenom krompiru. Zaraženi krompir nije za ljudsku
ishranu, a takođe nije ni za ishranu stoke. (Vukasović, 1962)

4.1.2. FAMILIJA TINEIDAE-PRAVI MOLJCI

Sitni su leptiri sive ili slamastožute boje sa svilenkastim sjajem nekad šarenim. Aktivni su
noću, po oblačnom vremenu i tamnijim prostorijama.
Larve sinantropnih vrsta hrane se uglavnom materijama životinjskog porijekla. Takođe
napadaju i zrnaste proizvode kao i suvo voće i povrće.
Karakteristike :
Imago:
 Glava je dlakava; oči su male i gole, i ne postoje proste oči.
 Kratka sisaljka je zakržljala; donjovilični sežnjaci su dugi; donjousneni sežnjaci su kratki.
Povijeni su ili uspravni i nalaze se na drugom članku.
 Pipci su prosti i maljavi.
 Nervatura je razvijena primitivnog tipa, u središnjoj ćeliji prisutan je medijalni nerv;
zadnja krila su uska i obavijena dlačicama.

Larva:
 Gusjenice se nalaze u kućici od svile ili žive u svilenkastom smotuljku, a ponekad u
tunelu koji prave u supstratu kojim se hrane.
 Glava je krupna; adfrontalni sklerit dopire do vertikalnog trougla; i broj prostih očiju
varira.
 Osim grudnih nogu postoji još 5 pari lažnih nogu. Kukice su raspoređene poput prstena u
jednored ili je jednim krajem prekinut .
 Na tijelu se nalaze primarne čekinje i one su nekad nejasno izražene. (Simova-Tošić i
Spasić, 1995)

12
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Nemapogon (Tinea) Granella L.-ambarski moljac

(Lepidoptera, Tineidae)

Ambarski moljac je raširen u velikom dijelu svijeta.

Leptirić je dug 6-8mm, a raspon krila iznosi 9-14mm. Prednja krila su srebrnastosive
boje sa tamnomrkim tačkama i pjegama. Zadnja krila su sive boje, uska su i na zadnjoj ivici
imaju resu od dugih dlačica. Glava leptira je bijele boje. Gusjenica je žućkastobijela, riđe glave
sa leđnim i analnim štitom svjetlije boje. Duga je oko 10 mm.

Slika broj 4: Nemapogon granella L

(https://alchetron.com/Nemapogon-granella)

13
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Ženke polažu jaja pojedinačno ili u grupicama po površini žita. Jedna ženka u toku
života položi oko 100 jaja pojedinačno.
Nakon 10-14 dana, ispiljene gusjenice napadaju zrna žita, naročito pšenicu u
površinskom sloju. Hraneći se, gusjenice buše zrnevlje, a zatim opredaju svilastu paučinu kojom
povezuju susjedna zrna, živjeći između njih. Tokom jeseni odrasle gusjenice napuštaju mjesto
ishrane i traže mjesto za prezimljavanje u raznim pukotinama. Na proljeće se preobražavaju u
lutke i nakon 6-10 dana u leptiriće. U Bugarskoj ovaj moljac ima 3 generacije godišnje, a u
sjevernim djelovima Evrope uglavnom jednu. (Kolektiv autora 1962)
Ambarski moljac je tipična skladišna štetočina. Napada pšenicu, pirinač, grašak, sjeme
djeteline, suve gljive, suve voćne plodove, povrće, tjesteninu, i dr. Pri masovnoj pojavi
pričinjava velike štete. Jedna gusjenica ošteti veliki btoj zrna ubušujući se u njih , najprije
izjedajući klicu, a zatim i ostali dio endosperma. (Vukasović, 1962)

4.1.3. FAMILIJA PYRALIDAE-PLAMENCI

Mnogobrojna familija leptira čija veličina varira od sitnih do srednjih dimenzija. Aktivni su
uglavnom noću. Dobili su me “plamenci” jer se okupljaju oko svijetla. Ova familija je
podijeljena na više podfamilija koje se razlikuju po obliku i građi prednjih krila kao i po građi
donjousnenih sežnjaka.
Gusjenice su poznate kao štetočine biljaka u polju i uskladištenih proizvoda.
Karakteristike:
Imago:
 Sisaljka je dobro razvijena, djelimično ili potpuno redukovana; osnova je pokrivena
ljuspicama; donjovilični sežnjaci su razvijeni i snažni ili djelimično ili potpuno
redukovani; donjousneni sežnjaci su karakterističnog oblika i dimorfni kod polova i
obrazuju rilicu kada su unaprijed upravljeni.
 Postoje proste oči, a hetozemata postoji ili ne.
 Pipci su čekinjasti.
 Prednja krila mogu biti trouglasta ili uska, zaobljena ka vrhu, frenulum je razvijen.
 Na osnovnom sternitu stomaku se nalaze parni timpanalni organi. (Simova-Tošić i
Spasić, 1995)

Anagasta (Ephestia) Kȕhniella Zell.-brašneni moljac

14
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

(Lepidoptera, pyralidae)

Brašneni moljac je raširen po cijelom svijetu. Kod nas se nalazi u cijeloj zemlji.
Leptir je sivkaste boje i na prvom paru krila ima nepravilne poprečne pjege i pruge.
Zadnja krila su resastih ivica. Tijelo leptira je od 10-14mm, a raspon krila od 22-25mm. Ispiljene
gusjenice duge su oko 1mm, a odrasle narastu i do 20mm. Tijelo je pokriveno rijetkim dlakama u
čijoj se osnovi nalaze smeđe pjege. Gusjenica je prljavobijele boje, glava, vratni štit i zadnji
trbušni segment su smeđi.

Slika broj 5: Anagasta (Ephestia) Kuhniella Zell.-brašneni moljac

(www.scribd.com)

Leptiri su prisutni tokom cijele godine. Pomoću cjevaste legalice ženka polaže jaja u
brašno i unutrašnjost mlinskih mašina i sprovodnih cijevi. Jedna ženka tokom života položi od
50-250 jaja.
Ispiljene gusjenice se teže otkrivaju u brašnu jer su veoma male. Hraneći se ispredaju
paučinastu pređu povezujući čestice brašna u veće hrpe.
Odrasle gudjenice imaju nagon za migraciju i udaljavaju se od mjesta ishrane. U
zatvorenim mjestima opredaju kokone i preobražuju se u lutke.
Brašneni moljac ima više generacija u toku godine, pri povoljnim uslovima može imati do
4-5. (Kolektiv autora 1962)

15
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Gusjenica luči niti i povezuje česticce brašna, za vrijeme ishrane. Ovako stvorene
gromuljice u mlinovima, mogu da začepe sita i provodne cijevi, tako dolazi do prekida rada i
potreba stalnog čišćenja strojeva. Dešava se i da gusjenice buše sama sita. Osim šteta na
proizvodima, izazivaju I njihovo zagađivanje, pa su proizvodi neupotrebljivi za ishranu. ( Ivezić
2008)

Plodia interpunctella Hbn.-bakrenasti brašneni moljac

(Lepidoptera, Pyralidae)

Hrani se raznim zrnjem, stočnom hranom, suvim voćem. Vrlo je čest u trgovinama
prehrambenih proizvoda.
Krila leptira su sivkaste boje, ali je karakteristično da su na prvom paru krila dvije trećine
bakrenaste boje. Drugi par krila ima prljavo zelene prelive. Leptir ima raspon krila oko 15mm.

Slika broj 6: Plodia interpunctella Hbn.-a) gusjenica, b) lutka, c) leptir

(www.scribd.com)
Gusjenica je duga od 10-17mm, bjelkaste boje. Zadržava se u površinskom sloju hrpe žita
od 30-40cm. ( Maceljski 2002)
Ženka polaže jaja pri temperature iznad 14°C. Broj jaja zavisi od ishrane gusjenica i
leptira, kreće se od 300-400 jaja. Ispiljene gusjenice u potrazi za hranom provlače se kroz
ambalažu i progrizaju je ako je hrana privlačna za njih. Odrasle gusjenice migriraju i do 100m
daleko i u tamnim mjestima se preobražavaju u lutku u kokonu. (Vukasović, 1962)
Gusjenica nanosi ogromnu štetu grizenjem, proizvode zagađuje izmetima, pučinastom
masom koje luče gusjenice. Često se javlja zajedno sa drugim moljcima. (Ivezić 2008)

16
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

4.2. ŠTETOČINE SUVOG LJEKOVITOG BILJA I LIŠĆA DUVANA

Razlika u čuvanju suvog ljekovitog bilja (droge, biljne sirovine, čajevi) u skladištima u
poređenju sa čuvanjem biljaka u oblasti poljoprivrede je u roku trajanja bioloških komponenata.
Suvo ljekovito bilje je vremenski ograničeno upotrebom aktivnih komponenata, uglavnom
do 18 mjeseci. Ovaj podatak je veoma bitan zbog primjene hemijskih mjera u zaštiti suvog
ljekovitog bilja od štetočina, a u korelaciji je sa karencama i ostacima pesticida.
U sladištima i fabrikama duvana štetočine godišnje unište oko 1% duvana i zavisno od
trenutne cijene duvana na tržištu novčane štete budui do 10 miliona dolara. Duvanova buba,
Lasioderma serricorne (F.) I duvanov moljac, Ephestia elutella (Hubner) su ekonomski
najznačajnije štetočine uskladištenog duvana i proizvoda od duvana. Njihova šteta se ogleda u
kontaminaciji proizvoda zbog čega je potrebno upotrijebiti higijensko-sanitarne mjere u
skladištima, smanjuju kvalitet proizvoda i povećavaju troškove zbog upotrebe različitih mjera
zaštite. (www.tehnologijahrane.com)

Ephestia elutella Hbn.-duvanov moljac

(Lepidotera, Pyralidae)

Tijelo leptira je svijetlokafene boje, dužine 7-9mm, raširenih krila 14-16mm. Prednja
krila su sivkastoplava ili sivkastosmeđa sa po dvije svjetlije poprečne pruge. Zadnja krila su
svijetlosiva. Gusjenice su sivkastobijele, glave i grudnog koša kafene boje, a dužina im se kreće
od 9,5-11,5mm. Cijelo tijelo im je prekriveno rijetkim dlakama.
Ženka u toku prva četiri dana života, pojedinačno ili u grupicama položi od 150-300 jaja.
Nakon 8-10 dana pile se gusjenice i počinju sa ishranom.

17
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Sli
ka broj 7: Ephestia elutella Hbn.-a) gusjenica, b) leptir
(www.scribd.com)
Do prvog presvlačenja nagrizaju samo epidermis na lišću duvana, a poslije presvlačenja i
cijelo lisno tkivo između nerava.
Preobražaj gusjenice u lutku odvija se na površini napadnutog duvana, a prezimljava
stadijum gusjenice. Godišnje ima 3-4 generacije.
Duvanov moljac je velika štetočina duvana i žita. Žitu pričinjava štetu izjedanjem klica
zrna, povezivanjem napadnutog zrna paučinom i zagađujući ga izmetom. Duvan napada samo u
skladištima. Izjedajući i povezujući duivan paučinom, gusjenice prave direkte štete i smanjuju
kvalitet duvana. Pri većoj zarazi pojedu cijeli list duvana sem glavnih nerava. (Vukasović, 1962)

4.3. SUZBIJANJA ŠTETOČINA U SKLADIŠTIMA

 Preventivne mjere

Za zaštitu uskladištenih poljoprivrednih proizvoda, najeftinije su i najefikasnije

preventivne mjere. Preventivne mjere osiguravaju najbolji uspjeh jer sprečavaju samu pojavu
štetočina, pa tako ne dolazi do početne štete. Korektivne mjere zahtijevaju određenu opremu,
znatno su skuplje i njihov uspjeh je mnogo slabiji od preventivnih mjera.
Najvažnije preventivne mjere su:
(1) Projektovanje i izgradnja. Savremeno skadište treba da ispunjava ove najvažnije uslove, a to
su :
 da je suvo,
 da je regulisano provjetravanje i hlađenje proizvoda,
 da ima posebne prostorije za prijem žita,

18
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

 da ima uređaje za sušenje žita,

 da je transport proizvoda i brz i efikasan,
 da može efikasno vršiti dezinsektizacija ambalaže,
 da ima posebnu prostoriju za fumigaciju žita,
 da postoje uređaji za mjerenje temperature itd.

(2) Čišćenje i popravka skladišta. Prazna skladišta, prije unošenja žita i proizvoda od žita, treba
očistiti od prašine i zaostalog smeća, popuniti šupljine u zidovima itd. i okrečiti skladište.
(3) Kontrola žita pri prijemu. Žito treba pregledati prije unošenja u skladište i ako postoji zarza
izvršiti dezinsektizaciju.
(4) Sušenje žita. Žito treba da je suvo, da ima manje od 13% vlage, jer se time onemogućava
razviće i razmnožavanje insekata. Ako je žito vlažnije treba ga podvrgnuti sušenju.
(5) Kontrola temperature i vlage u toku skladištenja. Temperatura žita se češće kontroliše u toku
ljetnih mjeseci, najmanje jednom u 15 dana, zimi je dovoljno 1 mjesečno. Povećanje temperature
ukazuje na prisustvo insekata ili na povećanje vlage, ponekad i na jedno i na drugo. U podnim
skladištima temperature se mjeri dubinskim termometrima.
(6) Kontrola ambalaže. Već upotrebljavana ambalaža može biti izvor zaraze insektima. Zbog
toga prije njene ponovne upotrebe treba izvršiti njenu fumigaciju specijalnim komorama
namijenim za to.
(7) Hemijska dezinsektizacija praznih skladišta takođe spada u preventivne mjere.
(8) Preventivno zaprašivanje žita je važna preventivna hemijska mjera. (Vukasović, 1962).

 Hemijske mjere

U skladištima poljoprivrednih proizvoda mogu se koristiti samo određeni insekticidi pri

čemu treba voditi računa o načinu primjene, dozi i karenciji. Primjena insekticida je preventivna
da ne dođe ili da spriječi veću zarazu.
Insekticidi se koriste za vlažnu dezinsekciju, za tretiranje prostora i za tretiranje proizvoda
i ambalaže.
Vlažna dezinsekcija obuhvata prskanje ili raspršivanje površina u skladištu sredstvima dužeg
rezidualnog djelovanja. Ova mjera se uglavnom sprovodi u praznom skladištu. Ako se u
skladištu nalaze poljoprivredni proizvodi, vodi se računa da ne dođe do oštećenja proizvoda
insekticidom. Najčešće se koriste insekticidi na bazi malationa, metilpirimifosa,
metilhlorpirifosa, deltametrina ili za tu svrhu specijalno preporučeni insekticidi .

19
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Slika broj 8: Vlažna dezinsekcija

(https://www.sandezekopro.rs/dezinsekcija/)

Tretiranje praznog skladišta sprovodi se pomoću rasprašivača, atomozera koji rasprašuju

insekticid u sitne kapljice. Ranije su u upotrebi bili reaktivni zamagljivači za primjenu toplog
aerosola. Od insekticida u upotrbi su volativni insekticidi kojima se u vazduhu kapljice isparuju
ili pretvaraju u plin koji ubija štetočine u pukotinama. Većinom su to sredstva na bazi dihlorvosa.

20
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Slika broj 9: Primjena tople magle u skladištu

(https://hr.bestinsectkiller.com)
Za direktno tretiranje proizvoda dozvoljen je mali broj insekticida. Za tretiranje žita u
upotrebi su sredstva na bazi dihlorvosa. Primjenjuje se i kombinacija malationa i bifentrina
(preparat ProStore). Često se koriste i sredstva na bazi pirimifosmetila i na bazi deltametrina.
U svijetu se za direktno tretiranje zrna žitarica upotrebljavaju insekticdi na bazi biljnog
insekticida piretrina. Uveliko se istražuju mogućnosti primjene drugih insekticida biljnog
porijekla. (Maceljski 2002).

21
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

4.3.1. FUMIGACIJA

Prednosti fumigacije (Mallis 1960.):

 fumiganti su otrovni za sva živa bića;
 fumigacija je najbrži način za uništavanje štetočina;
 fumiganti najčešće ubijaju insekte i na mjestima gdje su oni zaštićeni od dejstva
praškovitih ili tečnih kontaktnih inseticida, kao na primjer u zrnima žita, ispod patosa i
sl.;
 u izvjesnim slučajevima jeftinije je primijeniti fumigant nego pokušavati suzbijanje
štetočina ponavljanjem prskanja ili zaprašivanja.
Nedostaci fumigacije (Mallis 1960.):
 efikasan fumigant je takođe vrlo jak otrov za ljude i životinje;
 postrebna specijalna zaštita;
 primjena zahtijeva znanje i iskustvo;
 mogućnost primjene samo u hermetički zatvorenom prostoru;
 fumigaciju ne može da sprovede jedan čovjek;
 fumigacija je skuplja u poređenju sa drugim načinima suzbijanja štetočina u skladištima.

Slika broj 10: Stavljanje tableta sondom u rasuto žito

(https://coplagroup.com)
Fumiganti su vrlo jaki i opasni otrovi. Pri upotrebi metilbromida i cijanovodonika
prostorija se dobro hermetizuje. Ako se za fumigaciju koriste preparati na bazi fosforvodonika,

22
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

prostorija se hermatizuje ako se ne stavljaju u proizvode već oko njih. Neki novi fumiganti
primjenjuju se u inostranstvu, npr. sumporni fluorid, argon ili kombinacije sa CO2 ili N. Kod nas
su dozvoljeni cijenovodonik, metilbromid i fosforvodonik.
Cijanovodonik dolazi se nalazi u hermetizovanim limenkama vezanim za interni nosač. Plin
se oslobađa čim se limenka otvori. Svrstan je u otrove prve grupe.
Metilbromid se nalazi u tečnom obliku u specijalnim bocama pod pritiskom. Na normalnom
pritisku pretvara se u plin.
Fosforovodonik u promet je u obliku aluminijskog ili magnezijskog fosfida u obliku tableta,
peleta, vrećica, ploča i traka. Pri njegovoj upotrebi nije potrebna potpuna hermetizacija prostorije
jer se ovi preparati stavljaju u žito. Tablete i vrećice se pomoću sondi stavljaju u gomile žita koje
su u podnim skladištima. Ploče i trake se stavlaju oko vreća brašna i bala duvana pa je u ovom
slučaju potrebna puna hermetizacija. Ovi preparati su svrstani u prvu grupu otrova. (Maceljski,
2002)

Slika broj 11: Dozator peleta pri radu u silosu

(http://www.agrosan.hr)
 Fizicke mjere za suzbijanje štetočina u skladištima
Kao fiziča mjera za suzbijanje štetočina u skladištima primjenjuje se visoka i niska
temperature. U mlinovima se visokom temperaturom tretira cijeli objekat. Temperatura od 49-
65°C se održava preko 10h pomoću kalorifera ili pomoću centralnog grijanja. Visoka

23
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

temperature ubija sve stadijume insekata. U skladištima žita veliku masu je teže zagrijati. Zato se
suše manje količine žita 30 min na temperature 55-60°C. Sušenje žita se vrši i kada nema
štetočina da bi mu se smanjila vlažnost. Niska temperature se primjenjuje u zimskim mjesecima
kada je spoljna temperature ispod 0. Otvaraju se svi otvori u skladištu da bi žito bilo izloženo
niskoj temperature. Ovaj način suzbijanja je moguć u manjim skladištima. (Vukasović, 1962)

4.4. SUZBIJANJE ŠTETOČINA SUVOG LJEKOVITOG BILJA I

LIŠĆA DUVANA

Za suzbijanje štetočina suvog ljekovitog bilja i lišća duvana primjenjuju se preventivcne

mjere koje se preporučuju i za suzbijanje štetočina žita i brašna. Tu spada i dezinsektizacija
praznih skladišta psrskanjem i zamagljivanjem.
U slučaju zaražavanja štetočine se mogu suzbiti samo fumigacijom. Direktno prskanje,
zaprašivanje ili zamagljivanje proizvoda napadnutih štetočinama se ne preporučuje, jer negativno
utiče na kvalitet cigareta i ljekovitog bilja, koje se koristi za čajeve.
Fumigacija duvana u balama pod atmosferskim pritiskom ne uništava potpuno štetočine jer
gas teško prodire u bale. Iz tog razloga češće se koristi fumigacija u vakumu. Za fumigaciju pod
atmosferskim pritiskom koriste se HCN, metil-bromid, mješavina akrilonitrila i
tetrahlorougljenika.
Fumigacija vakumom obavlja se istim gasovim, ali sa većom dozom.Za ljekovito bilje
koristi se čisti sumpor-ugljenik ili u kombinaciji sa tetrahlorougljenikom u uobičajenim dozama.
(Vukasović, 1962)

24
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

5. GLODARI, ŠTETOČINE PREHRAMBENIH PROIZVODA

Mali kućni ili domaći miš, sa pacovima, ubraja se u najveće i najopasnije štetočine u
skladištima.
Pored šteta koje prave hraneći se, veću štetu pričinjavaju neprestanim glođanjem,
nagrizanjem proizvoda na koje naiđu, koje ostave ili odvlače u svoja skrovišta ili magicine gdje
propadaju. Osim nanošenja šteta na ovaj način, takođe proizvode zagađuju izmetom i mokraćom
i osobenim mirisom. Takvi proizvodi više nijesu za ljudsku upotrebi ni za stočnu hranu.
Ova mnogobrojna grupa pravih miševa ima preko 71 rod I 626 vrsta. Među njima
ekonomski najznačajnije su kućni ili domaći miš (Mus musculus L.), crni pacov (Rattus rattus
L.) i naročito sivi pacov (Rattus norvegicus Berkenhaut). (Vukasović, 1962)

Mus Musculus L.-kućni ili domaći miš

(Rodentia, Muridae)

Kućni miš je stalni čovjekov pratilac osim krajnjih sjevernih zemalja, npr. Sibir.
Ima tijelo dužine 8-9 cm koje je obraslo gustom sivkastom dlakom, specifične nijanse,
takozvane mišije boje. Sa trbušne strane tijelo je nešto svjetlije. Takođe postoje potpuno crni
primjerci kao i potpuno bijeli miševi (albinos) . Oči su male, svijetle i crne, a njuška je izdužena i
šiljata. Rep je prekriven ljuspicama i rijetkim dlačicama, duži je od tijela i ima prstenaste nabore.
Živi pored čovjeka i domaćih životinja, na tavanima, ispod podova i u rupama zidova.

25
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Slika broj 12: Mus Musculus L.-kućni ili domaći miš

(https://images.app.goo.gl)
Ljeti odlazi u polja i nastanjuje napuštena legla drugih glodara, a može i da prezimi ispod
slame i plastova sijena. Uglavnom se hrani noću, i svaštojed je, a skrobne prerađevine najviše
voli. Veoma je plodan, koti se 4-6 puta godišnje, dajući 6-8 pa i više mladih. (Vukasović, 1962)
Za suzbijanje, potrebno je prvenstveno obratiti pažnju na preventivne mjere (održavanje
reda i čistoće u skladištima), mehaničke mjere (korišćenje sprava za hvatanje miševa) i hemijske
mjere. (Ivezić 2008)

Rattus rattus L.-crni (brodski ) pacov

(Rodentia, Muridae)

Crni pacov je donesen u Evropu u XVIII vijeku, iz Indije. Veoma je sličan velikom
kućnom mišu.

Slika broj 13: Rattus rattus l.-Crni (brodski ) pacov

(https://images.app.goo.gl)

Opšte odlike odraslih životinja su sledeće:

 glava i trup su dužine 15-21 cm,

 rep je duži od tijela bar 1, a obično 2 I više cm,
 njuška je izužena sa dugim čekinjastim dlakama,

26
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

 ušne školjke su boje mesa, tanke su,skoro gole uspravljene, a savijene prekrivaju
dužinom male oči, sa slabijim vidom,
 noge su kratke i jake, sa jakim kandžama, a prsti su potpuno razdvojeni.

Tijelo je obraslo dugom dlakom, koja na leđima ima nijanse od crne do mrke boje, a
stomak je uvijek svjetliji. Takođe postoje crne i svijetlosive jedinke, a ima ih i sa bijelim
šapama. Rep je tanak, go, pokriven rijetkim dlačicama sa 250-260 prstenastih zadebljanja. Rep
služi za održavanje ravnoteže pri prelazu preko konopaca, lanaca itd. (Vukasović, 1962)
Pravi legla u raznim šupljinama, naročito drvenim. Koti se se 3-6 godišnje, pri čemu
ženka okoti svaki put 5-10 mladunaca, koji već nakon 2-3 mjeseca postaju polno zreli. Odrasli
žive i više od četiri godine. Gotovo da nema vrste hrane koju ne konzumira. (Štrbac 2002)

Rattus norvegicus Berkenh- sivi pacov

(Rodentia, Muridae)

Sivi pacov je porijeklom iz Azije, snažniji je i veći od crnog. Odrasli pacovi je

prosječno dug oko 25cm i težak od ½ kg do 850gr. Ima izduženu glavu i zatupastu njušku. Male
i dlakave ušne školjke kada su oborene ne pokrivaju oči. Noge su mu snažne i duge i postoji
začetak kožice između prstiju. Rep je go, sa krljuštima i kraći je od tijela i posjeduje 210 kružića.
Opšta boja je sivkasta, leđa su mrko rđasta, a trbuh sivobjeličast. Postoje i mrko crne, crne i
potpuno bijele (labaratorijski pacov) jedinke.

Slika broj 14: Rattus norvegicus berkenh- sivi pacov

(https://en.m.wikipedia.org)

27
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Ženke su plodne, kote se od 3-8 puta godišnje, rađaju od 6-12, ponekad čak i 23
mladunca. Ženke se pare čim se okote, pa su uvijek skotne. Na razmnožavanje sivog pacova
utiče količina i kvalitet hrane, temperature i bolesti koje nastupaju kao epidemija. Životni vijek
im je oko 3 godine.
Sivi pacov je lukava, nepovjerljiva i veoma oprezna životinja. Divlji su i krvoločni, ali
isto tako veoma su pametni i lako se mogu dresirati. Po mirisu iz daleka osjete čovjeka i
izbjegavaju ga. Vole hladna, mračna i vlažna staništa. Kopaju zemlju i u njoj prave gnijezda.
Dnevno mogu da iskopaju hodnik dug 7 m. Voda im je od bitnog značaja za život.
Zbog sposobnosti prilagođavanja staništima, postoje razni tipovi prema načinu života.
Prema tome imamo kućnog pacova koji naseljava niske i vlažne djelove zgrada, a po potrebi
penje se i na tavan; pacova u kanalizaciji koji je čest u naseljenim mjestima; đubretarskog
pacova koji živi na smetilištima i obrazuje velike kolonije; farmerskog pacova koji živi na
poljoprivrednim imanjima.
Pacov je tipična omnivora. Preko dana je skriven, a u suton kreće u potragu za hranom.
Obično ima dva obroka: rano ujutro i uveče. Na mjestima kojima prolazi vide se tragvi šapica,
dlake i njegov karakterističan izmet. Veoma je proždrljiv i jede sve organske materije, smeće i
leševe. Izaziva pokolje u živinarnicima među zečevima, a u slanini debelih svinja nagriza rupe.
U svoje skrovište odnosi velike količine hrane koja truli i postaje žarište raznih insekata.
Karakteristično za njih je da jedinke koje su bolesne i koje se ne mogu braniti napadaju i pojedu.
(Vukasović, 1962)

5.2. SUZBIJANJE SKLADIŠNIH GLODARA-DERATIZACIJA

Deratizacija predstavlja suzbijanje, uništavanje ili regulisanje populacije štetnih glodara.

Potreba za suzbijanje štetnih glodara uslovljena je kako iz epizootiološko epidemioloških
razloga, tako i u cilju sprečavanja ekonomskih šteta koje glodari nanose materijalnim dobrima. U
svijetu postoji oko 3000 vrsta glodara.
Glodari su prenosioci velikog broja uzročnika bolesti kod ljudi i domaćih životinja.
Ovdje ćemo samo navesti neke od najpoznatijih bolesti ljudi i domaćih životinja koje prenose
glodari. To su tularemija, leptospiroza, bruceloza, botulizam, pseudotuberkuloza, tuberkuloza,
kuga, lepra, tifus, hemoragične groznice, besnilo, slinavka i šap, trihineloza i druge.
Za prikaz ekonomskih šteta koje izazivaju štetni glodari govori podatak Svjetske
zdravstvene organizacije da štete koje su glodari prouzrokovali 1995. godine iznose 75 milijardi
dolara. Sve ovo nam ukazuje na značaj suzbijanja glodara štetnih glodara odnosno važnost
pravilne deratizacije.

28
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Preventivne mjere: Preventivne mjere imaju za cilj da spriječe razmnožavanja štetnih

glodara u određenoj sredini. Poznato je da skaldišta izgrađena od mekih materijala (npr. drvene
konstrukcije) omogućavaju gniježđenje i razmnožavanje glodara. Sa druge strane, u skladištima
od tvrdih materijala uslovi za održavanje glodara su minimalni. U većim naseljima sa
razgranatom kanalizacijom, neophodno je odvode kanalizacionih cijevi osigurati zaštitnim
metalnim rešetkama, čime se onemogućava pristup pacova u objekte sa uskladištenim
prehrambenim proizvodima. Poznato je da pacovi ne mogu da opstanu u suvim mjestima, bez
vode, čak i uz prisustvo obilja hrane. Zbog toga je potrebno posebnu pažnju posvetiti pravilnom
održavanju svih vodovodnih instalacija. Održavanje reda i čistoće u skladišnom prostoru i
stajama za stoku i u njihovom neposrednom okruženju, jedna je od najefikasnijih preventivnih
mjera u sprečavanju naseljavanja i razmnožavanja miševa i pacova.
Mehaničke mjere: Mehanički način suzbijanja štetnih glodara je dosta primitivan, te se u
široj praksi ređe primjenjuje. Ovaj metod ne rješava radikalno problem štetnih glodara, već ga
samo ublažava i odgađa do primjene efikasnijih mjera. Za izvođenje mehaničkih mjera
primjenjuju se različite naprave, po principu zamki (mišolovke, pacolovke, klapne, lepljive mase
i dr.). U mehaničke metode spada i blokiranje prostorija, sprečavanje prodora glodara primjenom
različitih građevinskih mjera.

Slika broj 15: Mreža na otvoru skladišta

(https://www.deratizacija-beograd.com)

29
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

Biološke mjere: Ovaj način predviđa primjenu prirodnih neprijatelja, kao i

mikroorganizama.
  Hemijske mjere: Savremena deratizacija bazira se isključivo na primjeni hemijskih
sredstava. Od hemijskih mjera za suzbijanje glodara u primjeni su:
Brzi otrovi - rijetko se primjenjuju, s obzirom da postoji opasnost trovanja ljudi i domaćih
životinja.
Spori otrovi -najčešće su u primjeni otrovi druge genereacije (bromadiolon, brodifakum,
difenakum), zato što se efekat postiže posle jedne konzumacije mamka.
Repelenti -sredstva za odbijanje glodara.
Hemosterilanti -hemijska jedinjenja koja izazivaju trajni ili privremeni sterilitet glodara,
poremećaje reproduktivnog trakta, uginuće legla zbog poremećaja stvaranja mlijeka kod ženki
itd.
(https://www.ekozastita.com/deratizacija)

Slika broj 16: Postavljanje mamka u kutiju

(https://www.deratizacija-beograd.com)

30
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

6. ZAKLJUČAK

Štetočine u skladištima napadaju poljoprivredne proizvode, mijenjaju im kvantitativna i

kvalitativna svojstva i hranjivu vrijednost, a dodatno je zagađuju izmetom. Takva roba više nije
za upotrebu, tim prije jer se radi o proizvodima za ishranu ljudi i životinja.
Skladišni insekti se prema načinu života dijele na primarne i sekundarne, Primarne
štetočine su ekonomski značajnije jer napadaju i oštećuju cijela zrna, izjedaju ih i razvijaju se u
njihovoj unutrašnjosti. Sekundarne štetočine napadaju lomljena i oštećena zrna i razvijaju se
izvan zrna u međuzrnevljevom prostoru. Iz reda Lepidoptera značajne štetočine su Sitotroga
cereolella (žitni moljac), Tinea granella (ambarski moljac), Plodia interpunctella (bakrenasti
brašneni moljac), Ephestia kuhniella (brašneni moljac) i Ephestia elutella (duvanov moljac).
Da bi zaštitili uskladištene proizvode neophodno je blagovremeno otkriti štetočine ako je
došlo do njihove pojave i odabrati mjere suzbijanja. Najjeftinije i najefikasnije su preventivne
mjere. Ukoliko se one blagovremeno sprovode mogu smanjiti upotrebu pesticide. Da bi se
spriječila pojava zaraze ili njeno proširenje preventivno se koriste insekticidi za vlažnu
dezinsekciju, za tretiranje prostora i za tretiranje proizvoda i ambalaže. Prilikom upotrebe
insekticida treba voditi računa o dozi i načinu primjene i o karenci.
Metodom fumigacije uništavaju se samo one štetočine koje se već nalaze u skladištu, dok
naknadno djelovanje fumigacije nema. Da bi se fumigacija sprovela, potrebno je osigurati
hermetičko zatvaranje skladišta ili ojedinih prostorija gdje se zaražena roba donosi na
fumigaciju.
Glodari u skladištima hraneći se uništavaju i zagađuju uskladištene proizvode, pored toga
prenosioci su raznih bolesti, uništavaju ambalažu i konstrukcije skaldišta. Deratizaciju glodara
trebalo bi raditi dva puta godišnje i to u periodima kada su najaktivniji, u jesen i u proljeće. Za
mamke se koriste rodenticidi iz grupe antikoagulanata.

31
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

LITERATURA:

1. Kolektiv autora (1962): Štetočine u biljnoj proizvodnji. II Specijalni deo. Zavod

za izdavanje udžbenika Socijalističke Republike Srbije. Beograd
2. Korunić, Z. (1981): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda, Biologija,
ekologija i suzbijanje, NIŠRO Varaždin
3. Maceljski M. (2002): Poljoprivredna entomologija. Zrinjski. Čekovac
4. Simova-Tošić Duška, Spasić Radoslava (1995): Praktikum iz posebne
entomologije. Univerzitet u Beogradu. Poljoprivredni fakultet. Beograd.
5. Tanasijević, N., Simova-Tošić Duška (1987): Posebna entomologija. Naučna
knjiga. Beograd.
6. Ivezić, M., (2008): Entomologija: kukci i ostali štetnici u ratarstvu,
Poljoprivredni fakultet, Osijek.
7. Štrbac, P. (2002): Štetočine uskladištenih proizvoda i njihova kontrola,
Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.

Internet stranice:
 www.agricultforest/20120407-04 Dimitrije Batricevic.pdf
 https://www.researchgate.net/figure/Life-cycle-of-Lepidoptera-adult-1-eggs-2-
the-four-larvae-instars-caterpillar fiq3 318820320
 https://www.scribd.com/document/458611503/508537-vlatka-rozman-
prepoznavanje-5-5-1-pdf
 https://agroportal-ziz.ru/news/kartofelnaya-mol-vprodovolstvennyh-zapasah-
ekipazha
 https://alchetron.com/Nemapogon-granella
 https://www.tehnologijahrane.com/knjiga/zastita-uskladistenih-biljnih-proizvoda-
od-stetnih-organizama

32
 PREDSTAVNICI REDA LEPIDOPTERA I RODENTIA –ŠTETOČINE U SKLADIŠTIMA

 https://www.sandezekopro.rs/dezinsekcija/
 https://hr.bestinsectkiller.com/is-hot-fog-effective-against-cockroaches-845812
 https://coplagroup.com/wp-
content/uploads/2015/06/granos_almacenados_servicio.jpg
 http://www.agrosan.hr/fum2/fum2.html
 https://images.app.goo.gl/Gktxi38n7LSapbcS9
 https://images.app.goo.gl/xGHXaau6
 https://en.m.wikipedia.org/wiki/Rat
 https://www.deratizacija-beograd.com/postupak-deratizacija-miseva-pacova-i-
glodara-u-beogradu-i-okolini/
 https://www.deratizacija-beograd.com/deratizacija-miseva-i-pacova-na-tavanima-
kuca-i-zgradama/
 http://polj.uns.ac.rs/sites/default/files/udzbenici/Posebna%20entomologija
%201%20%283.%20maj%29%20za%20sajt%20sa%20koricama.pdf
 http://www.leptiri.co.rs/Dnevni/anatomija.htm
 https://www.ekozastita.com/deratizacija
 http://polj.uns.ac.rs/sites/default/files/udzbenici/Posebna%20entomologija
%201%20%283.%20maj%29%20za%20sajt%20sa%20koricama.pdf
 http://www.leptiri.co.rs/Dnevni/anatomija.htm

33