SVEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Specijalistički diplomski stručni studij Ekološka poljoprivreda i ruralni razvoj

Mentor: prof. Dr. sc . Slavica Antunović, prof. v. Student: Zvonimir Miškić

Kolegij: Ekološki prihvatljiva zaštita bilja Matični broj:0165014710

Slavonski Brod, prosinac 2020.

 Uvod
 Kroz povijest se pokazalo da se kukci mogu zaraziti s različitim
entomopatogenim mikroorganizmima koji uzrokuju njihovu visoku stopu
mortaliteta.
 U nekim slučajevima patogeni su izazivali prirodne epidemije među
populacijom određenih kukaca koja je prouzrokovala
značajno smanjenje njihove populacije.
 Ova činjenica je nadahnula Agostina Bassija (1773 – 1856)
da predloži korištenje entomo-patogenih m.o. za suzbijanje
štetnika u poljoprivredi.
Agostino Bassi

 Prva uspješna aplikacija većih razmjera izvršena je 1879 u tadašnjoj ruskoj

Ukrajini gdje je izvršena aplikacija konidiospora gljive Meta-rhizium anis-opliae
za suzbijanje repine pipe Bothynoderes punctiventris, potrebne količine čiste
konidiospore su za tu svrhu proizvedeni u laboratoriju.
 Uvod
 U posljednjih 50 godina na polju mikrobiološkog suzbijanja štetnika i
biljnih bolesti vidi se nevjerojatan razvoj koji je povezan s izrazito dobrim
rezultatima u optimiziranim laboratorijskim uvjetima a koji su nažalost
praćeni s lošim rezultatima kod terenske primjene.

 Potrebno je razumjeti važne koncepte koji su nužni da se proizvedu

pouzdani, učinkoviti i sigurni entomopatogeni u mikrobiološkoj kontroli
štetnika.

 Discipline poput patologije, genetike, fiziologije, masovne proizvodnje,

oblikovanje i primjene različitih strategija bitne su sastavnice potrebnog
napretka kako bi se omogućio da se entomopatogeni m.o. registriraju i
komercijaliziraju te u skladu s tim budu učinkoviti i sigurni.
Učinkovitost entomopatogenih virusa
 Entomopatogeni virusi su obligatni unutarstanični paraziti koji imaju ili DNA
ili RNA ugrađen u proteinski omotač poznat kao kapsid te čine virione ili
nukleokapside.
 Kad nukleokapsid bude ugrađen u proteinsku matricu, tada ga se svrstava u
grupu nazvanu okludirani virusi (NPV, CPV i GV)
 NPV – virusi poliedrije, CPV - virusi citoplazmatske poliedrije, GV- virusi granuloze
 Nukleokapsidi koji nisu ugrađeni u proteinske matrice nazvaju su slobodnim
virusima (FV)
 Okludirani virusi iz obitelji Baculo-viridae, Reo-viridae i Entomo-pox-viridae
mogu izdržati abiotičke čimbenike okoliša
 dok pripadnici virusa Rhabdo-viridae ne, te ako su izloženi abiotičkim
utjecajima okoliša ugibaju u roku tjedan dana.
Učinkovitost entomopatogenih virusa
 Ta činjenica je važna i direktno povezana sa učinkovitosti virusa u obliku
mikrobioloških sredstava u suzbijanju štetnika, jer primjena ovisi o njihovoj
postojanosti i širenju u okolišu.
 Sada možemo navesti par primjera učinkovitosti virusa:
 Jedan od primjera uspješne primjene je suzbijanje štetinka Palminog nosoroga
Ori-ctes rhinoceros pomoću virusa Rhabdo-virus ory-ctes vertikalnim
transimisijom
 Odrasle inficirane jedinke Ory-ctes rhinoceros izbacuju izmet koji sadrži virus,
i to na mjestima u krošnji kokosovih palmi gdje se hrane i polažu jaja pri čemu
dolazi do zaraze sljedeće generacije ličinki.
 Životni vijek zaraženih odraslih jedinki doseže do 30 dana, te one šire bolest
drugim bliskim jedinkama agro-eko-sustava.
Učinkovitost entomopatogenih virusa
Također imamo primjer je uspješng suzbijanja mnogih ličinki štetočinja iz
roda Lepidoptera (leptira) s okludiranim virusima obitelji Baculo-viridae,
što je povezano sa induciranim horizontalnim širenjem bolest tehnikama
aplikacije iz zrakoplova.
Npr. Osa biljarica, Diprion (Gilpinia) hercyniae
(iz reda Hymenoptera – opnokrilci) prenešena je u
SAD-u i Kanadi iz Europe te je tamo postala
dominantan šumski štetnik. Upotreba standardnih
insekticida kod suzbijanja ovog štetnika nije bila
uspješna.
Aplikacija virusom Bore-lina-virus diprion je bila
jedina učinkovita mjerenje za suzbijanje
populacije ovog nametnika, aplikacija je izvršena
zračnom primjenom suspenzije NPV-virusa Diprion (Gilpinia) hercyniae
poliedrije koja je provedena nad velikim https://www.alamy.com/stock-photo/diprion.html (17.12.20.)

područjima zaraženih šuma.

Sigurnost virusa
 Većina virusa koji su proučavani i koji se koriste u suzbijanju štetočinja su
NPV-virusi poliedrije ili GV-virusi granuloze iz porodice Baculo-viridae, a
specifični su za člankonožce. Njihova sigurnost testirana je na više od 24 vrste
kralježnjaka, uključujući različite vrste sisavaca, ptica i riba. Nijedan od ovih
virusa nije uspio prijeći i izazvati infekciju kod testiranih životinja.
 Entomo-patogeni virusi su obično ograničeni te inficiraju samo vrste istog roda
ili srodnika iste obitelji. Dakle, udaljeni tipovi beskralježnjaka i kralježnjaka
nisu u opasnosti od virusa tj. od virusnih aplikacija.
 Npr. NPV Autographa californica virus sa najširim poznatim rasponom
domaćina (34 vrste Lepidoptera leptira) pokazao se sigurnima i za štićenu
vrstu i za okoliš.
Učinkovitost entomopatogenih bakterija
 Patogene bakterije insekata se nalaze u porodicama Pseudo-monada-ceae,
Entro-bacteria-ceae, Lacto-bacilla-ceae, Micro-cocca-ceae i Bacilla-ceae.
 Zbog sigurnosti neciljanih organizama i ljudi, samo članovi Bacilla-ceae
(Eubacteriales) su najviše proučavane, komercijalizirane i uspješno korištene u
mikrobiološkoj kontroli štetnih kukaca iz reda Lepidoptera, Diptera i
Coleoptera. (leptira, dvokrilaca i kornjaša)
 Prva mikrobiološka kontrola stetočinja korištenjem entomopatogenih bakterija
bila je nad grčicama japanske bube Popi-llia japonica, štetnika prenesenog iz
istočne Azije u Sjevernu Ameriku.
 Grčice Popi-llia japonica prikupljene su sa polja te su zaražene uzročnikom
mliječne bolest Bacterium Bacillus popi-lliae te su takve vraćene natrag u tlo.
 Bolest je uspješno kontrolirala populaciju štetnika više od 10 godina nakon
aplikacije što je posljedica zaraženih mrtvih grčica koje su vraćene u tlo te su
postale izvor infekcije za ostale zdrave jedinke.
Učinkovitost entomopatogenih bakterija
 U zapadnoj Europi, bakterijom B. popi-lliae var. Melo-lanthae je vršeno
suzbijanje populacije hrušta (Melo-lantha melo-lantha).
 B. popi-lliae je visoko specifičan entomo-patogen, njegova uporaba u Europi
za suzbijanje hrušta nije bila najuspješnija.
 Kad je dr. Ernest Berliner u Njemačkoj 1915. otkro Bacillus thurin-giensis to
je privuklo pozornost dr. Edwarda Steinhausa u Kaliforniji, SAD, koji je
nastavio proučavanje te se je već potkraj 50-ih u SAD-u B. thurin-giensis (B.t.)
aplicirao na velikim površinama gdje se je uspješno suzbijalo ličinke moljca
Nomo-phila ne-arc-tica i Goliath philo-dice.

Bacillus thuringiensis
https://www.deviantart.com/trilobiteglassworks/art/Bacillus-thuringiensis-
Paperweight-410036825 (18.12.20.)
Učinkovitost entomopatogenih bakterija
 Od tada su mnoge su vrste B.t.-a izolirane te su pokazale različite stupnjeve
učinkovitosti protiv mnogih vrsta Lepidoptera, Diptera i Coleoptera, ovisno o
vrsti endotoksini i egzotoksina koje proizvodi B.t. izolat.
 Stvaranje egzotoksina privremeno je ograničila upotrebu B.t. ranih 60-ih jer je
taj nespecifični toksin predstavljao opasnost za čovjeka i okoliš.
 Selekcijom nove podvrste B.t. kurstaki soj HD-1 koji ne sintetizira
egzotoksine, pokrenula je komercijalizaciju ovog soja širom svijeta. Tako je
krenula učinkovita upotreba B.t. kurstaki širom svijeta u suzbijanju različitih
poljoprivrednih štetnika iz roda Lepidoptera (leptira).
 Za spomenuti je učinkovitost podvrste B.t. israel-ensis protiv ličinki Diptera,
(dvokrilci npr. komarci, obadi, muhe) koji predstavlja novu sigurnu zamjenu za
kemijske insekticide koji se koriste na vodenim površinama za kontrolu ličinki
komaraca.
 Osim toga, otkriće podvrste B.t. tene-brionis, proširila je lepezu učinkovitosti
B.t.-a protiv štetnika iz reda Coleoptera (kornjaši ili tvrdokrilci npr. hrušt).
Sigurnost bakterija
 U vrlo ranoj fazi upotrebe B. thurin-giensis postojala je zabrinutost zbog
njegove toksičnosti za sisavce i neciljane organizme zbog prisutnosti
spomenutih egzotoksina koje proizvode vegetativne stanice bilo u
produkcijskom mediju ili u tijelu zaraženih Lepidoptera ličinki koje ostaju u
ekosustavu.
 Kako je spomenuto stvar se je potpuno promijenila u posljednja tri desetljeća,
nakon otkrića izolata koji ne proizvode egzotoksine i koji su trenutno osnova
za komercijalnu upotrebu i proizvodnju B.t. preparata (uglavnom B.t. kurstaki)
u različitim zemljama.
 Literatura je vrlo bogata znanstvenim radovima koji dokazuju sigurnost B.t. i
Bacillus spha-ericus kod sisavaca i neciljanih organizama.
 Samo kod primjene B.t. israel-ensis u vodenim sustavima, primjećen je mali
učinak na neciljane vrste, i to za jezerske mušice iz obitelji Diptera (dvokrilaca)
(Chironomidae, Dixidae i Ceratopognidae) za koje je smrtonosan.
Učinkovitost entomopatogenih gljiva
 Zabilježeno je više od 400 vrsta entomo-patogenih gljiva od kojih je samo
20-ak vrsta ima potencijalnu sposobnost korištenja u mikrobiološkom
suzbijanju štetnih insekata.
 Većina ih se nalazi u rodovima Lagni-dium, Entomo-phthora, Neo-zigites,
Erinia, Asher-sonia, Verti-cillium, Nomu-raea, Hirsu-tella, Meta-rhizium,
Beau-veria i Paeci-lomices
 Prva uspješna aplikacija s entomopatogenim gljivama datira još iz 1878. kada
ruski znanstvenik Metchnikoff koristio Metha-rhizium aniso-pliae protiv
nametnika pšenice Anis-oplia austri-aca i repine pipe Cle-onus puncti-ventris
na poljima šećerne repe.
 Izvršena su mnoga terenska ispitivanja učinkovitosti entomo-patogenih gljiva
u suzbijanju štetnika poljoprivrednih kultura. Većina rezultata nije bila
zadovoljavajuća, a samo nekolicina ih je zabilježili učinkovitu i uspješnu
kontrolu štetnika.
Učinkovitost entomopatogenih gljiva
 Uspješna aplikacija je uglavnom kod određenih gljiva (Verti-cillium lecanii,
Beau-veria bassiana i Pae-cilo-myces fumo-soro-seus) koje se koriste u
stakleničkim uvjetima protiv lisnih uši gdje dominira visoka temperatura i
relativna vlažnost.
Sredstvo na bazi gljive
Beaveria bassiana
https://anatisbioprotection.com/en
/news/ beauvaria-bassiana-spray.html
(20.12.20.)

 Na otvorenim poljima učinkovita aplikacija je moguća samo u područjima i

usjevima gdje je prisutna visoka temperatura i relativna vlažnost zraka, npr. u
tropskim i suptropskim zemljama. Uporaba B. bassiana i M. anis-opliae u
Brazilu je vrlo učinkovita kod suzbijana štetnih kukaca iz porodica Coleoptera
i Lepidoptera. (kornjaša i leptira)
Sigurnost gljiva
 Većina entomo-patogenih gljiva razvijenih za komercijalnu uporabu u
mikrobiološkom suzbijanju štetnih insekata ne pokazuje infektivnost za
čovjeka ili druge kralježnjake.
 Ispitivnje sigurnosti Nomur-aea rileji, Hirsu-tella thompsonii, Verti-cillium
lecnii i Lageni-dium giganteum dalo je negativne rezultate kod različitih
sisavaca i ptica.
 Kod Beau-veria bassiane je zabilježeno da uzrokuje alergije kod ljudi i da je
oportunistički patogen za čovjeka i druge sisavce.
 Visoka smrtnost se pojavljuje i kod neciljanih beskičmenjaka kad su bili u
kontaktu ili su progutali spore entomo-patogene gljive.
 Npr. ličinke bubamare Crypto-la-emus montro-uzieri imale su do 50%
smrtnosti kad je pojele Boverin-t, komercijalni preparat s konidio-sporama B.
bassiana.
 Sigurnost gljiva
 Također pčele imaju 29%-tnu smrtnost kad su konzumirale spore H. thompsonii.

 B. bassiana i M. aniso-pliae mogu zaraziti dudovog svilca B. mori, a također su

se pokazale smrtonosne za pčele nakon aplikacija na otvorenim površinama.

 Na poljima šećerne repe tretiranim konidio-sporama B. bassiana i M. aniso-pliae

zabilježene su infekcija različitih korisnih prirodnih neprijatelja štetočinja
npr. na odraslim primjercima osica Apan-teles sp., bubamara Cydonia vicina isis,
uholaža Labi-dura riparia i pršilica Sir-phus coro-llae
 ZAKLJUČAK
Učinkovitost i okolišna sigurnost mikrobiološke kontrole
 Možemo zaključiti da je primjena različitih entomopatogenih mikroorganizama u
većini slučajeva učinkovita i da postoji dobra budućnost u daljnjem istraživanju i
napretku u ovom području.

 Što se tiče njihove sigurnosti primjene glavna je briga nastala uslijed njihove
povećane upotrebe u poljoprivredi, veterini i medicini kod suzbijanja različitih
vektora bolesti.
 Važno je znati da infekcija čovjeka takvim mikrobima (virusi i bakterije) nije
zabilježena u medicinskoj literaturi što predstavlja važan dokaz da ti agensi ne
predstavljaju značajan rizik za ljudsko zdravlje ili biljke, ribe i rakove, ptice,
sisavce, te neciljane insekti i grinje.
 Iznimka je u tome su gljive koje predstavljaju nespecifični rizik za korisne kukce
kao što su grabežljivi insekti, paraziti, pčele i različite oprašivače.

 Na kraju možemo dodati da je posvećena posebna pažnja određenim aspektima

kod registracije bioloških preparata: a to su nihova  1) alergijska svojstva,
2) rizik od toksičnih metabolita, 3) genetska rekombinacija i mogućnost zamjena
prirodnih sojeva 4) njihov utjecaj na biološku raznolikost, tj. na neciljane
organizme.
Izvor
 El-Husseini, M.M. 2006. - Microbial Control of Insect Pests: is it an effective and
environmentally safe alternative?. Arab J. Pl. Prot. 42: 162-169.