Sveuilite J. J.

Strossmayera
Poljoprivredni fakultet u Osijeku



Tamara Batrnek,198
Katarina ostarec, 208
Diplomski studij: Ekoloka poljoprivreda









Biopesticidi

Seminarski rad










Mentor: prof. dr. sc. Zlata Milakovi
Kolegij: Mikroorganizmi u ekolokoj proizvodnji







Osijek, 2014.
1

SADRAJ

1. Uvod ....................................................................................................................................... 2
2. Pregled literature .................................................................................................................... 3
3. Podjela biopesticida ................................................................................................................ 5
4. Preparati od mikroorganizama ............................................................................................... 6
4.1. Gljive u biolokoj kontroli ............................................................................................... 6
4.1.1. Gljive koje djeluju na inskete ................................................................................... 8
4.1.2. Mikrobioloki agensi kao faktori bioloke borbe protiv korova ............................... 9
4.2. Bakterije u biolokoj kontroli ........................................................................................ 11
4.3. Virusi u biolokoj kontroli ............................................................................................. 13
5. Prednosti i nedostaci biopesticida ........................................................................................ 14
6. Zakljuak .............................................................................................................................. 17
7. Literatura .............................................................................................................................. 18














2

1. Uvod

Biopesticidi predstavljaju formulirane proizvode na bazi mikroorganizama kao to su
bakterije, virusi, gljive, nematode ili prirodnih proizvoda kao to su biljni ekstrakti i
semikemikalije (npr. feromoni insekata). Udio biopesticida koji se primjenjuju u zatiti bilja
je vrlo mali od ukupne koliine pesticide koja se upotrebljava u te svrhe. Postoji vie razloga
za ovakvu situaciju kao to su; skup proizvodni proces, niska stabilnost biopesticida pri
skladitenju, osjetljivost na klimatske uvjete pri kojima se primjenjuju, takoer problemi
vezani za efikasnost i sl. tritu, mogunosti njihove primene, prikazano je trenutno stanje u
ovoj oblasti i date su perspektive daljeg razvoja (Gai i Tanovi, 2013.).
Biopesticidi djeluju na ciljane tetne organizme za razliku od konvencionalnih pesticida koji
su irokog spektra te mogu djelovati i na druge organizme kao to su insekti, ptice i sisavci.
Efikasnost veine sredstava ovisi o stadiju razvoja tetoine. Koritenje biopesticida je stoga
manje sigurno u odnosu na kemijska sredstva za zatitu bilja. Redovne kontrole polja su
neizbjene, kako bi se odredio optimalan trenutak za tretiranje. Stoga upotreba biopesticida u
sutini podrazumijeva dobro znanje o samim tetnim organizmima i njihovom ivotnom
ciklusu. Podjela biopesticida izvrena je prema vrsti organizama koje suzbijaju, i to na:
biokemijski pesticidi, aktivatori otpornosti biljaka i preparati na bazi mikroorganizama.
Bioloka kontrola podrazumijeva primjenu ivih korisnih organizama (parazita, predatora,
patogena, antagonista, kompetitora) i produkata njihovog metabolizma (toksina, spora) u
kontroli tetoinja odnosno u cilju smanjenja populacije tetnih organizama ispod ekonomskih
pragova tetnosti (Van Driesche i Bellows, 1996.). Od velikog je znaaja to da je bioloka
kontrola prihvaena i kao praktina, sigurna, visoko efikasna te ekoloki prihvatljiva metoda
suzbijanja primjenjiva u agroekolokim sustavima, bez tetnih posljedica na zdravlje
potroaa i proizvoaa (Paraikovi i sur., 2007.).
Meunarodna organizacija za bioloku kontrolu (International Organization for Biological
Control) - IOBC promovira razvoj bioloke kontrole i njenu primjenu u poljoprivrednoj
proizvodnji. IOBC koordinira aktivnosti bioloke kontrole u est svjetskih regija (Afrika,
Azija i Pacifik, istona Europa, zapadna Europa i Mediteran, Sjeverna Amerika i centralna
juna Amerika te Karibi), kao i njenim radnim grupama.

3

2. Pregled literature

Usprkos velikom poveanju koritenja Bt usjeva u posljednjih nekoliko godina, ova
tehnologija je najprikladnija za velike koliine usjeva, poput kukuruza, pamuka i rie. Za
manje povrine usjeva, trite Bt foliarnih sprejeva je i dalje isplativo osobito kao dio
integrirane strategije zatite bilja. Iako je u ovom trenutku na tritu za asporogene varijante
ne postoji, stroih propisa o zatiti okolia i sigurnosti mogu biti atraktivna alternativa.
Konano, postoji i budunost Bt osim kao biopesticida. Spore srodnih Bacillus sp. se koriste
kao probiotik (Hong et al. 2005) te se razvijaju kao cjepivo (Duc i sur. 2003.), i iako nema Bt
oitu prednost u odnosu na ove vrste sustava nedavno je opisano za ekspresiju proteina u Bt
spore (Du et al. 2005).
Pripravci koji sadre gljivicu Verticillium lecanii koriste se za suzbijanje lisnih i titastih ui
te titastog moljca u zatienom prostoru, dok se pripravci na osnovi gljivice Beauveria
bassiana koriste u suzbijanju krumpirove zlatice, kukuruznog moljca, cvjetnog titastog
moljca (Igrc-Bari i Maceljski, 2001.).
Prema istraivanju Frantzen i Mller-Schrer (1998.) biljni patogeni mogu se iskoristiti u
integriranom suzbijanju korova. Glavni cilj je poveati irenje patogena i negativan utjecaj na
korove, a s druge strane minimizirati pojavu rezistentnosti korova. Ovakav sustav primjenu
patogena kombinira s primjenom niskih doza kemijskih herbicida, nekrotrofinih patogena i
primjenu biokemikalija koje utjeu na obrambene mehanizme korova.
Iako toksin, samo kristal moe ubiti kukca, komercijalni preparati Bt sastojati od formulirane
mjeavine spora i kristala. Ovu smjesu lake je proizvesti od proienih kristala, ali i spora
moe poboljati djelovanje kristala. Potencijalni uinak spora na kristalnu toksinosti je
poznat ve dugi niz godina (Burges et al. 1976), iako mehanizam uinaka i dalje ostaje
nejasan. Nickerson (1996.) je utvrdio da spore Bt esto sadre molekule otrova koji su
ugraeni u sporama. Ne samo da otrov ima izravan uinak na kukca, pokazalo se da se
olakava i klijanje spora u crijevima kukaca. Sinergijski uinak izmeu spora i kristala ne
pojavljuju se kao univerzalni fenomen sa stupanjem sinergizma, ve ovisno o vrsti kukaca,
spora, tipa toksina, koncentraciji spora i toksina i prisutnosti ili odsutnosti odreenog
sastojaka u formulaciji (Liu et al. 1998.).
4

Prema istraivanju EPA Scientific American (2013.) gljivice su se naroito dobro pokazale
kao unajmljene ubojice. Ako se primjene u pravo vrijeme i na pravi nain, spore gljiva mogu
ubiti velik broj tetoina. Primjer za to je primjena GreenMuscle na 10.000 hektara pod
skakavcima u Tanzaniji. Procjenjeno je da je 80% insekata uginulo u periodu od jednog do tri
tjedna. Druge ivotinje nisu imale problema s biopesticidom. Takoer, gljivica je nastavila
inficirati nove skakavce sve dok cijela populacija nije nestala (za razliku od ponovljene
primjene koja je obavezna kod kemijskih pesticida).
Brki i sur. (2001.) navode da gljivice Alternaria alternata i Trematophoma lignicola imaju
potencijal da se koriste kao bioherbicidi pri suzbijanju korovnih vrsta iz roda Amaranthus
spp., posebice u razliitim sustavima proizvodnje u kojima se koriste pokrovni usjevi ili ivi
mal s djetelinom (Trifolium subteraneum).
Brojni znanstvenici istraivali su utjecaj eterinih ulja i njihovih spojeva na porast micelija
razliitih gljiva i plijesni koje mogu uzrokovati kvarenje proizvoda i razna oboljenja kod ljudi;
Pitno et al. (2009.) ispitivali su antifungalno djelovanje ulja klinievca (Eugenia
caryophyllus) na vrste roda Aspergillus i Candida; Silva et al. (2008.) utvrdili su snano
antifungalno djelovanje ulja limunske trave (Cymbopogon citratus) i njegove glavne
komponente citrala na vrste roda Candida. Amvam Zollo et al. (1998.) ispitivali su utjecaj
ulja timijana na rast micelija Aspergillus flavus.









5

3. Podjela biopesticida
Zatita koja se koristi u ekolokoj poljoprivredi pokraj otpornih i manje osjetljivih genotipova
biljaka postoje znaajne mogunosti koritenja biopesticida u irem smislu kao to su:
botaniki insekticidi, mikrobioloki insekticidi, biofungicidi i bioherbicidi. Biopesticidi u
irem smislu predstavljaju: mikrobioloke insekticide i fungicide (gljive. bakterije, virusi);
entomofagne nematode (nematode koje parazitiraju tetne insekte); pesticide derivate biljaka
(botaniki pesticidi); feromoni (egzohormoni - insekata; seksualni atraktanti); predatori i
parazitoidi (insekti koji se hrane tetnim insektima).
Postoje tri tipa biopesticida: a) biokemijski pesticidi,
b) aktivatori otpornosti biljaka,
c) preparati na bazi mikroorganizama

a) Biokemijski pesticidi su supatance prirodnog porijekla koje suzbijaju tetne organizme
netoksinim mehanizmima. Oni posjeduju prirodne komponente iz biljaka, ivotinja,
minerala, insekata i sl.

b) Aktivatori otpornosti biljaka su pesticidne supstance koje biljke proizvode iz genetikog
materijala koji je uneen u biljku. Oni djeluju kroz induciranje sistemine, steene otpornosti,
aktiviranjem obrambenih mehanizama same biljke.

c) Mikrobioloki preparati sadre odabrane rodove odreenih vrsta ili mjeavina razliitih
gljiva, bakterija, virusa ili protazoa. Ovi organizmi mogu izluivanjem odreenih supstanca
utjecati na porast biljaka i njihovo zdravlje ili predstavljati konkurenciju tetnim gljivama.
Postoji znaajan interes za eksploataciju prirodnih organizama, kao to su bakterije, virusi i
gljive za kontrolu tetoina, korova i bolesti. Mikrobioloki agensi koji su uzronici bolesti
tetoina, koriste se kao antagonisti za suzbijanje drugih mikroorganizama.



6

4. Preparati od mikroorganizama

4.1. Gljive u biolokoj kontroli

Gljive su vrlo raznolika grupa organizama i mogu se nai u gotovo svim uvjetima na zemlji.
Veina ima sloen ivotni ciklus, a neke su paraziti razliitih eukariota, ukljuujui biljke i
insekte. Neke vrste su se pokazale kao veoma efikasni mikrobioloki biopesticidi. Meutim,
oni su ivi organizmi i zahtjevaju specifine uvjete sredine za razmnoavanje. Zbog vrlo
razliite prirode biopesticidi na bazi gljiva imaju razliite mehanizme djelovanja. Najei
mehanizmi uinka su kompeticija, mikoparazitizam i proizvodnja metabolita. Neke gljive
mogu sadravati sva tri mehanizma. Gljive se koriste kao entomopatogene i nematopatogene
za suzbijanje tetnih insekata i nematoda te kao antagonisti za suzbijanje drugih gljiva
uzronika oboljenja biljaka.
Gljive koje su najvie upotrebljavane u komercijalnom procesu proizvodnje biopesticida
su Beauveria bassiana i Trichoderma spp. Preparati na bazi ovih gljiva se esto koriste, u
rasadnicima, proizvodnji ukrasnog bilja, povrtlarstvu, ratarstvu i umarstvu za suzbijanje
velikog broja tetnih organizama.
Trichoderma spp. je jedna od najeih gljiva u prirodi. Mnoge korisne vrste ovog roda imaju
sposobnost da brzo bez povrede koloniziraju korijen biljaka. Ovo je bliska veza s biljkom koja
omoguuje ovoj gljivi da bude odlino bio-kontrolno sredstvo. Ovi mikrobioloki
biofungicidi su u kompeticiji sa patogenim gljivama za hranu, prostor i stimuliraju proces
obrane biljake i utjeu na rast korijena. Pod odreenim uvjetima sredine Trichoderma vrste
mogu biti paraziti biljnih patogena. Trichoderma harzianum (slika 1.) se nalazi u
biofungicidu Trihodex za suzbijanje sive trulei. Postoje biofungicidi na osnovi
gljiva Trichoderma viride, T. polysporum i T. asperellum.

7

Slika 1. Trichoderma harzianum (http://www.biocontrol.entomology.cornell. jpg)
Vrsta Pytium oligandrum je antagonist patogenim vrstama roda Pyitium, ali i vrstama
roda Phytophtora, Rhizoctonia, Verticillium, Sclerotinia. Nalazi se u preparatu Polyversum.
Za suzbijanje gljiva roda Sclerotinia, znaajnih pri uzgoju salate i drugog povra poznat je
biofungicid Contans WG, na bazi gljive Coniothyrium minitans. Efikasna u suzbijanju
pepelnice je gljiva Ampelomyces quisqualis i preparat na bazi nje AQ10.

Tablica 1. Gljive koje se koriste za bioloku kontrolu bolesti - komercijalizirane i u postupku
komercijalizacije (Burges, 1998., Copping i Butt, 2000.)


MIKOPARAZITI
Preparat Gljiva Suzbijanje Proizvoa

AQ 10 Biofungicide
Ampelomyces
quisqualis

prana plijesan

SAD
Polygandron
polyversum
Pythium oligandrum Pythium ultimum
Institut za zatitu bilja,
Slovaka
Cotans WG
Coniothyrium minitans Sclerotinia spp.
Njemaka
Biofox C
Fusarium oxysporium
Fusarium oxysporium
F. moniliforme
Italija
Trichoderma 2000
Trichoderma harzianum
Rhizoctonia solani
Sclerocium rolfisii
Pythium spp.
Izrael
Trihcodex
Trichoderma harzianum
Gljivine bolesti,
npr. Botrytis cinerea
Izrael i neke europske
kompanije
Binab T
Trichoderma
harzianum,
T. polysporum
Gljive izazivai
uvenua i trulei
vedska


U Hrvatskoj je registriran samo jedan biofungicid i to na bazi Trichoderma harzianum koji je
sadran u pripravku Trichodex WP. On djeluje preventivno na gljivicu Botrytis cinerea na
raznim kulturama. Registriran je za suzbijanje Botrytis cinerea na vinovoj lozi i jagodama.
8

Karenca je 14 dana na vinovoj lozi, 4 dana na jagodama. Ne ubraja se u otrove. (Maceljski,
2005., Lui, 2009) .
4.1.1. Gljive koje djeluju na inskete
Postoji nekoliko stotina gljiva koje deluju na insekte, ali samo nekoliko njih se koristi za
komercijalnu upotrebu. Ovi preparati su veoma zahtjevni i potrebni su im posebni uvjeti za
delovanje.
Beauveria bassiana je gljiva koja deluje kao parazit mnogih insektnih vrsta. B. bassiana ima
irok krug domaina, a pojedine vrste mogu biti specifine za pojedine insektne vrste. Spore
gljive B. bassiana prijanjaju direktno na kutikulu domaina gdje klijaju i proizvode enzime
koji razlau kutikulu, prodiru u tijelo insekta hranei se unutranjim tkivima i oslobaajui
toksine. Kada insekt ugine on mijenja boju u ruiastu i njegova unutranjost je potpuno
ispunjena micelijem gljive. B. bassiana je efikasna u suzbijanju ui, tripsa, protiv bijele
leptiraste ui, krumpirove zlatice i dr.

Slika 2. Parazitizam Beauveria bassiana na krumpirovoj zlatici
(http://www.lagrotecnico.it/immagini/Beauveriabassiana.jpg)

Verticillium lecanii se nalazi u nekim preparatima za suzbijanje biljnih ui i bijele leptiraste
ui u zatienom prostoru. Gljiva Paecilomyces lilacinus je efikasna za suzbijanje nekih
tetnih nematoda i nalazi se u preparatu BioActVG.
U 2. tablici su prikazani i drugi preparati na bazi gljiva za bioloku kotrolu insekata i
nematoda.

9





Tablica 2. Gljive koje se koriste za bioloku kontrolu insekata i nematoda (Burges, 1998.,
Copping i Butt, 2000.)



ENTOMOGENE
GLJIVE

Preparat Gljiva Suzbijanje Proizvoa
Ostrinil
Beauveria bassiana
moljac kukuruza
(Ostrinia nubilalis)
Francuska
Biogreen
Metarhizium anisopliae
larve insekata na
panjacima
Australija
Melocont
B. brongniartii hrut (Melolontha)
Austrija
Vertalec
Verticillium lecanii
ui Holandija
NEMATOFAGNE GLJIVE
DiTera
Myrothecium
verrucaria
Parazitne nematode
bilja
USA, Japan
Proizvod u razvoju
Verticillum
chlamydosporium
Parazitne nematode
bilja
Belgija


4.1.2. Mikrobioloki agensi kao faktori bioloke borbe protiv korova
Biljni patogeni, odnosno mikroorganizmi mogu znatno regulirati broj korova na odreenom
stanitu. Primjena patogena se vri na dva naina: klasinim nainom inokulacije (infekcije)
korova te daljnim samostalnim irenjem i mikroherbicidnim tretiranjem uzgajanih biljaka
patogenom korova.
Tako npr. gljivica Coletotrichum utilix inficira i suzbija Xanthium spinosum. Corilicum spp.
i Mycosphaerella spp. mogu inficirati Pteridium aquilinum. Amaranthus retroflexus je
10

osjetljiv na gljivu Rhizotonia solani itd. U svrhu suzbijanja viline kosice (Cuscuta spp.)
prouava se mogunost primjene gljivice Alternaria cuscutoides kao i drugih vrsta gljiva.
Na osnovi gljive Alternaria destruens razvijena su dva bioherbicida (Smolder G i Smolder
WP) koji su registrirani u SAD-u za suzbijanje viline kosice (Cuscuta sp.) (Slika 3.).


Slika 3. Utjecaj Alternaria destruens na vilinu kosicu
(Izvor: Charudattan, 2005.)


Tablica 3. Agensi gljiva koji su ve razvijeni ili komercijalno dostupni za bioloku kontrolu
korova (Copping i Butt, 2000.)

Mikroorganizam Komercijalni naziv
Zemlja u kojoj je
registriran
Vrsta korova koji se
suzbija
Alternaria sassiae
Casst SAD
Cassia obtusifolia i
Cassia occidentalis u
soji i kikirikiju
Alternaria zinniae
- Italija
Xanthium occidentale
Colletotrichum
coccodes
Velgo SAD, Kanada
Abutilon theophrasti u
kukuruzu i soji
Colletotrichum
gloeosporioides f. sp.
cuscutae
Luboa 2 Kina
Cuscuta chinensis,
Cuscuta australisu soji
Phytophtora palmivora
Devine SAD
Morrenia odorata

11

Od istraivanja do komercijalizacije procesa uvoenja biolokih agenasa (BCA) postoje
brojni koraci i to: 1. izolacija BCA iz ivotne sredine, 2. izrada studija u cilju generiranja
znanja iz vie oblasti (ekologija, fiziologija i taksonomija potencijalnih gljiva BCA), 3.
izvoenje laboratorijskih/poljskih testova koji omoguavaju identifikaciju eventualnih
antagonista, virulentnosti i ekoloki pogodnih sojeva, 4. doze i smrtnost, 5. suzbijanje,
vrijeme suzbijanja, 6. studija ekonomske opravdanosti i masovne proizvodnje stabilnog
inokuluma, 7. razvoj strategije aplikacije koja veoma utie na efikasnost BCA; procjena rizika
kao osnova za proces registracije koja mora dokazati da je upotreba BCA bezopasna za ljude i
ostale neciljane organizme, 8. procesi obuke u kojima se BCA integrira u jedinstven program
zatite kojim se lako upravlja.
Neke od potencijalnih prednosti i mana za razvoj biolokih agenasa BCA u odnosu na
kemijska sredstva u kontroli bolesti bilja su sljedee: vrlo prihvatljivi za ivotnu sredinu,
neperzistentnost, manja sklonost rezistentnosti. Meutim nii nivo kontrole, nemogunost
dugorone kontrole, mogunosti mutacija, varijabilnosti, nemogunost primjene na velikim
povrinama su neke od mana bioloke kontrole.
Kako bi se zadovoljili zahtjevi trita u pogledu rastue organske proizvodnje, neophodno je
donijeti hitne strategije za bioloku kontrolu. Razvoj bioloke kontrole kao i odrive
poljoprivrede ovisi o znanju i svijesti, potrebi ouvanja prirodnih resursa i ivotne sredine, ali
i o ekonomskim initeljima, tritu kao i potencijalnim sredstvima za razvoj odrive
poljoprivrede i zatite ivotne sredine.

4.2. Bakterije u biolokoj kontroli
Biopesticidi na bazi bakterija se koriste za kontrolu biljnih bolesti, nematode, insekata i
korova. Bakterije su prisutne u svim zemljitima i najbrojniji su mikroorganizmi u uzorcima
tla. Mnoge bakterije koje formiraju spore, ali i one koje ih ne formiraju su poznate kao
efikasne u kontroli irokog spektra tetnih organizama.
Najpoznatiji i najvie koriteni od svih biopesticida su insekticidi na bazi Bacillus
thuringiensis, poznati kaoBt. Tijekom procesa formiranja spora Bt proizvodi i insekticidne
proteine (poznate kao delta-endotoksini) koji ubijaju gusjenice tetnih insekata, larve muha i
komaraca ili druge insekte (ovisno o podvrsti ili soju Bt).
12


Druge bakterije se takoer koriste u kontroli biljnih patogena. Odreene vrste i sojevi
bakterija Bacillus subtilis, Bacillus pumilus, Pseudomonas spp, Streptomyces spp. poveavaju
prinos i doprinose prevenciji razvoja biljnih bolesti djelujui koloniziranjem korijena biljaka
prije pojave patogenih gljiva, oslobaajui ih prostora, a takoer i osnovu za ishranu
proizvodei anti-fungalna sredstva i pozitivno utjeu na rast samih biljaka i njihovog korijena.
Bakterije su najvie primenjivani mikroorganizmi za pripremu biolokih pesticida u odnosu
na koliinu primjenjenih preparata. Pri tome se misli na preparate proizvedene na bazi
bakterije Bacillus thuriganensis koja je ve vie od etrdeset godina u upotrebi i ima
specifino svojstvo na veliki broj insekata i uglavnom ne djeluje na korisne organizme.
Unijeta u tijelo insekta putem hrane, bakterija proizvodi toksine kristale koji razaraju njihov
crijevni sustav. Zbog eluanog djelovanja preparati na bazi ove bakterije nisu opasni za
korisne insekte. Opasni su za tetne insekte koji se hrane grickanjem lista, prvenstveno
gusjenice raznih leptira i tvrdokrilaca kao to je krumpirova zlatica. tetoine prestaju s
ishranom jedan do dva dana nakon unoenja preparata, a uginu nakon 3-5 dana. Stoga,
smrtnost nije mjerilo uspjeha djelovanja preparata, nego prestanak ishrane i nanoenje teta.
Zbog foto labilnosti nema dugo rezidualno delovanje, 7-8 dana pa je potrebno ponovno
tretiranje usjeva. Postoje podvrste ove bakterije efikasne prema odreenim tetoinama.

Tablica 4. Dozvoljeni sojevi Bacillus thuringiensis u organskoj poljoprivredi

Bt soj Komercijalni naziv Oblast primjene
var. aizawai
Turex (Novartis)
Kupusna sovica, kupusov
moljac, kupusari, sovica
var. israeliensis
Sketal (Plss-Staufer)
Solbac (Andermatt)
Galica
var. kurstaki
Dipel (Siegfried)
Delfin (Novartis, Andermatt)
Baktur (CTA)
Kupusari, kupusna sovica, lukov
moljac
var. tenebrionis
Novodor (Andermatt)
Ecotec top
Krumpirova zlatica na krumpiru
i patlidanu



13

Razliiti sojevi bakterije Bacillus suptilis koriste se za suzbijanje nekih patogenih gljiva u
zemljitu. Nakon primjene, tretiranjem sjemena ili zaljevanjem biljaka formiraju zatitnu
barijeru u rizosferi biljaka. U Nemakoj je poznat Phytovit WG. U SAD-u je registrirano
nekoliko preparata na bazi ove i drugih vrsta roda Bacillus za suzbijanje nekih drugih
patogena, uzronika pepelnice, hre, sive trulei, pjegavosti lista uzrokovane gljivama i
bakterijama.

Slika 4. Bt insekticid
(http://www.oroespaisverds.com)


4.3. Virusi u biolokoj kontroli
Mikrobioloki pesticidi poznati kao baculoviruses su grupa virusa koji se javljaju u prirodi i
poznato je da mogu zaraziti samo insekte i neke artropode. Neki od njih su toliko specifini u
svom djelovanju da mogu zaraziti i unititi larve samo jedne ili nekoliko vrsta Lepidoptera.
Ovo ih ini dobrim kandidatima u procesu suzbijanja tetnih organizima, jer imaju minimalne
sporedne efekte.
Virusi su entomopatogeni i koriste se za suzbijanje tetnih insekata. Poznati su virus poliedrije
i virus granuloze. Primjenjuju se za suzbijanje sovica i drugih gusjenica. Nedostaci preparata
koji sadre viruse su sporo djelovanje, uzak spektar djelovanja, velika ovisnost o klimatskim
faktorima, fotolabilnost, pa tako i kratkotrajno djelovanje. Za postizanje zadovoljavajueg
efekta potrebna je viekratna primjena uz kombiniranje s drugim mjerama.

14

Tablica 5. Preparati na bazi virusa u suzbijanju tetnih organizama

Primjena Bolest Vrsta virusa Preparat
nasad jabuka, kruaka,
oraha i ljiva
jabuni savija
(Cydia pomonella)
Codling moth GV Cyd-X
kupus,
rajica,
pamuk
kupusna sovica
pamukova sovica
(Helicoverpa
armigera)
kupusni moljac
Cabbage army worm
NPV
Mamestrin
pamuk, kukuruz,
rajica
Spodoptera littoralis
Spodoptera littoralis
NPV
Spodopterin
pamuk i povre
Heliothis virescens
Helicoverpa zea,
Helicoverpa zea NPV
Gemstar LC, Biotrol,
Elcar
lucerna i drugi usjevi
Autographa californica
Autographa
californicaNPV
Gusano Biological
Pesticide

Patogeni virusi insekata variraju u nainu kako napadaju i ubijaju domaina. Veina virusa
mora inficirati domaina iako neki virusi mogu biti preneseni s roditelja insekata na slijedeu
generaciju preko jaja. Simptomi se obino pojavljuju nekoliko dana nakon unoenja virusa.
Inficirani insekt prestaje sa hranjenjem i kutikula poinje gubiti boju. Inficirani insekt umire
jedan do dva dana nakon pojavljivanja simptoma.

Vana grupa virusa koji napadaju insekte su nuclear polyhedrosis virus (NPV), cytoplasmic
polyhedrosis virus (CPV) i granulosis virus (GV).

5. Prednosti i nedostaci biopesticida
Primjena biopesticida trai puno vie znanja i iskustva poljoprivrednika te treba imati na umu
da su biopesticidi manje efikasni od kemijskih pesticida.
Prednosti biolokih pesticida:
15

pri koritenju biolokih mjera koristimo izravno ili neizravno razliite organizme i
njihove proizvode za suzbijanje tetnih organizama
upotreba biolokih tvari u programima integralne zatite bilja osigurava razvoj odrive
poljoprivredne proizvodnje (Grahovac i sur., 2009.)
primjena biolokih pesticida dugorono donosi niz ekolokih prednosti
upotreba biolokih pesticida smanjuje potronju kemijskih sredstava
manje su fitotoksini
radna karenca i karenca imaju krae vremensko trajanje
sigurniji su za rukovanje i upotrebu od kemijskih sredstava
smanjuju rizik od pojave rezistentnosti patogena u odnosu na kemijska sredstva
(Filajdi i sur., 2003.)
moemo ih primijeniti u raznim tipovima biljne proizvodnje (ekoloka, integrirana
proizvodnja)


Nedostaci biolokih pesticida:
njihovo djelovanje je preventivno, nikad eradikativno (ne zaustavljaju napredovanje
postojee infekcije)
bioloki pesticidi se krae uvaju i tee uskladitavaju
skuplji su
proizvodnju biopesticida prate brojne tehnike i tehnoloke potekoe
imaju ui spektar djelovanja
primjena biopesticida trai puno vie znanja i iskustva poljoprivrednika
imaju slabiji uinak i djelovanje od kemijskih sredstava
16

zahtijevaju sniavanje pragova tetnosti (Klokoar-mit i sur., 2006.)
primjena preparata na bazi B. thuringiensis, Verticillium lecanii, T. harzianum, T.
polysporum, Paecilomyces fumosoroseus kao posljedicu ima pojavu astme i alergija
kod rukovaoca (Larsen i Baelum, 2002.) .
ne mogu se mijeati s kemijskim fungicidima ili baktericidima



















17

6. Zakljuak
Svjesni smo injenice da kemijska sredstva zagauju okoli, te imaju vrlo tetan utjecaj kako
na ovjeka tako i na cjelokupan biljni i ivotinjski svijet. Svi ti razlozi nas usmjeravaju prema
razvoju novih, bezopasnih strategija u zatiti bilja, odnosno koritenju biopesticida.
Biopesticidi su alternativa kemijskim sintetikim spojevima i podrazumijevaju primjenu
korisnih mikroorganizama ili produkata njihovog metabolizma u zatiti bilja od tetoinja.
Bioloka kontrola je redukcija inokuluma ili bolesti, odnosno aktivnosti patogena izvrena od
jednog ili vie organizama, izuzev ovjeka (Baker i Cook,1974).
Korisni organizmi u zatiti bilja mogu se smatrati kao resursi za suvremene biotehnike i
biotehnoloke metode ili kao direktni initelji bioloke borbe protiv tetnih organizama. S
obzirom da ivimo u vremenu intenzivnog traganja za alternativama kemijskog suzbijanja,
korisni organizmi u zatiti bilja dobijaju sve vei znaaj.
Iako bioloki preparati nisu kompletna zamjena za kemijske pesticide, ali zasigurno
predstavljaju znaajnu dopunu i unaprjeenje cjelokupne zatite bilja. Nema sumnje da e u
bliskoj budunosti u zatiti bilja od bolesti i tetnika i oni nai svoje zaslueno mjesto.










18

7. Literatura:
1. Brki, H.-M., Lawrie, J., Greaves, M.P., Down, V.M., Jttersonke, B., Cagn, L.,
Vrblov, M., Ghorbani, R., Hassan, E.A., Schroeder, D. (2001.): Biocontrol of Amaranthus
spp. in Europe: state of the art. Biocontrol, 46: 197-210.

2. Chandramohan, S., Charudattan, R. (2001.): Control of Seven Grasses with Mixture of
Three Fungal Pathogens with Restricted Host Ranges. Biological Control, 22: 246-255.

3. Copping, L. G., Menn, J. J. (2000): Biopesticides: a review of their action, applications and
efficacy. Pest Manag Sci, 56, 651-676.

4. Crickmore, N. (2006.): Beyond the spore past and future developments of Bacillus
thuringiensis as a biopesticide.

5. orevi, S (2008.): Primena mikroorganizama u organskoj proizvodnji. U: Organska
poljoprivreda ( Lazi, B., Babovi, J., urednici), Institut za ratarstvo i povrtlarstvo, Novi Sad,
str. 534-539.
6. Igrc-Bari, J., Maceljski, M. (2001.): Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika. Zrinski
d.d., akovec
7. Filajdi, N., Vuka, P., Ivanovi, M., Rekanovi, E. (2003.): Bioloke mjere zatite bilja:
problemi i perspektive. Pesticidi (18): 69-75.
8. Paraikovi, N., Vinkovi T., Iljki D. (2007.): Hydroponic Cultivation and Biological
Protection of Pepper (Capsicum annum L.). Acta Agriculturae Serbica, 12(23): 19-24.

9. Petanovi, R., Klokoar-mit, Z., Spasi, R. (2000.): Bioloka borba protiv korova, I
strategije, agensi i regulativa. Acta herbologica, 9(1): 5-19.